Vanda Velagić / Moja mama i njezine prijateljice - superherojke

<p> Muzej Lapidarium predstavlja izložbu Vande Velagić &#39;Moja mama i njezine prijateljice - superherojke&#39;. Izložba se otvara u novigradskoj Galeriji Rigo, u petak 16. travnja 2021, u 20 sati, s performansom V. Velagić &#39;Rite de passage&#39;. &nbsp;<br /> <br /> Vanda Velagić je glumica, fotografkinja, umjetnička producentica i umjetnica performansa iz Novigrada. Nakon studija kulturnog menadžmenta i rada u Europskom parlamentu, sa stra&scaron;ću je odlučila pristupiti glumi te je 2015. godine započela studij glume na Fakultetu primijenjenih umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Rijeci, koji je tri godine kasnije uspje&scaron;no zavr&scaron;ila u klasi Rade &Scaron;erbedžije i Lenke Udovički. Njezin daljnji razvoj prema performans umjetnosti potpomognut je pohađanjem nastave u grupi Jan Fabre i Troubleyn kompanije te&nbsp; kod Anne Bogart i SITI kompanije (2019.). Velagić se do sada bavila predstavljanjem različitih ženskih narativa, siroma&scaron;tva, socijalne nepravde, ekologije i ograničenja slobode izražavanja umjetnika. To su sredi&scaron;nje teme njezina rada i rada njezina kolektiva. Kolektiv Igralke koji je umjetnica suosnovala 2019., po tipu je autorsko kazali&scaron;te te ubrzo postaje poznato publici zahvaljujući fantastičnim predstavama kao &scaron;to je kazali&scaron;ni crtić &ldquo;Plastika Fantastika&rdquo; te dokumentarna predstava &ldquo;Bakice.&rdquo;<br /> <br /> Izložba u Galeriji Rigo sastoji se od video-performansa i serije fotografija koje pružaju pronicljiv uvid u Velagićin pogled na vlastitu majku i njezine prijateljice. Umjetnica ih promatra kao svakodnevne superherojke, zbog načina na koji su se borile protiv neprijatelja &ndash; bolesti - koji se u ovom slučaju ukazuje kao fizička manifestacija njihovih te&scaron;kih životnih okolnosti.<br /> <br /> Kustosica: Jerica Ziherl; Koncepcija izložbe: Jerica Ziherl, Vanda Velagić; Tekst: Sabina Oroshi; Oblikovanje: Oleg &Scaron;uran: Fotografije: Vanda Velagić i Miranda Legović<br /> <br /> &nbsp;<br /> <a href="http://www.muzej-lapidarium.hr/vanda-velagic/">http://www.muzej-lapidarium.hr/vanda-velagic/</a></p>

Zdravko Šabarić

<p> <img alt="" src="/files/Muzej-Grada-%C4%90ur%C4%91evca/Plakat---%C5%A0abari%C4%87.jpg" style="width: 1412px; height: 2000px;" /></p>

