Božiću ususret 2019.

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/bozi.jpg" style="width: 450px; height: 189px;" /></p>

Zlatne godine brodske tamburaške glazbe / Tamburaški orkestar RKUD-a „Đuro Salaj“ , 1972. – 1992.

<div> U Muzeju Brodskog Posavlja bit će u petak, 20. prosinca 2019. u 18 sati otvorenje izložbe &quot;<strong>Zlatne godine brodske tambura&scaron;ke glazbe / Tambura&scaron;ki orkestar RKUD-a &bdquo;Đuro Salaj&ldquo; , 1972. &ndash; 1992.&quot;</strong></div> <div> &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> U dugogodi&scaron;nji tradiciji skupnog tambura&scaron;kog glazbovanja u Brodu na Savi / Slavonskom Brodu, od prvog tambura&scaron;kog zbora Hrvatskog pjevačkog dru&scaron;tva Davor, 1893. godine, Djevojačkog tambura&scaron;kog zbora pri istom dru&scaron;tvu i Tambura&scaron;kog &bdquo;družtva&ldquo; Graničar s kraja 19. stoljeća, Tambura&scaron;kog zbora Radničko-prosvjetne grupe Sloga, Brodskog tambura&scaron;kog dru&scaron;tva Zvonimir 30-ih godina 20. stoljeća i prva dva jazz sastava Jazz banda Bimbolo i Jazz septeta, poslijeratnih tambura&scaron;kih orkestara RKUD-a Jedinstvo, RKUD-a Đuro Đaković, Učiteljske &scaron;kole, te tambura&scaron;kih orkestara nekoliko brodskih &scaron;kola, najslavnije stranice u povijesti brodske orkestralne tambura&scaron;ke glazbe ispisao je Tambura&scaron;ki orkestar Radničkog kulturno-umjetničkog dru&scaron;tva Đuro Salaj pod umjetničkim vodstvom i ravnanjem maestra Mihaela Ferića u razdoblju od 1972. do 1992. godine.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tambura&scaron;ki orkestar RKUD-a &quot;Đuro Salaj&quot;, statusom amaterski orkestar, kvalitetom orkestralnog glazbovanja i interpretacije dosegao je visoku profesionalnu razinu i svrstao se među najbolje tambura&scaron;ke orkestre Hrvatske i Jugoslavije. Za visoku umjetničku razinu i promicanje koncertne orkestralne tambura&scaron;ke glazbe, hrvatske tradicijske glazbe, tradicijske glazbe drugih prostora i različitih glazbenih izričaja, orkestar i njegov dirigent laureati su brojnih priznanja i nagrada struke, dru&scaron;tvene zajednice i ocjena glazbenih kritičara.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je posvećena svim tambura&scaron;ima (članicama i članovima dru&scaron;tva), tambura&scaron;kim orkestrima (reprezentativnom, omladinskom, pionirskom, malom tambura&scaron;kom sastavu), njihovom dirigentu i umjetničkom voditelju za nemjerljiv doprinos tambura&scaron;koj glazbi, kulturnom, glazbenom i dru&scaron;tvenom životu grada, tada&scaron;nje općine, regije, republike i savezne države.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba i katalog ostvareni su zahvaljujući obimnoj i raznovrsnoj građi o Tambura&scaron;kom orkestru RKUD-a Đuro Salaj (godi&scaron;nji planovi, programi i izvje&scaron;ća, dnevnici rada i javnih nastupa, popis članstva, programske knjižice, bilteni, plakati manifestacija i koncerata, medalje, plakete, diplome, albumi, fotografije, novinski napisi, gramofonske ploče, magnetofonske vrpce, notni i audiovizualni materijal) pohranjeni su u Državnom arhivu Slavonski Brod, Muzeju Brodskog Posavlja, Muzeju tambure u Slavonskom Brodu i privatnom arhivu Mihaela Ferića (fotoka, fonoteka, rukopisna notna i druga građa).</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autori izložbe i kataloga: Mihael Ferić i Ivanka Bunčić&nbsp;</div>

NALJEPŠE ZVIJEZDE ZIMSKOG NEBA

<p style="text-align: justify;">U <strong>petak, 20. prosinca 2019. u 18 sati</strong> u Planetariju Tehničkog muzeja &quot;Nikola Tesla&quot; u Zagrebu, Savska cesta 18, održat će se popularno predavanje za građanstvo na temu:</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Najljep&scaron;e zvijezde zimskog neba<br /> Predavač je Zvonimir Drvar, voditelj planetarija</strong></p> <p style="text-align: justify;">Prvi je dan zime. Zimski suncostaj označava kako noć traje najdulje u cijeloj godini, a Sunce tijekom dana &bdquo;stoji&ldquo; nisko u svojoj najjužnijoj točki, točno iznad južne obratnice. U planetariju će se prikazati kako astronomi određuju trenutak suncostaja koji ove godine nastupa u nedjelju 22. prosinca u 5 sati i 19 minuta po na&scaron;em vremenu. Svi posjetitelji planetarija također će se upoznati s izgledom neba prvih zimskih večeri. Prikazat će se izgled zvjezdanog neba i planeta kroz ostale zimske mjesece uz naglasak na &bdquo;zimski &scaron;esterokut&ldquo;, po mnogima najljep&scaron;i dio cijelog noćnog neba. Potražit ćemo poznata zviježđa poput Oriona, zvjezdanog skupa Plejada i sjajne zvijezde Sirius.<br /> Glazbena pratnja na violinama su Marija Župančić Horvat i Sara Župančić.</p> <p style="text-align: justify;">Ulaznice po cijeni od 15 kn mogu se kupiti na blagajni Muzeja u radno vrijeme i prije početka predavanja. Broj ulaznica je ograničen.</p> <p style="text-align: justify;">Tehnički muzej &quot;Nikola Tesla&quot;<br /> Zagreb, Savska cesta 18, tel. 01/48 44 050<br /> marijo.zrna@tmnt.hr</p>

ZLATNE GODINE BRODSKE TAMBURAŠKE GLAZBE, Tamburaški orkestar RKUD-a „Đuro Salaj“, 1972. – 1992.

<p> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; ZLATNE GODINE BRODSKE TAMBURA&Scaron;KE GLAZBE<br /> &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp; Tambura&scaron;ki orkestar RKUD-a &bdquo;Đuro Salaj&ldquo;&nbsp;<br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; 1972. &ndash; 1992.<br /> <br /> <br /> U dugogodi&scaron;nji tradiciji skupnog tambura&scaron;kog glazbovanja u Brodu na Savi / Slavonskom Brodu, od prvog tambura&scaron;kog zbora Hrvatskog pjevačkog dru&scaron;tva Davor, 1893. godine, Djevojačkog tambura&scaron;kog zbora pri istom dru&scaron;tvu i Tambura&scaron;kog &bdquo;družtva&ldquo; Graničar s kraja 19. stoljeća, Tambura&scaron;kog zbora Radničko-prosvjetne grupe Sloga, Brodskog tambura&scaron;kog dru&scaron;tva Zvonimir 30-ih godina 20. stoljeća i prva dva jazz sastava Jazz banda Bimbolo i Jazz septeta, poslijeratnih tambura&scaron;kih orkestara RKUD-a Jedinstvo, RKUD-a Đuro Đaković, Učiteljske &scaron;kole, te tambura&scaron;kih orkestara nekoliko brodskih &scaron;kola, najslavnije stranice u povijesti brodske orkestralne tambura&scaron;ke glazbe ispisao je Tambura&scaron;ki orkestar Radničkog kulturno-umjetničkog dru&scaron;tva Đuro Salaj pod umjetničkim vodstvom i ravnanjem maestra Mihaela Ferića u razdoblju od 1972. do 1992. godine.<br /> <br /> Tambura&scaron;ki orkestar RKUD-a Đuro Salaj, statusom amaterski orkestar, kvalitetom orkestralnog glazbovanja i interpretacije dosegao je visoku profesionalnu razinu i svrstao se među najbolje tambura&scaron;ke orkestre Hrvatske i Jugoslavije. Za visoku umjetničku razinu i promicanje koncertne orkestralne tambura&scaron;ke glazbe, hrvatske tradicijske glazbe, tradicijske glazbe drugih prostora i različitih glazbenih izričaja, vrijedan doprinos kulturnom, glazbenom i dru&scaron;tvenom životu orkestar i njegov dirigent laureati su brojnih priznanja i nagrada struke, dru&scaron;tvene zajednice i visokih ocjena glazbenih kritičara.<br /> <br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Autori izložbe i kataloga: Mihael Ferić i Ivanka Bunčić</p>

