Dan planina u Prirodoslovnom muzeju Rijeka

<div> Povodom Međunarodnog dana planina Prirodoslovni muzej Rijeka nudi raznovrstan sadržaj na obje svoje lokacije. Goranska, koja je daleko vi&scaron;e planinska, ima obimniji program koji se održava u Ka&scaron;telu Zrinskih, u petak 16. prosinca, u popodnevnim i večernjim satima. Subotnje dopodne u Primorju, 17. prosinca, dan je kada će malci muzealci otkrivati tajne planina u Muzeju u Rijeci.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>PETAK, 16. prosinca 2022., Brod na Kupi</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> - 17 sati: stručno vodstvo stalnim postavom Divljina s pogledom na more</div> <div> - 17 sati: edukativne aktivnosti za djecu Zimske avanture</div> <div> - 17 sati: edukativno-zabavne igre Tragovi u dvorcu, u interpretacijskom centru Putovima Frankopana</div> <div> - 19 sati: koncert Zoran Majstorović Trio</div> <div> &nbsp;</div> <div> NAPOMENE:</div> <div> - program se odvija u Ka&scaron;telu Zrinskih, u Brodu na Kupi, u petak 16. prosinca 2022.</div> <div> - stručno vodstvo i koncert su namijenjeni svim uzrastima, dok su edukativne aktivnosti prilagođene djeci</div> <div> - ulaz i program su besplatni i nije potrebna najava dolaska</div> <div> - voditelji: dr.sc. Bo&scaron;tjan Surina. dr.sc. Željka Modrić Surina, Nadia Dunato Pejnović, Anita Hodak, Klara Bukovac, Tamara Tomac &Scaron;timac&nbsp;</div> <div> - program je realiziran uz financijsku podr&scaron;ku Primorsko-goranske županije</div> <div> - fotografije snimljene na programu mogu biti objavljenje na mrežnim stranicama Prirodoslovnog muzeja Rijeka u svrhu informiranja o programu. Ispitanik može podnijeti zahtjev za uklanjanjem fotografija s mrežnih stranica Prirodoslovnog muzeja Rijeka na adresu elektroničke po&scaron;te: <a href="http://gdpr@prirodoslovni.com">gdpr@prirodoslovni.com</a></div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>SUBOTA, 17. prosinca 2022., Rijeka</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> RADIONICA ZA DJECU: Obiteljski malac muzealac - Tajne planine</div> <div> &quot;Visoke su planine te koje kriju tajne (gotovo) sve.</div> <div> Zamisli: usnule biljke, sramežljive životinje, kristalna pahulja po licu te mazi...&nbsp;</div> <div> Zapravo, zna&scaron; &scaron;to? Sve se ovo na obližnjim planinama nalazi!&quot;</div> <div> &nbsp;</div> <div> NAPOMENE:</div> <div> - radionica se odvija u Muzeju u Rijeci, 17. prosinca 2022., od 10 do 11 sati</div> <div> - namijenjena je djeci starosti od 3 do 5 godina uz obaveznu pratnju jednog roditelja koji je prisutan uz dijete tijekom trajanja radionice</div> <div> - s obzirom na ograničen broj slobodnih mjesta, sudjelovanje je potrebno najaviti na e-mail <a href="http://anita@prirodoslovni.com">anita@prirodoslovni.com</a> ili telefonom na broj 051/553-669. Prijavu putem elektronske po&scaron;te možete izvr&scaron;iti klikom na gumb &quot;PRIJAVA Obiteljski malac muzealac - Tajne planine&quot;</div> <div> - podaci prikupljeni u prijavi koristiti će se samo u svrhu organizacije edukativnog programa te se u druge svrhe se neće koristiti</div> <div> - radionica je besplatna</div> <div> - voditeljica: Božena Viduka, mag.lik.ped., vanjska suradnica&nbsp;</div> <div> - edukativni program realiziran je uz financijsku podr&scaron;ku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije i Grada</div> <div> - fotografije snimljene na programu mogu biti objavljenje na mrežnim stranicama Prirodoslovnog muzeja Rijeka u svrhu informiranja o programu. Ispitanik može podnijeti zahtjev za uklanjanjem fotografija s mrežnih stranica Prirodoslovnog muzeja Rijeka na adresu elektroničke po&scaron;te: <a href="http://anita@prirodoslovni.com">anita@prirodoslovni.com</a><img alt="" src="gdpr@prirodoslovni.com" /></div>

Na raskrižju promjena – Međimurje u brončanom dobu

<p> U petak 16. prosinca u 18 sati u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec otvorit će se arheolo&scaron;ka izložba &bdquo;Na raskrižju promjena &ndash; Međimurje u brončanom dobu&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Tijekom cjelokupne su ljudske pro&scaron;losti izbijali povremeni prijelomni trenutci koji su razvoj čovječanstva pokrenuli naprijed. Jedan od njih je znanje o metalurgiji bronce koje je sredinom 3. tisućljeća pr. Kr. uvjetovalo nastanak brončanoga doba. Tehnologija izrade bronce, proiza&scaron;la je iz ranijih bakrenodobnih znanja metalurgije bakra, čije su tehnike tijekom brončanoga doba unaprijeđene, &scaron;to je rezultiralo znatnim povećanjem metalur&scaron;kih aktivnosti. Naime, od kasnoga brončanog doba bronca vi&scaron;e nije bila prestižan materijal, već sirovina za izradu raznovrsnih svakodnevno kori&scaron;tenih predmeta. Napredna brončanodobna metalurgija otvorila je tako vrata svijetu inovacija koje su unaprijedile mnogobrojne aspekte prapovijesnoga čovjeka te potencirale ubrzan razvoj koji je Europu naseljenu malim ratarskim i stočarskim zajednicama povezanim na lokalnoj razini izmijenio u kontinent sa željeznodobnim protodržavama na rubu ili sa začetcima pismenosti.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Budući da su riječni tokovi sa svojim dolinama oduvijek predstavljali važne prirodne prometnice, položaj Međimurja između Mure i Drave te pitomi brežuljci i plodne ravnice ispresijecane manjim vodotocima pružale su idealne uvjete za naseljavanje. Spomenuta su dva velika riječna toka pripadala razgranatoj mreži srednjoeuropskih riječnih komunikacija te osiguravala brže i lak&scaron;e kretanje, a njima su srednjom Europom preno&scaron;eni kulturni utjecaji tokom cijeloga brončanog doba. Stoga se područje međimurskoga međuriječja &ndash; kao dijela Panonske nizine u užem i Karpatske kotline u &scaron;irem smislu &ndash; tijekom prapovijesti nalazilo na svojevrsnom raskrižju kulturnih promjena.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kako bi se javnost upoznala s najnovijim spoznajama o naseljenosti Međimurja tijekom brončanoga doba, Muzej Međimurja Čakovec je u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom u Zagrebu osmislio arheolo&scaron;ku izložbu na spomenutu temu. Autorice izložbe su vi&scaron;a kustosica Muzeja Međimurja Čakovec Branka Marciu&scaron;, te Lea Čataj i Marijana Krmpotić &ndash; obje konzervatorice i arheologinje Hrvatskoga restauratorskog zavoda.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će sadržavati 163 brončanodobna muzejska predmeta popraćena izložbenim panoima s prikladnim tekstovima i fotografijama. Katalog izložbe osmi&scaron;ljen je kao sinteza cjelokupne brončanodobne muzejske građe iz Zbirke prapovijesne građe na&scaron;ega Muzeja i svih dosada&scaron;njih saznanja o životu i boravku brončanodobnih populacija na području dana&scaron;njega Međimurja. U suradnji s muzejskim Pedago&scaron;kim odjelom, planira se provođenje predavanja i muzejskih radionica za djecu na temu brončanodobnoga odijevanja i ukra&scaron;avanja, koje će uz zanimljivu edukativnu priču prilagođenu uzrastu obuhvaćati i kreativni dio &ndash; izradu brončanodobnoga nakita.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 5. veljače 2023.</p>

