PROMOCIJA KNJIGE AMORELLA - PLOVEĆI GRAD

<p style="text-align: justify;"> Knjiga fotografija i priča o brodovima &quot;Amorella ~ ploveći grad&quot; vizualne umjetnice Du&scaron;ke Boban i novinara Nikole Bajte bit će predstavljena u petak, 22. studenog 2019., u 18 sati u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu.</p> <p style="text-align: justify;"> Dok hrvatska brodogradnja proživljava svoju najveću krizu, ova knjiga na primjeru stoljetnog splitskog &scaron;kvera istražuje i afirmira njezino bogato nasljeđe, osvje&scaron;tavajući nas o njenim dostignućima, značaju i razlozima za očuvanje.</p> <p style="text-align: justify;"> Knjiga donosi fotografski esej Du&scaron;ke Boban nastao tijekom baltičke plovidbe feribotom Amorella 30 godina od njegove izgradnje u Brodosplitu te fotografije maketa 33 broda, snimljene u neformalnom brodogradili&scaron;nom muzeju. Kao simbol brodograđevnog Splita, Amorella je dobila centralno mjesto u knjizi, gdje je obrađena povijest njene gradnje i plovidbe. Istražujući sudbine ostalih brodova porinutih s navoza splitskog &scaron;kvera, od prvog čeličnog broda, parnog remorkera Konjic iz 1937. godine, preko raznih trgovačkih, ratnih i specijalnih brodova, do luksuzne jahte Caspian Star iz 2012., Nikola Bajto je o njima ispisao priče iz kojih se i&scaron;čitava uspon Brodosplita od malog lokalnog do velikog europskog brodogradili&scaron;ta čije su ambiciozne novogradnje ponijele čitav niz svjetskih priznanja.</p> <p style="text-align: justify;"> &quot;Te brodske sudbine nadilaze Mediteran i obgrljuju sva svjetska mora. Ukazuju koliko smo bezuvjetno uvjetovani, povezani; koliko smo dio iste sreće ili nesreće&quot;, navodi u knjizi Du&scaron;ka Boban, zagovarajući jačanje svijesti o značaju brodogradnje u kulturi, konkretno u budućem Muzeju mora koji zami&scaron;lja u zdanju Dalmacijavina u splitskoj Gradskoj luci.</p> <p style="text-align: justify;"> Knjigu &quot;Amorella ~ ploveći grad&quot; predstavit će autori Boban i Bajto, povjesničarka umjetnosti i autorica stručnog teksta Jasminka Babić, ravnateljica Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu Markita Franulić te Danka Radić, ravnateljica Hrvatskog pomorskog muzeja Split, koji je suizdavač knjige.</p> <p style="text-align: justify;"> Nastala kao dio &scaron;ireg projekta, knjiga prati istoimenu izložbu fotografija Du&scaron;ke Boban, postavljenu u travnju u Splitu, a otvorenu ovog listopada u zagrebačkom Tehničkom muzeju, gdje će stajati do 15. siječnja 2020.</p> <p style="text-align: justify;"> <strong>Dan nakon promocije knjige, u subotu, 23. studenog, u 12 sati, bit će organizirano vodstvo po Brodarskom institutu u Zagrebu, a pozvani su svi zainteresirani za pro&scaron;lost i budućnost brodogradnje.</strong></p> <p> &nbsp;</p>

Dite Zadarsko

<div> Otvorenje izložbe fotografija učenika O&Scaron; &Scaron;ime Budinića &bdquo;<strong>Dite Zadarsko</strong>&ldquo; bit će u petak, 22. studenog 2019. s početkom u 18 sati u atriju Kneževe palače.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Učenici će izložiti dvadesetak fotografija, ka&scaron;iranih na panelima koje prikazuju dijete zadarsko u svom razigranom i znatiželjnom pokretu na prostorima svoga grada Zadra. Fotografije su snimljene crno-bijelom tehnikom i u boji. Autori fotografija su djeca. Gost programa otvorenja je klapa Mara&scaron;ka.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <img alt="" src="/files/images/2019/zadarsko-dite.jpg" style="width: 450px; height: 338px;" /></div>

120. obljetnica rođenja hvarskog glazbenika Ambre Novaka

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/AMBRO-NOVAK.jpg" style="width: 450px; height: 214px;" /></p>

