Enca Kovačević / Monografska izložba

<p> U petak 14. kolovoza 2020. godine u <strong>galeriji Juraj Plančić hvarskog</strong> <strong>Muzeja Staroga Grada</strong> otvara se <strong>monografska izložba slikarice Ence Kovačević</strong>.</p> <p> <br /> <br /> Enca Kovačević rođena je u Splitu 1953. godine, u obitelji otočnih korijena. Nakon zavr&scaron;ene osnovne &scaron;kole upisuje se na splitsku &Scaron;kolu primijenjene umjetnosti. Studij slikarstva nastavlja u rodnom gradu, na Pedago&scaron;koj akademiji, u klasi profesora Ante Ka&scaron;telančića, gdje je diplomirala 1976. godine. U članstvo Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika &ndash; Split primljena je 1980. godine. U svom prvom samostalnom nastupu izložila je dvadesetak uljanih slika i aktova koji kao da su bojom i čvrstinom izrasli iz oporog mediteranskog tla. Već tada slikarica se predstavila osebujnim rukopisom asocijativnog naboja &scaron;to je posvjedočila u svim dosada&scaron;njim izložbama.</p> <p> <br /> <em>Potraga za vlastitim likovnim izrazom ubrzo je dovodi do vrlo individualizirane palete i specifične lirske figuracije s elementima apstrakcije. Slikarica najče&scaron;će koristi ulje na drvenoj podlozi, a krajolici, podmorje, žene u dalmatinskim no&scaron;njama i aktovi njezini su glavni motivi. U novijim radovima koncentrira se na studije nagog ženskog tijela, a tehniku kitovanja drvene podloge na koju potom nanosi boju kistovima i če&scaron;ljevima, razvija do razine koja doseže impresivan odnos reljefne podloge i vrlo fine gradacije pastelne palete. </em><strong>(Vesna Bulić Baketić)</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Radove je odabrala Biserka Rauter Plančić, dok je kustosica izložbe Vesna Bulić Baketić. Izložba će trajati do 16. rujna 2020. godine.</p>

Grupna izložba / Splitski akvarel

<p> Grupna izložba splitskih slikara <strong>&quot;Splitski akvarel&quot;</strong>, koja se otvara u četvrtak 13. kolovoza u 20 sati u <strong>Splitskoj kući jezika i kulture - Peristil</strong>, predstavit će kroz djela autora trenutno aktivnih u Splitu suvremeno slikarstvo grada pod Marjanom.</p> <p> <br /> Izložba u ikoničkom prostoru u povijesnoj jezgri skicira pregled suvremenog slikarstva autora aktivnih u ovom trenutku u Splitu, a s ciljem njihova uključivanja u kulturnu ponudu grada.</p> <p> <br /> Kako ističe selektorica Silva Kalčić, članica Umjetničkog savjeta HULU-a, suvremeno splitsko slikarstvo dosad nije bilo temom skupnih izložbi članova strukovne udruge (HULU-a), ili izložbe prema kustoskoj koncepciji. Želja je organizatora ovakvim izmakom u paket turističke kulturne ponude u doba u kojemu je započela nova epoha s covidom-19, te otvarajući kroz izložbu temu &quot;postoji li splitska slikarska scena(?)&quot;, uspostaviti uvjete za buduću ozbiljnu studiju na temu lokalne suvremene umjetničke produkcije.</p> <p> <br /> Grupna izložba splitskih slikara &quot;Splitski akvarel&quot;, koja će u Splitskoj kući jezika i kulture - Peristil biti otvorena od 13. kolovoza do 15. rujna, predstavit će umjetnike svih generacija, &scaron;kolovanih najprije uglavnom na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, dok su oni već srednje i mlađe generacije &scaron;kolovani na splitskom UMAS-u, a među predstavljenim je autorima i biv&scaron;i student slikarstva na splitskoj akademiji iz Slovenije.</p> <p> Neki među predstavljenim umjetnicima slikarstvom se služe kao tzv. tradicionalnim likovnim medijem, a drugima je jedan od medija njihovog rada izvođenom primarno u drugom mediju, ili pak tradicionalne slikarske tehnike tretiraju kao pro&scaron;ireni medij suvremene umjetnosti.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &quot;Među izlagačima ima mladih autora koji imaju potencijal da uspostave novu splitsku slikarsku scenu, a koja u ovom trenutku ipak ne postoji, čak ni u najbanalnijem smislu specifičnog stila, kruga ili &scaron;kole&quot;, ističe Kalčić.</p> <p> <br /> &quot;Možemo, dakle, govoriti tek o nekoliko značajnih slikarskih opusa, potom o nekoliko autora/ica koji se u svom radu tradicionalnim likovnim medijima koriste usputno ili ih &#39;dekonstruiraju&#39;, te o cijelom nizu dobrih slikara/ica koji svoje akademsko obrazovanje koriste kao vje&scaron;tinu, usmjereni na prodaju svojih slika kao suvenira ili oprema apartmana&quot;, dodaje selektorica.</p> <p> <br /> Na izložbi sudjeluju Vinko Barić, Eric Del Castillo, Luka Duplančić, Sonja Ga&scaron;perov, Dejan Jokanović Toumin, Petar Katavić, Nikolina Kuzmić, Nata&scaron;a Ljubetić Tomić, Anita Milo&scaron;, Andre Musa, Marija Paparella Legentin, Viktor Popović, Tanja Ravlić, Jadranko Runjić, Neli Ružić, Josip &Scaron;urlin, Vice Tomasović, Jan Tomažin i Matko Trebotić.<br /> <br /> (Hina)</p>