Otvorenje retrospektivne izložbe i predstavljanje likovne monografije Harija Ivančića

<p> U&nbsp;petak,&nbsp;<span id="OBJ_PREFIX_DWT480_com_zimbra_phone" role="link">16. prosinca 2022</span>. u 19.00 sati u prostorima Muzeja suvremene umjetnosti Istre / Museo d&#39;arte contemporanea dell&#39;istria, održat će se otvorenje retrospektivne izložbe i predstavljanje likovne monografije Harija Ivančića.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &quot;Retrospektivna izložba istarskog umjetnika, akademskog slikara Harija Ivančića, poput monografije, nastala je kao rezultat istraživanja, vrednovanja i samonametnute potrebe za novim, sadržajnijim i kompleksnijim i&scaron;čitavanjem umjetnikova opusa i njegovim cjelovitim predstavljanjem. Obuhvaćajući razdoblje od posljednja tri desetljeća (1989. &ndash; 2022.), oba formata razotkrivaju umjetničku osobnost koja daleko od vreve regionalnih i nacionalnih umjetničkih žari&scaron;ta, u istarskom Buzetu, predano, postojano i kontinuirano gradi svoj likovni jezik, svoju formu i izričaj, svoj odnos sa slikarskom tradicijom i umjetnosti uopće zadobivajući time svoje zasluženo mjesto i u programskim linijama Muzeja suvremene umjetnosti Istre / Museo d&#39;arte contemporanea dell&#39;Istria.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba kao vremenski (ali ne i sadržajno &ndash; iskustveni), ipak limitirani format, a monografija kao trajni dokument, pridonose kontekstualizaciji Ivančićeva opusa unutar korpusa regionalnog i nacionalnog suvremenog slikarstva i suvremene umjetnosti uopće, prateći njegov rad od samih početaka do danas. Autorica monografskog teksta, uvažena povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka, vi&scaron;a znanstvena suradnica na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, dr. sc. Ivana Mance Cipek, u cijelosti je opravdala dano joj povjerenje, te kroz dobro promi&scaron;ljen i koncepcijski razrađen pristup Ivančićev opus sagledala dvojako. I&scaron;čitavanjem svih osobitosti, stalnosti i mijena Ivančićevih razvojnih faza definiranih serijama i ciklusima, njihovim postavljanjem u vremenski slijed i kontinuum, ogolila je samu srž Ivančićeva umjetničkog istraživanja i dala priliku za njegovu revalorizaciju. Dovodeći u vezu Ivančićevo djelo sa tradicijom modernog pejzažnog slikarstva i mogućnostima njegovog postojanja u suvremenim umjetničkim datostima kao i donoseći uvid u ranija tumačenja umjetnikova opusa, dala je trajni i vrijedan doprinos razumijevanju likovnog puta ovog istarskog umjetnika.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Publikacija na gotovo 350 stranica obiluje vrijednim reprodukcijama, bibliografijom, popisom izložbi i umjetnikovim životopisom te predstavlja zaokruženu cjelinu koja iako posvećena rasvjetljavanju autorova opusa, &scaron;to joj je dakako i primarni cilj,&nbsp; doprinosi i boljem razumijevanju slikarskog medija predstavljajući ujedno i primjer dobre prakse istraživačko znanstvene interpretacije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vjerujemo kako će izložba za koju su radove ustupile brojne institucije i privatni kolekcionari kao i monografija biti sadržajno pristupačne &scaron;iroj javnosti, ljubiteljima umjetnosti i slikarstva Harija Ivančića kao i onima koji će to tek postati, a istovremeno izazovne i za struku i &scaron;ire znanstvene krugove...&quot; / Ketrin Milićević Mijo&scaron;ek</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>ŽIVOTOPIS</strong><br /> &nbsp;</p> <p> <strong>Hari Ivančić</strong>&nbsp;rođen je 26. studenoga 1967. godine u Pazinu. &Scaron;kolu za primijenjenu umjetnost i dizajn (odjel grafike) zavr&scaron;io je u Zagrebu. Godine 1994. diplomirao je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Vasilija Jordana. Član je HDLU-a Istre i Rijeke te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Sudjelovao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu te mu se radovi nalaze u brojnim institucijama i privatnim zbirkama. Živi i radi u Buzetu.</p>

Božićne čestitke

<div> Povodom nadolazećeg Božića Muzeji i galerije Konavala - U Zavičajni muzej organizira izložbu <strong>božićnih čestitki iz privatne zbirke obitelji Kravić </strong>čije će otvorenje biti&nbsp; 13. prosinca 2022. u 17 sati.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izloženim sadržajem želimo ukazati na svakodnevicu nekog drugog vremena u kojemu su se lijepe želje i poruke redovno razmjenjivale po&scaron;tom. Do pojave dana&scaron;nje tehnologije, pa čak i telefonije, čestitke su bile najpopularniji medij kojim su se održavale lijepe želje između udaljenih dragih ljudi. Običaj čestitanja putem čestitki pratimo od početka 20. stoljeća, no razvojem tiskarske tehnologije najpopularnije je sredinom 20. stoljeća. Čestitke tako spajaju udaljenu rodbinu, prijatelje, članove obitelji koji odslužuju vojni rok, odsutne članove, kao i brojne prijatelje, goste i poznanike.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Osim toplog sadržaja koji je zajednički svima, čestitke nam svjedoče i o modi vremena u kojem su nastale. Izbor motiva od profanog do sakralnog zastupljen je ovisno o dru&scaron;tveno-političkim okolnostima u kojima nastaju.</div> <div> Kuća obitelji Kravić nije spaljena u Domovinskom ratu, pa su između ostalih segmenata života&nbsp; sačuvane i obiteljske čestitke. Inicijativom vlasnice Ane Kravić Muzeji i galerije Konavala prezentirat će prikupljenu građu radujući se suradnji s lokalnom zajednicom.</div>