Bojan Mrđenović / Toplice

<p style="line-height: 115%"> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">U petak, 16. travnja u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici (Trg Stjepana Radića 5), otvara se samostalna izložba fotografa Bojana Mrđenovića &lsquo;&rsquo;Toplice&rsquo;&rsquo; kojom predstavlja vi&scaron;egodi&scaron;nje fotografsko istraživanje (2011. &ndash; 2020.) u kojem bilježi procese dru&scaron;tvene brige i njege kroz sustav lječili&scaron;nih toplica. Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti Josipa Lulić. Izložba je koproducirana u suradnji Galerije Galženica iz Velike Gorice i Gradske galerije Striegl iz Siska. Izložba se može razgledati do 7. svibnja.</font></font></p> <p style="line-height: 115%"> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Bojan Mrđenović svojim objektivom od 2011. godine istražuje kompleks Daruvarskih toplica, izgrađen 1980. na mjestu toplih termalnih izvora poznatih jo&scaron; iz antičkog doba.</font></font></p> <p style="line-height: 115%"> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Toplice su prostor skrbi zajednice: mjesta gdje bolesnici dolaze na rehabilitaciju, ali i gdje se vikend-posjetitelji zabavljaju, prijatelji susreću, a djeca uče plivati. Zbog svoje dru&scaron;tvene funkcije, toplice u vrijeme kasnog kapitalizma djeluju izglobljeno. U svijetu koji se galopom približava potpunoj komodifikaciji, posebno u sferama zabave, zdravstva i turizma, Mrđenovićeve fotografije djeluju fantazmagorično. Istovremeno, toplice su stvarne i opipljive: ispunjene su ljudskim tijelima, radom koji omogućava njihovo funkcioniranje, materijalno&scaron;ću arhitekture. Dok se krećemo izložbenim prostorom, krećemo se i prostorom toplica, interijerom i eksterijerom, mijenjamo rakurse, primjećujemo detalje i sklapamo cjelinu. Ipak, kada god pomislimo da smo i&scaron;čitali određenu poruku ili ideju kojom možemo jednostavno obuhvatiti izložbu, već će nas iduća fotografija ili njen detalj demantirati: na svaki poku&scaron;aj omeđivanja fotografije odgovaraju interpretativnim vi&scaron;kom koji uvijek usmjerava pogled negdje drugdje. Ove su slike prepune unutarnjih napetosti, supostojećih suprotnosti &ndash; fotografije dijalektike.</font></font></p> <p style="line-height: 115%"> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Tu dolazimo do osnovne teme Toplica: teza, tek postavljena, smjesta proizvodi i svoju antitezu. Ova se dijalektička igra provlači kroz niz antagonističkih parova: javno &ndash; privatno, prirodno &ndash; dru&scaron;tveno, individua &ndash; kompleks, radnici &ndash; gosti, forma &ndash; sadržaj. Mrđenović fotografira ritam arhitekture hodnika, ali na dnu fotografije vide se kolica koja nas upućuju u potragu za radnicama kompleksa i promi&scaron;ljanje o nevidljivom radu kojeg naziremo tek u tragovima. No radnice ubrzo prestaju biti nevidljive: one sjede i piju kavu na krovu zgrade ili razgovaraju s kupačima. Toplice su izgrađene kako bi služile gostima, a ponegdje ih i apsorbiraju: kupači gube svoje obrise u vodi bazena. Nalazimo se u socijalističkoj arhitekturi jasnog rastera i čvrstih linija, koje nestaju u izmaglici i refleksiji prirode. Javni prostor ispunjen je gotovo nagim tijelima. Ti su antagonizmi sažeti u centralnoj fotografiji, na granici vanjskog i unutarnjeg bazena.</font></font></p> <p style="line-height: 115%"> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Izložba Toplice potiče na promi&scaron;ljanje samog promatranja stvarnosti, odnosa rada i konzumacije, pitanja o tome &scaron;to je zapravo javni prostor, ili činjenice da je priroda uvijek ujedno i konstrukt. Koristeći mogućnosti i potencijale intrinzične formi fotografije, Bojan Mrđenović postavlja okvir za estetsku spoznaju, zacrtavajući novu dimenziju i kvalitetu teorijskim i političkim temama.</font></font></p> <p style="line-height: 115%"> &nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm; line-height: 115%"> <strong><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">BIOGRAFIJA:</font></font></strong><br /> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Bojan Mrđenović (r. 1987., Virovitica) diplomirao je na preddiplomskom studiju povijesti umjetnosti i informacijskih znanosti u Zagrebu. 2012. godine diplomirao je na preddiplomskom, a 2015. godine na diplomskom studiju filmskog i TV snimanje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Na istom odsjeku danas je zaposlen kao predavač. Bavi se filmom i fotografijom. Na samostalnim izložbama fotografija izlagao je cikluse </font></font><em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Dobrodo&scaron;li</font></font></em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">, </font></font><em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Budućnost</font></font></em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">, </font></font><em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Uvozna pustinja</font></font></em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">, </font></font><em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Toplice, Grčki dnevnik, Magistrala </font></font></em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">te je sudjelovao na brojnim grupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Ciklusi </font></font><em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Toplice </font></font></em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">i </font></font><em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Grčki dnevnik</font></font></em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt"> također su objavljeni u obliku knjiga. Dobitnik je prve nagrade festivala Rovinj Photodays u kategoriji </font></font><em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Arhitektura</font></font></em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt"> i Rektorove nagrade Sveučili&scaron;ta u Zagrebu. Dobitnik je </font></font><em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">nagrade Red Carpet Art Award</font></font></em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt"> za mlade umjetnike, te je prvi dobitnik nagrade </font></font><em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Marina Viculin </font></font></em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">za razvoj fotografskog stvarala&scaron;tva.</font></font><br /> &nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm; line-height: 100%"> <br /> &nbsp;</p> <p class="western" style="margin-bottom: 0cm; line-height: 100%"> <br /> &nbsp;</p>

MSU obilježava Svjetski dan umjetnosti 15.4.2021.

