Tomislav Ostoja

<div> Tomislav Ostoja (Split, 1931.) svojim osebujnim i impresivnim kiparskim opusom čvrsto je ukotvljen u tijek moderne i suvremene hrvatske umjetnosti. Likovna kritika uvijek je visoko valorizirala njegovo djelo prezentirano na velikim izložbama u reprezentativnim prostorima, primjerice u Zagrebu (Umjetnički paviljon, Muzej za unjetnost i obrt, Dom hrvatskih likovnih umjetnika, Klovićevi dvori.....) te nizu drugih gradova u zemlji i inozemstvu. O njegovom radu objavljene su i likovne monografije iz pera Stanka &Scaron;poljarića i Danijela Žabčića.&nbsp;</div> <div> Ostoja je također u hrvatskoj javnosti percipiran kao autor velikog broja javnih spomenika od kojih posebnu pažnju plijene, od &scaron;irokog puka i likovnih znalaca posvojena ostvarenja posvećena stradanju Vukovara. Ostoja je obogatio kulturnu ponudu Zagreba velikom donacijom gradu svojih umjetnina iz svih stvaralačkih faza, smje&scaron;tene u skladnom galerijskom postavu u doniranom prostoru njegova doma na Gornjem gradu, u Opatičkoj 6.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Posljednje desetljeće Ostojinog kontinuiranog umjetničkog stvaranja obilježeno je iskorakom, slikarsko/crtačkim autentičnim ciklusom, osmi&scaron;ljenim s razložnom utkano&scaron;ću osjećaja za karakter i slutnje kiparskog volumena, ali prenijetog u likovnu i sadržajnu samosvojnost slike.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Uzvi&scaron;enost transcedetalnog, ali i duhovita, ironična reakcija na svakodnevno sadržajni su rasponi Ostojinih umjetničkih reakcija, baziranih na životnom iskustvu i senzibilitetu, umjetnika koji i u odricanju&nbsp; od oblikovnog bogatstva kazuje izuzetno mnogo. Ostoja &bdquo;secira&ldquo; stanja i istine i ispod taloga ljudskosti, otkriva strepnje i sumnje, traži smisao vlastitog hoda, nalazi iskre radosti, promatrajući u iskrenom suočavanju svijet u sebi i oko sebe. A i smrt i erotika sastavnie su nužnosti Ostojinih intrigrantnih ostvarenja. Jezik Ostojinih poruka je i direktan, ali i satkan kompleksnijim nitima, s uzbuđujućom notom enigmatskog. Pa i prikrivene &bdquo;literarnosti&ldquo; koja logično korespondira sa suptilnim nijansiranjem akromatskih vrijednosti, crnog, bijelog i srebrnastog tona. S približavanjem i udaljavanjem kontrasta, potenciranih akcentima likovnih zbivanja kroz minimalnu upotrebu boje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> (Stanko &Scaron;poljarić)</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Biografija:</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tomislav Ostoja rođen je u Splitu 20. Kolovoza 1931.u velikoj obitelji, kao sedmo od osmero djece. Obitelj seli s Brača u Split, gdje Tomislav polazi osnovnu &scaron;kolu, koju u vrtlogu ratnih zbivanja djelomično nastavlja na Braču. &Scaron;kolovanje je nastavio na Klasičnoj gimnaziji u Splitu, koju polazi do male mature, a potom se upisuje u &Scaron;kolu primijenjenih umjetnosti na grafički odjel, da bi u drugoj godini &scaron;kolovanja pre&scaron;ao na kiparstvo. Nakon zavr&scaron;ene &Scaron;kole primijenjenih umjetnosti u Splitu, odlazi u Zagreb, gdje 1952. započinje studij kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti. Tijekom studija profesori su mu: na prvoj godini Grga Antunac, na drugoj i trećoj Vjekoslav Rukljač, na četvrtoj Frane Kr&scaron;inić i na petoj godini profesor Antun Augustinčić, kod kojeg je 1957. diplomirao i kod kojeg zavr&scaron;ava dvogodi&scaron;nji studij u majstorskoj specijalki. Profesor Augustinčić poziva ga u svoju Majstorsku radionicu, pa nakon prve godine studija u specijalki, prelazi 1960. u Majstorsku radionicu, gdje će uz kolege Orčića, &Scaron;tambuka, Janjčića i Herljevića provesti sljedećih &scaron;est godina u iznimno kreativnom razdoblju rada.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nakon izlaska iz Augustinčićeve Majstorske radionice Ostoja je svoj zagrebački radni prostor prona&scaron;ao u dvori&scaron;tu Medulićeve br. 12. u kojem je nekoliko prostorno skromnih kućica već bilo stavljeno na raspolaganje njegovim kolegama slikarima i kiparima. Tako je to dvori&scaron;te u sredi&scaron;tu Zagreba postalo mjesto gdje su stvorena brojna djela nezaobilazna u hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Tomislavu Ostoji atelijer je uvijek bio jedino radno mjesto. Nikada za sebe nije tražio zaklona u nekoj državnoj službi ili se koristio blagodatima stalnog zaposlenja. Vi&scaron;e od pet desetljeća slobodni je umjetnik i živi od svog umjetničkog rada.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ostojin stvaralački fortissimo, praćen brojnim samostalnim i skupnim izložbama te uspjesima kod kritike i publike, prekinut je krajem 90-ih godina bolnim gubitkom najmilijih. Sin jedinac Goran poginuo je 1998., a supruga Đurđica, koja mu je u životu i u stvarala&scaron;tvu bila golema potpora (zajedno su potpisali i autorstvo spomenika u Vukovaru) umrla je 2001. godine shrvana tugom i bole&scaron;ću. Godine su morale proći da bi se Ostoja ponovo vratio radu, i to vi&scaron;e slikarskom nego kiparskom. Mobiliziranje njegove stvaralačke energije značajno su potakli pozivi na samostalne izložbe u Splitu, na Braču i u Zagrebu, nakon čega su uslijedile Ostojine velike i brojne donacije (Supetar, Zagreb, Postira i Čapljina), i to kao kruna njegove životne i umjetničke samosvojnosti.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Predrag Goll – izbor slika iz zbirke Stjepana Pohižeka

