izložba
Muzej grada Zagreba - akcija "Kad vi ne možete k nama – mi možemo k vama!"
Muzej grada Zagreba
MJESTO
<div>
<div>
Više od godinu dana živimo u neuobičajenoj situaciji izazvanoj potresom i pandemijom Covida -19. Muzej grada Zagreba nastoji svima vama, pa i sebi, olakšati ovo razdoblje. Trudimo se da nas ne zaboravite, da se unatoč novim, težim okolnostima, nastavimo družiti! </div>
<div>
</div>
<div>
Želimo vam približiti Muzej kako bi - kroz priče koje ćemo vam ispričati i radionice u kojima ćete sudjelovati - i vaše, najmlađe generacije, upoznale svoj grad. </div>
<div>
</div>
<div>
Pozivamo sve škole i vrtiće u gradu Zagrebu i šire da nas pozovu u posjet. Muzejski tim, pod vodstvom muzejskog pedagoga, dolazi s pričama i zanimljivim predmetima, kako bi vam na zanimljiv i interaktivan način predstavio povijest Zagreba.</div>
<div>
</div>
<div>
</div>
<div>
Posjetili smo prvu školu – zagrebačku Osnovnu školu Davorina Trstenjaka</div>
<div>
</div>
<div>
Voditeljica pedagoško – andragoškog odjela Vesna Leiner, muzejska pedagoginja Marija Sabolić te vodičica Ivana Čeko u ulozi kraljice Marije, supruge kralja Bele IV., družile su se s učenicima 3.a razreda posjetile su prvu školu – zagrebačku Osnovnu školu Davorina Trstenjaka. </div>
<div>
</div>
<div>
Voditeljica pedagoško – andragoškog odjela MGZ-a, Vesna Leiner, učenicima je objasnila zašto kraljica Marija ima masku, ali i otkrila koje su bolesti prijetile ljudima u doba kad je kraljica Marija živjela te zbog čega je vrlo bitno održavati higijenu. Djeca su poslušala priču o proglašenju Zagreba slobodnim kraljevskim gradom te o životu na Gradecu. Kraljica Marija otkrila im je razne zanimljivosti o sebi i svom suprugu, kralju Beli IV., ali i obavezama stanovnika Gradeca prema kralju Beli IV. Djeca su sa zanimanjem pratila i priču pedagoginje Marije Sabolić o haljini kraljice Marije i odjeći koja se u njezino vrijeme nosila u Zagrebu. Uz pomoć našeg pedagoškog tima, djeca su potom tehnikom kolaža izradila lik kraljice Marije.</div>
<div>
</div>
<div>
Na ovaj ležeran, neposredan i kreativan, ali istovremeno i vrlo pomno te stručno osmišljen način, djeca nastavljaju učiti o povijesti svoga grada. To potvrđuju i uistinu nas raduju sjajne reakcije djece, što nam je dodatni poticaj za nastavak ovog koncepta. Želja nam je na ovaj način približiti povijest našega grada što većem broju djece.</div>
<div>
</div>
<div>
Želite saznati tko je živio na brdu Grič prije Zagrepčana? Ili možda kako je Gradec postao slobodan kraljevski grad? Gdje li su nestali Krvavi most i potok Medveščak? Tko su bile coprnice, a što je radio gradski sudac? Kako se zvao prvi gradonačelnik te kada Gradec i Kaptol prestaju biti neprijatelji? Želite li upoznati Belu IV., kraljicu Mariju, Ljudevita Gaja, profesora Baltazara....?</div>
<div>
</div>
<div>
Pozovite nas u goste i saznajte sve odgovore na ova, ali i mnoga druga pitanja! </div>
<div>
</div>
<div>
Slobodno izaberite jednu od ovih tema: </div>
<div>
1. Gradec i Kaptol – razvoj srednjovjekovnog grada</div>
<div>
2. Nastanak Gradeca – Zlatna bula kralja Bele IV.</div>
<div>