<p> <img alt="" src="/files/MSU/Unesco.jpg" style="width: 450px; height: 165px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>15. travnja</strong> obilježava se <strong>Svjetski dan umjetnosti</strong>, događaj koji slavi i podržava veze umjetnosti, umjetnika i &scaron;ire zajednice, potiče osvje&scaron;tavanje raznolikosti umjetničkog izraza i nagla&scaron;ava prinos umjetnika održivom razvoju.<br /> <br /> Povodom Svjetskog dana umjetnosti, Muzej suvremene umjetnosti priređuje &bdquo;happy hour&ldquo;, 15. travnja od 17 do 19 sati, uz 50 posto popusta na cijene ulaznica za na&scaron;u mega-izložbu &bdquo;Baciti istinu u lice!&ldquo;, retrospektivu Ratka Petrića. Petrić, vrhunski umjetnik poznat po intervencijama u javnom prostoru, na korist zajednice, autor raznolikog izraza, čiji rad nagla&scaron;ava važnost održivog rada i života, utjelovljenje je svih vrijednosti koje Svjetski dan umjetnosti afirmira.<br /> <br /> Termin 15. travnja izabran je za Svjetski dan umjetnosti jer se na taj dan 1452. godine rodio veliki renesansni umjetnik Leonardo Da Vinci. Inače, ova manifestacija održava se od 2012. godine na inicijativu IAA - International Association of Art, nevladine organizacije koja je službeni partner UNESCO-a.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <a href="https://en.unesco.org/commemorations/worldartday">vi&scaron;e</a></p>

Lijepa naša Hrvatska / Filatelistička izložba

<p align="justify" class="western" style="margin-bottom: 0cm; line-height: 115%"> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt"><font color="#000000">U četvrtak, 15. travnja 2021. u Gradskoj loži s početkom u 12 sati svečano će se otvoriti filatelistička izložba pod nazivom &quot;Lijepa na&scaron;a Hrvatska&quot; posvećena hrvatskom turizmu. Izložbu organizira &quot;Hrvatsko filatelističko dru&scaron;tvo Zadar&quot;, a autori su Igor Černigoj i Ivica Ivković. Riječ je o vrhunskoj izložbi na kojoj će biti izloženo vi&scaron;e od 2 000 po&scaron;tanskih maraka (prikazanih pojedinačno, u po&scaron;tanskim arcima, u blokovima, na maksimum kartama, dopisnicama i prigodnim kovertama). Također se radi o jednoj od najvećih filatelističkih izložbi ikada održanih u Zadru. Na prekrasnim po&scaron;tanskim izdanjima (čiji su autori ponajbolji hrvatski likovni umjetnici, dizajneri i fotografi), mogu se vidjeti mnogi hrvatski gradovi, neki događaji iz hrvatske povijesti, hrvatski spomenici i arhitektura, hrvatske autohtone pasmine, hrvatsko brodovlje, hrvatski svjetionici, hrvatsko podmorje, hrvatska etno i nematerijalna kulturna ba&scaron;tina, nacionalni parkovi i parkovi prirode, hrvatska flora, hrvatska gastronomija, kao i na&scaron;i trofejni sporta&scaron;i - veliki ambasadori Hrvatske, hrvatskog sporta i hrvatskog turizma. </font></font></font></p> <p align="justify" class="western" style="margin-bottom: 0cm; line-height: 115%"> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt"><font color="#000000">Tu su i marke posvećene pastoralnom pohodu Pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj (1994., 1998. i 2003), Pape Benedicta XVI. (2011.) te izuzetno lijepa izdanja posvećena Marijanskim sveti&scaron;tima u Hrvatskoj. </font></font></font></p> <p align="justify" class="western" style="margin-bottom: 0cm; line-height: 115%"> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt"><font color="#000000">Nema sumnje da je hrvatska po&scaron;tanska marka dokazani medij za promidžbu nacionalnog imidža i neupitni su ambasador Lijepe na&scaron;e pa tako i hrvatskog turizma. </font></font></font></p> <p align="justify" class="western" style="margin-bottom: 0cm; line-height: 115%"> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt"><font color="#000000">Izložba ostaje otvorena do 30. travnja 2021. </font></font></font></p>