Ivan Standl – Zagrebački fotograf

<p> Muzej grada Zagreba u četvrtak, 15. prosinca 2022. u 19 sati, otvara izložbu<strong>&nbsp;<em>Ivan Standl &ndash; Zagrebački fotograf</em>, </strong>autorskog tima: Dubravka Stančec (MGZ), Ivana Gržina (HAZU) i Dunja Nekić&nbsp;(MUO).</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ivan Standl (1832. &ndash; 1897.), rođenjem Čeh, jedan je od najznačajnijih predstavnika rane fotografije u&nbsp;Hrvatskoj. U Zagrebu je od sredine 1860-ih sve do smrti vodio profesionalni atelijer. Portretirao je građanstvo,&nbsp;snimao prirodne i kulturne znamenitosti, različite umjetničke predmete, ali i za potrebe znanstvenih istraživanja. Nosio je naslov Akademijina svjetlopisca i djelovao je kao ovla&scaron;teni sudski fotograf. Upamćen je i kao jedan od kroničara velikoga zagrebačkog potresa 1880. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Muzej grada Zagreba u partnerstvu s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i Muzejom za umjetnost i obrt, u povodu 190. obljetnice Standlova rođenja i 125. obljetnice smrti, pripremio je prvu monografsku izložbu ovoga majstora fotografije koji je u na&scaron;oj sredini stekao zasluge zbog dugovječnosti djelovanja, kompleksna opusa i mnogih nagrada. Njegova žanrovska svestranost odredila je koncepciju izložbe koja u četirima tematskim cjelinama okuplja najreprezentativniju građu iz renomiranih lokalnih zbirki i nastoji pokazati za&scaron;to ga je Gjuro Szabo, davna&scaron;nji ravnatelj ovoga muzeja, prozvao &bdquo;nenadkriljenim zagrebačkim fotografom&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> S ponosom ističemo da je veleposlanik Republike Če&scaron;ke u RH, Nj. E. gospodin Milan Hovortka, pokrovitelj izložbe<em>&nbsp;Ivan Standl &ndash; Zagrebački fotograf</em>. Upravo veleposlanik Hovortka svečano će otvoriti izložbu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Fotografije s potpisima i vizuali izložbe:&nbsp;<span id="OBJ_PREFIX_DWT278_com_zimbra_url" role="link"><a href="https://we.tl/t-gm6zlS3xxo" rel="nofollow noopener noreferrer" target="_blank">https://we.tl/t-gm6zlS3xxo</a></span></p> <p> Vi&scaron;e o izložbi:&nbsp;<span id="OBJ_PREFIX_DWT279_com_zimbra_url" role="link"><a href="https://www.mgz.hr/hr/izlozbe/izlozba/otvorenje-izlozbe-ivan-standl---zagreba%c4%8dki-fotograf,3500.html" rel="nofollow noopener noreferrer" target="_blank">https://www.mgz.hr/hr/izlozbe/izlozba/otvorenje-izlozbe-ivan-standl---zagreba%c4%8dki-fotograf,3500.html</a></span></p> <p> &nbsp;</p>

Otvorenje izložbe „Fanatik istine: Vesna Parun u NR Bugarskoj (1962. - 1967.)“ u Nacionalnome muzeju literature u Sofiji

<p> U četvrtak 15. prosinca 2022. u 16:30 sati, u Nacionalnome muzeju literature u Sofiji bit će otvorena izložba &bdquo;Fanatik istine: Vesna Parun u NR Bugarskoj (1962. - 1967.)&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Uz njezinih gotovo stotinu za života objavljenih knjiga i bogatu stvaralačku biografiju, ostaje gotovo nepoznata činjenica da je Vesna Parun u razdoblju 1962. - 1967. živjela na relaciji Sofija-Zagreb. Poznanstvo s Radojem Ralinom i Blagom Dimitrovom na Omladinskoj radnoj akciji 1947. godine na pruzi &Scaron;amac-Sarajevo, zauvijek ju je povezalo s Bugarskom. Kako je sama pjesnikinja zapisala, prilikom njezina prvog posjeta 1962. Bugarska je &quot;u&scaron;la u njezin život i postala njezina sudbina, njezina bogumilska domovina&quot;. Živeći u samom sredi&scaron;tu Sofije, u hotelu Slavjanska Beseda, svakodnevno je pohodila kazali&scaron;ne predstave, posebice Satiričko kazali&scaron;te &quot;Suza i smijeh&quot;. Prijateljevala je s bugarskim intelektualcima, uglavnom mladim satiričarima i disidentima, filozofima, glazbenicima i glumcima.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Istraživanje spisateljice i prevoditeljice Ljudmile Mindove, koja je otkrila izvje&scaron;taje o Vesni Parun u arhivima Bugarske državne sigurnosti, kao i knjiga Katje Zografove &quot;Bugarska odiseja Vesne Parun&quot;, potakli su autorice izložbe Kseniju Banović i Morenu Želja Želle na predstavljanje bugarskog zapleta iz života velike hrvatske književnice. Tom izložbom Muzej Prigorja zavr&scaron;ava svoj program obilježavanja 100. obljetnice pjesnikinjina rođenja u smislu riječi akademika, pjesnika i prevoditelja Tonka Maroevića, velikog po&scaron;tovatelja poezije Vesne Parun - &quot;na&scaron;a je kulturna dužnost i emocionalni dug podsjećati na njezino djelo epohalnoga značaja te poticati &scaron;iru publiku da se okrenu inspirativnim stihovima i stranicama neprolazne vrijednosti!&quot;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vesna Parun vodila je intenzivnu kreativnu razmjenu s bugarskom kulturom, uslijed koje je u Hrvatskoj iza&scaron;ao ne samo niz njezinih prijevoda bugarskih autora, već je rođena i njezina zbirka pjesama &quot;Vjetar Trakije&quot;, u cijelosti inspirirana Bugarskom. Paralelno je učila bugarski jezik, putovala po zemlji, pisala putopise o Bugarskoj, kritičke eseje posvećene bugarskim književnim krugovima, kao i tekstove nekih od najpopularnijih &scaron;ansona &scaron;ezdesetih (&quot;Dvoje u jesen&quot;, &quot;Prozor prema sjeveru, prozor prema jugu&quot;). Književni kritičari smatraju da je Vesna Parun pomogla u uvođenju slobodnog stiha u bugarsku poeziju.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na otvorenju izložbe sudjelovat će njena ekselencija gđa Jasna Ognјanovac - veleposlanica Republike Hrvatske u Republici Bugarskoj, Katja Zografova - književna povjesničarka i kritičarka (glavna kustosica u Nacionalnome muzeju literature), Lјudmila Mindova (Balkanolo&scaron;ki institut s Centrom za trakologiju &quot;Prof. Aleksandar Fall&quot;), Denis Derk - novinar i Kseniјa Banović - književna prevoditeljica (Savez hrvatskih književnih prevoditelja) iz Zagreba. Događaju će prisustvovati i pjesnik Atanas Kapralov, direktor NLM-a.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Nakon otvorenja izložbe održat će se književna večer O Vesni u kojoj će zanimljiva sjećanja ispričati umjetnica Elena Karganova, Kin Stojanov i Denis Derk, a na temu Vesna Parun i Bugarska govorit će poznavatelji njezina djela Ksenija Banović, Ljudmila Mindova i Petar Mihailov. Moderatorica okruglog stola bit će povjesničarka književnosti Katja Zografova.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Događanja se ostvaruju uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a program se izvodi u okviru kulturne promidžbe i javne diplomacije uz 30. obljetnicu međunarodnog priznanja RH.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će biti otvorena do 15. svibnja 2023.</p>