<p> U petak 19. kolovoza, u 19 sati u Zavičajnom muzeju Ozalj otvorit će se izložba &bdquo;Predrag Goll &ndash; izbor slika&nbsp; iz zbirke Stjepana Pohižeka&ldquo;.</p> <p> Izložba će trajati do 2. listopada 2022.<br /> &nbsp;</p> <p> <strong>Stjepan Pohižek</strong> umirovljeni je obrtnik iz Sesveta, slike je počeo prikupljati tek 2005. godine, a do danas je stvorio bogatu kolekciju umjetnina koja broji vi&scaron;e od tri tisuće djela uključujući ulja na platnu, grafika i crteža te skulptura domaćih i stranih likovnih umjetnika različitih generacija. Već godinama priređuje izložbe u svrhu promoviranja hrvatskih umjetnika i umjetnosti uopće. Dosad je priredio niz tematskih izložbi u domovini i inozemstvu.<br /> <br /> <strong>Predrag Goll</strong> (Pisarovina, 15. X. 1931 &ndash; Slavonski Brod, 13. X. 2016). Zavr&scaron;io Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu 1956 (Đuro Tiljak). Bio je restaurator u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku; 1975&ndash;91. ravnatelj. Od 1992. bio je voditelj Galerijskoga odjela Muzeja Brodskog Posavlja, a od 1996. ravnatelj Galerije umjetnina grada Slavonskoga Broda i Donacije Branko Ružić i suvremeni hrvatski kipari i slikari. U tradiciji modernoga hrvatskog slikarstva, vezan uz slavonsku ba&scaron;tinu i ozračje, u ulju i akvarelu radio je slike u kojima se, uz prevladavajući realistički pristup (Zatočenik, 1963), približavao nadrealizmu i informelu te spajao utjecaje kubizma i apstrakcije (Drvo-voda, 1983; Mrtva priroda I, 1995; Oči straha, 1997). Sudjelovao je i u osnivanju umjetničkih i slikarskih kolonija: Sava, Slavonski Brod, Buk, Baranjska umjetnička kolonija Beli Manastir i Slavno proljeće, Ozalj.</p>

