Silvester Plotajs Sicoe / Kuća sanjara

<p> Izložba slovenskog slikara <strong>Silvestera Plotajsa Sicoe</strong> <strong>&#39;Kuća sanjara&#39;</strong> otvara se u subotu, 18. srpnja 2020., u Muzeju Lapidarium u Novigradu. Izložba ostaje otvorena do 16. kolovoza 2020.<br /> <br /> Umjetnik izlaže petnaest slika, od kojih je većina rađena u ovoj godini, a artikulacija njihova postava u prostoru stalne zbirke kamenih spomenika okreće pažnju gledatelja od vizualnoga oblika stvari u atraktivnu likovnu scenografiju. Stoga izložba Silvestera Plotajsa Sicoea nije linearna niti je zaokruženog ciklusa,&nbsp; nego intelektualna refleksija o prostoru izlaganja kao dijalogu sada&scaron;njosti i pro&scaron;losti.<br /> <br /> Silvester Plotajs Sicoe prisutan je na umjetničkoj sceni od 1987. godine, te kada se, u istim ili vrlo sličnim varijacijama pi&scaron;e o njegovim djelima, redom se govori o slikaru jakog i živog kolorita, o slikaru ekspresije, o angažiranim tekstovima na slici, o slikaru koji se referira na elemente modernističke i masmedijske kulture.</p> <p> <a href="https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=98780">Izvor</a></p> <p> &nbsp;</p>

Italija (NE) Vidljiva priča

<p> <img alt="" src="/files/images/2020/Italija-(NE)-VIDLJIVA-PRI%C4%8CA-(2).jpg" style="width: 450px; height: 317px;" /></p>

Nina Ivančić

<div> Muzeju općine Jelsa u Galerija Kravata bit će u petak 17. srpnja 2020. u 21 sat otvorenje izložbe<strong> Nine Ivančić </strong>u sklopu ciklusa Katamaran Art 2020.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Izložba Nine Ivančić druga je po redu izložba jel&scaron;anskog dijela ciklusa ovogodi&scaron;njeg Katamaran Arta, tematski okupljenog oko motiva broda i putovanja.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Različiti tipovi brodova ikonografski su sadržaj i recentnih radova Nine Ivančić premijerno izloženih na ovogodi&scaron;njem Katamaran Artu. Riječ je o deset crteža olovkom na papiru većeg formata. Da nas ne zavarava upotreba medija invencije, treba kazati da se i ovi crteži referiraju na stvarni predložak. Dakle, iako je u pitanju najosobniji i najintimniji likovni medij, autorica kao da svoj rukopis želi li&scaron;iti svake ekspresije, odnosno subjektivnog izraza koji bi je udaljio od namjere objektivnog prikaza broda. Međutim, bez obzira na tehničku preciznost izvedbe i brojnost zabilježenih detalja nismo ni&scaron;ta bliže realističkom prikazu broda u odnosu na ranije slike. &Scaron;tovi&scaron;e, hiperrealistički stil projektnih biroa, koji pozornosti promatrača prinose i ono &scaron;to je u zbilji oku nedostupno, samo dodatno ističe različitost prirode slike od stvarne prirode. Bilo da se radi o mimetičkom iluzionizmu realističke slike, inženjerskom realizmu tehničkog nacrta ili subjektivnom doživljaju objektivne stvarnosti, uvijek je riječ o gradnji slike po pravilima određenih reprezentacijskih modela čija komunikativnost počiva na internalizaciji značenja stilskih formula i formula patosa.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Povratak predmeta u sliku Nina koristi kako bi afirmirala predmetni karakter slike. Drugim riječima, slika kao artefakt nije definirana izvanjskim referencijama, već vlastitim materijalnim poretkom: ravnom povr&scaron;nom konkretne podloge, materijalnim tragom kori&scaron;tenog medija, formatom i okvirom, koji je istodobno granica spram neke druge realnosti i konstitutivni činilac tijela slike. Međutim, minimalistički likovni izraz i potenciranje fizičke dimenzije medija nipo&scaron;to ne znači odustajanje od estetskih zahtjeva. Unatoč svekolikoj redukciji, ili upravo zbog nje, elegancija crteža na pomno izabranom papiru i savr&scaron;ena usklađenost prikazanog sadržaja i formata kadra jo&scaron; vi&scaron;e dolaze do izražaja. Kao zaključak možemo konstatirati da je riječ o problemski zanimljivim i neobično lijepim radovima. (Božo Majstorović)</div> <div> &nbsp;</div> <div> Katamaran Art suradnički provode Galerija umjetnina Split i Muzej općine Jelsa uz financijsku podr&scaron;ku Ministarstva kulture RH, Grada Splita, Općine Jelsa i Turističke zajednice općine Jelsa. Vizuali su u privitku, a vi&scaron;e informacija o izložbi i programima muzeja pogledajte na web stranici Muzeja ili na facebook stranici Muzej općine Jelsa / Jelsa Municipal Museum.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Muzej općine Jelsa</div> <div> Jelsa 477</div> <div> 21465 Jelsa</div> <div> +385 (0)21 761 112</div> <div> &nbsp;</div>