Đuro Pulitika (1922. – 2006.) / Retrospektiva

<p> U četvrtak 15. prosinca u 19 sati u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik otvorit će se izložbu &bdquo;Đuro Pulitika (1922. &ndash; 2006.). Retrospektiva&ldquo;.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 5. ožujka 2023.</p>

„Slovokracija“ Anabel Zanze

<p> U četvrtak, 15. prosinca 2022. u 19 sati u Galeriji Josip Račić &ndash; NMMU otvorit će se izložba &bdquo;Slovokracija<em>&ldquo;</em> Anabel Zanze. Riječ je o recentnim radovima te dubrovačko- zagrebačke vizualne umjetnice koja od sredine 90-ih godina pro&scaron;loga stoljeća intenzivno slika i kolažira riječi te istražuje značenje poruka. Već iz samog naziva &ndash; složenice hrvatske imenice &bdquo;slovo&ldquo; i starogrčkog glagola &bdquo;kratein&rdquo; (&scaron;to u prijevodu znači vladati) &ndash; jasno se može i&scaron;čitati da i na ovoj, 32. samostalnoj izložbi Anabel Zanze, glavnu riječ imaju upravo slova. No, ovaj put kroz izričite i jasne poruke koje se referiraju na konkretna zbivanja kojima je umjetnica duboko potresena.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vratite magnoliju &ndash; izvorni slogan udruge građana koja se bori za transparentne upravljačke politike i &bdquo;zeleni&rdquo; Zagreb &ndash; umjetnica je preuzela za naziv svog poliptiha iz 2020., koji kroz 16 uljenih slika predstavlja svojevrsnu kritiku dru&scaron;tva i protest protiv ru&scaron;enja magnolije ispred Me&scaron;trovićevog paviljona u Zagrebu. Na&scaron;a bi zagrebačka magnolija, da je u nekom uljuđenijem kraju svijeta (zami&scaron;ljam trenutno Japan), jo&scaron; uvijek u kro&scaron;nji i pod sobom održavala mikro-eko-sustav, a mnogi bi joj se, dok je u cvatu, uzdahom divili &ndash; ističe Zanze.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Poliptih Mlada Patricijka &ndash; slovoregistrira ovrhu koja se dogodila 5. studenoga 2021. nakon sudskog rje&scaron;enja spora oko vlasni&scaron;tva nad slikom &bdquo;Mlada patricijka&rdquo; Vlaha Bukovca, u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti (donedavno Moderne galerije) u Zagrebu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Posebnost ove izložbe čini dionica na Brailleovom pismu posvećena osobama o&scaron;tećena vida, koju je umjetnica realizirala u suradnji s Tiflolo&scaron;kim muzejom i na taj im način omogućila da kroz vlastiti, upoznaju i njezin svijet. Posjetitelji koji će poželjeti ne&scaron;to reći, komentirati ili ostaviti poruku, imat će priliku to zabilježiti na magnetnoj ploči Agora, objektu koji simulira trg, i na taj način aktivno sudjelovati u izložbi.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba u kustoskoj koncepciji Željka Marciu&scaron;a, muzejskog savjetnika NMMU-a, koju prati dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku, moći će se razgledati u Galeriji Josip Račić do 8. siječnja 2023.</p>

28. slavonski biennale - Nove paradigme sreće, od osječke dade do suvremenog kaosa

<div> U Muzeju likovnih umjetnosti bit će 15. prosinca 2022. u 19 sati otvorenje<strong> 28. slavonski biennale -&nbsp; Nove paradigme sreće, od osječke dade do suvremenog kaosa</strong>. Slavonski biennale najveća je i najznačajnija žirirana izložbena manifestacija u regiji koja se od 1968. godine održava u Muzeju likovnih umjetnosti.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Za 28. izdanje slavonskog biennalea, ocjenjivački sud u sastavu: Mi&scaron;ko &Scaron;uvaković, (predsjednik), Olga Majcen Linn, Darko &Scaron;imičić, Miran Blažek, i Valentina Rado&scaron; (kustosica manifestacije) odabrao je radove 53 autora/ica te umjetničkih suradnja, od ukupno 254 rada pristiglih na natječaj. Međunarodni interes za manifestaciju vidljiv je iz sve većeg broja prijava za svako novo, a ovogodi&scaron;nje 28. izdanje broji prijave iz vi&scaron;e od 40 država svijeta.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ovogodi&scaron;nje biennale donosi i neke novitete u samom postavu izložbe te će tako izložba biti postavljena na vi&scaron;e lokacija u gradu; Muzej likovnih umjetnosti, Galerija Waldinger, Kulturni&nbsp; centar, Galerija Knifer te autobusna stanica GPP, Gajev trg (Na&scaron;a stanica sreće).</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Valentina Rado&scaron;</div> <div> kustosica izložbe</div> <div> e-mai: valentina.rados@mlu.hr</div> <div> tel: 031/251-284&nbsp;</div> <div> mob: 091/522-1416</div>