Veliki Tabor u 20. stoljeću

<p> Dvor Trako&scaron;ćan i Muzeji Hrvatskog zagorja, Dvor Veliki Tabor pozivaju Vas na otvorenje izložbe &bdquo;Veliki Tabor u 20. stoljeću&ldquo; koje će se održati u Galeriji Dvora Trako&scaron;ćan u četvrtak, 15. travnja 2021., u 18:00 sati.</p> <p> Izložbom će biti prezentiran stari grad &ndash; njegova monumentalna arhitektura, sanacijski radovi vr&scaron;eni na objektu, te namjena. Također, bit će predstavljeni njegovi vlasnici i događaji koji su se u dvoru odvijali tijekom 20. stoljeća. Navedeno razdoblje obilježeno je propadanjem Velikog Tabora, no, s druge strane, također i razvijanjem svijesti o njegovom velikom značaju za hrvatsku i svjetsku kulturnu ba&scaron;tinu te uloženim naporima da se grad sačuva za iduća stoljeća.</p> <p> Posjetitelji izložbe imat će priliku razgledati 88 eksponata &ndash; brojne fotografije i razglednice, slike Otona Ivekovića, knjige, časopise, predmete iz Etnografske zbirke Dvora Veliki Tabor koje je prikupio Josip &Scaron;timac, kao i druge predmete koji svjedoče o životu u Velikom Taboru u tome razdoblju.</p> <p> Autorica izložbe je kustosica Dvora Veliki Tabor, povjesničarka Renata Dečman.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 15. lipnja 2021.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Otvorenje izložbe održat će u skladu s epidemiolo&scaron;kim mjerama.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Anton Vrlić: Preobrazbe

<p> Otvorenje izložbe <i>Preobrazbe</i> Antona Vrlića održat će se u četvrtak, 15. travnja u 19 sati, u Galeriji Klovićevi dvori.</p> <p> Program će se održati uz pridržavanje svih ektualnih epidemiolo&scaron;kih mjera. Potrebno je potvrditi dolazak na <a href="mailto:prodaja@gkd.hr"><span style="color:#009ee3;">prodaja@gkd.hr</span></a>.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 18. travnja 2021.</p> <p> Vi&scaron;e na: <a href="https://gkd.hr/2021/02/26/najava-izlozbe-anton-vrlic-preobrazbe/"><span style="color:#009ee3;">gkd.hr</span></a></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Velebitka - izložba tapiserija / Zbirka tkanja i tapiserija Ivana i Ane Tomljanović