Zlatan Dumanić / Povratak kapetana

<p> <strong>Splitska Galerija</strong> umjetnina od 12. kolovoza do 27. rujna 2020. predstavlja <strong>kritičku retrospektivu opusa Zlatana Dumanića</strong>.</p> <p> <br /> <br /> <em>Nakon objavljivanja i promocije monografije Ostav&scaron;tina u siječnju 2020. godine, Galerija umjetnina predstavlja kritičku retrospektivu opusa Zlatana Dumanića koja će publici omogućiti uvid u mnogolikost, složenost i, ne manje važno, ljepotu Dumanićeva rada i dendizam njegova osobnog stila.</em></p> <p> <br /> <br /> <em>Građu izložbe uz djela iz fundusa muzeja ponajvi&scaron;e čine umjetnine zatečene u stanu nakon umjetnikove smrti sačuvane zahvaljujući Zbirci Marka Lucije Marin, kao i djela otkupljena za zbirku na hrvatskom volatilnom trži&scaron;tu umjetnina.&nbsp; Kao i monografija, izložba predstavlja obrise Dumanićeve multimedijalne ostav&scaron;tine koja obuhvaća obilje skulptura, instalacija, slika i slikanih kompozicija, crteža, dnevnika, autorskih i eksperimentalnih knjiga, objekata koji nadilaze i uobičajene i danas vrlo &scaron;iroke odrednice umjetničkog djela, te sačuvanu dokumentaciju performansa.</em></p> <p> <br /> <br /> <em>Izložba je prva u nizu projekata koji će afirmirati cjelokupnosti Dumanićeva stvarala&scaron;tva unutar korpusa suvremene hrvatske umjetnosti i umjetnosti uopće, čiju je multidisciplinarnu, javnu, prostorno i sadržajno specifičnu i multikulturalnu paradigmu, on intuitivno i među prvima prihvatio i prakticirao. Dumanićeva karizmatična prisutnost i nepredvidljiv temperament kojima je dekadama unosio naboj u događanja na splitskoj i hrvatskoj umjetničkoj sceni jedna je od najsnažnijih provedbi radikalne postavke avangardnog umjetničkog programa o izjednačavanju umjetnosti i života.</em></p> <p> <br /> <br /> <em>Njegov odnos prema stvarnosti bio je beskompromisan, onkraj kli&scaron;eja zdravog življenja i političke korektnosti. Njegova kritika dru&scaron;tvenih devijacija nesmiljena, njegova erotomanija izravna, a likovnost senzualna i poetična. I dok postoje umjetnici koje građanstvo jednoglasno voli, Dumanić je bio umjetnik koji je nadasve volio, živio i odražavao poslovične suprotnosti svoga rodnog grada. Povratak kapetana je stoga izložba koja nam osim revizije umjetničkog rada i karijere, prenosi svjetonazor čije emancipatorske postavke nikad nisu bile važnije</em>, <strong>napisao je Branko Franceschi u najavi izložbe.</strong></p>