Tatjana Politeo / Retrospektiva – 20 godina

<p> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Otvorenje samostalne izložbe &quot;Retrospektiva &ndash; 20 godina&quot; akademske umjetnice Tatjane Politeo održat će se u petak, 17. srpnja 2020., u 21 sat, u Muzeju Staroga Grada &ndash; Galeriji &#39;Juraj Plančić&#39;.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Na izložbi će posjetitelji moći razgledati ukupno 35 radova različitih formata i oblika izvedenih u kombiniranoj tehnici i različitim medijima (slikarstvo, staklo i drveni objekti).</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Akademska umjetnica Tatjana Politeo predstavit će se izborom radova nastalih u posljednjih 20 godina od prve samostalne izložbe održane 2000. godine u Galeriji Cekao u Zagrebu pa do recentnih radova nastalih ove godine.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Izložba ostaje otvorena do 10. kolovoza 2020.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Kustosica izložbe: Sonja &Scaron;vec &Scaron;panjol.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Detaljnije na:</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <a href="https://www.facebook.com/events/315922692778097/" style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; text-decoration-line: none; color: rgb(34, 111, 159);">https://www.facebook.com/events/315922692778097/</a></p> <p> <a href="https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=98705">Izvor</a></p>

Elvis Berton / Clean Up After Your Dog

<p> U organizaciji Muzeja Grada Pazina, u četvrtak 16. srpnja u 20 sati u dvori&scaron;tu pazinskog Ka&scaron;tela otvara se samostalna izložba <strong>Elvisa Bertona <em>Clean Up After Your Dog</em></strong> kojom pazinski likovni umjetnik obilježava dva desetljeća priznatog umjetničkog djelovanja, odnosno 20. obljetnicu prve samostalne izložbe također održane u Muzeju Grada Pazina 2000. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ovom obljetničkom izložbom Berton reagira na stanje u dru&scaron;tvu predstavljajući tri slikarska ciklusa &ndash; <em>Gola stabla</em>, <em>Limuni</em> i <em>Cvijeće</em> te dvije instalacije &ndash; <em>Kameno cvijeće</em> i <em>Vrt</em>, koji su u cjelinu povezani pločama (slikama) s natpisom <em>Clean Up After Your Dog</em>. Kako sam umjetnik ističe, gospodarski i politički skandali, senzacionalizam medija, malograđan&scaron;tina, ekolo&scaron;ka zagađenja i ostale katastrofe suvremenog dru&scaron;tva naveli su ga na stvaranje utopijskog, eskapističkog vrta - mjesta fizičke i psihičke izoliranosti, u kojemu nije poželjno za sobom ostavljati &bdquo;prljav&scaron;tine&ldquo; bilo koje vrste te koji, istovremeno, asocira i apelira na važnost stvaranja i održavanja ljep&scaron;eg mjesta za (su)život.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U katalogu izložbe, kustosica Muzeja Grada Pazina Maja Zidarić Pilat navela je kako je koncept izložbe zajedno s izloženim umjetničkim djelima i ciklusima, vezanim zajedničkim nazivnikom &ndash; prirodom, te prezentacija ciklusa kao nedjeljive cjeline ono &scaron;to<em> u ovim izazovnim, drugačijim i novim normalnim vremenima, kritizira način života i funkcioniranja veoma jednostavnim naslovom: &bdquo;Clean up after your dog&ldquo; (!) </em>dok dvosmislenost svrhe umjetnosti te osjećaji i misli, kojih nije li&scaron;eno niti jedno umjetničko djelo, predstavljaju Bertonovu stremnju (u kontekstu motiva, materijala, tema, ..) kritičkom promi&scaron;ljanju u i&scaron;čekivanju (na&scaron;e) reakcije na svijet oko nas.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Marija Ivetić, kustosica Bertonove prve samostalne izložbe, a danas umirovljena muzejska savjetnica, osvrnula se na bogati, plodni i svestrani dvadesetogodi&scaron;nji opus pazinskog umjetnika istaknuv&scaron;i kako Berton od prvih radova do dana&scaron;njice posvećeno stvara, te je razgranatim putovima likovnog stvarala&scaron;tva izgradio vjerodostojan, slojevit opus kojemu je unutarnja poveznica semantička vezanost za zavičajno podneblje i pronicljiv pogled na suvremeni dru&scaron;tveni prostor. <em>Na navedenim stvaralačkim poticajima, intuitivnoodabranim, pokretačkom snagom talenta i imaginacije, radi&scaron;no&scaron;ću i vjerom u svoje poslanje te pogonima pozitivnih karakternih osobitosti (vedrinom, altruizmom i optimizmom) razvio je samosvojnu likovnu poetiku, likovni credo, određen estetičnom osebujno&scaron;ću raznorodnih realizacija,</em> navela je Ivetić u katalogu izložbe.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Realizacija izložbe financirana je sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Grada Pazina i Muzeja Grada Pazina.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Elvis Berton rođen je 1970. godine u Pazinu. Od 2000. godine izlagao je na trideset i dvije samostalne i vi&scaron;e od sedamdeset skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu (Austrija, SAD, Velika Britanija, Nizozemska, Slovenija, Francuska, Poljska, Slovačka, Italija, BIH). Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada. Član je Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i stvara u Pazinu.</p> <p> &nbsp;</p>