Zagrebački solisti

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/zg-solisti.jpg" style="width: 450px; height: 261px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <p> Ansambl Zagrebački solisti osnovan je 1953., a prvi koncert održao je siječnju 1954. u organizaciji Radiotelevizije Zagreb, pod umjetničkim vodstvom glasovitog violončelista Antonija Janigra. Izložba u Muzeju grada Zagreba kruna je obilježavanja značajnog jubileja, 65. godi&scaron;njice kontinuiranog rada ansambla<br /> <br /> Uspje&scaron;an vi&scaron;edesetljetni rad Zagrebačkih solista produkt je zajedničkog djelovanja članova ovoga renomiranog ansambla, pri čemu su vrhunska razina izvedbi te nepresu&scaron;an entuzijazam i ljubav prema klasičnoj glazbi, napose komornome muziciranju, njihov prepoznatljiv znak.<br /> &nbsp;</p> <p> Do sada su Zagrebački solisti održali oko 4000 koncerata na pet kontinenata, u najvećim svjetskim centrima i najslavnijim koncertnim dvoranama kao &scaron;to su, Musikverein (Beč), Concertgebouw (Amsterdam), Royal Festival Hall (London), Berlin Philharmonic Hall, Tchaikowski Hall (Moskva), Santa Cecilia (Rim), Carnegie Hall (New York), Opera House (Sydney), Victoria Hall (Ženeva), Teatro Real (Madrid), Teatro Colon (Buenos Aires) itd. Redovito su gostovali na poznatim glazbenim festivalima poput onih u Salzburgu, Pragu, Edinburghu, Berlinu, Bergenu &hellip;<br /> <br /> Snimili su gotovo stotinu diskografskih izdanja, kao ansambl ili u suradnji s gostujućim, proslavljenim solistima.<br /> &nbsp;</p> <p> Zagrebački solisti vi&scaron;e od &scaron;ezdeset i pet godina pedantno prikupljaju dokumentaciju i vrijednu arhivsku građu s mnogobrojnih nastupa diljem svijeta. Riječ je o plakatima, pozivnicama, fotografijama, programskim knjižicama te o odlikovanjima i nagradama. Ta se građa izložbom u Muzeju grada Zagreba prvi put prezentira javnosti kao svjedočanstvo o djelovanju jednog od najdugovječnijih komornih ansambala u svijetu, važne zagrebačke i nacionalne umjetničke institucije.<br /> <br /> Muzej grada Zagreba jedna je od rijetkih kulturnih institucija u Hrvatskoj koja se sustavno bavi izložbenim projektima vezanim uz izvedbene umjetnike i umjetnost. Okvir za to su svakako i zbirke unutar Muzeja: Kazali&scaron;na zbirka i Zbirka zagrebačkih glazbenih legendi. Izložbom o Zagrebačkim solistima Muzej grada Zagreba nastavlja niz studijskih izložbi o hrvatskim glazbenicima nastojeći ovaj put posjetiteljima ukazati na opstojnost i značaj znamenitog&nbsp; ansambla komorne glazbe. Izložba je zami&scaron;ljena kao svojevrsni glazbeno-edukativni vremeplov, pri čemu brojne fotografije nastupa Solista, plakati, nagrade, nosači zvuka i reprodukcije izvedbi s najvažnijih koncerata stvaraju dojam &bdquo;festivala glazbe&ldquo;. Interaktivni i multimedijalni sadržaji na izložbi pomažu posjetiteljima razumjeti moć stvaranja i vje&scaron;tinu reproduciranja glazbe na instrumentima po kojima su Zagrebački solisti prepoznatljivi.</p>

Otvorenje Muzeja policije

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/muz-po.2JPG.JPG" style="width: 450px; height: 206px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Helena Jelinek</div> <div> voditeljica Muzeja policije</div> <div> mob. 385 99 21 888 43</div> <div> tel.&nbsp; &nbsp; &nbsp;385 1 24 26 567</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ministarstvo unutarnjih poslova</div> <div> Ravnateljstvo policije</div> <div> Policijska akademija</div>

Donacije u Muzeju Slavonije

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/don.jpg" style="width: 450px; height: 636px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <p> <br /> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e od 1000 predmeta izloženo je na oko 400 kvadrata muzejskoga prostora na Trgu Svetoga Trojstva u Tvrđi. Riječ je o naizgled impozantnoj brojci, no izložba &bdquo;Donacije &ndash; izbor iz zbirki Muzeja Slavonije 1994. &ndash; 2019.&ldquo; predstavlja tek probrani djelić rasko&scaron;i kojom ova ustanova raspolaže. Naime, fundus Muzeja broji oko 500 tisuća predmeta u muzejskim zbirkama.<br /> <br /> Ova izložba je svojevrsna zahvala i posveta svim darovateljima jer od četiri predmeta koja dolaze u na&scaron; muzej, tri su darovana. Darovati Muzeju Slavonije znači otrgnuti vrijedne predmete od zaborava i predati ih budućim nara&scaron;tajima. &ndash; rekao je ravnatelj Muzeja Slavonije Denis Detling.<br /> &nbsp;</p> <p> Izložbu je otvorio gospodin Darko Mergenthaler, Osječanin sa zagrebačkom adresom koji je Muzeju Slavonije darovao dio osobne ostav&scaron;tine, predmete koji ga vežu uz djetinjstvo provedeno u Osijeku. Riječ je o srebrnom kompletu pribora za jelo &ndash; uspomeni na sveto kr&scaron;tenje, daru krsnoga kuma grofa Rudolfa von Normann-Ehrenfelsa, mlađega. Gospodin Mergenthaler darovao je Muzeju Slavonije niz predmeta pa tako i n&uuml;rnber&scaron;ku igračku automobila Gebr&uuml;der Bing iz 20-ih godina pro&scaron;loga stoljeća, kolekcionarske vrijednosti veće od 10 tisuća eura. Upravo ta igračka ukrasila je naslovnicu bro&scaron;ure tiskane prigodom otvorenja ove izložbe.<br /> &nbsp;</p> <p> Zamjenik gradonačelnika Boris Piližota podsjetio je da Muzej Slavonije djeluje već 142 godine, da je osnovan zahvaljujući donacijama i da je najveći muzej općeg tipa s najvećom muzejskom knjižnicom u Republici Hrvatskoj.<br /> &nbsp;</p> <p> Muzej Slavonije, najstarija osječka ustanova kulture (osnovan 1877.), raspolaže s vi&scaron;e od 160 muzejskih zbirki &ndash; povijesnog, arheolo&scaron;koga, etnolo&scaron;kog, tehničkog, prirodoslovnog i umjetničkog značaja.<br /> <br /> &quot;Strah od gubitka vlastite pro&scaron;losti ponekad je pogubniji od neizvjesne budućnosti. Tako su i generacije ostavljale dijelove svojih životnih priča, svoje dugo sakupljane dragocjenosti, uspomene&hellip;u Muzeju. Svaki od spomenutih i onih nespomenutih, svaki od značajnih i onih značajnijih, jer nevažnih nema, čini Muzej, čini ga iznimnim, posebnim, potrebnim, velikim, na&scaron;im.&quot; (Denis Detling)</p>

