Kultura stanovanja u Velikoj Gorici (1945. – 1990.)

<p> <em>&#39;&#39;Arhitektura je život, a arhitektonski rije&scaron;iti jedan zadatak znači stvoriti uvjete čovjeku da u nekom prostoru, organiziranom prostoru može &scaron;to bolje živjeti.&#39;&#39;&nbsp;&nbsp;</em>(Stjepan Planić)&nbsp;</p> <p> <br /> U&nbsp;petak, 17. prosinca&nbsp;u 19 sati, u Galeriji Galženica, otvara se izložba <strong>&#39;&#39;Kultura stanovanja u Velikoj Gorici (1945. &ndash; 1990.)</strong>&#39;&#39;, koja je dio izložbenog projekta &#39;&#39;Moderni grad &ndash; arhitektura i urbanizam Velike Gorice&#39;&#39;. Autorica koncepcije izložbe je Antonia Vodanović. Kustosice izložbe su Kristina Vujica, Antonia Vodanović i Ivana Haničar Buljan. Dizajn postava izložbe potpisuje Ana Vuko, koja je ujedno i autorica pratećeg foto eseja o velikogoričkim stambenim naseljima. Dizajn kataloga i plakata potpisuje Marinela Žinić Ačkar. Ortofoto stambenih naselja izradio je Gordan Horvat, a prostorne prikaze stanova i kuća Ivana Reić.&nbsp;&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Stambeno pitanje, stanogradnja, stambena oskudica te kvalitetno i priu&scaron;tivo stanovanje jednako su aktualne teme danas, kao i u drugoj polovini 20. stoljeća, s tim da su se promjenom ekonomskih i dru&scaron;tvenih paradigmi znatno promijenile i stambene politike.&nbsp;&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba&nbsp;&nbsp;prikazuje temu individualnog i kolektivnog stanovanja u Velikoj Gorici te je podijeljena u dva segmenta. Na donjoj etaži galerije predstavljena je kultura stanovanja kroz izabrane primjere velikogoričkih kuća Stjepana Planića,&nbsp;jednog od najznačajnijih modernih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća, koji je važan protagonist prije i poslijeratne izgradnje na području Velike Gorice gdje je realizirao veći broj privatnih obiteljskih kuća u Zagrebačkoj ulici i u okolici grada, kao i objekte dru&scaron;tvene namjene te naselje za individualno stanovanje u Turopolju. Za razumijevanje Planićeve arhitekture i pristupa organizaciji prostora za stanovanje, iznimno je bitna njegova posthumno objavljena knjiga &#39;&#39;Kultura stanovanja&#39;&#39;, zami&scaron;ljena kao slikovnica za djecu, ali poučna i za odrasle, koju je dijelom opremio primjerima nekih od velikogoričkih kuća. Bio je protiv tipski organiziranog stanovanja, želio je organizirati život vlasnicima kuća sukladno njihovim stvarnim potrebama i stvoriti humane prostore. Njegove kuće su jednostavno oblikovane, funkcionalne, brze i jeftine izgradnje, projektirane prema životnim potrebama investitora s kojima je razmjenjivao brojna pisma vezano za koncipiranje životnog prostora. Smatrao je da je vlastita kuća s vrtom idealno stambeno rje&scaron;enje, stoga po uzoru na japansku stambenu arhitekturu, projektira jednostavne slobodnostojeće kuće-kocke s ravnim krovovima pozicionirane unutar vrtova, a spoj s prirodom postiže i kroz otvaranje stambenih prostora prema vrtu te velike staklene stijenke.&nbsp;&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Drugi dio izložbe obrađuje temu izgradnje velikogoričkih stambenih naselja. Naime, sve do zavr&scaron;etka Drugog svjetskog rata Velika Gorica zadržava strukturu poluurbanog longitudinalnog naselja koje se formira izgradnjom obiteljskih kuća uz glavnu Zagrebačku ulicu, okruženu velikim poljoprivrednim zemlji&scaron;tima koja će se od pedesetih godina naovamo početi urbanizirati izgradnjom novih stambenih naselja. U vrijeme kada Velika Gorica dobiva Skicu direktivne osnove dijela naselja s detaljima (1949. &ndash; 1952.) nastaju idejna rje&scaron;enja za naselja Staro Sajmi&scaron;te, Naselje JNA i Naselje Bratstvo. Riječ je o prvim naseljima realiziranim nakon Drugog svjetskog rata, koja koncepcijom podsjećaju na radnička naselja s kraja 19. stoljeća. Tijekom 70-ih godina zbog planiranog povećanja broja stanovnika Zagreba, i potrebe za rasterećenjem sve rastućeg grada, dio stanogradnje izmje&scaron;ta se u Veliku Goricu koja 1974. godine postaje jedna od zagrebačkih općina, pa uz državne poticaje stanogradnji (Fond solidarnosti), na nekada&scaron;njim oranicama nastaju naselja Galženica, Visoki brijeg, Pionir, Chromos i 8. mart, a 1981. donosi se i PUP naselja Veliko Polje.&nbsp;&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> U vizuri grada ponajvi&scaron;e se izdvaja naselje za kolektivno stanovanje Galženica, kao novi urbani centar, sada već policentričnog naselja, a njegova realizacija trajala je od 1972. &ndash; 1980. godine pod vodstvom G. P. Industrogradnja. Zbog kreiranja novih otvorenih i zatvorenih javnih prostora, od posebnog je arhitektonsko-urbanističkog značaja za grad stambeno naselje Gorica III &ndash; Galženica jug gdje se&nbsp;&nbsp;projektantica Hrvojka Paljan vodila postulatima tzv. urbane sociologije i njemačkim uzorima planiranja grada, promi&scaron;ljajući prostor kao mjesto susreta, dru&scaron;tvene interakcije i socijalizacije njegovih stanovnika umjesto &#39;&#39;spavaonice&#39;&#39; u kakva su se zbog lo&scaron;eg promi&scaron;ljanja prostora pretvarala monofunkcionalna naselja bez dru&scaron;tvenih sadržaja. Od posebnog je značaja bilo formiranje trga Veljka Vlahovića kao centralnog javnog prostora za druženje građana, interakciju, socijalizaciju, dječju igru, održavanje kulturnih manifestacija, proslava i sl., s ciljem podizanja kvalitete života u naselju. Formiranjem trga projektantica H. Paljan željela je stvoriti urbano naselje i na taj način ukloniti nedostatke na koje su upozoravali urbani sociolozi. Da bi se podigla kultura stanovanja u naselju, 1980. otvoren je Dom kulture Galženica s knjižnicom, manjom kino dvoranom polivalentnog karaktera i Galerijom Galženica, objedinjujući tako brojne značajne funkcije bitne za modernizaciju i urbanizaciju Velike Gorice te stvaranje gradske sredine u punom smislu te riječi.&nbsp;&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Arhitekti poput Stjepana Planića, Hrvojke Paljan, Otona Strgara, Đure Mirkovića, Branka Vasiljevića, Jasminke Gornik, Rajka &Scaron;afrana i dr., u drugoj polovici 20. stoljeća oblikovali su velikogorički prostor sukladno zahtjevima i potrebama svoga vremena, istovremeno ostavljajući prostore na kori&scaron;tenje zajednici u budućnosti.&nbsp;&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <em>Izložba je otvorena od 17. 12. &ndash;&nbsp;</em><em><a href="callto:24.%2012.%202021">24. 12. 2021</a></em><em>. / 3. 1. &ndash; 21. 1. 2022.</em></p> <p> &nbsp;</p>