Galerija Zlati ajngel / izložba Iris Jambrek

<p> Izložba slika Iris Jambrek otvorit će se u petak, 19. kolovoza u 20 sati u varaždinskoj Galeriji Zlati ajngel.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Iris Jambrek rođena je 1995. godine u Varaždinu. 2015. godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje zavr&scaron;ava preddiplomski studij slikarstva pohvalom akademijskog vijeća cum laude. Diplomski studij slikarstva zavr&scaron;ava 2021. godine u klasi prof. Zoltana Novaka nagradom akademijskog vijeća &nbsp;ALU najuspje&scaron;nijim diplomantima. Samostalno se predstavila izložbom Aluzija na zaboravljeno ljeto u Galeriji matice hrvatske i na nekoliko grupnih izložbi. Dobitnica je Cloverfield nagrade 6.bijenala slikarstva.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 11. rujna.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <a href="https://vimeo.com/737886107"><span style="color:#009ee3;">Predstavljanje autorice na VIMEO-u</span></a></p> <p> <a href="/files/images/kalendar-dogadanja/2022/Katalog%20-%20Iris%20Jambrek.pdf"><span style="color:#009ee3;">Katalog izložbe u PDF formatu</span></a></p>

VALERIJE MICHIELI – Izložba iz fundusa Galerije umjetnina Branislava Deškovića u Bolu, uz stotu obljetnicu rođenja (1922. – 2022.)

<p> Centar za kulturu Brač &ndash; Galerija umjetnina Branislava De&scaron;kovića u Bolu, izložbom iz svoga fundusa obilježit će stotu obljetnicu rođenja velikog hrvatskog umjetnika Valerija Michielija. Rođen 1922. u Puči&scaron;ćima, studirao kod Vanje Radau&scaron;a i Grge Antunca, diplomirao u klasi Frane Kr&scaron;inića, bio profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, umro u Zagrebu 1981. godine, ovaj prepoznatljivi autor primarno je upamćen kao kipar, a njegovo karakteristično djelovanje ponajvi&scaron;e je ostvareno 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &ldquo;Rođeni otočanin iz Puči&scaron;ća na Braču, utkao je u svoje djelo morfologiju življenja i preživljavanja - opstanka genetskog koda, onog svjesnog i podsvjesnog nasljeđa stanovnika otoka oskvrnuv&scaron;i primordijalno i vječno egzistencijalno pitanje, srž svake kvalitetne umjetnosti. Valine skulpture jasan su odraz svoje prvobitnosti - odvaljene od bračkoga kr&scaron;a, odgrumenjene od &scaron;krte zemlje, odkorene od hreba masline&hellip;&rdquo;, pi&scaron;e kustos Tino Vuković.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Značajan broj Michielijevih djela&nbsp;&ndash; dvadeset skulptura i devet slika koje se nalaze u fundusu Galerije umjetnina u Bolu bit će prikazane na izložbi posvećenoj stotoj godi&scaron;njici umjetnikova rođenja koja se otvara 19. kolovoza u 20 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbu možete pogledati do 30. rujna 2022.</p>