Rukom pod ruku - faza III

<div> U Gradskoj galeriji Striegl (1. kat Holandske kuće) bit će 19.12. 2019 u 12 sati, u Gradskoj galeriji Striegl otvorenje izložbe radova učenika s te&scaron;koćama u razvoju koji su nastali u okviru projekta &#39;&#39;<strong>Rukom pod ruku - faza III</strong>&#39;&#39;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Projekt &#39;&#39;Rukom pod ruku - faza III&#39;&#39; financiran je u sklopu javnog poziva &bdquo;Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s te&scaron;koćama u razvoju u osnovno&scaron;kolskim i srednjo&scaron;kolskim odgojno-obrazovnim ustanovama, faza III&ldquo; u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Grad Sisak je nositelj ovog EU projekta kojem je ukupna vrijednost 9.060.360,00 kuna, od čega 1.060.360,00 kuna sufinancira Grad Sisak dok iznos od 8.000.000,00 kuna sufinancira Europska unija. Razdoblje provedbe projekta je od 21.08.2017. do 20.08.2021. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Svrha projekta je pružiti potporu uključivanju učenika s te&scaron;koćama u razvoju u osnovno&scaron;kolske odgojno-obrazovne ustanove kako bi se osigurali uvjeti za pobolj&scaron;anje njihovih obrazovnih postignuća, uspje&scaron;niju socijalizaciju i emocionalno funkcioniranje zapo&scaron;ljavanjem pomoćnika u nastavi/stručnog komunikacijskog posrednika za učenike u 9 osnovnih &scaron;kola na području grada Siska. Pomoćnici u nastavi će pružiti potporu uključivanju učenika s te&scaron;koćama u razvoju u osnovno&scaron;kolske odgojno-obrazovne ustanove kako bi se osigurali uvjeti za pobolj&scaron;anje njihovih obrazovnih postignuća, uspje&scaron;niju socijalizaciju i emocionalno funkcioniranje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Partneri u projektu su:&nbsp;</strong></div> <div> &bull; O&Scaron; 22. Lipnja</div> <div> &bull; O&Scaron; Ivana Kukuljevića</div> <div> &bull; O&Scaron; Braća Ribar</div> <div> &bull; O&Scaron; Viktorovac</div> <div> &bull; O&Scaron; Braća Bobetko</div> <div> &bull; O&Scaron; Galdovo</div> <div> &bull; O&Scaron; Buda&scaron;evo &ndash; Topolovac &ndash; Gu&scaron;će</div> <div> &bull; O&Scaron; Sela&nbsp;</div> <div> &bull; O&Scaron; Komarevo</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Povodom otvorenja izložbe bit će predstavljen kalendar za 2020. godinu u kojem su reproducirani izabrani radovi učenika na temu godi&scaron;njih doba.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Alma Trauber, ravnateljica</div> <div> Gradska galerija Striegl</div> <div> &nbsp;+385 99 2184376; +385 44 522 255</div> <div> <a href="http://www.galerija-striegl.hr">www.galerija-striegl.hr</a></div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Edukativno – izložbeni projekt "Kreatori baštine"

<div> Vi&scaron;egodi&scaron;nju suradnju s profesorima i učenicima &Scaron;kole za primijenjenu umjetnost u Rijeci nastavili smo i ove 2019./2020. &scaron;kolske godine projektom &quot;Kreatori ba&scaron;tine&quot; započetim jo&scaron; 2018. &quot;Kreatori ba&scaron;tine&quot; u ovom su projektu učenici grafičkog usmjerenja, pod vodstvom profesorice Jasmine Buk&scaron;a, angažirani na izradi muzejskog suvenira.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> S dvojbama koje prate proizvodnju suvenira i zahtjevima trži&scaron;ta susreću se i muzeji, a u razmi&scaron;ljanjima &scaron;to ponuditi posjetiteljima muzejski suvenir poprima posve novu dimenziju. Muzejski suvenir, osim &scaron;to služi kao podsjetnik na iskustvo doživljeno u muzeju, jedan je od komunikacijskih oblika muzejske prezentacije. Njime se usmjerava pozornost posjetitelja na bogatstvo fundusa koji se u muzeju čuva, a izborom najreprezentativnijih predmeta ukazuje na posebnost muzeja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Takvim smo se razmi&scaron;ljanjima rukovodili pri odabiru građe za ovaj projekt, a učenici su odabranim muzejskim predmetima namijenili posve novu ulogu. Nov, neobičan, drugačiji, pa i neočekivan način prezentacije muzejskog predmeta i njegovo kori&scaron;tenje za suvenir ponudio je i novo i&scaron;čitavanje predmeta i iskorak u komunikaciji s muzejskim posjetiteljima &ndash; kupcima muzejskih suvenira pokazujući kako muzejski predmet prenosi poruku i apliciran na neke druge i drugačije, nemuzejske (?) medije.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Muzej kao kuća kreativnosti i ideja u kojoj se poruka prenosi na različite načine&hellip; za&scaron;to ne?</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Impresum projekta - izložbe:</strong></div> <div> organizatori: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, &Scaron;kola za primijenjenu umjetnost u Rijeci</div> <div> autorice projekta: Jasmina Buk&scaron;a, Denis Nepokoj</div> <div> autori radova: učenici 4. razreda grafičkog usmjerenja &Scaron;kole za primijenjenu umjetnost u Rijeci</div>

Kreatori baštine / Edukativno – izložbeni projekt

<div> U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka bit će u četvrtak 18. prosinca 2019. otvoren edukativno &ndash; izložbeni projekt &quot;<strong>Kreatori ba&scaron;tine</strong>&quot;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O projektu - izložbi:</strong></div> <div> Vi&scaron;egodi&scaron;nju suradnju s profesorima i učenicima &Scaron;kole za primijenjenu umjetnost u Rijeci nastavili smo i ove 2019./2020. &scaron;kolske godine projektom &quot;Kreatori ba&scaron;tine&quot; započetim jo&scaron; 2018. &quot;Kreatori ba&scaron;tine&quot; u ovom su projektu učenici grafičkog usmjerenja, pod vodstvom profesorice Jasmine Buk&scaron;a, angažirani na izradi muzejskog suvenira.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> S dvojbama koje prate proizvodnju suvenira i zahtjevima trži&scaron;ta susreću se i muzeji, a u razmi&scaron;ljanjima &scaron;to ponuditi posjetiteljima muzejski suvenir poprima posve novu dimenziju. Muzejski suvenir, osim &scaron;to služi kao podsjetnik na iskustvo doživljeno u muzeju, jedan je od komunikacijskih oblika muzejske prezentacije. Njime se usmjerava pozornost posjetitelja na bogatstvo fundusa koji se u muzeju čuva, a izborom najreprezentativnijih predmeta ukazuje na posebnost muzeja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Takvim smo se razmi&scaron;ljanjima rukovodili pri odabiru građe za ovaj projekt, a učenici su odabranim muzejskim predmetima namijenili posve novu ulogu. Nov, neobičan, drugačiji, pa i neočekivan način prezentacije muzejskog predmeta i njegovo kori&scaron;tenje za suvenir ponudio je i novo i&scaron;čitavanje predmeta i iskorak u komunikaciji s muzejskim posjetiteljima &ndash; kupcima muzejskih suvenira pokazujući kako muzejski predmet prenosi poruku i apliciran na neke druge i drugačije, nemuzejske (?) medije.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Muzej kao kuća kreativnosti i ideja u kojoj se poruka prenosi na različite načine&hellip; za&scaron;to ne?</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Impresum projekta - izložbe:</strong></div> <div> organizatori: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, &Scaron;kola za primijenjenu umjetnost u Rijeci</div> <div> autorice projekta: Jasmina Buk&scaron;a, Denis Nepokoj</div> <div> autori radova: učenici 4. razreda grafičkog usmjerenja &Scaron;kole za primijenjenu umjetnost u Rijeci</div>

Na Božić kod nas / Izložba radova pristiglih na natječaj

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/Bo%C5%BEi%C4%87-kod-nas.jpg" style="width: 450px; height: 215px;" /></p>

Davor Sanvincenti / Rubna titranja

<div> Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar u Kenževoj palači priređuje u četvrtak 19. prosinca 2019. u 19 sati otvorenje izložbe &quot;<strong>Davor Sanvincenti / Rubna titranja</strong>&quot;&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Davor Sanvincenti / 1979 / multimedijalni je umjetnik čije se područje djelovanja nalazi u fenomenologiji audiovizualnog i antropologiji vizualne kulture, uz fokus na propitivanje različitih stanja i oblika ljudskih osjeta i percepcija. Djeluje u medijima filma i videa, fotografije, fizičke svjetlosne i zvučne instalacije te audiovizualnog performansa. U radovima se bavi konceptom iluzije, istražujući moguće granice percepcije te konstrukcije iskustva. Dobitnik je mnogih nagrada među kojima su Nagrada Radoslav Putar (2010.) za najboljeg umjetnika do 35 godina i HT nagrade (Muzej suvremene umjetnosti i Hrvatski Telekom, 2008. i 2017.).&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kroz &scaron;est izložbenih dvorana Kneževe palače Sanvincentijevi umjetnički radovi vode Vas kao kroz priču.&nbsp; Prostor se pretvara u trodimenzionalno polje senzornih podražaja kojemu na&scaron;e prethodno znanje i iskustvo dodjeljuju daljnja značenja. Djela nas suočavaju s odnosom materijalnog i nematerijalnog te otvaraju novi pogled u i&scaron;čitavanju &bdquo;tajni&ldquo; svijeta ili uranjanju u meditativno iskustvo. Hoćemo li se prepustiti i otvoriti novim spoznajama, ostaje na nama.</div> <div> &nbsp; &nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Reprodukcija: Davor Sanvincenti, Prije prvog svjetla, 2011.</div> <div> Izložba je realizirana zahvaljujući potpori Grada Zadra, Zadarske županije i Ministarstva kulture RH</div> <div> &nbsp;</div>