Slavko Kopač

<p> Izložba &#39;<strong>Slavko Kopač</strong>&#39; bit će postavljena od 17. prosinca 2021. do 27. ožujka 2022. godine u svim izložbenim prostorima Me&scaron;trovićevog paviljona u Zagrebu.&nbsp;Izložba prikazuje izbor najizvrsnijih Kopačevih slikarskih, kiparskih, ali i pjesničkih ostvarenja&nbsp;iz muzejskih institucija i privatnih kolekcija.</p> <p> <br /> Likovna izložba Slavka Kopača (Vinkovci, 21. kolovoza 1913. &ndash; Pariz, 23. studenoga 1995.)&nbsp;prikazuje opus hrvatsko-francuskog umjetnika koji pripada vrhunskim dometima domaće i&nbsp;svjetske likovne umjetnosti te je snažno obilježio francusku i europsku likovnu scenu druge&nbsp;polovine 20. stoljeća.<br /> &nbsp;</p> <p> Izložba prikazuje izbor najizvrsnijih Kopačevih slikarskih, kiparskih, ali i pjesničkih ostvarenja&nbsp;iz muzejskih institucija i privatnih kolekcija te nam pruža uvid u kulturno-antropolo&scaron;ke prilike&nbsp;sredina u kojima je umjetnik djelovao (Vinkovci, Zagreb, Firenca, Mostar, Pariz). Izložbeni&nbsp;postav proteže se kroz sve izložbene prostore Me&scaron;trovićevog paviljona. Izložba će obuhvatiti i&nbsp;eksterijer u kojem će biti postavljene različite instalacije referentne na Kopačev rad.<br /> Kustosica izložbe je Anita Ruso Brečić.<br /> &nbsp;</p> <p> Projekt se održava u organizaciji Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika, udruge ArtRencontre i tvrtke Cloverfield, u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu.<br /> &nbsp;</p> <p> (Naslovna fotografija:&nbsp;Slavko Kopač, Volovi. 1967. | foto Damir Fabijanić)</p> <p> &nbsp;</p> <p> Radno vrijeme izložbe:<strong> </strong>11 &ndash; 19 sati.,&nbsp;<span id="OBJ_PREFIX_DWT2866_com_zimbra_date" role="link"><span id="OBJ_PREFIX_DWT2892_com_zimbra_date" role="link">PON</span></span>-<span id="OBJ_PREFIX_DWT2867_com_zimbra_date" role="link"><span id="OBJ_PREFIX_DWT2893_com_zimbra_date" role="link">NED</span></span></p> <p> Vi&scaron;e informacija o izložbi i ulaznicama na&nbsp;<span id="OBJ_PREFIX_DWT2894_com_zimbra_url" role="link"><strong><a href="https://hdlu.us5.list-manage.com/track/click?u=dc999d39409d6a659310f8f4d&amp;id=80f9731aa4&amp;e=cb836d8b5b" target="_blank"><span id="OBJ_PREFIX_DWT2868_com_zimbra_url" role="link">www.slavkokopac.com</span></a></strong></span></p> <p> Kontakt:&nbsp;<span id="OBJ_PREFIX_DWT2869_ZmEmailObjectHandler" role="link"><span id="OBJ_PREFIX_DWT2895_ZmEmailObjectHandler" role="link"><a href="mailto:izlozba@slavkokopac.com" target="_blank">izlozba@slavkokopac.com</a></span></span>,&nbsp;<span id="OBJ_PREFIX_DWT2870_com_zimbra_phone" role="link"><a href="callto:+385953797808">+385953797808</a></span></p> <p> &nbsp;</p>

Božica Jelušić - Krajolici i drveća

<p> <img alt="" src="/files/Muzej-Grada-%C4%90ur%C4%91evca/Pozivnica-Bo%C5%BEica-Jelu%C5%A1i%C4%87_bez-datuma.jpg" style="width: 2000px; height: 1810px;" /></p>