Bestijarij elektroentiteta, br. 3: Izmijenjene stvarnosti

<div> U Tehničkom muzeju Nikola Tesla otvorena je nova izložba&nbsp; naziva &bdquo;<strong>Bestijarij elektroentiteta, br. 3: Izmijenjene stvarnosti</strong>&rdquo; koja ostaje otvorena do 22. prosinca 2022.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba &bdquo;Bestijarij elektroentiteta, br. 3: Izmijenjene stvarnosti&rdquo; tematizira odnose između &lsquo;uradi-sam&rsquo; pristupa i dostupnosti tehnologije za građane te njihovu uzajamnu participaciju u usložnjenom procesu s umjetnom inteligencijom.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kroz seriju &bdquo;Bestijarij elektroentiteta, br. 1.-3.&rdquo; Radiona.org bavi se prezentacijama hardverskih i softverskih pojava, odnosno elektroentitetima čime želi približiti posjetiteljima mogućnosti stvaranja iz pozicije su-kreatora, aktivnu participaciju građana i nova lokalna suradnička umrežavanja.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba predstavlja su-odnos radova koji jukstaponiraju povijesne uređaje u odnosu prema &lsquo;uradi-sam&rsquo; rje&scaron;enjima, zatim antropoceni pristup s pravom na gre&scaron;ku u odnosu na ma&scaron;insko, strojno izvođenje aktivnosti velike preciznosti. Izložen je presjek klasika računarstva i DIY robotike do softverskih automatiziranih pristupa preko visoko-sofisticiranih, a ujedno i zastra&scaron;ujućih potencijala rje&scaron;enja koje nudi umjetna inteligencija.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Prije sedam godina Radiona se u sklopu razmjene makera* na rezidenciji u Nacionalnom muzeju umjetnosti i dizajna u norve&scaron;kom gradu Trondheim susreće s praksom kuriranja izložbe iz kolekcije muzeja od strane građana. Ta se pojava u međunarodnom izlagačkom kontekstu naziva Građani (kao) kustosi (eng. Citizen Curators). Inspirirani tom praksom koju do sada primjenjuju i drugi muzeji u Europi te dirnuti ingeniozno&scaron;ću polaznika intergeneracijskih programa na&scaron;e organizacije, u sklopu izložbe postavljamo Laboratorij građana u suradnji s Tehničkim muzejom Nikola Tesla.&nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U sklopu prvog izložbenog Laboratorija građana izabrana umirovljenica, polaznica mnogih edukativnih programa zagrebačkih organizacija u kulturi i umjetnosti, odabire i kurira tri izlo&scaron;ka iz muzejske zbirke Tekstilna tehnika. Time želimo otvoriti građanima mogućnost da sami uspostave odnos s muzejskim zbirkama, svojim osobnim pričama i iskustvima koje žele podijeliti s javno&scaron;ću vezanim uz specifičan izloženi artefakt.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Takav bestijarij, dijelom građanski, izložen i predstavljen zajedno s elektroentitetima i inovativnim dostignućima karakterističnim za određeno vremensko doba računarstva, postavlja mnoga pitanja koja želimo otvoriti ovom izložbom. Kakve odnose stvaramo prema uređajima koje koristimo? &Scaron;to je tehnolo&scaron;ka nostalgija i za&scaron;to volimo predmete iz pro&scaron;losti? Kakve odnose stvaramo s novom tehnologijom i koje sve scenarije vidimo kao opcije budućnosti? &Scaron;to je kontekst i za&scaron;to nam je bitan? Gdje su u svemu tome ljudi, a gdje ma&scaron;ine?</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izlažu za Radionu: Igor Brkić, Paula Bučar, Deborah Hustić, Goran Mahovlić, Layla Munitić, Mario Pavlić, Damir Prizmić, Tomislav Tuk&scaron;a.&nbsp;</div> <div> Gosti: Projekt Remote Lab, Borbe robota - Marija Baković, Fran Fiminić, Ivan Grgić, Toni Grgić, Noa Galić, Filip Kuzminski, Denis Sinković, Neven Spaček,Marko Pivac, Matej Radan, Filip Zadravec, Fightbotics: Dorian Erić, Vedran Kocijan, Marta Vukoja, Udruga Gradionica - Ivan Decker, OpenAI projekt, #つぶやき Processing zajednica.</div> <div> Kustosica izložbe: Deborah Hustić</div> <div> Kustosica Laboratorija građana: Jasna Matun&nbsp;</div> <div> Voditeljica zbirke Tekstilna tehnika: Kosjenka Laszlo Klemar&nbsp;</div> <div> Za Tehnički muzej Nikola Tesla: Markita Franulić&nbsp;</div> <div> Dizajn postava: Damir Prizmić&nbsp;</div> <div> Dizajn: Leo Kirinčić</div> <div> Vodič: Vito Menjak</div> <div> Tehnička podr&scaron;ka postava: Hrvoje Đukez</div> <div> Tisak: Adria Print Rijeka</div> <div> &nbsp;</div> <div> Organizacija: Radiona.org</div> <div> &nbsp;</div> <div> Partner: Tehnički muzej Nikola Tesla</div> <div> Podržali:&nbsp;</div> <div> Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske</div> <div> Grad Zagreb</div> <div> Zaklada Kultura nova</div>

Otvara se deveti Salon crno-bijele fotografije „100+1“

<p> Nastavljajući tradiciju organizacije Salona crno-bijele fotografije 100+1, Foto klub Color Rijeka priređuje devetu natječajnu izložbu crno-bijele fotografije nazvanu &bdquo;100+1&ldquo; u suradnji s Muzejom grada Rijeke. Izložba se otvara u &bdquo;Kockici&ldquo; 15. prosinca u 19 sati, a traje do 10. siječnja 2023.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Tema izložbe je slobodna, natječaj je bio otvorenog tipa, a na njemu su mogli sudjelovati fotografi bez obzira je li riječ o profesionalcima, amaterima, odnosno članovima foto klubova.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbeni projekt daje selektoru slobodne ruke u odabiru najmanje 50 + 1, a najvi&scaron;e 100 najboljih crno-bijelih fotografija + jednu. Ta se dodatna fotografija izdvaja estetskim kriterijima od ostalih, a njoj se dodjeljuje Grand Prix salona, nazvan po glasovitom riječkom fotografu. Nagrada je ustanovljena ljubazno&scaron;ću obitelji Soprano i njezin je puni naziv Grand Prix Fernando Soprano. Selektor je dodjeljuje za najbolju fotografiju i izniman uspjeli pristigli autorski rad. Fotografije za izložbu odabrao je dr. sc. Enes Quien. Osim Grand Prixa Fernando Soprano za najbolju fotografiju, organizator će, ovisno o odluci selektora, dodijeliti do tri nagrade za pojedinačnu fotografiju, također do tri nagrade za kolekciju triju fotografija te &scaron;est pohvala.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Podsjetimo se, Fernando Soprano (1922-1977)&nbsp; jedan je od klasika nacionalne fotografije. Njegovo djelovanje veže se uz grad Rijeku te pripada generaciji koja se afirmirala pedesetih i &scaron;ezdesetih godina proteklog stoljeća. Stil mu je prepoznatljiv zahvaljujući karakterističnim motivima, &scaron;to se posebno odnosi na portrete te motivea luke i brodova, koje je autor komponirao na granici fotografske apstrakcije.</p>

"18 ti je desetljeća tek..." / Izložba u povodu 180 godina Matice hrvatske 1842-2022.