Otvorenje postava „Kamenolom“ izložbe „Zabava pjesnika: Božidar Rašica“

<p> U četvrtak 18. kolovoza, točno u podne, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci bit će otvoren drugi postav izložbe &bdquo;Zabava pjesnika: Božidar Ra&scaron;ica&ldquo;, objedinjen nazivom &bdquo;Kamenolom&ldquo;. Drugi dio je, u odnosu na prvi, &bdquo;Horizonte&ldquo; (otvoren 8. srpnja) likovno-dokumentarni i uključuje slike s crtežima koji su im prethodili, a posvećena je jednom od Ra&scaron;ičinih omiljenih toponima, kamenolomu u Vrsaru. Ova je tematska cjelina nastala u razdoblju od 1970. do 1990. godine i govori o inspiraciji kojoj se Ra&scaron;ica uvijek i nanovo vraća.&nbsp;<br /> <br /> Naime, krajem &scaron;ezdesetih godina pro&scaron;log stoljeća Ra&scaron;ica obnavlja staru istarsku staju u Vrsaru i pretvara je u kuću za odmor. Kad god ima priliku, Ra&scaron;ica crta plohe svjetlosivog kirmenjaka, u vegetaciji jarkih boja i raznih vizura. Crta ga s pogledom iz doma i otvara ga otocima i morskom horizontu. S pučine zatvara kamenolom s krovovima vrsarskih kuća, gleda ga iz lučice s romantičnim prizorom čempresa uz kameno ziđe crkve, hodočasti i upija tu scenu, vraća je životu kroz sjećanja, ili je promatra na licu mjesta dok s terase olovkom, pastelom ili flomasterom fino ili grubo kle&scaron;e grotu vapnenca na papiru.<br /> <br /> Međutim, Ra&scaron;ičina priča o kamenu nije započela njegovim dolaskom u Vrsar i preuređenjem male istarske staje u povremeni dom od 1968. godine. Ra&scaron;ica je stasao u podneblju koje je svoje temelje začelo u kamenu i od njega nastalo. Ta nit s Vrsarom samo je bila kruna kamenom k&ocirc;du koji je Ra&scaron;icu prožimao kroz oba njegova umjetnička uzusa &ndash; slikarstvo i arhitekturu. Oduvijek je bio izložen iznimnim, epskim prizorima koji su u njemu razvijali osjećaj za prostor, oblik i boju.<br /> <br /> Ra&scaron;ica je u kamenolomu ponovno doživio poticaj otkrivanju čudesnih harmonija između arhitekture i prirode. Prostoručne pune &scaron;iroke i pune uske crte nabacanih poteza slijede njegove trenutne impulse improvizacije, tijekom &scaron;etnje, u prolazu, ili po sjećanju. Na nekima opsesivno urezuje crtu i nebrojeno je puta ponavlja u istom potezu, sjenča bridove i pukotine, dok na nekim papirima ovla&scaron; dotakne povr&scaron;inu i u jednom potezu stvori prizor.<br /> <br /> Ra&scaron;ica stvara participativnu cjelinu s mogućim rje&scaron;enjem oživljavanja prostora. Prijedlozi revitalizacije kamenoloma i urbanističkog rje&scaron;enja Vrsara otkrivaju zavidnu razinu znanja, ali i snagu strasti kojom je Ra&scaron;ica cjelovito pristupao gledanju svijeta &ndash; humanistički, umjetnički i tehnički.&nbsp;<br /> Inspirativni ambijent otkrio je u Ra&scaron;ici značajnog hrvatskog arhitekta koji je početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća prepoznao važnost revitalizacije tog atraktivnog prostora i u potpunosti anticipirao problematiku na&scaron;eg suvremenog doba.<br /> <br /> Izložba ostaje otvorena do 17. rujna a njene su kustosice Diana Zrilić i Ksenija Orelj.<br /> &nbsp;</p> <p> <a href="https://mmsu.us7.list-manage.com/track/click?u=3f698acfe3363eaf9e5b57d84&amp;id=d742dfe73a&amp;e=82c8168153" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">Vi&scaron;e o postavu &bdquo;Kamenolom&ldquo;</span></a><br /> &nbsp;</p>