Fosili u protoku vremena i umjetničkoj impresiji

<div> U Hrvatskom prirodoslovnom muzeju bit će tvorenje 18. prosinca 2019. u 13 sati otvorenje izložbe &bdquo;<strong>Fosili u protoku vremena i umjetničkoj impresiji&ldquo;</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Izložba &bdquo;Fosili u protoku vremena i umjetničkoj impresiji&ldquo; rezultat je desetogodi&scaron;nje iznimno uspje&scaron;ne komplementarne suradnje Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja i &Scaron;kole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Program se odvijao pod nazivom &bdquo;Čarobni svijet fosila&ldquo;, redovito svake godine u svibnju, obilježavajući Međunarodni dan muzeja. Konstantno povećavanje broja učenika na radionicama, kao i uključivanje novih odjela &Scaron;kole pokazatelj su iznimnog interesa za suradnju s kustosima Muzeja i rad s muzejskim zbirkama, a učenički umjetnički uradci proiza&scaron;li iz ovih radionica dokaz su da je fosile moguće promatrati u posve drugačijem &bdquo;svjetlu&ldquo;, te ih doživjeti kao inspiraciju i izazov za umjetničko stvaranje. Svaki od tih fosila jedinstven je i neponovljiv, kako po svojem vanjskom obliku, tako i po zamr&scaron;enim unutarnjim strukturama &scaron;to u presjecima nerijetko podsjećaju na neistražene labirinte. No, usprkos svojoj jedinstvenosti, svaki od njih pruža nebrojene mogućnosti za različite interpretacije, pa i posve osobne doživljaje. Riječ je o iznimno zanimljivim grafikama, dojmljivim skulpturama, atraktivno dizajniranom nakitu, unikatnim keramičkim artefaktima, originalno dizajniranom tekstilu, kao i vrhunskim fotografijama, koje su stručno verificirali voditelji/mentori pojedinih odjela &Scaron;kole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ne samo zanimljivost i atraktivnost, već i potvrđena kvaliteta učeničkih radova potakla je ideju o obilježavanju desetljeća uspje&scaron;ne međusobne suradnje izložbom &bdquo;Fosili u protoku vremena i umjetničkoj impresiji&ldquo; kako bi se &scaron;iroj javnosti prikazale odabrane okamine iz bogatoga geolo&scaron;ko-paleontolo&scaron;kog fundusa koje su u proteklom razdoblju poslužile kao nadahnuće i motiv za umjetnički izričaj sudionika radionice, kao i sami učenički radovi nastali tijekom ovog originalnog i zanimljivog programa.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Impresum izložbe:</strong></div> <div> Autorica:</div> <div> Katarina Krizmanić</div> <div> &nbsp;</div> <div> Stručni suradnici:</div> <div> Sanja Japundžić</div> <div> Dražen Japundžić,</div> <div> Tamara Đerek</div> <div> Marija Bo&scaron;njak</div> <div> &nbsp;</div> <div> Likovni postav izložbe:</div> <div> Vinka Mortigjija Anu&scaron;ić</div> <div> &nbsp;</div> <div> Suradnici na likovnom postavu:</div> <div> Ines Fey Gjurin</div> <div> Lucija Gudlin</div> <div> Anita Parlov</div> <div> Miroslav Sabolić</div> <div> Judita &Scaron;ercar</div> <div> Vladimir &Scaron;imunić</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tehnička izvedba:</div> <div> Hrvatski prirodoslovni muzej&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Špilja - u mraku krškog podzemlja / Interpretacijska točka i stalni postav

<div> Svečano otvorenje interpretacijske točke i stalnog postava &quot;<strong>&Scaron;pilja - u mraku kr&scaron;kog podzemlja</strong>&quot; bit će u srijedu, 18. prosinca 2019., u 19 sati, u Prirodoslovnom muzeju Rijeka.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O projektu:</strong></div> <div> Prirodoslovni muzej Rijeka, kao jedan od partnera u projektu KRASn&#39;KR&Scaron;, Za&scaron;tita i valorizacija ba&scaron;tine te razvoj održivog turizma u prekograničnom kr&scaron;kom krajoliku, financiranom u sklopu Programa suradnje INTERREG V-A Slovenija-Hrvatska, postavlja interpretacijsku točku o kr&scaron;kom podzemlju i njegovoj bioraznolikosti u zgradi Muzeja u Rijeci.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Interpretacijska točka postat će dio novog stalnog muzejskog postava &Scaron;pilja - u mraku kr&scaron;kog podzemlja koji je osmi&scaron;ljen i planiran kao dio cjelovitog geolo&scaron;kog dijela postava. Zajedno s već realiziranim dijelovima stalnog postava na temu Geolo&scaron;ka pro&scaron;lost Jadrana te Geologija riječkog područja, novi dio postava s geolo&scaron;kom tematikom prezentirati će sintezu geolo&scaron;kih istraživanja i recentnih znanja o kr&scaron;u, postanku kr&scaron;a, njegovim osobitim karakteristikama za na&scaron;e područje, promjenama razine mora tijekom pleistocena te nekada&scaron;njim i dana&scaron;njim podzemnim stani&scaron;tima.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>IMPRESSUM PROJEKTA</strong></div> <div> Organizator: Prirodoslovni muzej Rijeka</div> <div> Autorica postava: Nadia Dunato Pejnović</div> <div> Organizacija i muzeografska rje&scaron;enja: Borut Kružić</div> <div> Arhitektonsko rje&scaron;enje: Boris Cima&scaron;</div> <div> Stručni suradnici: Marin Kirinčić, dr.sc. Marcelo Kovačić, dr.sc. Željka Modrić Surina, dr.sc. Bo&scaron;tjan Surina, Milvana Arko-Pijevac, Borut Kružić, Anita Hodak, Lado Bartoniček (djelatnici Prirodoslovnog muzeja Rijeka); mr.sc. Roman Ozimec (biospeleolog); professor emeritus dr.sc. Čedomir Benac (Građevinski fakultet); Nina Trinajstić (geolog i aktivni speleolog)</div> <div> Recenzent: akademik Mladen Juračić</div> <div> Dizajn i vizualno oblikovanje: Branko Lenić</div> <div> Koncept multimedijalnih rje&scaron;enja: Applicon d.o.o.</div> <div> Autor ambijentalne zvučne podloge: Lado Bartoniček</div> <div> Autori teksta: Nadia Dunato Pejnović, mr.sc. Roman Ozimec, Milvana Arko-Pijevac, Marin Kirinčić, dr.sc. Marcelo Kovačić, dr.sc. Bo&scaron;tjan Surina</div> <div> Digitalni tisak: Izrada reklama Pru&scaron;a&nbsp;&nbsp;</div> <div> Edukativne aktivnosti: Anita Hodak, Nadia Dunato Pejnović</div> <div> Marketin&scaron;ke aktivnosti: Klara Bukovac</div> <div> Fotografija: Srđan Hulak, Petra Kovač-Konrad, Roman Ozimec, Dragan Pelić, Danijel Frka, Petar Kružić, Marcelo Kovačić, Marin Kirinčić, Geolo&scaron;ka građa zapadne Hrvatske - riječka regija (CD ROM), Prirodoslovni muzej Rijeka, 2012</div> <div> Drveni panoi i oprema stalnog postava: Stolarski obrt Marinko</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &bull; Program se provodi u okviru projekta KRASn&#39;KR&Scaron; (SLO-HR254), Za&scaron;tita i valorizacija ba&scaron;tine te razvoj održivog turizma u prekograničnom kr&scaron;kom krajoliku, financiranog iz sredstava Europske unije u okviru Programa suradnje INTERREG V-A Slovenija-Hrvatska 2014.-2020.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &bull; Uređenje stalnog postava &Scaron;pilja - u mraku kr&scaron;kog podzemlja sufinancirano je sredstvima Europske unije i Primorsko-goranske županije.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autor fotografije: Srđan Hulak</div>