<p> Hrvatski povijesni muzej priredio je u suradnji s Maticom hrvatskom izložbu &bdquo;<em><strong>18 ti je desetljeća tek... 180 godina Matice hrvatske 1842&ndash;2022.</strong></em>&quot;. Riječ je o gostujućoj izložbi za vanjske prostore koja se sastoji od 20 dizajniranih panoa na prosvjetljenim postamentima. Izložba prvo gostuje na Trgu Slobode u Osijeku (15-21. prosinca 2022.), a u siječnju i veljači 2023. moći ćete je vidjeti u Zadru, Puli i Zagrebu.<br /> &nbsp;&nbsp;<br /> Matica hrvatska, najstarija kulturna ustanova i nakladnička kuća hrvatskoga naroda, samostalna je, neprofitna i nevladina udruga koja sa Sredi&scaron;njicom u Zagrebu i sa stotinu dvadeset ogranaka u Hrvatskoj i inozemstvu djeluje kao književno, znanstveno i kulturno dru&scaron;tvo radi promicanja hrvatskoga narodnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvarala&scaron;tva, gospodarstva i javnoga života. Njezin rad danas podržava vi&scaron;e od 4000 redovitih članova.<br /> &nbsp;<br /> Utemeljena je nastojanjem hrvatskih preporoditelja 1842. u Zagrebu pod imenom Matica ilirska, u doba buđenja nacionalne svijesti i konstituiranja moderne hrvatske nacije sa svrhom promicanja općekulturnih, književnih i gospodarskih ideja Hrvatskoga narodnog preporoda putem knjiga i časopisa tiskanih na jedinstvenom književnom jeziku. Od 1874. djeluje pod dana&scaron;njim imenom sa zadaćom prosvjećivanja hrvatskog naroda &ndash; izdaje beletrističku i poučnu literaturu, promiče glazbene i likovne umjetnosti te potpomaže domaće zaslužne pisce, napose Matičine članove, u stvaralačkom radu &raquo;i na nevolji&laquo;.<br /> &nbsp;<br /> Visoki umjetnički i znanstveni dometi Matičinih beletrističkih i znanstveno-popularnih izdanja, jasan stil i vrstan jezik njezinih autora te lijepa grafička i likovna oprema knjiga postali su prepoznatljivim obilježjima Matičinih izdanja. Zahvaljujući Matici hrvatskoj, početkom 20. stoljeća pokrenut je rad Dru&scaron;tva hrvatskih književnika. Za vrijeme monarhističke Jugoslavije Matičin je kulturni program u Hrvatskoj bio prihvaćan i kao alternativna politička platforma otpora prema centralističkim i hegemonističkim tendencijama uperenima protiv interesa hrvatskoga naroda.<br /> &nbsp;<br /> Sredinom pedesetih godina 20. stoljeća, kada joj je omogućeno osnivanje ogranaka diljem Hrvatske, Matica kreće s ozbiljenjem koncepta policentričnog razvoja hrvatske kulture. Zahvaljujući Matičinim ograncima u Hrvatskoj se stvara gusta mreža časopisa i drugih povremenih izdanja koja su imala presudnu ulogu u obnavljanju zamrlih i buđenju novih kulturnih snaga, a na komercijalno-trgovačkim temeljima 1960. utemeljen je u Zagrebu Nakladni zavod Matice hrvatske. Godine 1962. Matica pokreće biblioteku&nbsp;<em><span id="OBJ_PREFIX_DWT420_com_zimbra_date" role="link">Pet</span></em><em>&nbsp;stoljeća hrvatske književnosti</em>, najutjecajniju hrvatsku književnu ediciju 20. stoljeća, a&nbsp;<span id="OBJ_PREFIX_DWT421_com_zimbra_date" role="link">pet</span>&nbsp;godina kasnije Matica inicira dono&scaron;enje&nbsp;<em>Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika</em>&nbsp;čime djelotvorno pokreće borbu za ravnopravan tretman hrvatskoga jezika u državnoj, političkoj, upravno-pravnoj, administrativnoj i prosvjetnoj praksi. Putem izdava&scaron;tva, dru&scaron;tvenog i znanstvenog rada Sredi&scaron;njice i ogranaka početkom 1970-ih Matica sa svojih četrdesetak tisuća članova postaje jednim od glavnih nositelja ideja Hrvatskoga proljeća. Matičina periodika (posebice&nbsp;<em>Hrvatski tjednik</em>,&nbsp;<em>Kritika</em>,&nbsp;<em>Dubrovnik</em>) postaje javnom tribinom za rasprave oko &raquo;duhovne i teritorijalne integracije&laquo; Hrvata na kulturnom i političkom polju te politike &raquo;čistih računa&laquo; na privrednome planu. Matica se zalagala za legitimizaciju hrvatskoga nacionalnog identiteta, za političku, gospodarsku i kulturnu ravnopravnost te redefiniranje savezne jugoslavenske države. Na taj se način iz Matičine intelektualne jezgre &scaron;iri ideja hrvatske jezične, kulturne i političke samostalnosti koja je političkom represijom ugu&scaron;ena krajem 1971. zajedno s Maticom kojoj je onemogućen rad sve do 1989. Nasreću, objavljivanje knjiga kao najvažniji aspekt ukupna Matičina rada nije prekinut jer je njezin nakladnički program nastavljen kroz rad Nakladnoga zavoda.<br /> &nbsp;<br /> <strong>Uspostavljanjem hrvatske samostalnosti i nezavisnosti tijekom 1990/1991. obnavlja se rad Sredi&scaron;njice i Matičinih ogranaka izdavanjem knjiga, časopisa i novina te priređivanjem</strong>&nbsp;brojnih kulturnih i znanstvenih događanja, poput predstavljanja knjiga, znanstvenih simpozija, okruglih stolova, tribina, rasprava, stručnih i znanstvenih predavanja, koncerata klasične glazbe, likovnih izložbi. Zbog bogata kulturnog rada Matičini su ogranci u pojedinim hrvatskim mjestima nezaobilazni, a ponegdje i jedini nositelji kulturnoga života.<br /> &nbsp;<br /> Matičinu povijest i djelatnost obilježava prije svega njezino nakladni&scaron;tvo. Već s prvom objavljenom knjigom,&nbsp;<em>Osmanom&nbsp;</em>Ivana Gundulića iz 1844., Matica hrvatska svojim je pristupom u odabiru rukopisa, redakcijskom i tehničkom pripremom te kvalitetnim tiskom knjiga i časopisa postavila temelje modernomu hrvatskom nakladni&scaron;tvu, dajući mu obrise zapadnoeuropskih izdavačkih uzora. U 180 godina postojanja, Matica hrvatska objavila je oko 4.500 naslova knjiga i časopisa u Zagrebu i vi&scaron;e od 4.000 naslova knjiga i časopisa Matičinih ogranaka tiskanih po hrvatskim i drugim europskim gradovima. Matica hrvatska raspačala je među čitatelje nekoliko milijuna knjiga, stvoriv&scaron;i preko svojih povjerenika krajem 19. i početkom 20. stoljeća i vlastitu knjižarsku mrežu koju po učincima hrvatski knjižari nisu nadma&scaron;ili sve do danas. Svojim programom i kontinuitetom rada Matica je izrasla u nacionalnu ustanovu i gotovo da nema značajnije hrvatske knjige, autora, dru&scaron;tvenoga dogovora ili pokreta koji nije potekao iz kruga njezinih članova. Za ovu staru, ali iz desetljeća u desetljeće idejama i duhom obnavljanu ustanovu, književni povjesničar Antun Barac ustvrdio je kako njezina povijest predstavlja ujedno i povijest hrvatske kulture. Ovom prigodnom putujućom izložbom želimo pokazati da za takvu tvrdnju postoje nepobitni dokazi.<br /> &nbsp;<br /> &nbsp;<br /> * * *<br /> Organizatori: Hrvatski povijesni muzej, Matica hrvatska<br /> Autor idejne koncepcije izložbe: Josip Brleković<br /> Autori izložbe: Josip Brleković, Petra Braun, Ana Filep<br /> Grafičko oblikovanje: Ana Filep</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Galerija Vjekoslav Karas / izložba „Kolekcija obitelji Sumina“