<p align="justify" style="margin-bottom: 0.35cm; line-height: 115%"> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Izložba se organizira u sklopu programa Narodnog muzeja Zadar i u čast rođendana Zadarske županije. Umjetnici Tomljanović Narodnom muzeju Zadar su 2016. god. darovali vrijednu donaciju tapiserija koja je uz druge njihove radove na području primijenjenih umjetnosti tkanja i tapiserija oformljena u zbirku <i>Tkanja i Tapiserija Ivana i Ane Tomljanović.</i> Ovim izložbenim ciklusom od 4 izložbe vezane uz 4 cjeline njihova rada u umjetničkoj tapiseriji, u prostoru Etnolo&scaron;kog odjela NMZ dajemo mogućnost javnosti da se upozna sa njihovim izuzetnim umjetničkim opusom (38 tapiserija) u mediju umjetničke tapiserije. Prva izložba pod nazivom <i>Velebitika</i> predstavlja prvu tematsku cjelinu (predstavljamo 4 tapiserije) inspiriranu velebitskom prirodom. Tijekom godine izmjenjivati će se izložbeni postav i na taj način će sve tapiserije biti dostupne javnosti. Uz izložbe su osmi&scaron;ljene radionice tkanja tapiserija od ideje do realizacije, od pripreme slika, kartona i nacrta do tkanja tapiserije na okvirima. Izložbeni ciklusi će se na ovaj način održavati u kontinuitetu sve do realizacije stalnog izložbenog postava Tapiserija Ivana i Ane Tomljanović. Tapiserije iz donacije Tomljanović predstavljaju unutar nacionalne ba&scaron;tine neizmjeran kulturno-umjetnički doprinos.&nbsp; </font></font></p> <p align="justify" style="margin-bottom: 0.35cm; line-height: 115%"> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Izložba će biti postavljena u Etnolo&scaron;kom odjelu NMZ u Gradskoj straži, Narodni trgu na prvom katu. Izabrani prostor je komornog karaktera manje kvadrature za izlaganje, prema tome napravljen koncept predstavljanja tapiserija. Osnovni cilj je približiti Umjetnički rad umjetnika Ane i Ivana Tomljanović javnosti. Konceptom izmjenjive izložbe u malom prostoru predstavljati će se određeni broj tapiserija iz pojedinog ciklusa iz cjelovite zbirke od 38 tapiserija. Obratit će se pažnja na po jednu tapiseriju vezano uz njihovu tematiku i moći će se doživjeti i obraditi svako djelo posebno. Isto tako će se svaka tapiserija fotografirati i objediniti u virtualnu izložbu koja će biti dostupna na stranicama muzeja . Izložba je multimedijskog -edukativnog karaktera na temu umjetničke tapiserije i tkanja. U sklopu izložbe održat će se radionice tkanja. Radionice na području primijenjenih umjetnosti, tema umjetnost tkanja su osmi&scaron;ljene od kreacije do realizacije, vezane uz inspiraciju i teme, pojedinog ciklusa izložbenog postava donacije tapiserija umjetnika Ivana I Ane Tomljanović, koja predstavlja ba&scaron;tinu Zadarske županije i Grada Zadra.</font></font></p> <p style="margin-bottom: 0.35cm; line-height: 115%"> <br /> <br /> &nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0.35cm"> <br /> <br /> &nbsp;</p>

Putovanje stripovima po Belgiji

<p> Od 13. do 30. travnja 2021. godine svi ljubitelji stripa mogu uživati u 20 tabli predstavljenih na izložbi <i>Putovanje stripovima po Belgiji</i> koja je u Zagreb do&scaron;la zahvaljujući Veleposlanstvu Belgije u Zagrebu. Ovaj medij i u Hrvatskoj ponovo dobiva na popularnosti kako kod mlađe tako i kod starije publike.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbu je oblikovalo nekoliko generacija autora stripova, od Flandrije do Valonije preko Bruxellesa. Koliko je strip važan dio kulture Belgije, pokazuje i podatak da u Bruxellesu već 27 godina postoji muzej koji se&nbsp;bavi isključivo stripom.</p> <p> U Muzeju stripa se čuvaju stripovi predstavljeni u Galeriji AMZ. Jedan od najpoznatijih strip junaka je kauboj Lucky Luke, a boje njegove odjeće su iste kao i boje belgijske zastave, &scaron;to nam odaje odakle dolazi. Među poznatijima su i &Scaron;trumpfovi, Gaston te Tintin, možda i najveći ambasador belgijskog stripa o kojem je poznati redatelj Steven Spielberg snimio i film.</p> <p> Organizatori izložbe: <a href="https://croatia.diplomatie.belgium.be/en" title="Veleposlanstvo Belgije u Hrvatskoj"><span style="color:#009ee3;">Veleposlanstvo Kraljevine Belgije u Republici Hrvatskoj</span></a></p> <p> Kustos izložbe: Hana Ivezić, Jana Kop&aacute;čkov&aacute;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ulaz na izložbu je besplatan.</p> <div> Galerija AMZ otvorena je za posjetitelje prema programu događanja i izložbi AMZ-a. Sukladno mjerama Stožera civilne za&scaron;tite RH, a s ciljem sprječavanja &scaron;irenja korona virusa COVID-19, na ulazu je obavezna dezinfekcija ruku a tijekom boravka u Galeriji obavezno je nosti za&scaron;titnu maskicu.</div> <div> &nbsp;</div>