Božični koncert Gradskog pjevačkog zbora Neuma iz Drniša / Uz izložbu "Visovac : duhovnost i kultura na biloj stini"

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/vis.jpg" style="width: 450px; height: 395px;" /></p>

Ikonografija grada II. (1950. – 2000+) - Vizije grada

<div> U Modernoj galeriji će u utorak, 17. prosinca 2019., u 19 sati biti otvorena izložba &quot;<strong>Ikonografija grada II. (1950. &ndash; 2000+) / Vizije grada</strong>&quot;.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ova atraktivna multimedijalna i&nbsp; interdisciplinarna izložba u autorskoj koncepciji Željka Marciu&scaron;a, muzejskog savjetnika Moderne galerije i stručnih suradnika &ndash; Frane Dulibića, Sa&scaron;e Pavkovića, Vanje Babića, Milivoja Zenića i Feđe Gavrilovića &ndash; nastavak je senzacionalne izložbe Ikonografija grada u hrvatskom slikarstvu prve polovice 20. stoljeća iz 2010., koju je razgledalo 30.000 posjetitelja, a Hrvatsko muzejsko dru&scaron;tvo proglasilo izložbom godine. Uz vi&scaron;e od 500 radova većinom iz fundusa zagrebačke Moderne galerije na izložbi će biti prezentirani i radovi iz drugih hrvatskih muzejskih i srodnih institucija kao i iz privatnih zbirki. Riječ je o slikama, crtežima, stripovima, plakatima, grafikama, karikaturama, objektima, instalacijama, umjetničkoj fotografiji, video-artu, igranom i animiranom filmu. Koncipirana kroz petnaest tematsko &ndash; oblikovnih cjelina, izložba će kod publike osvijestiti motiv grada u vizualnim umjetnostima i komunikacijama, ali i ukazati na njegovu važnost kao simbola, poetskoga generatora, sociolo&scaron;ke i kulturno-povijesne odrednice, prostora te mjesta unutar kojega i umjetnici sami žive i djeluju. Grad se na ovoj izložbi promi&scaron;lja kao velegrad i / ili grad s elementima velegrada u kojem se povijesno osjeća ideja modernosti i suvremenosti od&nbsp; Zagreba do New Yorka&hellip;; odnosno bilo kojeg grada u zemlji ili svijetu koji su na&scaron;i umjetnici interpretirali.&nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U postavu, koji su osmislili Ante Ra&scaron;ić, Marko Ra&scaron;ić i Vedrana Vrabec, uz tematske radionice za djecu i odrasle, stručna i ciljana vodstva, održat će se i filmske projekcije. Ova gradska priča koja će se u Modernoj galeriji moći razgledati do 23. veljače 2020. zasigurno će ostati u pamćenju mnogih, a kroz bogato ilustriran katalog sačuvana i za buduće generacije.Vizualni identitet izložbe potpisuju Ra&scaron;ić+Vrabec.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="https://www.moderna-galerija.hr/vizije-grada-ikonografija-grada-ii-1950-2000/"><strong>Izvor</strong></a></div>

Stipe Nobilo / Krajolici / Humanitarna izložba

<div> Svečano otvorenje izložbe akademskog slikara Stipe Nobila &bdquo;Krajolici&ldquo;&nbsp; održat će se u Gradskoj loži u utorak, 17. prosinca 2019. godine s početkom u 19 sati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U sklopu manifestacije Kr&scaron;evanovi dani kr&scaron;ćanske kulture&nbsp; koju organizira Zadarska nadbiskupija, Narodni muzej Zadar i Liga protiv raka Zadar jo&scaron; su jednom organizirali humanitarnu izložbu te na taj način nastavili dugogodi&scaron;nju suradnju.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na izložbi slika autora Stipe Nobila bit će ponuđeno 25 djela. Izložba je u cijelosti prodajna, a sredstva od prodaje djela namijenjena su kupnji linearnog akceleratora za zadarsku bolnicu.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Otvorenju će prisustvovati nadbiskup zadarski mons. dr. Želimir Puljić, članica predsjedni&scaron;tva Lige protiv raka Zadar Mirka Batur te gradonačelnik Grada Zadra i predsjednik Lige protiv raka Zadar dr. Branko Dukić koji će ujedno i otvoriti izložbu.</div>

Marina Bauer / Prekapanja

<div> Otvorenje izložbe <strong>Marina Bauer : PREKAPANJA</strong> u sklopu ciklusa Suvremeni umjetnici u Stalnom postavu MUO, održat će se u utorak, 17. prosinca 2019. u 19 sati u Muzeju za umjetnost i obrt.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Riječ je o autorskom projektu akademske kiparice Marine Bauer osmi&scaron;ljenom za Stalni postav Muzeja za umjetnost i obrt kao komunikacija s muzejskom zbirkom koji poziva posjetitelje na dodirivanje taktilnog objekta. Koncipiran kao vježba oslobađanja čina dodirivanja iz automatizma navike, projekt Marine Bauer poziva posjetitelje da otkriju u kojoj je mjeri iracionalna povezanost koju osjećamo prema svakodnevnim uporabnim predmetima motivirana upravo činjenicom da smo s njima u tjelesnom kontaktu? Ostvarujemo li dodirom osjećaj pripadnosti, utjelovljenosti i realiteta?</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Muzej za umjetnost i obrt / Museum of Arts and Crafts</strong></div> <div> Trg Republike Hrvatske 10, HR - 10000 Zagreb / Croatia</div> <div> T: 0385 (0)1 4882 123&nbsp; &nbsp;</div> <div> <a href="http://www.muo.hr">www.muo.hr&nbsp;</a></div>

Izložba i [d]razgovor „Dizajn+Izložbe: sedam primjera inovacija"