Dajana Džafo / Sjećanja

<p> U Galeriji umjetnina Split&nbsp;bit će u&nbsp;petak, 17.12.2021. u 19 sati otvorenje izložbe <strong>Dajane Džafo &bdquo;Sjećanja&ldquo;</strong>.<br /> <br /> Novi ciklus grafika umjetnice Dajane Džafo zami&scaron;ljen je kao kolaž njezinih osobnih sjećanja, ali kako nagla&scaron;ava ne nužno nastalih na temelju stvarnih priča ili događaja iz pro&scaron;losti. Ona su apstraktna, intuitivna i predstavljaju &scaron;irok dijapazon manifestacija poput slika, misli, želja, emocija, osjećaja i sl. Ako o pojmu sjećanja ne promi&scaron;ljamo isključivo kao činu kojim se svjesna stanja pro&scaron;losti ponovno javljaju u svijesti, već ga poku&scaron;amo interpretirati kroz nesvjesni dio ljudske osobnosti koji nije u dodiru sa stvarno&scaron;ću, logikom ili dru&scaron;tvenim normama približit ćemo se Dajaninoj poetici izraza u ovoj igri slaganja asocijativnih formi. (iz teksta Ivane Vuku&scaron;ić)<br /> <br /> Dajana Džafo rođena je 1988. godine u Splitu. Po zavr&scaron;etku srednje &Scaron;kole likovnih umjetnosti u Splitu upisuje Filozofski fakultet u Splitu, a 2013. stječe titulu prvostupnice Povijesti umjetnosti i Filozofije. Iste godine upisuje Umjetničku akademiju u Splitu gdje 2019. diplomira sa zvanjem mag. edu. Likovne kulture i likovne umjetnosti sa specijalizacijom iz grafike u klasi profesora Edvina Dragičevića. Od 2019. godine članica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika. Voditeljica je nekoliko umjetničkih projekata i radionica. Do sada je realizirala dvije samostalne i sudjelovala na vi&scaron;e skupnih izložbi.<br /> <br /> <br /> vi&scaron;e o izložbi:&nbsp;<br /> <a href="https://galum.hr/izlozbe/izlozba/1740/" target="_blank">https://galum.hr/izlozbe/izlozba/1740/</a><br /> <br /> <br /> Projekt je financiran&nbsp;sredstvima Grada Splita, Turističke zajednice Grada Splita i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.&nbsp;<br /> <br /> Pri ulasku u muzej obavezno je pokazati COVID potvrdu. Molimo posjetitelje da se pridržavaju svih preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pri posjetu&nbsp;muzeju.&nbsp;<br /> &nbsp;</p>

Promocija publikacije i projekta ''Drugačiji i jednaki''

<p> Muzej suvremene umjetnosti u akademskoj je godini 2020./2021. započeo suradnju s Udrugom za podr&scaron;ku osobama s intelektualnim o&scaron;tećenjima Grada Zagreba s čijim je korisnicima realizirao program&nbsp;<em>Drugačiji i jednaki</em>. Taj je program ostvaren u okviru natječaja Ministarstva kulture za programe koji omogućuju pristup i dostupnost kulturnih sadržaja za osobe s invaliditetom i djecu i mlade s te&scaron;koćama u razvoju u Republici Hrvatskoj.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Svrha projekta je prilagodba umjetničko-edukativnih sadržaja muzejskog izložbenog programa osobama s intelektualnim o&scaron;tećenjima. Poseban naglasak je na individualiziranom pristupu kroz koji se polaznici upoznaju s likovno&scaron;ću radeći vlastiti likovni izričaj. To je prvi put da MSU provodi kontinuirani edukativni program prilagođen osobama s intelektualnim te&scaron;koćama koje se vrlo često te&scaron;ko uključuju u svakodnevni život bez stereotipa i diskriminacije, te se susreću s brojnim drugim preprekama. Upravo zato se program uključivanja takvih osoba u kulturno-umjetnički život zajednice pokazao vrlo korisnim, kako za njihovu integraciju i rehabilitaciju, tako i za djelovanje muzeja kao javne ustanove u kulturi koja doista postaje dostupna svima.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Publikacija &bdquo;Drugačiji i jednaki &ndash; Volimo umjetnost&ldquo; nastala je u sklopu projekta &bdquo;Drugačiji i jednaki&ldquo; i svojevrstan je priručnik namijenjen stručnim muzejskim djelatnicima.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Projekt i publikaciju predstavit će Daniela Bilopavlović&nbsp;Bedenik, vi&scaron;a&nbsp;kustosica&nbsp;MSU-a i Margareta Vidmar, umjetnica i likovna terapeutkinja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Zbog epidemiolo&scaron;kih mjera i ograničenog broja osoba obavezna je najava dolaska na e-mail:&nbsp;<a href="http://recepcija@msu.hr/" target="_blank">recepcija@msu.hr</a></p> <p> &nbsp;</p>