Lazareti / izložba “Arheologija iz zraka”

<p> Izložba &bdquo;Arheologija iz zraka&ldquo; bit će otvorena u četvrtak, 18. kolovoza 2022. u 20 sati u Lazaretima, u IV. i V. lađi.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba koju organiziraju Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu, Dubrovačka ba&scaron;tina i Dubrovački muzeji ostaje otvorena do 1. listopada ove godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Arheologija i zračne fotografije imaju dugu zajedničku povijest koja seže u početak 20. stoljeća kada su iz balona snimljene prve zračne fotografije Stonehengea i Rimskog foruma. S vremenom se razvila i posebna grana na&scaron;e znanosti, zračna arheologija, koja se bavi proučavanjem tragova ljudske aktivnosti iz pro&scaron;losti u krajoliku. Fotografije snimljene iz zraka kori&scaron;tene su također za dokumentiranje i prezentaciju arheolo&scaron;kih nalazi&scaron;ta. Do nedavno su u tu svrhu kori&scaron;teni baloni, ljestve, servisna vozila i druge platforme, ali razvojem novih tehnologija i komercijalizacijom bespilotnih letjelica postupak dokumentiranja lokaliteta je znatno ubrzan, a kvaliteta prezentacijskih fotografija je dobila novu dimenziju.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Bespilotne letjelice ili kolokvijalno dronovi imaju dugu povijest i &scaron;irok spektar primjene, međutim tek u posljednjih desetak godina dolazi do njihovog ubrzanog razvoja i komercijalizacije. Posebno mjesto u &scaron;irokom spektru različitih letjelica zauzimaju rotorne letjelice zbog mogućnosti lebdenja na mjestu od kojih je najpopularnija inačica svakako kvadkopter. U početku su letjelice zahtijevale i dodatnu opremu te je kamera za snimanje dolazila neovisno od samog drona, dok danas one dolaze s već integriranim kamerama u tzv. RTF (engl. &bdquo;Ready to fly&ldquo;) verzijama.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Dronovi su omogućili snimanje lokaliteta iz dotada nemogućih kutova i pozicija, a sama činjenica da se radi o financijski relativno jeftinom proizvodu pomogla je da s vremenom postanu sastavni dio alata u svim većim institucijama koje provode arheolo&scaron;ka istraživanja. Time se u znatnoj mjeri povećao broj zračnih fotografija arheolo&scaron;kih lokaliteta.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;Arheologija iz zraka&ldquo; postavljena je s ciljem prikazivanja nekih od najzanimljivijih i najatraktivnijih zračnih fotografija arheolo&scaron;kih lokaliteta s prostora Republike Hrvatske. Ova izložba fotografija odudara od klasičnih arheolo&scaron;kih izložaba i osnovni fokus stavljen je na fotografije, dok su podaci o arheolo&scaron;kom kontekstu svedeni na minimum.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e na: <a href="https://www.dumus.hr/hr/arheoloski-muzej/novosti/u-lazaretima-se-otvara-izlozba-arheologija-iz-zraka,608.html"><span style="color:#009ee3;">dumus.hr</span></a></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

