izložba
50 godina hrvatsko-francuske suradnje u arheologiji
Arheološki muzej u Zagrebu
MJESTO
<p>
<br />
Raznovrsna i plodna suradnja arheologa naših dviju zemalja traje već 50 godina i doprinosi obogaćivanju naših znanstvenih spoznaja i usavršavanju naše struke. Zajednička istraživanja se provode u domeni spomeničke baštine, sedimentologije i okolišne arheologije, kao i podmorske arheologije i pomorske baštine, te se konstantno razvijaju zahvaljujući toj suradnji.<br />
<br />
Počevši s pionirskim istraživanjima u Saloni 1970-tih godina, a zatim onima u Istri 1980-tih, izložba teži posjetiteljima predstaviti tekuće istraživačke projekte u Istri, Dalmaciji, na Kvarneru i u rijeci Kupi. Kroz izložbu, posjetitelji će moći otkriti vile bogatih rimskih veleposjednika, obalne crkve, otočne samostane kao i brodove koji su jedrili među tim lokalitetima.<br />
<br />
"Izložba prikazuje tek manji dio rezultata postignutih u sklopu arheološke suradnje naših dviju zemalja. Kao što svatko može pretpostaviti, 50 godina plodnih znanstvenih i akademskih veza između Hrvatske i Francuske teško može biti u potpunosti pretočeno kroz samo jednu izložbu. Pa ipak, pokušali smo putem ove izložbe i pratećeg kataloga predstaviti glavna postignuća arheoloških istraživanja proizašla iz zajedničkog rada ekipa iz jedne i druge države. Svjesno smo odlučili jezgrovito spomenuti ranije radove, već poznate i nerijetko opširno obrađene u stručnoj literaturi, kako bi se usredotočili na novija i tekuća istraživanja. Možemo podsjetiti na pionirske misije u Saloni sedamdesetih godina, pod pokroviteljstvom Francuske škole u Rimu i Arheološkog muzeja u Splitu, u kojima su sudjelovale i prigodom kojih su se obrazovale nove generacije istraživača, postavivši tako temelje trenutnih istraživačkih programa, usmjerenih na istraživanje kasne antike, a posebice ranokršćanske arhitekture. Od devedesetih godina, istraživanja episkopalnog kompleksa u Poreču, pod vodstvom istarskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Republike Hrvatske, ako i istraživanja samostana Svete Marije u Balama kod Rovinja, pod vodstvom Sveučilišta u Zagrebu i Nanterreu, također su otvorila put tekućim istraživanjima crkvenih i samostanskih kompleksa kvarnerskog arhipelaga. Istraživanja koja danas na Kvarneru provode CNRS i Sveučilište Bourgogne Franche-Comté (UMR Chrono-environnement i ARTEHIS) pristupaju proučavanju spomenika i arhitektonskih kompleksa na vrlo slojevit način. Ta istraživačka misija „Kvarner“ je ujedno bila i preteča programa Nacionalne istraživačke agencije pod nazivom „Monacorale“ koji se bavi cijelom hrvatskom obalom.</p>
<p>
<br />
Opet u Istri, ekipe Sveučilišta u Bordeauxu i Muzeja Poreštine ne samo da su još osamdesetih godina počele istraživati arhitekturu rimskih vila, poput one u Loronu, nego su i značajno doprinijele širenju spoznaja o antičkom gospodarstvu, proizvodnji i eksploataciji prirodnih resursa. Istraživački program koje je iz toga proistekao, danas pod vodstvom Muzeja Poreštine i Centra Camille Jullian (CCJ, Sveučilište Aix-Marseille, CNRS), nastavlja tim tragom istražujući iznimno bogati građevinski kompleks u Loronu, no i širi područje djelovanja na Dalmaciju kroz istraživački projekt vile u Bunjama na otoku Braču, u suradnji s Institutom za arheologiju u Zagrebu i Sveučilištem Gustave Eiffel u Parizu.</p>
<p>
<br />