Šuma To Go

<p> U Muzeju suvremene umjetnosti bit će 16. 12. 2021. u 18 sati otvorenje izložbe <strong>&Scaron;uma To Go.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>&Scaron;uma To Go</strong> samostalna je multimedijska izložba umjetnika Demirela Pa&scaron;alića i Azre Svedružić koja predstavlja sljedeću fazu projekta SLU&Scaron;AJ &Scaron;UME! kojeg autori od 2019. razvijaju u koprodukciji s Ganz novom kulturom promjene (<a href="https://www.slusajsume.com/">https://www.slusajsume.com/</a>). Dokumentarno eksperimentalnog pristupa, izložba nastaje terenskim istraživanjem, koristeći metodu prakse-kao-istraživanja, te se nominalno i su&scaron;tinski formulira u &#39;&scaron;umu-za-ponijeti&#39; referirajući se kako na instant-kulturu, tako i konkretno na deforestaciju &scaron;uma i degradaciju prirodnih stani&scaron;ta u na&scaron;em lokalnom okruženju.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je koncipirana kao site-specific instalacija koja posjetitelje MSU-a vodi kroz niz asembliranih objekata/skulptura, fotografija, video radova te konceptualnih instalacija koje se poigravaju s hrvatskim i međunarodnim zakonima o &scaron;umama i za&scaron;titi okoli&scaron;a. &nbsp;Radovi oblikuju izložbu kao ambijentalno djelo, osmi&scaron;ljeno za izlagački prostor MSU-a &ndash; čime prostor galerije postaje prostor djela.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Demirel Pa&scaron;alić</strong>&nbsp;(1975.) diplomirao je 1998. godine na FAMU u Pragu (Filmov&aacute; a televizn&iacute; fakulta Akademie m&uacute;zick&yacute;ch uměn&iacute; v Praze) na Odsjeku za filmskog snimatelja 3F<em>.</em>&nbsp;Od 1995. radi kao filmski snimatelj, still fotograf, kazali&scaron;ni fotograf, dizajner. Surađuje s brojnim umjetnicima (Igor Grubić, Greiner &amp; Kropilak, Bobo Jelčić, Nata&scaron;a Rajković, Paolo Magelli, Dino Mustapić, Berislav &Scaron;ipu&scaron;, i dr.), radio je na predstavama za kazali&scaron;ta &amp;TD, Gavella, ZKM, Komedija, HNK Split, kao dokumentarist Koncertne direkcije Zagreb i Zagrebačkih baroknih večeri kroz duži niz godina, te kao asistent i snimatelj na tri dugometražna i četiri eksperimentalna filma. Od 2003. član je HGU-a, te ima aktivnu i glazbenu karijeru. Od 2007. član je ULUPUH-a.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Azra Svedružić&nbsp;</strong>(1969.) multimedijalna je umjetnica koja živi i radi u Zagrebu gdje je studirala na Akademiji likovnih umjetnosti (1996.). Aktivno izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu od 1995. te je autorica vi&scaron;e stotina pojedinačnih umjetničkih radova, likovnih i vizualnih, ambijentalnih i site-specific instalacija, multimedijalnih i hibridnih projekata, videoradova. Svoja djela i projekte izlagala je na vi&scaron;e od pedeset samostalnih i skupnih izložbi, filmskih i video festivala diljem svijeta (Sloveniji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, SAD, Kanadi, Cipru, Srbiji, &Scaron;panjolskoj, Grčkoj, Turskoj, Rusiji, Čileu). Aktivna je kulturna radnica i aktivistica, sudjeluje u mnogim suradničkim i kulturnim projektima. Članica je HULUa.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kustosica: Ana &Scaron;kegro</p> <p> Producentica: Silvija Stipanov</p> <p> Postav izložbe: Demirel Pa&scaron;alić i Azra Svedružić</p> <p> &nbsp;</p> <p> Projekt&nbsp;je financiran sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, a realizira se&nbsp;u suradnji s udrugom Ganz nova kultura promjene u okviru programa &raquo;Ganz nova 2021.&laquo; sufinanciranog sredstvima Zaklade &raquo;Kultura nova&laquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Biseri Školskog – 120 godina Hrvatskoga školskog muzeja

<p> Izložba <strong>&#39;Biseri &Scaron;kolskog &ndash; 120 godina Hrvatskoga &scaron;kolskog muzeja&#39;</strong> otvara se 16. prosinca 2021., u Muzeju grada Zagreba, gdje će se moći pogledati do 13. veljače 2022.&nbsp;</p> <p> <br /> Izložbom &quot;Biseri &Scaron;kolskog muzeja&quot; predstavljen je mali izbor iz&nbsp;bogatoga fundusa Muzeja koji obuhvaća oko 90 000 jedinica građe raspoređenih u 12 muzejskih&nbsp;zbirki. Želi se podsjetiti na važnost čuvanja &scaron;kolske i povijesno-pedago&scaron;ke ba&scaron;tine i&nbsp;na njezine potencijale na području istraživanja i prezentacije hrvatske kulture u naj&scaron;irem smislu.</p> <p> &nbsp;</p>

Promocija filma ''Rodinova Meditacija'' / Otvorenje izložbe fotografija Alena Marića