KATAMARAN ART 2022 / Kažimir Hraste

<p> <i>Katamaran Art</i>&nbsp;zajednički je projekt Muzeja općine Jelsa i Galerije umjetnina pokrenut 2018. godine. Riječ je o izložbenom programu koji se tijekom ljetnih mjeseci naizmjenično događa u Jelsi i Splitu. Sam naziv se referira na jednu od najprometnijih katamaranskih linija na Jadranu, Split - Jelsa, kojom se svake godine, osobito ljeti, preveze na tisuće putnika. Cirkulacija ljudi i roba uglavnom je vezana uz turizam i svakodnevni život domicilnog stanovni&scaron;tva.&nbsp;<i>Katamaran Art</i>&nbsp;za cilj ima aktualizirati onu treću, jednako važnu dimenziju putovanja, a radi se o&nbsp;<i>prometu ideja</i>, u konkretnom slučaju, onih umjetničkih.</p> <p> U programskom smislu&nbsp;<i>Katamaran Art</i>&nbsp;je otvoren za različite generacijske, medijske i poetičke&nbsp;<i>kombinacije</i>.&nbsp;<i>Projektni zadatak</i>&nbsp;stavljen pred umjetnike uvr&scaron;tene u program&nbsp;<i><strong>Katamaran Art 2022.</strong></i>, a riječ je o&nbsp;<strong>Snježani Ban</strong>,&nbsp;<strong>Kažimiru Hrasti</strong>&nbsp;i&nbsp;<strong>Lorenu Živkoviću Kulji&scaron;u</strong>, koncipiranje je i realizacija radova koji će valorizirati specifični kontekst izlaganja.</p> <p> <strong>Izložba Kažimira Hrastea bit će otvorena <a href="https://mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/katamaran-art-2022-_-kazimir-hraste,107084.html?date=28-06-2022&amp;view=grid"><span style="color:#009ee3;">od 28. lipnja do 19. srpnja u Galeriji umjetnina u Splitu</span></a> te od 16. kolovoza do 11. rujna 2022. u Galeriji Kravata u Jelsi.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Voditelji projekta: Duje Dorotka, Božo Majstorović, Marija Plenković</p> <p> Koncept: Božo Majstorović</p> <p> Kustos izložbe: Božo Majstorović</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kažimir Hraste</strong>&nbsp;(1954., Supetar na Braču) diplomirao je kiparstvo na Akademiji za likovne umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Valerija Michielija. Zavr&scaron;io je poslijediplomski studij kiparstva u Ljubljani 1984. godine, a kao stipendist talijanske vlade proveo je jedan semestar na stručnom usavr&scaron;avanju u Rimu. Jedan je od osnivača Umjetničke akademije u Splitu, gdje je i zaposlen kao redovni profesor kiparstva. Izlagao je na tridesetak samostalnih te na vi&scaron;e od stotinu grupnih izložbi u zemlji i u inozemstvu. Autor je brojnih javnih spomenika i skulptura (izbor): Visovac,&nbsp;<i>Uskrsli Krist</i>&nbsp;(1988.); Solin,&nbsp;<i>Don Frane Bulić</i>&nbsp;(1991.); Vrgorac,&nbsp;<i>Spomenik Tinu Ujeviću</i>&nbsp;(1993.); Split, Gradska fontana u Marmontovoj ulici (1998.); Miljevci,&nbsp;<i>Spomenik kralju Petru Svačiću</i>&nbsp;(2002.); Omi&scaron;, Spomenik palim braniteljima u Domovinskom ratu (2004.); Ka&scaron;tel Novi, Biblijski vrt Stomorija,&nbsp;<i>Jabuka</i>&nbsp;(2008.); Ploče, Spomenik palim braniteljima u Domovinskom ratu (2009.); &Scaron;ibenik,&nbsp;<i>Spomenik Draženu Petroviću</i>&nbsp;(2011.). Za svoj rad dobio je brojne nagrade i priznanja te državna odlikovanja. Redoviti je član HAZU od 2022. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> KATAMARAN ART 2022</p> <p> <strong>Snježana Ban</strong>:&nbsp;<a href="mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/katamaran-art-2022-_-snjezana-ban,107088.html?date=15-07-2022&amp;view=grid"><span style="color: rgb(0, 158, 227);">Galerija Kravata, Jelsa, 15. 7. &ndash; 7. 8.</span></a>&nbsp;/&nbsp;<a href="mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/katamaran-art-2022-_-snjezana-ban,107089.html?date=11-08-2022&amp;view=grid"><span style="color: rgb(0, 158, 227);">Galerija umjetnina, Split, 11. &ndash; 31. 8.</span></a></p> <p> <strong>Kažimir Hraste</strong>:&nbsp;<a href="mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/katamaran-art-2022-_-kazimir-hraste,107085.html?date=16-08-2022&amp;view=grid"><span style="color: rgb(0, 158, 227);">Galerija Kravata, Jelsa, 16. 8. &ndash; 11. 9.</span></a>&nbsp;/&nbsp;<a href="mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/katamaran-art-2022-_-kazimir-hraste,107084.html?date=28-06-2022&amp;view=grid"><span style="color: rgb(0, 158, 227);">Galerija umjetnina, Split, 28. 6. &ndash; 19. 7.</span></a></p> <p> <strong>Loren Živković Kulji&scaron;</strong>:&nbsp;<a href="mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/katamaran-art-2022-_-loren-zivkovic-kuljis,107086.html?date=24-06-2022&amp;view=grid"><span style="color: rgb(0, 158, 227);">Galerija Kravata, Jelsa, 24. 6. &ndash; 13. 7.</span></a>&nbsp;/&nbsp;<a href="mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/katamaran-art-2022-_-loren-zivkovic-kuljis,107087.html?date=21-07-2022&amp;view=grid"><span style="color: rgb(0, 158, 227);">Galerija umjetnina, Split, 21. 7. &ndash; 7. 8.</span></a></p> <p> &nbsp;</p>