Juraj Dobrović u Galeriji umjetnina Split

<p> Izložba Jurja Dobrovića zajednički je projekt Galerije umjetnina i Muzeja općine Jelsa. Riječ je o specifičnoj izložbi koja se događa u isto vrijeme na dvije adrese a čije je sjeme posijao sam umjetnik. Naime, Juraj Dobrović je svojim donacijama povezao i na suradnju uputio dvije muzejske institucije. Prvo je 2006. godine Galeriji umjetnina donirao impresivnu kolekciju od 94 svoja rada a 2010. godine rodnoj Jelsi je poklonio obiteljsku kuću s autentičnim namje&scaron;tajem i preko 200 predmeta kulturno povijesnog značaja, pridodav&scaron;i tome zbirku od 60 vlastitih djela. Osjećajući s jedne strane moralni dug prema donatoru a s druge profesionalnu obvezu da se umjetnički iznimno vrijedna građa primjereno obradi i prezentira, navedene muzejske institucije odlučile su udružiti snage na realizaciji izložbe i kataloga koji bi obuhvatili obje donacije. Suradnja je otvorila mogućnost razmjene umjetnina s ciljem da oba postava pruže cjeloviti presjek Dobrovićeva stvarala&scaron;tva.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <img alt="" src="/files/Galerija-umjetnina-Split/Juraj-Dobrovi%C4%87,-Polje_1964.jpg" style="width: 450px; height: 300px;" /><br /> &nbsp;</p> <p> Likovna kritika odavno je verificirala Dobrovićev opus kao jedan od najznačajnijih prinosa inače snažnoj geometrijskoj i konstruktivističkoj struji hrvatske apstraktne umjetnosti druge polovice 20. stoljeća, koja je započela djelovanjem grupe EXAT početkom pedesetih i nastavljena izložbama međunarodnog umjetničkog pokreta Nove tendencije. &Scaron;tovi&scaron;e, organizacijom izložbe Nove tendencije u Galeriji suvremene umjetnosti 1961. godine, Zagreb kao sjedi&scaron;te istoimenog umjetničkog pokreta postaje i europski umjetnički centar. Na pet izložbi održanih do 1973. godine promovirana je neokonstruktivistička, konkretna, programirana, kinetička, luminokinetička, optička, ge&scaron;taldička, kompjuterska i konceptualna umjetnost, poticano je kolektivno djelovanje, eksperimentiranje s industrijskim materijalima i istraživanje novih oblikovnih postupaka koji su rezultirali inovativnim vrstama plastičnih objekata.<br /> <br /> Apstraktno djelo, bilo konstruktivne ili ekspresivne provenijencije, postalo je sinonimom modernističke revolucije, radikalno utjelovljenje ideje o autonomiji umjetnosti. Iako se umjetnički i ideolo&scaron;ki kontekst mijenjao, Dobrović je ustrajao na tom kraljevskom putu moderne umjetnosti. Ostav&scaron;i dosljedan u temeljnim umjetničkim i intelektualnim stavovima, Dobrović je u svojim vizualnim istraživanjima bio inovativan, operativno inventivan i problemski radoznao. Tijekom pola stoljeća, radeći u serijama i opsesivno se posvećujući razradi određene teme, producirao je brojne reljefe, objekte, grafičke listove i slike, od kojih mnogi pripadaju antologijskom korpusu hrvatske neokonstruktivističke umjetnosti.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <img alt="" src="/files/Galerija-umjetnina-Split/Juraj-Dobrovi%C4%87,-Postorna_konstrukcija_a_i_b_1966.jpg" style="width: 450px; height: 300px;" /><br /> &nbsp;</p> <p> &bdquo;Stvarao nisam, već sam možda ne&scaron;to otkrio&ldquo;, svojedobno je izjavio Dobrović, uz napomenu da se &bdquo;uvijek nastojao prepustiti rastu djela gubeći vlastiti trag i slijedeći taj rast poku&scaron;ao pronaći neki sveobuhvatni i okupljajući princip&ldquo;. Izražavanje putem geometrijskih oblika i struktura nastalih primjenom matematičkih modela i vizualizacijom brojčanih odnosa ne predstavlja samo radikalan odmak od mimetičke tradicije zapadne umjetnosti, nego i od aktualnog kasnomodernističkog koncepta djela kao ekspresivnog i spontanog izraza umjetnikove ličnosti.<br /> <br /> Juraj Dobrović rođen je 1928. godine u Jelsi u uglednoj trgovačkoj obitelji čiji su istaknuti članovi aktivno sudjelovali u izgradnji kulturnog identiteta mjesta. Djed Juraj i stric Stjepan bili su među utemeljiteljima jel&scaron;anske Narodne čitaonice 1868. godine, a ujak Ćiro Gamulin legendarni profesor splitske Mu&scaron;ke realne gimnazije. &Scaron;kolovao se u Jelsi, Bolu i Splitu. Iako je krenuo s namjerom da studira arhitekturu, u Zagrebu je zavr&scaron;io Ekonomski fakultet (1956.) i studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu (1961.). Prvu izložbu imao je 1962. godine. Osim na izložbama međunarodnog pokreta Nove tendencije sudjelovao je i na prestižnim izložbama u inozemstvu (Venecijansko bijenale 1972. i Bijenale u S&atilde;o Paolu 1973.).</p> <p> &nbsp;</p> <p> <img alt="" src="/files/Galerija-umjetnina-Split/Juraj-Dobrovi%C4%87,-Prostorna_konstrukcija_1966.jpg" style="width: 450px; height: 301px;" /><br /> <br /> <br /> <a href="https://www.galum.hr/izlozbe/izlozba/1722/">https://www.galum.hr/izlozbe</a></p>