<p> U &nbsp;Galeriji Me&scaron;trović &nbsp;bit će u četvrtak 16. prosinca 2021. u 16 sati promocija filma&nbsp;<strong>Rodinova Meditacija</strong>&nbsp;autorice Ivone Vladović i otvorenje <strong>izložbe fotografija Alena Marića</strong>, nastalih prema istoimenoj muzičkoj kompoziciji Olje Jelaske.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Film Ivone Vladović napravljen je prema istoimenoj muzičkoj kompoziciji Olje Jelaske za marimbu, klarinet i klavir. Inspiracija za ovu skladbu koja je nastala 2015.g. po narudžbi Muzeja Ivana Me&scaron;trovića bila je Rodinova skulptura &bdquo;Meditacija ili Unutarnji glas&ldquo;. Autorica filma je kao osnovu za scenarij uzela glavnu muzičku ideju te formu glazbene kompozicije. Tema filma je osobna introspekcija te transformacija osobe kroz unutarnje iskustvo. Trajanje filma je određeno dužinom kompozicije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Od 16.12.2021. do 9.1.2022. u Galeriji Me&scaron;trović prikazivat će se film, a bit će postavljena i izložba fotografija Alena Marića nastalih tijekom snimanja. Protagonistica filma je Dora Komenda.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <em>&bdquo;Rodinova Meditacija&ldquo;, skladba posvećena Rodinovoj istoimenoj skulpturi, napisana za klarinet, marimbu i klavir. Ona je nastavak putovanja koje sam započela sa, Ivanu Me&scaron;troviću posvećenom suitom &bdquo;Me&scaron;trovićev san&ldquo; za flautu i klavir. </em></p> <p> <em>&hellip;</em></p> <p> <em>Ovo nastojanje da se kroz glazbenu kompoziciju dođe do Rodinova umjetničkog prostora bio je za mene veliki izazov. Majstori poput Rodina, koji kroz umjetničko djelo ostavljaju duboke duhovne poruke čovječanstvu, istodobno postavljaju pitanje i daju odgovor i kao da na taj način svima otvaraju pristup do onih razina gdje se nalazi dimenzija bezvremenosti i univerzalnih vrijednosti.</em></p> <p> Iz teksta Olje Jelaske za katalog izložbe &bdquo;Rodinova Meditacija u Splitu&ldquo;, svibanj 2015. godine</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt: </strong></p> <p> Vesna Bulić Baketić,</p> <p> Voditeljica marketinga, promidžbe i odnosa s javno&scaron;ću</p> <p> <a href="mailto:vesna.bulic@mestrovic.hr">vesna.bulic@mestrovic.hr</a></p> <p> 099 2184 133</p> <p> &nbsp;</p>

U harmoniji s ljepotom narodne umjetnosti Litve: Potraga za inspiracijom

<p> U organizaciji Veleposlanstva Republike Litve u Republici Hrvatskoj, Nacionalnog muzeja Litve, Centra za narodnu kulturu iz Vilniusa i Gradskog muzeja Varaždin bit će otvorena izložba <strong>U harmoniji s ljepotom narodne umjetnosti Litve: Potraga za inspiracijom</strong>. Izložba će se moći pogledati od&nbsp;<a href="callto:16.%2012.%202021">16. 12. 2021</a>. do 5. 1. 2022. Godine.</p> <p> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p> <p> <strong>Otvoreno za razgled:</strong>&nbsp;utorak&nbsp;&ndash;&nbsp;petak&nbsp;od 9 do 17 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 13 sati. Ponedjeljkom i na državne blagdane zatvoreno. U&nbsp;petak, 24. 12. i&nbsp;<a href="callto:31.%2012.%202021">31. 12. 2021</a>. godine otvoreno od 9 do 13 sati.</p> <p> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p> <p> Ulaz za razgled izložbe je&nbsp;<strong>besplatan.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> GRADSKI MUZEJ VARAŽDIN</p> <p> &Scaron;etali&scaron;te J. J. Strossmayera 3</p> <p> tel.&nbsp;<a href="callto:042%20658%20754,%20658%20750">042 658 754, 658 750</a>,&nbsp;<a href="mailto:muzej@gmv.hr" target="_blank">muzej@gmv.hr</a></p> <p> <a href="http://www.gmv.hr/" target="_blank">www.gmv.hr</a>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<a href="http://www.facbook.com/GMVarazdin" target="_blank">www.facbook.com/GMVarazdin</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Napomena:</strong></p> <p> Zbog epidemiolo&scaron;ke situacije i ograničenja broja osoba u muzejskim prostorima, otvorenje izložbe priređuje se uz nazočnost 50 uzvanika, predstavnika političkog, dru&scaron;tvenog i kulturnog života s područja Varaždina, i novinara; za javnost će izložba biti dostupna za razgled od&nbsp;<a href="callto:16.%2012.%202021">16. 12. 2021</a>. do 5. 1. 2022. godine. Zahvaljujemo na razumijevanju.</p> <p> &nbsp;</p>

Predavanje Brace Dimitrijevića: ''Moj prijatelj Joseph Beuys''

<p> <img alt="" src="/files/images/2021/bd2.jpg" style="width: 450px; height: 488px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <p> Zbog epidemiolo&scaron;kih mjera i ograničenog broja osoba obavezna je najava dolaska na e-mail:&nbsp;<a href="http://recepcija@msu.hr/" target="_blank">recepcija@msu.hr</a></p> <p> &nbsp;</p>