Hrvatska jadranska kupališna baština

<p> U <strong>Muzeju grada Zagreba </strong>12. kolovoza otvara se gostujuća izložba Hrvatskog muzeja turizma iz Opatije <strong>&quot;Hrvatska jadranska kupali&scaron;na ba&scaron;tina&quot;</strong>, koja nudi presjek samih početaka kupali&scaron;ta nastalih na jadranskoj obali.</p> <p> <br /> Izložba također daje uvid u promi&scaron;ljanja i nastojanja tada&scaron;njeg generalnog direktora Južnih željeznica Friedricha Julius Sch&uuml;lera, koji je ogromnim ulaganjima ostvario plan stvaranja klimatskog lječili&scaron;ta i morskog kupali&scaron;ta u Opatiji, računajući s povećanim brojem korisnika usluga novoizgrađene željeznice na relaciji Beč-Rijeka-Beč. Povezanost sjevernog Jadrana željeznicom utjecala je na gospodarski i turistički razvoj luka i gradova sjevernog Jadrana, pa se kao etablirani turistički centri javljaju Opatija, Volosko, Crikvenica, Mali Lo&scaron;inj i drugi. Hotel Kvarner u Opatiji (izgrađen 1884. god.) najstariji je hotel na na&scaron;oj obali. Bila je to i prva turistička investicija stranog kapitala.</p> <p> <br /> Prvi dolasci na more vezani su uz lječili&scaron;ni turizam zbog prirodnih ljekovitih čimbenika, a grade se i javna kupali&scaron;ta: Pula je svoje prvo javno kupali&scaron;te, usidreno na drvenoj platformi, dobila 1865. godine, a Opatija svoje, Angiolinu, 1884. godine. U zadnjem desetljeću 19. stoljeća kupali&scaron;ta su izgrađena i u Poreču, Lovranu, Rijeci, Kraljevici, Crikvenici, Novom Vinodolskom, Rabu, Zadru, Splitu i Dubrovniku, a gradili su ih najpoznatiji arhitekti toga doba. Kupali&scaron;ta su se nalazila na hridima ili neposredno uz more, na izuzetno izloženim pozicijama pa su pod utjecajem mora bila podložna brzoj devastaciji. Kupali&scaron;ne kućice, koje i danas možemo vidjeti na jadranskoj obali, građene su od kamena, betona i drveta, a sve u skladu s konzervatorskim uvjetima i brigom o očuvanju kulturne i prirodne ba&scaron;tine.<br /> &nbsp;</p> <p> Autorica izložbe je ravnateljica Hrvatskog muzeja turizma Mirjana Kos.</p> <p> <br /> Temi izložbe prilagođena su i tematska vodstva stalnim postavom Muzeja grada Zagreba pod nazivom &quot;Stara zagrebačka kupali&scaron;ta&quot;, koja će se od 11. do 16. kolovoza održavati u terminima utorak &ndash; subota u 11 i u 15 sati, te nedjelja u 10 i u 12:30 sati, a moći će im se besplatno priključiti svi koji kupe redovitu ulaznicu. Izložba &quot;Hrvatska jadranska kupali&scaron;na ba&scaron;tina&quot; ostaje otvorena do 13. rujna. (Hina)</p>

Katamaran Art / Izložba Vaska Lipovca u Jelsi

<p> Izložbom <strong>Vaska Lipovca</strong> zavr&scaron;ava jel&scaron;anska dionica ovogodi&scaron;njeg <strong>Katamaran Art programa</strong>, tematski okupljenog oko motiva broda i putovanja. Izložba se otvara u utorak 11. kolovoza 2020. u 21 sat u <strong>Galeriji Kravata / Muzej općine Jelsa</strong>.</p> <p> <br /> <br /> <em>Vasko Lipovac, najomiljeniji splitski i jedan od najpopularnijih hrvatskih suvremenih umjetnika zauvijek nas je napustio prije četrnaest godina. Za sobom je ostavio obilan i inspirativan opus pa svako novo predstavljanje Lipovčevih radova publika dočekuje s posebnim zanimanjem. </em></p> <p> &nbsp;</p> <p> <em>Solidno i raznovrsno obrazovanje stečeno na zagrebačkoj Akademiji primijenjenih umjetnosti u kombinaciji sa stvaralačkom znatiželjom bili su humus na kojemu je rasla strast za eksperimentiranjem s različitim tehnikama i materijalima, koji su se kreativno nadopunjavali s motivskom i tematskom raznoliko&scaron;ću. Unatoč svojevremenom favoriziranju apstraktnog likovnog idioma, u kojemu se na početku karijere i sam isku&scaron;ao, Lipovac je ostao vezan za figuru i predmetni svijet, smjelo posežući za tradicionalnim i anakronim sadržajem otežalim od ustaljenih predodžbi. </em><em>Na tom putu je lucidno uspostavio vlastitu likovnu ikonografiju i, premda je pojedine motive nebrojeno puta interpretirao, u pravilu nije posustajao u stvaralačkoj iskrenosti izvedbe. To vrijedi i za jedanaest dosad neizlaganih radova u laviranom tu&scaron;u i/ili temperi na papiru iz obiteljske zbirke, među kojima su četiri predlo&scaron;ka za već izlagane grafike. Pojedinačni prikazi brodova u tipu jedrenjaka i parobroda na uzburkanom ili mirnom moru i jedna silueta mornara njihov je motivski repertoar. Ako nas motiv ne zavede, odnosno ako oku damo vremena i pažnju usmjerimo na likovnu komponentu, uvidjet ćemo da je onaj bitni sadržaj napeta ravnoteža sažetih i stiliziranih monokromnih oblika koji dominiraju kadrom ili, s druge strane, oslobođeni potez koji uživa u svojoj autonomnoj transparentnosti, svodeći deskriptivne obaveze na nužni minimum. Umjesto s hipnotizirajućom kontemplativnom bezvremenosti Lipovčevih prizora na koju smo navikli, ovdje smo suočeni s konkretnim vremenom upisanim u razigrani trag kista. Iskričava nesputanost u izvedbi kao i prikazivačka sabranost u radovima zami&scaron;ljenim za grafičke predlo&scaron;ke, kojima nesavr&scaron;enost umjetnikove ruke daje dodatnu vrijednost, dio su jedinstvenog umjetničkog koda</em>, <strong>napisala je u najavi kustosica izložbe Iris Slade</strong>.</p>