<p> U srijedu 14. prosinca u 19 sati u Galeriji Vjekoslav Karas otvorit će se izložba &bdquo;Kolekcija obitelji Sumina&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Otvorenje se održava u sklopu <a href="https://mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/dani-muzeja-grada-od-14-do-18-prosinca,107800.html?date=14-12-2022"><span style="color:#009ee3;">obilježavanja Dana Muzeja grada Karlovca</span></a>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbom &bdquo;Kolekcija obitelji Sumina&rdquo; Muzeji grada Karlovca žele upoznati javnost s umjetničkim blagom koje ona sadržava, odati počast kolekcionarskom radu, umje&scaron;nosti i prosudbi karlovačkog kolekcionara umjetnina i istaknutog poduzetnika Nikole Sumine te naglasiti važnost privatne inicijative u za&scaron;titi i očuvanju nacionalne i lokalne umjetničke ba&scaron;tine. Kolekcija obitelji Sumina sadržava 196 djela 66 autora, a za izlaganje je izabrano sedamdesetak djela 33 autora, dok su preostala djela predstavljena videolegendom i reproducirana u publikaciji izložbe.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Istaknuto djelo izložbe bit će&nbsp;&bdquo;<em>Portret Stjepka Ljuboje Lopa&scaron;ića&ldquo;</em>&nbsp;slikara ilirca Vjekoslava Karasa. Radi se o reprezentativnom portretu naslikanom u Karlovcu nakon Karasova povratka sa &scaron;kolovanja u Rimu, o remek-djelu hrvatskog slikarstva 19.&nbsp;stoljeća. U kronolo&scaron;kom slijedu izloženi su za lokalnu kulturnu povijest prikaz&nbsp;&bdquo;<em>Groblje na Dubovcu&ldquo;&nbsp;</em>svestranog Jakova &Scaron;a&scaron;ela, niz poznatih akvarela, gva&scaron;eva i ulja Ozljanke Slave Ra&scaron;kaj i slikarski vrijedna ulja njezinih znamenitih suvremenika Mencija Clementa Crnčića, Bele Čiko&scaron;a Sesije i Ljube Babića. Slijede djela umjetnika koji su životom i opusom bili vezani za grad Karlovac i njegovu užu okolicu kao i vrlo vrijedna djela Josipa Vani&scaron;te, Miroslava &Scaron;uteja, Ede Murtića i Vasilija Jordana.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kustosica izložbe je muzejska savjetnica Muzeja grada Karlovca Antonija &Scaron;krtić, a izložba ostaje otvorena do 28. veljače 2023.</p>

O njima su pričali priče / 30. godina benda "Opća opasnost"

<p> <img alt="" src="/files/images/2022/oop2.jpg" style="width: 450px; height: 187px;" /></p>

Nam June Paik - In the Groove

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2022/image002.jpg" style="width: 550px; height: 1100px;" /></p>

Revizija “Žena” / 70 godina Gradskog muzeja Križevci

<div> U utorak, 13. prosinca 2022. godine u 18 sati, Gradski muzej Križevci organizira otvorenje izložbe &ldquo;<strong>Revizija &lsquo;Žena</strong>&#39;&rdquo; koju su pripremili autori i kustosi izložbe Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i Tea Hatadi, kustosica Likovne (umjetničke) zbirke i ravnateljica Gradskog muzeja Križevci.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Prije deset godina tada&scaron;nji ravnatelj Gradskog muzeja Križevci, profesor Zoran Homen upravo izložbom koja je okupila izabrana djela iz Likovne (umjetničke) zbirke od njih četrnaest zbirki koje čine fundus Muzeja, obilježio je &scaron;ezdeset godina postojanja Gradskog muzeja Križevci. Među izabranim djelima na izložbi pojavilo se sedam imena umjetnica. Ove godine Gradski muzej obilježava sedamdeset godina postojanja i ovo je četvrta i posljednja izložba kojom predstavljamo publici i javnosti bogatu ba&scaron;tinu i nasljeđe križevačkog kraja koje se vrijedno njegovalo i nadograđivalo. Naziv izložbe Revizija &lsquo;Žena&rsquo; doslovno opisuje pristup kojim su autori izložbe, Franceschi i Hatadi, u početku krenuli. U&scaron;li su u depo Likovne (umjetničke) zbirke i među vi&scaron;e od osamsto djela izdvojili onih jedva devedesetak koja potpisuju pedeset i dvije umjetnice. Na izložbi publika će moći uživati u djelima koja su u&scaron;la u fundus Muzeja prije sedamdeset godina, iako datiraju puno ranije, do onih djela koje potpisuju mlade autorice koje su ovo ljeto otvarale izložbu u Likovnoj galeriji Muzeja. Tako će se na izložbi moći vidjeti djela umjetnica čija imena donosimo redom kojim su njihova djela uvedene u Likovnu (umjetničku) zbirku Gradskog muzeja Križevci:</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> MAJA MALE&Scaron;EVIĆ-DOLENČIĆ, ĐURĐICA BALOG, DU&Scaron;ICA-IDIS ĐORĐEVIĆ, VILMA SIGETIĆ, NENA GALON, &Scaron;TEFICA MIRIĆ-KATALENIĆ, KATICA AUGUSTINOVIĆ, IVANA PAVUNA, NEVENKA ARBANAS, GROZDANA JARMEK, PAULA KIEPACH-NESTOROFF, LISELOTTE SCHOBER, JELKA STRUPPI-WOLKENSPERG, VESNA SKLEDAR, MARTA MAKANEC-FILIPČIĆ, VESNA &Scaron;OJAT, NASTA ROJC, NADA DOMBAY, CATA DUJ&Scaron;IN RIBAR, VESNA KAJIĆ, PAVICA PIRC-PETRINJAK, IVANKA HARALAMPJEVA, GORANKA GREGORIN, ANA ZORKO, MILA &Scaron;TROK, DRAGICA LAU&Scaron;, BISERKA VIRIUS, EDIT POSAVEC KOLIĆ, DANICA VUJČIĆ-ZAHRADKA, ANA VERBAS, SLAVA RA&Scaron;KAJ, KATARINA SINJERI, GROZDANA (BOBA CSIK) PAVIČIĆ, ĐURĐA POŽGAJ, DORICA MATJAN, MARIJA PUZAK, NADA ŽILJAK, VESNA MARTINJAK, SUNČANICA TUK, ZORICA MAJNARIĆ, TEA HATADI, KRISTINA VUKOVIĆ, DALIA KATAVIĆ, MARIJA KONFIC, MARTA KATAVIĆ, ANA MARIJA SMOLJANEC, ESTERA BALOG, ANA PETEK, ZRINKA ZAGOREC, IRENA JUKIĆ PRANJIĆ, MATEJA RAGUŽ, MIRJANA BALOG</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba će se moći razgledati do 30. siječnja 2023. radnim danom od 10:00 do 13.00 i od 17:00 do 19:00 te subotom od 10:00 do 12:00</div> <div> &nbsp;</div> <div> Realizacija izložbe sufinancirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Križevaca i Koprivničko-križevačke županije.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na pozivnici predstavljamo djela umjetnica (s lijeva na desno):</div> <div> SLAVA RA&Scaron;KAJ</div> <div> Lepeza</div> <div> GMK-5955</div> <div> &nbsp;</div> <div> oko 1900. godine, kombinirana tehnika: gva&scaron; na papiru, dužina 73 cm, ; donacija udovice Julija Csikoa Sesije iz Rijeka; Nakon smrti Julija, sina Bele Csikosa Muzej dobiva na poklon ostav&scaron;tinu iz njegova ateljea.Tu se nalazilai lepeza koju je oslikala S. Ra&scaron;kaj, a pripadala je Julijevom ocu. Oslikana lepeza. Lepeza nije potpisana. Njezino autorstvo pripisano je Slavi Ra&scaron;kaj zbog okolnosti nalaza i povezanosti s obitelji Csikos kao i činjenici da je ona takve lepeze oslikavala. Autentičnost autorstva potvrdila je poznavateljica Slavinog opusa kustosica Branka Stergar iz Ozlja temeljem analogija.</div> <div> &nbsp;</div> <div> JELKA STRUPPI-WOLKENSPERG</div> <div> Moja majka</div> <div> GMK-3238</div> <div> &nbsp;</div> <div> oko 1910. godine, 100 x 80 cm, ulje na platnu; otkup od obitelji Plaznik sredstvima RSIZa; Izlagana na izložbi &ldquo;Hrvatsko dru&scaron;tvo umjetnosti&rdquo; u Zagrebu 1909 i na samostalnoj izložbi 1937 Salon Ulrich</div> <div> &nbsp;</div> <div> MILA &Scaron;TROK</div> <div> Klaun</div> <div> GMK-5342</div> <div> 1972. godina, 60,5 x 50,5 cm, ulje na platnu</div> <div> &nbsp;</div> <div> PAULA KIEPACH-NESTOROFF</div> <div> Plesačica</div> <div> GMK-1825</div> <div> &nbsp;</div> <div> 1963. godina, 25,5 x 15 cm, gips; poklon autorice za Likovnu galeriju Gradskog muzeja Križevci.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pratite događanja GMK na stranici: http://www.gradski-muzej-krizevci.hr/</div>