3. Razvoj Kaptola i izgradnja katedrale</div>
<div>
4. Simboli grada Zagreba – grb, zastava i gradonačelnikov lanac </div>
<div>
5. Zagrebački cehovi – povijest obrtništva na Gradecu i Kaptolu</div>
<div>
6. Coprnice, pranger i sramotna maska – rješavanje sporova i razmirica, kažnjavanje krivaca</div>
<div>
7. Odnosi plemstva, svećenstva i građana – Gradec, Kaptol i Medvedgrad </div>
<div>
8. Kako se nekada plesalo? – plesni redovi i Hrvatski narodni preporod</div>
<div>
9. „Odijelo (ne)čini čovjeka“ –ilirska nošnja i Hrvatski narodni preporod</div>
<div>
</div>
<div>
Za sve dodatne informacije i dogovaranje termina posjeta, kontaktirajte Pedagoško-andragoški odjel Muzeja grada Zagreba; Mariju Sabolić, muzejsku pedagoginju, telefonom (01/ 48 51 361, 01/48 51 362) ili e-poštom (msabolic@mgz.hr)</div>
<div>
</div>
<div>
Vesna Leiner, muzejska savjetnica pedagoginja, voditeljica Pedagoško-andragoškog odjela, vleiner@mgz.hr</div>
<div>
</div>
<div>
</div>
<div>
Kontakt:</div>
<div>
Ana Torić</div>
<div>
Voditeljica promidžbe i marketinga</div>
<div>
Muzej grada Zagreba</div>
<div>
Opatička 20, HR-10000 Zagreb</div>
<div>
+385 1 48 51 369 </div>
<div>
</div>
<div>
+385 99 23 23 963</div>
<div>
</div>
<div>
atoric@mgz.hr</div>
<div>
</div>
<div>
www.mgz.hr</div>
</div>
<p>
</p>
Opatička 20, Zagreb
Opatička 20, Zagreb
VRIJEME
15.03.2021. / 31.03.2021.
izložba
Pogled u kretanja – djela iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik
Umjetnička galerija Dubrovnik
MJESTO
<div>
Novi postav Umjetničke galerije Dubrovnik pod nazivom “Pogled u kretanja – djela iz zbirke UGD” otvoren je za javnost, a obuhvaća vremensko razdoblje od početka moderne umjetnosti u Hrvatskoj gdje se kao začetnici novog smjera u umjetnosti posebice ističu Vlaho Bukovac i Mato Celestin Medović do suvremenih tendencija u umjetnosti na dubrovačkoj i hrvatskoj sceni. </div>
<div>
</div>
<div>
Ovoga puta izbor iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik krenuo je retrospektivnom putanjom, od predstavljanja suvremenih smjerova umjetnosti na prvom katu Vile Banac preko pregleda različitih pokreta razvoja suvremenih tendencija od avangardnih pokreta poput Exata 51, Gorgone, Novih tendencija, različitih individualnih izraza na tragu apstraktne i figurativne umjetnosti do samih početaka razvoja moderne umjetnosti s istaknutim lokalnim značajkama poput dubrovačkih pejzažista i kolorista do hrvatskih klasika moderne koji su brojne umjetničke stilove unijeli u hrvatsku sredinu iz svojih studentskih središta poput Münchena i Praga.</div>
<div>
</div>
<div>
Na prvom katu, u metafizičkim kretanjima izložbe zastupljen je izbor radova hrvatske i inozemne scene (Robert Farber, Jan Fabre, Steve McCurry) unazad par desetljeća. Naglasak je stavljen na stvaralaštvo dubrovačke suvremene likovne scene, te su između ostalih autora/ica izloženi Tolj, Jurjević, Burđelez, Lošić, Ivanišin Kardum, Pegan Baće, Opalić, Ercegović, Bratoš, Vlašić, Dražić Selmani, Gverović, Skvrce, Šimunović. Problematizira se odnos institucija i političkih tijela naspram umjetnosti, rat, prostor 'negdje između', vertikalna os čovjeka, ontologija slike u kontekstu univerzalnog.</div>