Braća Seljan – kroz prašume i pustinju

<p> U Galeriji &#39;Vjekoslav Karas&#39; 15. prosinca 2021. se otvara izložba &#39;<strong>Braća Seljan &ndash; kroz pra&scaron;ume i pustinju</strong>&#39;, dok će na Dan Muzeja grada Karlovca, u subotu&nbsp;<a href="callto:18.%2012.%202021">18. 12. 2021</a>., u Gradskom muzeju Karlovac biti održano predstavljanje vizualnog identiteta Muzeja grada Karlovca, nove mrežne stranice i 18. izdanja muzejskog časopisa &#39;Glas&#39;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;Braća Seljan - kroz pra&scaron;ume i pustinju&ldquo; gostujuća je izložba Etnografskog muzeja u Zagrebu. Hrvatski putnici i istraživači, Karlovčani Mirko i Stevo Seljan, poznati su po istraživanjima koje su poduzeli na samom kraju 19. i početkom 20. stoljeća u istočnoj Africi i Južnoj Americi. Izložbom su obuhvaćena sva putovanja braće Seljan: Mirkovo putovanje pje&scaron;ice od Sankt-Peterburga do Pariza, putovanje u Etiopiju i istraživanja u Južnoj Americi. Izložbom su predstavljeni predmeti, fotografije, putne bilježnice, pisma i geografske karte koje su braća Seljan darovala s ciljem da hrvatskoj javnosti predstave svoja istraživanja i približe kulture koje su proučavali. Interaktivni dijelovi izložbe posjetiteljima će otkriti s kakvim su se fizičkim naporima Seljani susretali tijekom svojih istraživanja. Autorica izložbe je Marija Živković, kustosica gostovanja Nikolina Belančić Arki, a autorice likovnog postava Iva Hrvatin, Katarina Perić i Marita Bonačić. Izložba ostaje otvorena do 13. 2. 2022. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> S promjenom krovnog naziva pod kojim djeluju Gradski muzej Karlovac, Galerija &bdquo;Vjekoslav Karas&ldquo;, Muzej Domovinskog rata Karlovac &ndash; Turanj i Stari grad Dubovac nastala je potreba za formiranjem novog vizualnog jezika koji će oblikovati vizualni identitet lokacija Muzeja grada Karlovca. Dizajn vizualnog identiteta utemeljen je na dvoslojnosti, na razini cjelokupnog identiteta govorimo o Muzejima grada Karlovca, dok na individualnoj razini o vizualnom identitetu pojedine lokacije. U tom je kontekstu bilo relevantno uvažiti jedinstvenost svake lokacije i različitost njihova djelovanja. Kontinuirana primjena novog vizualnog identiteta doprinijet će većoj vidljivosti programskih aktivnosti pojedinačnih lokacija Muzeja i boljem razumijevanju njihova ujedinjenog djelovanja pod krovnim nazivom.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na dan obilježavanja Dana Muzeja grada Karlovca u funkciju će biti pu&scaron;tena nova mrežna stranica Muzeja. Novodizajnirana mrežna stranica korisnicima će omogućiti jednostavniju navigaciju, kvalitetniju preglednost programskih aktivnosti svih lokacija i lak&scaron;i pronalazak informacija ovisno o interesima korisnika. Vizualni identitet i novu mrežnu stranicu predstavit će dizajneri Andro Giunio i Sven Sorić s voditeljicom marketinga i odnosa s javno&scaron;ću Muzeja grada Karlovca Josipom Vukelić.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ovogodi&scaron;nje izdanje muzejskog časopisa &bdquo;Glas&ldquo; posvećeno je digitalnoj dimenziji muzeolo&scaron;kog djelovanja s temom &bdquo;Dru&scaron;tvene mreže i muzeji&ldquo; i aktivnostima koje su u proteklih godinu dana realizirane na lokacijama Muzeja grada Karlovca.&nbsp; Muzejski časopis će predstaviti urednici kustosica Iva Aliba&scaron;ić i dokumentarist Sandro Vido&scaron;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:&nbsp;</strong></p> <p> Josipa Vukelić</p> <p> Voditeljica marketinga i odnosa s javno&scaron;ću</p> <p> Gradski muzej Karlovac</p> <p> <a href="callto:+385.99.664.73.11">+385.99.664.73.11</a>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Fiat lux / Neka bude fotografija!

<p> Od ponedjeljka, 13. prosinca 2021. g. u Galeriji Fritzi u Malom Lo&scaron;inju moći će se pogledati&nbsp;<strong><em>Fiat lux</em></strong>, godi&scaron;nja izložba Foto kluba Lo&scaron;inj, pod nazivom&nbsp;<strong><em>Neka bude fotografija!</em></strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Iako je naslov godi&scaron;nje izložbe,&nbsp;<em>Fiat lux</em>&nbsp;(Neka bude svjetlo), odabran ponajprije zbog neophodnosti svjetla u stvaranju fotografije, svjetlo ima i simbolično značenje. Od riječi&nbsp;<em>svjetlo</em>&nbsp;proizlaze pojmovi prosvjetiteljstvo, prosvjeta, prosvijetliti = obrazovati, urazumiti nekoga. Kada se nekome&nbsp;<em>upali lampica</em>, odnosno svjetlo, znači da je shvatio ili otkrio ne&scaron;to, ili je dobio neku ideju. Svakoj ljudskoj aktivnosti prethodi ideja i razlog, pa tako i fotografiranju, a iza svake fotografije stoji neka zamisao.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na izložbi sudjeluje 11 autorica i autora: Magrit Dittmann-Soldičić, Nikola Holjevina, Nadir Mavrović, Sandro Puncet, Zorica Purić, Enes Rizvić, Stojanka Rizvić, Sara &Scaron;irola, Zoran &Scaron;panja, Anton Vunić i Živko Žagar. Svatko je zastupljen s 3 fotografije po vlastitom izboru za koje smatra da najbolje opisuju njegov/njezin ukus i karakter. U dugogodi&scaron;njoj suradnji Lo&scaron;injskog muzeja i Foto kluba Lo&scaron;inja, izložbe Foto kluba raznorodno&scaron;ću su tema, varirajućom kvalitetom i brojem sudionika ipak zadržale jednu konstantu &ndash; volju članova Foto kluba Lo&scaron;inj da izlažu svoja djela. U nadirućoj apatiji suvremenog dru&scaron;tva to nije zanemarivo.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Zbog epidemiolo&scaron;ke situacije službenog otvorenja neće biti nego će se izložba u&nbsp;ponedjeljak, 13. prosinca, moći pogledati od 18 do 19 sati i bit će otvorena do 8. siječnja 2022. g. Radno vrijeme za posjetitelje je od utorka do petka od 10 do 13 te od 17 do 19, a subotom od 10 do 13 sati (ponedjeljkom, nedjeljom i blagdanom zatvoreno).</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Za posjet izložbi potrebno je imati EU covid potvrdu, uz pridržavanje epidemiolo&scaron;kih mjera.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Marijana Dlačić,</p> <p> <em>vi&scaron;a kustosica</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> <em>Lo&scaron;injski muzej</em></p> <p> <em>Vladimira Gortana 35,</em></p> <p> <em>51550 Mali Lo&scaron;inj</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> <em>Tel: 051/233-614</em></p> <p> &nbsp;</p>

Što na svijetu sada treba? / Godišnja izložba Likovnih poduka Ostvarenje u 2021.