Robert Gojević / Studijski portreti

<div> Gradski muzej Virovitica od 13. kolovoza do 5. rujna 2022. predstavlja izložbu studijskih portreta Roberta Gojevića snimljenih povijesnim procesom mokrog kolodija na staklenoj ploči. U autorskoj koncepciji povjesničarske umjetnosti i vi&scaron;e kustosice Muzeja grada Koprivnice Draženke Jal&scaron;ić Ernečić izložba će pokazati sto studijskih portreta poznatih i slavnih iz svijeta umjetnosti, kulture i medija koje je u posljednjih desetak godina u tehnici mokrog kolodija na staklenoj ploči snimio zagrebački umjetnički fotograf Robert Gojević. Po uzoru na Nadara i Pommera, Gojević nastoji zabilježiti auru zaslužnosti i slave, dok suvremenim pristupom nastoji naglasiti slojeviti i kompleksni odnos pojedinca prema slavi. Gojević istražuje ikoničku razinu portret fotografije, a tehnika fotografiranja portretima daje posebnu važnost u kontekstu suvremene hrvatske fotografije u 21. stoljeću. Kuriozitet izložbe je izlaganje i originalnih ambrotipija na staklu &scaron;to će uz edukativni video materijal pobliže objasniti način rada i povijesni proces kojim se Robert Gojević služi.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Portret fotografije snimljene u proteklih desetak godina svojevrsni su enciklopedijski presjek prostora i vremena s jasnim naglaskom na osobne afinitete i autorski odabir subjekta. Izbor poznatih osoba krajnje je osoban. Riječ je o vi&scaron;e od stotinu portreta Gojevićevih suvremenika iz svijeta kazali&scaron;ta, baleta, filma, televizije i medija, glazbe, mode i grafičkog dizajna s posebnim naglaskom na suvremenu umjetnost, pisce i pjesnike, likovne i glazbene kritičare, kustose, slikare, ilustratore i fotografe. Gojević je stvorio enciklopedijski album fotografskih portreta koji odražava osobne interese, ali i vrijeme i prostor u kojem djeluje &scaron;to je na tragu albuma fotografskog albuma suvremenika kojeg je prvi zagrebački studijski fotograf Pommer 1856. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izvor:&nbsp;<a href="https://gmvt.com.hr/u-subotu-13-8-otvorenje-izlozbe-robert-gojevic-studijski-portreti/"><span style="color:#009ee3;">https://gmvt.com.hr/u-subotu-13-8-otvorenje-izlozbe-robert-gojevic-studijski-portreti/</span></a></div>