<div>
</div>
<div>
Drugi kat započinje avangardnim pokretima 50-ih i 60-ih godina koji su primarno bili okrenuti ka valorizaciji konceptualne umjetnosti, istraživanju kinetičkih kretanja, programatskoj i kompjuterskoj umjetnosti te duhovnom okupljanju umjetnika u grupama Exat 51, Gorgona ili djelovanja tijekom manifestacija 60-ih i 70-ih godina pod nazivom „Nove tendencije“. Nit kontinuiteta u razvoju apstraktne umjetnosti manifestira se kroz duh enformela kakav je prisutan u radovima Otona Glihe, Frana Šimunovića i Alberta Kinerta. Postupno dokidanje figuracije s tek shematskim naznakama prikazanih likova prisutno je u djelima Iva Šebalja i Zlatka Price, dok su pak utjecaji američkog apstraktnog ekspresionizma vidljivi u radu Eda Murtića te kasnije i Vatroslava Kuliša. Slikarska su djela nadopunjena kiparskim ostvarenjima Vojina Bakića i Dušana Džamonje koji nastavljaju niz kinetičkih, oblikovnih i svjetlosnih istraživanja.</div>
<div>
</div>
<div>
Iz apstrakcije predstavljene u središnjoj prostoriji posjetitelj naglo doživljava skok u izrazitu figurativnu umjetnost koja je zastupljena pregledom domaćih autora poput Lukše Peka, Marojice Mitrovića, Josipa Škerlja, Milovana Stanića. Posebita naglašenost tjelesnosti figura javlja se kod Hegedušića i Kulmera, dok se hiperrealistični smjer u figurativnoj umjetnosti predstavlja pak djelima dvoje autora Jadranke Fatur i Vlada Jakelića.</div>
<div>
</div>
<div>
Na posljednjem katu vile Banac zastupljeni su dubrovački koloristi (Job, Ettore, Rajčević, Dulčić, Masle, Pulitika, Vojvodić, Trostmann, Šerbu, Gusić) i pleneristi prve polovine dvadesetog stoljeća (Miljan, Rašica, Murat i drugi), klasici hrvatskog modernog slikarstva poput Vidovića, Tartaglie, Crnčića, Kraljevića, Becića, Gecana, Uzelca i Babića, a pogled unatrag zaključuje se izloženim djelima utemeljitelja hrvatskog modernog slikarstva – Vlaha Bukovca i Mata Celestina Medovića. Predstavljanje različitih kretanja unutar dubrovačkog pejzažnog slikarstva dvadesetog stoljeća teče od kolorističkih pejzaža mediteranske motivike, jarke palete i ekspresionističkog duktusa do istraživanja svjetlosnih fenomena u djelima Josipa Colonne, preko radova Marka Murata, Nika Miljana i Marka Rašice, slikara koji su usvojili pleneristička načela i inkorporirali ih u svoj južnjački imaginarij, a zaključuje se pejzažima Bukovca i Medovića. Izloženi Bukovčevi pejzaži iz pariškog i cavtatskog perioda intimistički su radovi malog formata koji sažimaju lekcije koje je Bukovac usvojio tijekom svog pariškog školovanja, a pelješki pejzaži Mata Celestina Medovića prepuni južnjačkog svjetla plod su kontinuiranog slikareva promatranja, bilježenja, fasciniranosti rodnim krajem koju pretače u djela bez predradnji u kojima boja ima primat.</div>
<div>
</div>
<div>
Kustosice su muzejska savjetnica UGD, Rozana Vojvoda, viša kustosica UGD, Petra Golušić te kustosica UGD, Jelena Tamindžija, a izložba se može posjetiti do kraja svibnja 2021. godine.</div>
Put Frana Supila 23, Dubrovnik
Put Frana Supila 23, Dubrovnik
VRIJEME
15.03.2021. / 31.03.2021.