Oliver u Luci / Luka Oliveru

<p> U&nbsp;Galeriji Centra za kulturu Vela Luka bit će u četvrtak, 16. srpnja 2020. otvorenje izložbe &bdquo;<strong>Oliver u Luci / Luka Oliveru&ldquo;</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi dvi tri riči:&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</strong></p> <p> Prije dvije godine napustio nas je zauvijek veliki hrvatski glazbeni umjetnik Velolučanin Oliver Dragojević koji je svojim pjesmama mediteranskog ugođaja, južnjačkog temperamenta i glasom prepunim topline i sunca, ostavio neizbrisiv trag na hrvatskoj glazbenoj sceni i puno &scaron;ire. Dosezi njegova glazbenog utjecaja zasigurno će biti tema raznih publikacija, izložbi, predavanja i sl., a njegov život i glazba koji su se deseljećima isprepletali bit će zanimljivi ne samo generacijama koje su ga slu&scaron;ale i s njim i uz njega odrastale, nego i generacijama koje dolaze.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Mladenački glas kojim je otpjevao 1967. rodonačelničku pjesmu dalmatinske &scaron;ansone &bdquo;Picaferaj&ldquo; transformirao se, nakon brojnih nastupa po gažama u inozemstvu, u prepoznatljivu ra&scaron;pu koja je postala njegov za&scaron;titni znak i kojim je obilježio najutjecajniju i najpopularniju pjesmaricu Dalmacije u koju spadaju neslužbena dalmatinska himna &bdquo;Galeb i ja&ldquo;, &bdquo;Skalinada&ldquo;, &bdquo;Malinkonija&ldquo; i brojne druge. Pjesme koje je izvodio neizostavan su dio kolektivnog identiteta Dalmacije, a sadrže u sebi emocionalni kod koji otvara svijet južnjačke kontemplativnosti i beskraja nebeskog plavetnila nad Sredozemljem.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Du&scaron;a mi je more&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</strong></p> <p> Kada spomenemo Velu Luku, jedna od prvih asocijacija na ovo raspjevano mjesto na zapadnom dijelu otoka Korčule je Oliver Dragojević. Veza između slavnog glazbenika i na&scaron;eg mjesta je neraskidiva i duboka.&nbsp;U Veloj Luci su njegovi obiteljski korijeni, tu je ljeti provodio vrijeme sa svojom obitelji i prijateljima. Zahvaljujući Oliveru Dragojeviću i njegovom utjecaju, Velu Luku su zavoljeli brojni drugi estradni umjetnici i ljudi iz javnog života. Cilj ove izložbe jest prikazati Velolučanina Olivera u opu&scaron;tenom izdanju, daleko od svjetla reflektora i uloge velike zvijezde. Iako je u svakom trenutku to bio, ljudi su ga zbog