<h1 class="post-title" style="box-sizing: border-box; font-size: 2.625rem; margin: 0.4761904762em 0px; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; font-weight: normal; line-height: 1; letter-spacing: -0.3199999928474426px;"> <img alt="dizajn plus izlozbe1" class="attachment-article-large size-article-large wp-post-image" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px" src="http://dizajn.hr/wp-content/uploads/2019/12/dizajn-plus-izlozbe1.jpg" srcset="http://dizajn.hr/wp-content/uploads/2019/12/dizajn-plus-izlozbe1.jpg 900w, http://dizajn.hr/wp-content/uploads/2019/12/dizajn-plus-izlozbe1-768x512.jpg 768w" style="color: rgb(68, 68, 68); font-family: ''''''''''''''''Mote Regular'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; font-size: 16px; box-sizing: border-box; border: 0px; max-width: 100%; display: block; height: 300px; width: 450px;" /></h1> <div class="post-summary" style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 1.25em; color: rgb(68, 68, 68); font-family: ''''''''''''''''Mote Regular'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; font-size: 16px; letter-spacing: -0.3199999928474426px;"> <p style="box-sizing: border-box; margin: 0px; font-size: 1.5rem; line-height: 1.25em;"> <span style="font-size: 1.125rem;">Izložba nema pretenziju predstaviti objektivan pregled ili panoramu dizajna izložbenih postava u Hrvatskoj, već se koncentrira na različite načine promi&scaron;ljanja uloge dizajna u kontekstu muzejskih i galerijskih izložbi. Raditi izložbu o izložbenim postavima samo je po sebi izazovan zadatak zbog same činjenice da je takva dizajnerska ostvarenja iznimno te&scaron;ko rekontekstualizirati, odnosno preraditi za izložbeno predstavljanje, ali upravo tog zadatka prihvatili su se mladi povjesničari umjetnosti&nbsp;</span><span style="font-size: 1.125rem; box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">Martina Bobinac</span><span style="font-size: 1.125rem;">,&nbsp;</span><span style="font-size: 1.125rem; box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">Tena Starčević</span><span style="font-size: 1.125rem;">,&nbsp;</span><span style="font-size: 1.125rem; box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">Ivana &Scaron;e&scaron;lek</span><span style="font-size: 1.125rem;">&nbsp;i&nbsp;</span><span style="font-size: 1.125rem; box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">Dario Vuger</span><span style="font-size: 1.125rem;">, uz vodstvo dr.sc.&nbsp;</span><span style="font-size: 1.125rem; box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">Jasne Galjer</span><span style="font-size: 1.125rem;">&nbsp;s Odsjeka za povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i&nbsp;</span><span style="font-size: 1.125rem; box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">Lade Dražin Trbuljak</span><span style="font-size: 1.125rem;">&nbsp;iz Muzejskog dokumentacijskog centra. Umjesto fotografske ili videodokumentacije, kustoski tim odlučio je prezentirati sedam odabranih primjera dizajna izložbenih postava upustiv&scaron;i se u dijalog s njihovim autorima s namjerom da iznađu zajednička rje&scaron;enja.</span></p> </div> <div class="post-content" style="box-sizing: border-box; color: rgb(68, 68, 68); font-family: ''''''''''''''''Mote Regular'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; font-size: 16px; letter-spacing: -0.3199999928474426px;"> <p style="box-sizing: border-box; margin-top: 0px; margin-bottom: 1.1111111111em; font-size: 1.125rem; line-height: 1.5em;"> <img alt="bilic+muller_NOarhiv_msu_2012_3 custom" class="wp-image-21151 size-medium" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px" src="http://dizajn.hr/wp-content/uploads/2019/12/bilicmuller_NOarhiv_msu_2012_3-custom-900x534.jpg" srcset="http://dizajn.hr/wp-content/uploads/2019/12/bilicmuller_NOarhiv_msu_2012_3-custom.jpg 900w, http://dizajn.hr/wp-content/uploads/2019/12/bilicmuller_NOarhiv_msu_2012_3-custom-768x456.jpg 768w" style="font-size: 16px; box-sizing: border-box; border: 0px; max-width: none; display: block; height: 267px; width: 450px;" /></p> <div class="wp-caption alignleft" style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 1.25em; width: 910px; margin-left: -265.515625px;"> <p class="wp-caption-text" style="box-sizing: border-box; margin: 1.25em 0px 0px; font-size: 1rem; line-height: 1.5em; padding: 0px; color: rgb(153, 153, 153); width: 243.390625px; float: left;"> Postav izložbe NO arhiv: 10 razloga za otvoreni digitalni arhiv konceptualne i neoavangardne umjetnosti; dizajn: Bilić_M&uuml;ller studio; Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, 2012.</p> </div> <p style="box-sizing: border-box; margin-top: 0px; margin-bottom: 1.1111111111em; font-size: 1.125rem; line-height: 1.5em;"> <span style="font-size: 1.125rem; box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">Sanja Bachrach &amp; Mario Kri&scaron;tofić</span><span style="font-size: 1.125rem;">,&nbsp;</span><span style="font-size: 1.125rem; box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">Studio Bilić_Mueller</span><span style="font-size: 1.125rem;">,&nbsp;</span><span style="font-size: 1.125rem; box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">Damir Gamulin &amp; Antun Sev&scaron;ek</span><span style="font-size: 1.125rem;">,&nbsp;</span><span style="font-size: 1.125rem; box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">Vanja Ilić &amp; Branka Donassy</span><span style="font-size: 1.125rem;">,&nbsp;</span><span style="font-size: 1.125rem; box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">Oaza</span><span style="font-size: 1.125rem;">,&nbsp;</span><span style="font-size: 1.125rem; box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">Nika Pavlinek &amp; Damir Prizmić</span><span style="font-size: 1.125rem;">&nbsp;te&nbsp;</span><span style="font-size: 1.125rem; box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">Marko Ra&scaron;ić &amp; Vedrana Vrabec</span><span style="font-size: 1.125rem;">&nbsp;tako su za ovu priliku osmislili načine da se logika pojedinih dizajnerskih rje&scaron;enja, ili nekih njihovih važnih elemenata, predstavi u formi mini-instalacija, intervencija u prostoru ili pak interaktivne igre s dokumentacijom o pojedinim izložbama. Među predstavljenim projektima su postavi ili elementi postava izložbi&nbsp;</span><span style="font-size: 1.125rem; box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Regular Italic'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif;">Herman Boll&eacute; &ndash; graditelj hrvatske metropole</span><span style="font-size: 1.125rem;">&nbsp;(Muzej za umjetnost i obrt, 2015.),&nbsp;</span><span style="font-size: 1.125rem; box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Regular Italic'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif;">NO arhiv: 10 razloga za otvoreni digitalni arhiv konceptualne i neoavangardne umjetnosti</span><span style="font-size: 1.125rem;">&nbsp;(Muzej suvremene umjetnosti, 2012.), Memorijalni centar Lipa pamti (stalni postav, 2015.), Otvoreni atelier Donassy (2012.), &nbsp;Muzej Apoksiomena (stalni postav, 2016.),&nbsp;</span><span style="font-size: 1.125rem; box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Regular Italic'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif;">Croatian Contemporary Design &bdquo;In a Nutshell&ldquo;</span><span style="font-size: 1.125rem;">(modularni postav putujuće izložbe, 2010.),&nbsp;</span><span style="font-size: 1.125rem; box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Regular Italic'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif;">My favorite CD shop</span><span style="font-size: 1.125rem;">&nbsp;(Galerija Forum, 2012.). (MG)</span></p> <p style="box-sizing: border-box; margin-top: 0px; margin-bottom: 1.1111111111em; font-size: 1.125rem; line-height: 1.5em;"> <img alt="Rasić+Vrabec_My_FavoriteCD-shop_2012_4 custom" class="wp-image-21152 size-medium" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px" src="http://dizajn.hr/wp-content/uploads/2019/12/Rasi%C4%87Vrabec_My_FavoriteCD-shop_2012_4-custom-900x582.jpg" srcset="http://dizajn.hr/wp-content/uploads/2019/12/Rasi%C4%87Vrabec_My_FavoriteCD-shop_2012_4-custom.jpg 900w, http://dizajn.hr/wp-content/uploads/2019/12/Rasi%C4%87Vrabec_My_FavoriteCD-shop_2012_4-custom-768x497.jpg 768w" style="font-size: 16px; box-sizing: border-box; border: 0px; max-width: none; display: block; height: 291px; width: 450px;" /></p> <div class="wp-caption alignright" id="attachment_21152" style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 1.25em; width: 910px; margin-right: -265.515625px;"> <p class="wp-caption-text" style="box-sizing: border-box; margin: 1.25em 0px 0px; font-size: 1rem; line-height: 1.5em; padding: 0px; color: rgb(153, 153, 153); width: 243.390625px; float: right;"> Tekstualna instalacija za izložbu My favorite CD shop; dizajn: Studio Ra&scaron;ić+Vrabec, Galerija Forum 2012.