<p> U Muzeju &nbsp;Prigorja od 11. prosinca 2021. Moći će se pogledati izložba &#39;&Scaron;to na svijetu sada treba?&#39; koja je godi&scaron;nja izložba Likovnih poduka Ostvarenje u 2021.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &bdquo;Umjetnost ima neke veze s postizanjem mira usred kaosa&ldquo;<br /> &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;<em>Saul Bellow</em><br /> <br /> Ba&scaron;&nbsp;ovom mi&scaron;lju poznatog američkog romanopisca mogao bi se opisati poticaj za&nbsp;temu ovogodi&scaron;nje izložbe radova polaznika sesvetskih likovnih poduka. Jer&nbsp;ako i&nbsp;nemamo stalno na umu zakon entropije i teoriju kaosa te najveći dio svog vremena&nbsp;provodimo s osjećajem da je svijet sigurno mjesto, a na&scaron;a budućnost izvjesna,&nbsp;to neugodno iskustvo kaosa svatko od nas proživi barem nekoliko puta tijekom&nbsp;svog života. Posve je nepotrebno isticati koliko su nam zadnje dvije godine za to&nbsp;pružile (ne)prilika</p> <p> &nbsp;</p> <p> Planirajući godi&scaron;nju izložbu radova, Sanela Đurinec Raič, voditeljica&nbsp;<em>Likovnih&nbsp;poduka Ostvarenje</em>, pažnju i misao svojih polaznika usmjerila je ka prirodi kao&nbsp;izvoru mira. Svjesna u potpunosti odgovornosti ljudskoga roda za njezino stanje,&nbsp;odlučno je ustvrdila da &bdquo;na&scaron;i mali izbori mogu promijeniti puno toga&ldquo;.&nbsp;Problematizirajući pitanje klimatskih promjena, među svojim je polaznicima&nbsp;potaknula pitanja o njihovim odnosima s prirodom i potrebi činjenja pozitivnih&nbsp;promjena. Likovno traganje za odgovorima u edukativnom je procesu prilagodila&nbsp;različitim dobnim skupinama, potpomažući ga razgovorima, a u radu s&nbsp;najmlađima i metodičkim slikovnicama. Izloženi radovi posve jasno svjedoče o generacijskim&nbsp;razlikama i vizualiziraju svijet koji se kreće od iskrene dječje zanesenosti&nbsp;životinjama&nbsp;do zrelog poetičnog doživljaja neodvojivosti prirode i čovjeka. No svima im je&nbsp;zajednički topao, ljubavni odnos prema prirodi, na kojeg je polaznike&nbsp;svojih&nbsp;likovnih poduka, njegujući i razvijajući njihove kreativne potencijale,&nbsp;podsjetila Sanela.<br /> <br /> Odgovarajući na svoj način na pitanje &bdquo;&Scaron;to svijetu sada treba?&ldquo;, polaznici&nbsp;<em>Likovnih&nbsp;poduka Ostvarenje</em>&nbsp;i njihova voditeljica ponudili su nam odgovor &ndash; priroda.&nbsp;Jer priroda je, ba&scaron;&nbsp;poput umjetnosti, utjeha na&scaron;em nemiru usred kaosa.&nbsp;</p> <p> (Morena Želja Želle)&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Dorijan Šipuš i Marija Dejanović / Zazidati pukotine, zatvoriti rupe