njegove jednostavnosti izuzetno cijenili i voljeli. Mogli su se lako identificirati s njim i s njegovim pristupom životu, kao i s njegovim pjesmama. Kroz fotografije koje je ustupila njegova obitelj i njegovi bliski prijatelji u Veloj Luci i kroz odabrane stihove iz njegovih pjesama, ova izložba ima za cilj Velolučanima i njihovim gostima ukazati na neraskidivu vezu velikog glazbenika s Velom Lukom i koliko mu je značila. Također, ima za cilj ukazati na njegovu veliku ljubav prema moru, ribolovu, brodovima i spontanom i opu&scaron;tenom druženju s bliskim prijateljima, ali i s drugim mje&scaron;tanima koji su ga doživljavali svojim i sebi ravnim bez obzira na njegov status zvijezde i estradnu eksponiranost. Izložba je ujedno temelj za daljnje prikupljanje dokumentarne građe vezane za Olivera Dragojevića za buduću memorijalnu zbirku. Veliko hvala njegovoj obitelji, prijateljima Mariji i Goranu Prižmić Bata, Borisu Gugiću Brici, Vinku Barčotu, Budimiru Željku Keku, Emiliji Karlavaris i Izvoru Orebu, HDS ZAMP-u,&nbsp; kao i svima drugima koji su pomogli u realizaciji izložbe.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Vrime</strong></p> <p> Ljetna velolučka pozornica ispred Župne crkve sv. Josipa prilikom njegovih nastupa blistala je posebnim sjajem. Atmosfera koja se rađala u sinergiji s velolučkom publikom, s gostima Vele Luke i s vrhunskim glazbenicima koji su tada nastupali uz Olivera zasigurno je obilježila mnoge živote.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Olivera ćemo pamtiti po uvjerljivosti njegovih glazbenih izvedbi, osobito južnjačkih balada i iznimnoj sposobnosti emocionalnog bojanja atmosfere u izvođenju pjesama pri čemu je davao svoj pjevački i osobni maksimum. Publika je zajedno s njim uranjala u glazbu, a njegove koncerte doživljavala kao intimnu emocionalnu katarzu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Istovremeno, njegovi nastupi bili su prostor za metafizički doživljaj Mediterana i identifikaciju s južnjačkim podnebljem, za sjedinjenje s morem, stijenama, soli i nebom.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Fotografija: Oliver i Goran Prižmić Bata na brodu</p> <p> Izložba se može pogledati radnim danom od 9 - 15 sati i od 16 - 22 sati i subotom od 9 - 14 sati.</p> <p> &nbsp;</p>

DunavArt Fest

<p> <img alt="" src="/files/images/2020/DunavArt-Fest-pozivnica.jpg" style="width: 450px; height: 180px;" /></p>