</p> </div> <p style="box-sizing: border-box; margin-top: 0px; margin-bottom: 1.1111111111em; font-size: 1.125rem; line-height: 1.5em;"> <span style="box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">Iz teksta kustoskog tima izložbe</span>&nbsp;<span style="box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">(M. Bobinac, T. Starčević, I. &Scaron;e&scaron;lek i D. Vuger):</span><br style="box-sizing: border-box;" /> Stvaranje izložbe složen je proces u kojem redovito sudjeluju akteri različitih profesija. Premda u tom procesu za svakoga od njih postoje unaprijed određeni zadaci<span style="box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Regular Italic'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif;">,&nbsp;</span>tajna uspje&scaron;nih izložbi počiva na interdisciplinarnoj suradnji i dijalogu svih uključenih. U sredi&scaron;te interesa ove izložbe smjestili smo dizajnere koji svojim inovativnim rje&scaron;enjima pomažu učiniti izložbe i njihove narative komunikativnijima i pristupačnijima te tako pospje&scaron;uju i upotpunjavaju doživljaj same izložbe. Kako bismo pobliže objasnili ulogu dizajnera u procesu nastanka izložbe, odlučili smo zaobići strogo definiranje pojma dizajn izložbi te se usredotočiti na konkretne primjere nastale u posljednjih deset godina koji su privukli na&scaron;u pažnju. Jedno od polazi&scaron;ta za ovu izložbu bili su intervjui objavljeni u broju 48 časopisa&nbsp;<span style="box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Regular Italic'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif;">Informatica Museologica</span>&nbsp;Muzejskog dokumentacijskog centra, u kojima je deset hrvatskih dizajnera i dizajnerskih timova svoja iskustva u području dizajna izložbi i stalnih muzejskih postava podijelilo s Ladom Dražin &ndash; Trbuljak, koja nam je u suradnji s dr.sc Jasnom Galjer uputila poziv za zajedničko osmi&scaron;ljavanje izložbe na tu temu. Budući da nerijetko tijekom studija studentima povijesti umjetnosti nedostaje praktičnog iskustva, sudjelovanje na ovakvom projektu je bila izvrsna prilika za stjecanje znanja i vje&scaron;tina na području kustoskih praksi.</p> <p style="box-sizing: border-box; margin-top: 0px; margin-bottom: 1.1111111111em; font-size: 1.125rem; line-height: 1.5em;"> <img alt="Gamulin+Sevšek - Memorijalna zbirka Lipa pamti_foto Robert Les custom" class="wp-image-21153 size-medium" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px" src="http://dizajn.hr/wp-content/uploads/2019/12/GamulinSev%C5%A1ek-Memorijalna-zbirka-Lipa-pamti_foto-Robert-Les-custom-900x598.jpg" srcset="http://dizajn.hr/wp-content/uploads/2019/12/GamulinSev%C5%A1ek-Memorijalna-zbirka-Lipa-pamti_foto-Robert-Les-custom.jpg 900w, http://dizajn.hr/wp-content/uploads/2019/12/GamulinSev%C5%A1ek-Memorijalna-zbirka-Lipa-pamti_foto-Robert-Les-custom-768x510.jpg 768w" style="font-size: 16px; box-sizing: border-box; border: 0px; max-width: none; display: block; width: 774.4375px;" /></p> <div class="wp-caption alignleft" id="attachment_21153" style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 1.25em; width: 910px; margin-left: -265.515625px;"> <p class="wp-caption-text" style="box-sizing: border-box; margin: 1.25em 0px 0px; font-size: 1rem; line-height: 1.5em; padding: 0px; color: rgb(153, 153, 153); width: 243.390625px; float: left;"> Optički uređaji za projekciju arhivskih fotografija u stalnom postavu Memorijalnog centra Lipa pamti; dizajn: Damir Gamulin i Antun Sev&scaron;ek; fotografija: Robert Le&scaron;, 2016.</p> </div> <p style="box-sizing: border-box; margin-top: 0px; margin-bottom: 1.1111111111em; font-size: 1.125rem; line-height: 1.5em;"> <span style="font-size: 1.125rem;">Prihvatili smo izazov te osmislili koncept kojim smo željeli objasniti s kakvim se sve problemskim zadacima dizajneri prilikom osmi&scaron;ljavanja izložbenih i muzejskih prostora susreću i na koje ih načine rje&scaron;avaju. Odlučili smo se za dizajnere i dizajnerske timove sa &scaron;to različitijim pristupima, kako bismo publici približili misaone i tehničke izazove s kojima se svaki od njih susreće u svom radu. U procesu stvaranja izložbe također nam se činilo izuzetno važnim ostvariti dijalog s dizajnerima, stoga smo prepustili da samostalno odaberu svoje projekte koje žele istaknuti u kontekstu ove izložbe, kao i načine njihove prezentacije. Prirodu dizajnerskog rje&scaron;enja određuje velik broj faktora od tehničkih uvjeta i izložbenog materijala do tema i koncepata izložbi i muzeja. Upravo zbog ovakve visoke osjetljivosti na kontekst, projekti koje smo izdvojili za izložbu&nbsp;</span><span style="font-size: 1.125rem; box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Regular Italic'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif;">DIZAJN+IZLOŽBE</span><span style="font-size: 1.125rem;">&nbsp;međusobno se razlikuju u pristupima, načinima razmi&scaron;ljanja, estetskim i tehničkim karakteristikama, ali sve ih povezuje uspje&scaron;na vizualna i prostorna komunikacija muzejskog ili galerijskog sadržaja. Cilj ove izložbe je približiti posjetitelju praksu dizajniranja izložbi u Hrvatskoj kako bismo dodatno osvijestili značaj dizajnera i njihovu aktivnost u izložbenim i muzejskim prostorima učinili vidljivijom.&ldquo;</span></p> <p style="box-sizing: border-box; margin-top: 0px; margin-bottom: 1.1111111111em; font-size: 1.125rem; line-height: 1.5em;"> <img alt="Krištofić+Bachrach_H Bolle MUO 2015_2 custom" class="wp-image-21154 size-medium" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px" src="http://dizajn.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kri%C5%A1tofi%C4%87Bachrach_H-Bolle-MUO-2015_2-custom-900x1076.jpg" srcset="http://dizajn.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kri%C5%A1tofi%C4%87Bachrach_H-Bolle-MUO-2015_2-custom.jpg 900w, http://dizajn.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kri%C5%A1tofi%C4%87Bachrach_H-Bolle-MUO-2015_2-custom-768x918.jpg 768w, http://dizajn.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kri%C5%A1tofi%C4%87Bachrach_H-Bolle-MUO-2015_2-custom-857x1024.jpg 857w" style="font-size: 16px; box-sizing: border-box; border: 0px; max-width: none; display: block; width: 508.921875px;" /></p> <div class="wp-caption alignnone" id="attachment_21154" style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 1.25em; width: 910px;"> <p class="wp-caption-text" style="box-sizing: border-box; margin: 0.625em 0px 0px; font-size: 1rem; line-height: 1.5em; padding: 0px; color: rgb(153, 153, 153);"> Postav izložbe &ldquo;Herman Boll&eacute; &ndash; graditelj hrvatske metropole&rdquo;, dizajn: Sanja Bachrach Kri&scaron;tofić &amp; Mario Kri&scaron;tofić, Muzej za umjetnost i obrt, 2015.</p> </div> </div> <hr style="box-sizing: content-box; height: 0px; border-style: solid none none; border-top-color: rgb(0, 0, 0); margin: 1.25em 0px; padding: 0px; color: rgb(68, 68, 68); font-family: ''''''''''''''''Mote Regular'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; font-size: 16px; letter-spacing: -0.3199999928474426px;" /> <aside class="post-content post-aside" style="box-sizing: border-box; color: rgb(68, 68, 68); font-family: ''''''''''''''''Mote Regular'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; font-size: 16px; letter-spacing: -0.3199999928474426px;"> <p style="box-sizing: border-box; margin-top: 0px; margin-bottom: 1.1111111111em; font-size: 1rem; line-height: 1.375em;"> <span style="box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">DIZAJN+IZLOŽBE: SEDAM PRIMJERA INOVACIJA<br style="box-sizing: border-box;" /> 16.12. &ndash; 30.12.2019.</span></p> <p style="box-sizing: border-box; margin-top: 0px; margin-bottom: 1.1111111111em; font-size: 1rem; line-height: 1.375em;"> <span style="box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">kustoski tim:&nbsp;</span>Martina Bobinac, Tena Starčević, Ivana &Scaron;e&scaron;lek i Dario Vuger<br style="box-sizing: border-box;" /> <span style="box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">projekt je realiziran u suradnji s partnerskim ustanovama</span>: Filozofski fakultet Sveučili&scaron;ta u Zagrebu &ndash; Odsjek za povijest umjetnosti (prof. dr. sc. Jasna Galjer), Muzejski dokumentacijski centar (Lada Dražin Trbuljak, muzejska savjetnica)<br style="box-sizing: border-box;" /> <span style="box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">dizajn, prijelom i priprema za tisak:&nbsp;</span>Studio 2Dizajnera<br style="box-sizing: border-box;" /> <span style="box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">zahvale</span>: Muzeju za umjetnost i obrt, Muzeju suvremene umjetnosti i Darku &Scaron;imičiću na posudbi eksponata</p> <p style="box-sizing: border-box; margin-top: 0px; margin-bottom: 1.1111111111em; font-size: 1rem; line-height: 1.375em;"> <span style="box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">organizacija i produkcija:&nbsp;</span>Hrvatsko dizajnersko dru&scaron;tvo / HDD galerija<br style="box-sizing: border-box;" /> <span style="box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">voditelj galerije:&nbsp;</span>Marko Golub<br style="box-sizing: border-box;" /> <span style="box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">asistentica voditelja:&nbsp;</span>Ora Mu&scaron;ćet</p> <p style="box-sizing: border-box; margin-top: 0px; margin-bottom: 1.1111111111em; font-size: 1rem; line-height: 1.375em;"> <span style="box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">Sponzori tiska:&nbsp;</span>Ars kopija, Cerovski print boutique</p> <p style="box-sizing: border-box; margin-top: 0px; margin-bottom: 1.1111111111em; font-size: 1rem; line-height: 1.375em;"> Izložba je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba. Izložbeni i diskurzivni program HDD galerije sufinanciran je sredstvima Zaklade Kultura nova.</p> <p style="box-sizing: border-box; margin-top: 0px; margin-bottom: 1.1111111111em; font-size: 1rem; line-height: 1.375em;"> <span style="box-sizing: border-box; font-family: ''''''''''''''''Mote Bold 2'''''''''''''''', ''''''''''''''''Helvetica Neue'''''''''''''''', Helvetica, Roboto, Arial, sans-serif; color: rgb(34, 34, 34);">Hrvatsko dizajnersko dru&scaron;tvo</span><br style="box-sizing: border-box;" /> Bo&scaron;kovićeva 18, Zagreb<br style="box-sizing: border-box;" /> radno vrijeme: pon &ndash; pet 10 &ndash; 20h<br style="box-sizing: border-box;" /> www.dizajn.hr</p> </aside>