Umjetnička zbirka biskupa Đure Kokše – Pečat vjere, trag umjetnosti

<p> U utorak 13. prosinca u 19 sati Galerija Klovićevi dvori otvara izložbu &bdquo;Umjetnička zbirka biskupa Đure Kok&scaron;e &ndash; Pečat vjere, trag umjetnosti&ldquo;.</p> <p> Ove godine obilježava se stotinu godina od rođenja monsinjora Đure Kok&scaron;e (Molve, 1922. &ndash; Zagreb, 1998.), zagrebačkog biskupa, teologa, filozofa, povjesničara, kanonista i sakupljača, dobrotvora hrvatskog naroda i dugogodi&scaron;njeg rektora Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu te utemeljitelja rasko&scaron;ne zbirke umjetnina. Zbirka biskupa Đure Kok&scaron;e pohranjena je na zagrebačkome Kaptolu gdje se čuva uz brojne druge umjetničke vrijednosti Zagrebačke nadbiskupije.</p> <p> Tijekom svog života i rada biskup Kok&scaron;a sustavno je prikupljao umjetnička djela brojnih domaćih i stranih majstora iz različitih umjetničkih razdoblja u rasponu od pet stoljeća (16. &ndash; 20. st). Zbirku čine četiri zasebne, unutar sebe zaokružene cjeline: Zbirka slika starih majstora, Zbirka inozemnih umjetnika 20. stoljeća, Zbirka hrvatskih umjetnika 20. stoljeća te Zbirka hrvatskih naivnih umjetnika. Naći će se tu ostvarenja talijanskih, nizozemskih, francuskih, engleskih i drugih slikarskih &scaron;kola od 16. do 19. stoljeća, radovi modernih i suvremenih inozemnih umjetnika među kojima se ističu radovi talijanskih futurista, potom djela ponajboljih domaćih umjetnika poput Ivana Me&scaron;trovića, Joze Kljakovića, Mate Celestina Medovića, Vanje Radau&scaron;a, Gabrijela Jurkića i Jurja &Scaron;karpe pa sve do radova njegovih zemljaka, prvaka hrvatskog naivnog slikarstva Generalića, Rabuzina i Lackovića.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Dio je njegove ostav&scaron;tine predstavljen javnosti davne 1989. godine u tada&scaron;njem Muzejskom prostoru, danas Galeriji Klovićevi dvori, gdje ćemo nakon vi&scaron;e od trideset godina i povodom stogodi&scaron;njice biskupova rođenja opet otvoriti izložbu posvećenu njegovoj bogatoj zbirci.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kroz dvjestotinjak najznačajnijih djela, Galerija Klovićevi dvori donijet će presjek svih cjelina umjetničke zbirke, a kojima ćemo redefinirati njezin značaj u kontekstu hrvatske likovne umjetnosti. Uz umjetnost, važno nam je i otkriti humanističku osobnost biskupa Đure Kok&scaron;e, tog renesansnog čovjeka, istaknutog promicatelja kulture i umjetnosti i jednog od najznamenitijih erudita na&scaron;eg vremena.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 12. ožujka 2023.</p>

Fiat lux / Arhitektura

<p> <img alt="" src="/files/images/2022/fiat.jpg" style="width: 450px; height: 975px;" /></p>

Maja Šmit i Milica Lakićević

<div> U Art room - Centar za mlade Bunker bit će u ponedjeljak 12. prosinca 2022. u 19 sati otvorenje izložbe dviju umjetnica - <strong>Maja &Scaron;mit i Milica Lakićević</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Maja &Scaron;mit</div> <div> ...Majin monokromatski stil u posljednje vrijeme pretvara se u eksploziju boja. Osim obične i kemijske olovke, kojima se godinama izražavala, umjetnica je posegnula za bojama. Ovim odabirom udahnula je svojim djelima posve drugačiji život, pun dinamike, kontrasta i privlačnosti.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Njeni radovi svakom od nas možda govore drugačijim jezikom, no ono &scaron;to je sigurno, pozivaju nas na promi&scaron;ljanje, zbog njih osjećamo uzbuđenost i potiču nas u na&scaron;oj želji za otkrivanjem prvenstveno vlastite du&scaron;e....</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Milica Lakićević</div> <div> ... Umjetnost Milice Lakičević za svakog je promatrača zapravo pravi izazov. Gledatelj se mora dobro fokusirati kako bi mogao razaznati nove, rekonstruirane forme koje aludiraju na na&scaron; uobičajeni, svakodnevni svijet. Svako od nas će ih interpretirati ovisno od vlastite percepcije skovane od na&scaron;ih moralnih vrijednosti i prija&scaron;njih iskustava. Kompozicije postavljene vertikalno, na&scaron; um uporno želi obrnuti i dati im suprotni smjer. Hoćemo li prihvatiti oblik koji je potpuno drugačije interpretiran, ovisi o na&scaron;oj neurolo&scaron;koj rastezljivosti i toleranciji. Umjetničko djelo govori univerzalnim jezikom, no obraća se pojedincu i upravo u tome leži njegova ljepota, jer nam daje slobodu interpretacije...</div> <div> &nbsp;</div> <div> (Gordana Remussini)</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vi&scaron;e o izložbi: <a href="https://www.samobor.hr/bunker">https://www.samobor.hr/bunker&nbsp;</a></div> <div> &nbsp;</div>