<p> U Gradskoj galeriji Striegl od petka,&nbsp;<span id="OBJ_PREFIX_DWT309_com_zimbra_date" role="link">10.12. 2021</span>, može se pogledati izložba &#39;&#39;Zazidati pukotine, zatvoriti rupe&#39;&#39; fotografa <strong>Dorijana &Scaron;ipu&scaron;a</strong>.i pjesnikinje&nbsp;<strong>Marije Dejanović.</strong></p> <p> Godinu dana nakon potresa, Sisak vlastitim snagama iznalazi rje&scaron;enja za regeneraciju&nbsp;cjelokupnog prostora, ali i gradi&nbsp;preduvjete za &scaron;to kvalitetniji i humaniji život&nbsp;ljudi u njemu. Gradska galerija Striegl je nakon osam mjeseci otvorila svoja vrata javnosti, i dok&nbsp;su unutar izložbenog prostora i dalje tragovi o&scaron;tećenja, prostor živi svoj novi život kroz umjetničke sadržaje koji su upućeni sada&scaron;njosti te kritičkom pristupu s&nbsp;ciljem ukazivanja na različite aspekte života kojeg živimo, ali i uloge umjetnosti u njemu.</p> <p> &nbsp; &nbsp;</p> <p> Potaknuti posljedicama potresa koje i dalje traju u Sisku i na Baniji, sisačka Galerija Striegl, sisački fotograf Dorijan &Scaron;ipu&scaron; te Marija Dejanović, pjesnikinja koja je odrasla u Sisku, pokrenuli su multimedijalni i interdisciplinarni projekt s međunarodnim sudjelovanjem i suradnjom s relevantnim domaćim i inozemnim časopisima. Jedan od rezultata projekta je i izložba u Galeriji Striegl. Izložba donosi vizualno-tekstualni rad s tekstovima Marije Dejanović i fotografijama Dorijana &Scaron;ipu&scaron;a kao odgovora na potres &ndash; shvaćen doslovno i metaforički.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Pozvane autorice i autori čiji tekstovi su također predstavljeni ovim projektom su: Ines Kosturin (Petrinja), Iva Damjanovski (Makedonija), Alen Brlek (Hrvatska), Tijana Rakočević (Crna Gora), Hristos Armando Gezos (Grčka) i Branka Selaković (Srbija). Tekstovi tematiziraju potrese, pukotine i rupe &ndash; shvaćene metaforički ili doslovno.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Dizajn izložbe potpisuje sisački međunarodno renomirani grafički dizajner Sven Sorić.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izbor iz tekstova bit će objavljen&nbsp;u&nbsp;časopisu Tema, na internetskom časopisu Libartes, u makedonskom časopisu Okno te u grčkom časopisu Thraka.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Dorijan &Scaron;ipu&scaron; donosi fotografske zapise interijera o&scaron;tećenog i izmijenjenog potresom. Analitički bilježeći različite putanje pukotina na povr&scaron;ini zida i razotkrivajući otkrhnute slojeve, ova fotografija nas drži u stanju istovremene nelagode, ali i bliskosti i intimnosti. Upravo su to prizori koji su postali životni parametar ostajanja ili odlaska, garancija sigurnosti ili nesigurnosti i novi &#39;uzorak&#39; s kojim se suočavaju mnogi na potresom pogođenom prostoru. Dijelovi arhitekture i unutra&scaron;njost nama anonimnog stambenog prostora, postaju popri&scaron;te likovnih događanja, linijskih i svjetlosnih struktura koje u svojem nagla&scaron;enom kontrastu ukazuju na oprečnosti i dvoznačnosti te krhkosti i solidnosti prostora koje nazivamo domom. S druge strane Marija Dejanović reagira tekstom koji dekonstruira motiv potresa u svim njegovim relacijama i posljedicama, kako u fizičkom prostoru tako i u onom mentalnom, kako u osobnom tako i kolektivnom. Marijina reakcija na potres proizlazi iz shvaćanja rupe i pukotine kao traume, u ljudima, prostoru i zajednici. Međutim, s druge strane tekstovi vezani uz svaku od fotografija ostvaruju se kao svojevrsni &#39;katalizatori&#39;, kako i sama autorica tvrdi, kao &#39;simboli mogućnosti otpora, rasta međusobne komunikacije, solidarnosti i empatije&#39;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> I rupe i pukotine shvaćene su u interrelacijama smje&scaron;tenima između naizgled izričite dokumentarnosti fotografije i metaforičnog i evokativnog jezika materijaliziranog riječju/stihom. U tom prostoru ovi fragmentarno obuhvaćeni motivi i isječci zaokružene tekstualne misli postaju mjesta prepoznavanja, popri&scaron;ta kolektivnih i zajedničkih pitanja koja ne tonu u beznađe, već otvaraju prostore optimizma i daju razloge za ostajanje.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:</strong></p> <p> Gradska galerija Striegl</p> <p> Alma Trauber, Ravnateljica</p> <p> <a href="callto:+385%2099%202184376">+385 99 2184376</a></p> <p> <a href="callto:+385%2044%20522%20255">+385 44 522 255</a></p> <p> <a href="http://www.galerija-striegl.hr/" target="_blank">www.galerija-striegl.hr</a></p> <p> &nbsp;</p>

Umijeće cifranja licitara i izrade votiva

<p> Predstavljanjem dječjih kreativnih radova nastalih na &quot;Kreativnim radionicama umijeća cifranja licitara&quot; koje Muzej grada Koprivnice provodi od 2011. godine u suradnji s vrtićima i koprivničkim osnovnim &scaron;kolama i dokumentarnog filma, približit će se umijeće cifranja licitara i izrade votiva javnosti i potaknuti razvoj svijesti o važnosti za&scaron;tite i očuvanja vlastite kulturne ba&scaron;tine.u&nbsp;petak, 10. prosinca 2021. u 10 sati u Galeriju Mijo Kovačić.</p> <p> <br /> <br /> Izložba &quot;<strong>Umijeće cifranja licitara i izrade votiva</strong>&quot; na popularan način predstavlja nematerijalno umijeće ukra&scaron;avanja licitara i izradu votiva/vo&scaron;tanih zagovora i koprivnički medičarski obrt koji je zajedno s medičarskim obrtom na području sjeverne Hrvatske uvr&scaron;ten 2010. godine na UNESCOvu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne ba&scaron;tine čovječanstva.</p> <p> <br /> <br /> Otvorenje će se odrżati prema preporučenim epidemiolo&scaron;kim mjerama suzbijanja pandemije i epidemije COVID-19.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <br /> Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Koprivnice, a biti će otvorena do 12.12.2021. godine te se može razgledati u subotu i nedjelju od 10-14 sati uz po&scaron;tivanje preporučenih epidemiolo&scaron;kih mjera.</p> <p> <br /> <br /> <br /> Trg dr. Leandera Brozovića 1, 48000 Koprivnica<br /> Telefon:&nbsp;<a href="callto:+385%2048%20622%20307"><span id="OBJ_PREFIX_DWT454_com_zimbra_phone" role="link">+385 48 622 307</span></a><br /> Telefax:&nbsp;<a href="callto:+385%2048%20222%20871"><span id="OBJ_PREFIX_DWT455_com_zimbra_phone" role="link">+385 48 222 871</span></a><br /> e-po&scaron;ta:&nbsp;<span id="OBJ_PREFIX_DWT460_ZmEmailObjectHandler" role="link">info@muzej-koprivnica.hr</span>&nbsp;&lt;<span id="OBJ_PREFIX_DWT461_ZmEmailObjectHandler" role="link">mailto:info@muzej-koprivnica.hr</span>&gt;<br /> &nbsp;</p>