OTKRIĆE FOTONA NAJVIŠIH ENERGIJA U PROVALI GAMA-ZRAČENJA

<p style="text-align: justify;">U <strong>ponedjeljak, 16. prosinca 2019. u 18 sati</strong> u kinodvorani Muzeja održat će se znanstveno-popularno predavanje</p> <p style="text-align: justify;"><br /> <strong>Otkriće fotona najvi&scaron;ih energija u provali gama-zračenja<br /> Predavač je doc.dr.sc. Dario Hrupec</strong></p> <p style="text-align: justify;"><br /> Nakon vi&scaron;e od dva desetljeća predanog traganja, Čerenkovljevi teleskopi MAGIC, smje&scaron;teni na opservatoriju na La Palmi, ostvarili su svoj krajnji cilj: detektirali su fotone vrlo visokih energija iz jedne spektakularne kozmičke eksplozije nazvane GRB 190114C.</p> <p style="text-align: justify;">Otkriće je ostvareno u siječnju 2019. godine, a rezultate je u studenom 2019. objavio prestižni znanstveni časopis Nature. U predavanju će biti predstavljeni teleskopi MAGIC: njihova kratka povijest, osnovna načela rada i doprinos hrvatskih astrofizičara. Konačno, bit će pokazano &scaron;to smo o provalama gama-zračenja dosad znali, a &scaron;to smo spoznali iz MAGIC-ove detekcije događaja GRB 190114C.</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Ulaznice po cijeni od 15 kn možete kupiti na blagajni muzeja u radno vrijeme i prije početka predavanja. Broj ulaznica je ograničen.</strong></p> <p style="text-align: justify;">Tehnički muzej &quot;Nikola Tesla&quot;, Zagreb, Savska cesta 18,<br /> tel. 01/48 44 050<br /> marijo.zrna@tmnt.hr</p>

Konstrukcije – retrospektivna izložba Zlatka Kopljara

<div> &nbsp;</div> <div> U Muzeju suvremene umjetnosti bit će u subotu, 14.12. 2019. u 19 sati, otvaranje izložbe ˝<strong>Konstrukcije˝ &ndash; retrospektivna izložba Zlatka Kopljara.</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Izložba ˝Konstrukcije˝ prvi je retrospektivni pregled stvarala&scaron;tva međunarodno priznatog multimedijskog umjetnika Zlatka Kopljara. Izložba će predstaviti selekciju njegovih najvažnijih radova; od dokumentacije ranih performansa iz 90-ih godina u kojima propituje mogućnosti razumijevanja drugog, položaja umjetnika u ratom zahvaćenom dru&scaron;tvu, nesno&scaron;ljivost ili pak krhkost ljudskog postojanja, sve do multimedijskih instalacija nastalih tijekom pro&scaron;le godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba će predstaviti i radove kojima je umjetnik stekao međunarodnu vidljivost poput fotografskog ciklusa naslovljenog &bdquo;K9 Compassion&ldquo; i &bdquo;K9 Comapssion+&ldquo;&nbsp; gdje je poput suvremenog hodočasnika izveo performans klečanja pred institucijama koje utjelovljuju političku, odnosno umjetničku moć. Usto, retrospektivni prikaz predstavit će odabir Kopljarovih najvažnijih video radova snimljenih od New Yorka preko Var&scaron;ave sve do Zagreba, te recentne instalacije i skulpture koje utjelovljuju umjetnikova razmi&scaron;ljanja o kolektivnom sjećanju, mogućnosti oprosta i iskupljenja i na koncu sumnje u emancipatorsku moć umjetnosti i njezinih institucija.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Cilj izložbe je revalorizirati Kopljarov opus, odnosno postaviti ga u&nbsp; &scaron;iri dru&scaron;tveni kontekst s obzirom da se njegovo stvarala&scaron;tvo hotimice opire svrstavanju u poželjne kulturne obzore. Njegova je pozicija u umjetničkoj nomenklaturi dragocjena upravo stoga jer je neodrediva, a radovi interpretativno neiscrpljivi. Kopljar je, naime, uvijek iznad, izvan i protiv struje, a ova izložba poku&scaron;at će &bdquo;razrezati&ldquo; dvojbe o vlastitom umjetničkom poslanju odnosno umjetničkoj (ne)moći.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložbu ˝Konstrukcije˝ prati opsežno ilustrirana knjiga istoimenog naslova s tekstovima Sanje Cvetnić, povjesničarke umjetnosti i profesorice pri zagrebačkom Filozofskom fakultetu, Oryja Deassaua, slobodnog kustosa i kustosice MSU-a Leile Topić koja je ujedno i urednica publikacije. Knjigu će, uz MSU, publicirati i njemačka izdavačka kuća specijalizirana za suvremenu umjetnost &bdquo;Distanz&ldquo;.</div>

Antun Masle (1919.-1967.) retrospektivna izložba o 100. obljetnici slikarova rođenja

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/anma.jpg" style="width: 450px; height: 319px;" /></p>

Dijana Nazor / Otkrivanje slikarskih tajni – InfraredArt

<div> U Galeriju Koprivnica bit će u petak, 13. prosinca 2019. u 18 sati otvorenje izložbe &quot;<strong>Otkrivanje slikarskih tajni &ndash; InfraredArt</strong>&quot; umjetnice <strong>Dijane Nazor</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dijana Nazor, profesorica likovne kulture i vi&scaron;a konzervatorica restauratorica na Odjelu za &scaron;tafelajno slikarstvo Hrvatskog restaruratorskog zavoda u Zagrebu, već se vi&scaron;e godina bavi iznimno intrigantnim i korisnim znanstvenim područjem i temom Slike u infracrvenom području: odlaganje vidljivoga, na čemu je obranila doktorsku disertaciju na ALU u Zagrebu.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na nekoliko izložbi do sada, koje su 2016. godine bile umjetnički dio doktorskog rada, slikarica je prezentirala djela u akrilu koja funkcioniraju u dva sloja vidljive i nevidljive stvarnosti. Na prvoj povr&scaron;ini gledamo slike u maniri kolorističke apstrakcije, a u donjem nevidljivom sloju slike &ndash; koji je vidljiv samo infracrvenom kamerom &ndash; postoji potpuno druga c/b slika s novim motivom, pretežno portretima istaknutih europskih umjetnika, motivom anđela, citatima filozofa i umjetnika, ali i dva autoričina autoportreta.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je bila postavljena u Gradskom muzeju Varaždin, a realizirana je sredstvima Grada Koprivnice i Muzeja grada Koprivnice.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Muzej grada Koprivnice - Galerija Koprivnica</div> <div> Trg dr. Leandera Brozovića 1,</div> <div> 48000 Koprivnica</div> <div> Telefon: +385 48 622 307</div> <div> Telefax: +385 48 222 871</div> <div> e-po&scaron;ta: <a href="http://info@muzej-koprivnica.hr">info@muzej-koprivnica.hr</a></div>

Čega se bojiš? Strah u našoj svakodnevici

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/cega-se-bojis.jpg" style="width: 450px; height: 261px;" /></p>