Pomorski, katkad i otočni karakter je jedan od zajedničkih nazivnika svih naših istraživačkih programa, bilo da je riječ o proučavanju arhitekture, vjerskih aspekata, gospodarstva, razmjene, ili prirodnih resursa i okoliša. Ako se ta veza može simbolički opisati kroz jedan „predmet“, onda bi to svakako bio brod! A to je upravo predmet interesa istraživačkog programa ADRIBOATS. Ta je suradnja započela u sklopu istraživanja brodoloma iz uvale Caska na otoku Pagu, pod vodstvom Centra Camille Jullian i Sveučilišta u Zadru, da bi se nastavila kroz bogatu suradnju s Hrvatskim restauratorskim zavodom, Arheološkim muzejom Istre, Muzejom Poreštine i Gradskim muzejom u Karlovcu. Znanstveni su rezultati tih zajedničkih istraživanja doslovno nemjerljivi, bilo da je riječ o novim spoznajama o brodograđevnim tehnikama, i to od protohistorije sve do kasne antike, bilo o uvjetima jadranske plovidbe, prirodnim resursima nužnima za brodogradnju, brodskim teretima ili pak o lučkim postrojenjima. Osim značajnih znanstvenih spoznaja omogućenih tom plodnom francusko-hrvatskom ili hrvatsko-francuskom arheološkom suradnjom, treba li uopće naglasiti u kojoj su mjeri ti istraživački programi omogućili (i još omogućuju) prihvat i daljnje obrazovanje brojnih studenata, umrežavanje istraživača, ali i stvaranje vrlo bliskih prijateljstava.<br />
<br />
Ne smijemo smetnuti s uma da se istraživanja u Hrvatskoj provode zahvaljujući francuskim i hrvatskim znanstvenim i kulturnim institucijama, ali i zahvaljujući ključnoj, možemo reći i presudnoj ulozi koju u tome ima Francuska škola u Rimu i Savjetodavno povjerenstvo za arheološka istraživanja u inozemstvu francuskog Ministarstva europskih i vanjskih poslova, kao i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. (Morana Čaušević–Bully, Uvodna riječ u katalogu izložbe)<br />
<br />
<br />
<br />
<strong>Impresum</strong><br />
<br />
<strong>Organizatori izložbe:</strong> Arheološki muzej u Zagrebu, Institut Français<br />
<br />
<strong>Hrvatsko-francuski partneri: </strong>Centre national de la recherche scientifique (CNRS), UMR ARTEHIS, UMR AUSONIUS, UMR CENTRE CAMILLE JULLIAN, UMR CHRONO–ENVIRONNEMENT, École française de Rome (ÉFR), Université Aix Marseille (AMU), Université Bourgogne Franche–Comté (UBFC), Université Bordeaux Montaigne (UBM), Université Gustave Eiffel, Sveučilište u Zadru, Hrvatski restauratorski zavod (HRZ), Arheološki muzej Istre, Zavičajni muzej Poreštine / Museo del Territorio Parentino, Muzej Grada Umaga, Institut za arheologiju u Zagrebu, Institut za antropologiju, Sveučilište u Zagrebu, MIC za kasnu antiku i srednji vijek, Lošinjski muzej, Udruga aIPAK<br />
<br />
<strong>Kutosi izložbe:</strong> Ivan Radman–Livaja, Morana Čaušević–Bully<br />
<br />
<strong>Prijevod:</strong> Anton Divić, Morana Čaušević–Bully, Irena Radić–Rossi, Ivan Radman–Livaja<br />
<br />
<strong>Snimatelji i urednici filmova: </strong>Aritmi video production, Jessy Crochat, Pavle Dugonjić, Étienne Forestier, Igor Krajcar, Pino Ružić, TZ Općine Omišalj, Miro Vuković<br />
<br />
<strong>Grafičko oblikovanje izložbe:</strong> Srećko Škrinjarić, Arheološki muzej u Zagrebu<br />
<br />
<strong>Postav izložbe:</strong> Hana Ivezić, Jana Kopáčková (kustosice Galerije AMZ9, Ivan Troha, Robert Vazdar (tehnička služba AMZ), Axelle Jean (jezična i tehnička ispomoć)</p>
Galerija AMZ, Pavla Hatza 6, Zagreb
Galerija AMZ, Pavla Hatza 6, Zagreb
VRIJEME
15.06.2021. / 02.07.2021.