Kelemenov pozdrav svijetu

<p> &quot;Prvi put sam iza&scaron;ao iz svog malog europskog svijeta i shvatio koliko sam do tada bio u vlasti konvencija, shematičnosti, kanoniziranosti, samozadovoljnosti i kako sam sve izjednačavao, prosuđivao, istim mjerilima.&quot;<br /> Milko Kelemena (Melos II/1974)<br /> <br /> Godine 2012. fond Zavičajnog muzeja Slatina obogaćen je donacijom Milka i Miroslave (Mele) Kelemen među kojima su i osobni predmeti supružnika. Posebno mjesto predstavlja bogata fotodokumentacija s putovanja &scaron;irom svijeta koju čini pedesetak albuma. Fotokamerom zabilježeni su svi trenutci njihovih putovanja, kako fizičke manifestacije tako i osjećajni elementi. Objekt fotografiranja bili su vi&scaron;e ili manje poznate građevine, ljudi i okolina, a njihov realistični prikaz odvodi nas na ta daleka mjesta. Fotografije tržnica, gradskih ulica gotovo da dočaravaju mirise, zvuke i uzavrelu atmosferu mjesta. Nasuprot tome fotografije divljine, krajolika ili hramova dočaravaju osjećaj po&scaron;tovanja, dubokog spokoja i uzvi&scaron;enosti. Fizička, ali i iskustvena putovanja supružnika Kelemen, odvode nas kao promatrače u drugi svijet pomalo stran i nepoznat većini, a ujedno prikazuje Kelemena kao svjetskog putnika &ndash; putnika svijeta.<br /> <br /> Putovanja Milka Kelemena svijetom promatramo kao iskustveni, pedago&scaron;ki i transcendentni osjećaj koji je obogatio osobu i kompozitora Kelemena. Ponajbolji dokaz tome je njegova tvrdnja: Velika putovanja u Japan, Kinu, Indiju, USA, Egipat na Aljasku u Sovjetski Savez, Afriku&hellip; omogućila su mi doživljaj nove svijesti o postojanju, dopustila duboko udahnuti, pogledati lijevo i desno&hellip;(Melos II/1974). U razgovoru s Dieterom K&ouml;lmelom Kelemen kaže: &hellip;kao posljedica mnogih putovanja i iskustava s tim u vezi, sve se to skupilo, stopilo u jednu novu cjelinu. Sva ta iskustva i utjecaji u pro&scaron;losti su bili važni kako da se pronađu nove strukture i zvukovi u kojima i danas mislim, osjećam i radim (Klaugwelten 1997).</p> <p> <br /> Autor izložbe: Srđan Đuričić, Zavičajni muzej Slatina<br /> Kustosica izložbe: Željka Petrović Osmak, Etnografski muzej<br /> <br /> &nbsp;</p>