izložba
Javni poziv za privremene umjetničke projekte u javnom prostoru Lipe / Prepoznavanje odsustva
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka - Memorijalni centar Lipa pamti
MJESTO
<p>
Memorijalni centar Lipa pamti je od svog otvorenja posvećen sjećanju na 269-ero stradalih Lipljana, te trajnom ukazivanju na razorne posljedice rata i nepoštivanja temeljnih ljudskih prava. Prisjećati smo se odlučili kroz različite programe koji neće nužno biti samo povijesne tematike te koji će, uključivanjem zainteresiranih pojedinaca različitih struka i pristupa, teškom povijesnom nasljeđu davati uvijek nova značenja. Postavili smo si jedno pitanje na koje uvijek iznova tražimo odgovor: Kako odsustvo stradalih Lipljana učiniti dijelom našeg postojanja danas? Program "Prepoznavanje odsustva" na to pitanje odgovara iz perspektive suvremene umjetnosti.</p>
<p>
<br />
S programom smo započeli još 2017. godine, umjetničkim radom Nike Rukavina Linija, dok smo protekle tri godine realizirali radove šestero umjetnika i umjetnica: Silvije Đolonga, Paska Burđeleza, Diane Sokolić, Josipa Pine Ivančića, Bojana Koštića, Teute Gatolin kao i predstavu suvremenog plesa umjetničke organizacije „Kabinet“. Program je multidisciplinaran te povezuje suvremenu umjetnost i kulturnu antropologiju, likovnost i kulturu sjećanja u cilju iznalaženja primjerenog načina nošenja s traumom te istraživanja inovativnih metoda ostvarivanja društvenog utjecaja. Davanjem prednosti umjetničkim projektima baziranim na socijalnoj inkluziji program ostvaruje neposredan utjecaj u okviru lokalne zajednice. Davanjem prednosti novomedijskim, performativnim i eksperimentalnim praksama, program afirmira rubne aspekte suvremene umjetnosti kao iznimno primjerene u komuniciranju teško pojmljivih iskustava nasilja i gubitka. Svaki rad je site specific, realiziran u suradnji s preživjelim Lipljanima te lociran na mjestima povijesnog stradanja.</p>
<p>
Javni poziv ostaje otvoren do 30. kolovoza, a realizacija odabranih radova bit će početkom listopada 2021. godine.<br />
Program se financira sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Primorsko-goranske županije te Općine Matulji.<br />
<br />
<br />
</p>
Lipa 35, Šapjane
Lipa 35, Šapjane
VRIJEME
15.06.2021. / 30.06.2021.
izložba
Cres – Genius Loci
Creski muzej
MJESTO
<p>
U utorak, 15. lipnja u 20 sati u Creskom muzeju otvara se izložba fotografija Cres – Genius Loci arhitektice Bojane Vuksanović (autorica fotografija i likovnog postava).<br />
Otvorenje će se održati na trgu ispred Muzeja, a izložbu možete razgledati uz poštivanje epidemioloških mjera.<br />
<br />
Svako mjesto ima svoje jedinstvene kvalitete, ne samo u pogledu svoje fizičke naravi, već i načina na koji je doživljeno. "Cres - Genius loci" izložba je fotografija nastalih između 2017. i 2021. godine. To je osobni prikaz autoričinih opažanja, a ne objektivno proučavanje vrijednosti i obilježja Cresa. Prizori su često himera (iluzorna, nedostižna stvar), idealizirana očima djetinjstva, dijelom provedenog ovdje. Oni naglašavaju zašto je Cres posebno mjesto, jedinstveno u svijetu.<br />
Autorica želi posjetiteljima da napuste muzej osjećajući se nadahnuto i uzdignuto.<br />
<br />
O autorici izložbe:<br />
Bojana Vuksanović članica je Kraljevskog Instituta Britanskih Arhitekata [RIBA], Društva arhitekata Rijeka [DAR] i ULUPUH-a [Hrvatska udruga likovnih umjetnika primjenjenih umjetnosti].<br />
Diplomirala je arhitekturu u Edinburghu 2003. godine [Edinburgh College of Art], postdiplomski studij arhitekture završila u Barceloni 2005. [ETSAB-u], a prije toga studirala je u Londonu arhitektonski inženjering.<br />
Nakon niza godina provedenih u inozemstvu, posljednjih godina živi na otoku Cresu, gdje se bavi arhitekturom i dizajnom. Prije toga radila je za Studio Libeskind [Berlin], JM-Architects, [Edinburgh], Reiach and Hall Architects, [Edinburgh], Velika Britanija, te kao vanjski suradnik za Cloud-9, Media-Tic Project, [Barcelona], Icosis Architects, [Edinburgh], Zeroarchitecture, [Italy], Underground City XXI Labin.<br />
2021. sudjelovala je u 3. Bijenalu industrijske umjetnosti, RPK 2021 sa samostalnom izložbom “Dock Culture”, Palača Moise, Cres. / 2020. sudjelovala je u Bijenalnoj izložbi “Art - Eko / Šuma”, Galerija ULUPUH, Zagreb. / 2017. samostalna izložba, HDD galerija Hrvatskog dizajnerskog društva, Zagreb / 2016. samostalna izložba, HUIU galerija Pula / 2016. sudjelovanje na izložbi Dani Arhitekture u Istri.<br />
<br />
Organizator: Creski muzej<br />
Pokrovitelj: Cresanka.d.d.</p>
Palača Arsan, Ribarska 7, Cres
Palača Arsan, Ribarska 7, Cres
VRIJEME
15.06.2021. / 01.08.2021.