Predstava / Krčmarica Marica

<p> U Galeriji Mijo Kovačić bit će u petak, 22. studenog 2019. u 18 sati u izvedbi Glumi&scaron;ne družine Virje predstava &bdquo;Krčmarica Marica&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O predstavi:</strong></p> <p> Đurđica Krčmarica Zalar jo&scaron; jednom se pokazala kao vrstan pisac dramskih komada preradiv&scaron;i dobro poznat Goldonijev komad na virovsku kajkav&scaron;tinu. Kao &scaron;to pi&scaron;e Frano Čale u studiji&nbsp;<em>Marin Držić i Carlo Goldoni</em>&nbsp;(1984.) pronalazeći sličnosti između ovih dvaju komediografa, a interpretira Leo Rafolt, &nbsp;možemo dodati i njihovoj sličnosti i način pisanja Đurđice Krčmar Zalar: &bdquo;Jer, obojica su dramatičari čiji se opus ne može promatrati odvojeno od svakodnevice u kojoj žive i podneblja u kojem se kreću&hellip;&nbsp; Konačno, obojica progovaraju o problemima male sredine, običnim ljudima, pučanima, strancima, koji izazivaju njihove simpatije i čiji su karakteri ocrtani s iznimnom živo&scaron;ću, ali i sa svije&scaron;ću o dominantnim dramatur&scaron;kim modelima unutar kojih su takvi karakteri prvotno tipologizirani&hellip;&rdquo; <u>(</u><a href="https://leksikon.muzej-marindrzic.eu/goldoni-carlo/">https://leksikon.muzej-marindrzic.eu/goldoni-carlo/</a>) <em>Krčmarica Marica</em> vrlo je zanimljiva komedija čija je radnja smje&scaron;tena u virovsku gostionicu. U predstavi, kao i u samom dramskom tekstu, podcrtana je važnost žene kao osobe i onoga &scaron;to ona svojom pojavom, i djelima, može učiniti. Postavljena je lepeza mu&scaron;kih likova kojima Marica postaje objekt o kojem oni razgovaraju. Spletke kojima se služe mu&scaron;ki likovi u borbi za naklonost Marice te Maričino iskori&scaron;tavanje slabosti njezinih obožavatelja ono je &scaron;to ovo djelo čini komičnim, a s druge strane i sarkastičnim te zabrinjavajućim za dru&scaron;tvo u cjelini. Ovo je suvremena pučka predstava čiji ritam je dinamičan kao &scaron;to je živ komunikacijski diskurs koji predstava uspostavlja s publikom. 2012. godine predstava je imala svoju premijernu izvedbu te ju je virovski ansambl do sada odigrao tridesetak puta, s malim izmjenama u glumačkoj postavi. Na <em>Smotri kazali&scaron;nih amatera Koprivničko-križevačke županije</em> 2012. godine komedija Krčmarica Marica je dobila nagradu za najbolja režiju, najbolji dramski tekst i najbolju glavnu mu&scaron;ka ulogu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> (Katarina Franjo, dramska pedagoginja)</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:</strong></p> <p> Muzej grada Koprivnice</p> <p> Trg dr. Leandera Brozovića 1,&nbsp;48000 Koprivnica<br /> Telefon: +385 48 622 307<br /> Telefax: +385 48 222 871<br /> e-po&scaron;ta:&nbsp;<a href="mailto:info@muzej-koprivnica.hr">info@muzej-koprivnica.hr</a><br /> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

SintArt 12: Toni Meštrović: 12,1 po Richteru

<p> <strong>Prostorno-zvučna instalacija 12,1 po Richteru </strong>Tonija Me&scaron;trovića zami&scaron;ljena za izložbeni prostor Zbirke Richter, prenosi skrivenu strukturu pet skulptura Vjenceslava Richtera. Otvorenje izložbe je u petak, 22.11.2019. u 19 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/sintart-12-toni-mestrovic-12,1-po-richteru/298/hr.html">http://www.msu.hr/dogadanja/sintart-12-toni-mestrovic-12,1-po-richteru/298/hr.html</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O projektu:</strong></p> <p> Vodeći se izjavom Vjenceslava Richtera da su njegove skulpture instrumenti koje samo treba znati svirati, Toni Me&scaron;trović je 2017. godine započeo zvučni rad snimajući kontaktnim mikrofonom udarce muzičkih udaraljki po skulpturama. Tako su kontaktnim mikrofonom zabilježene rezonancije udaraca trideset i &scaron;est skulptura. Izložba <em>12,1 po Richteru</em> prenosi kroz pet kompozicija ritam, liniju i oblik izabranih skulptura koje su konstruirane od različitih materijala, aluminijskih &scaron;ipki i cijevi, staklenih cjevčica ili pak drvenih &scaron;ipki i koje u svojoj osnovi polaze od određenog sustava elemenata, metoda i ciljeva. <em>Centra 3</em>, <em>Reljefometar 5</em>, <em>Rastavljena sfera 2</em>, <em>Sinusoide</em> i <em>Trodimenzionalna grafika</em> nastali su u razdoblju od 1963 do 1972. i u Richterovu opusu predstavljaju ključne radove u istraživanjima prostorno-plastičkih mogućnosti.&nbsp; Zvučna rezonancija minimalističke geste udarca koja se &scaron;iri kroz materiju pojedine skulpture početni je zvučni uzorak, naknadno modularno obrađen kroz softverski instrument SuperCollider te distribuiran po 12.1 <em>surround</em> kanalima. Tako nastaje struktura svake zvučne kompozicije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Mjerna jedinica Richter za mjerenje magnituda potresa prisutna u naslovu rada postavljena je u odnos s naizgled tihim, ali vibrantnim skulpturama arhitekta Richtera koje je u jednom od intervja opisao kao instrumente koje samo treba znati svirati. &nbsp;Njihova modularnost prisutna u odabiru materije &nbsp;prevedena je u jedan drugačiji, također modularni princip rada (modularna obrada zvučne matrice u softverskom instrumentu) za stvaranje zvučne kompozicije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Pretpostavka koncepta &bdquo;sinteznog pristupa&ldquo; okosnica je projekta SintArta, koji se od 2010. održava u izložbenom prostoru Zbirke Richter i parku skulptura. Kroz umjetničke radove, instalacije, akcije, eksperimente umjetnika istražuje se misaoni prostor Vjenceslava Richtera, i na određen način ostvaruje Richterova ideja da njegova obiteljska kuća sa pripadajućim parkom (koju je zajedno sa suprugom Nadom Kare&scaron; Richter 1980. godine poklonio Gradu Zagrebu), postane mjesto eksperimenta i istraživanja ali i živo mjesto susreta umjetnika i publike.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O umjetniku:</strong></p> <p> Toni Me&scaron;trović, rođen 1973. u Splitu, je multimedijski umjetnik koji najče&scaron;će djeluje u formi video i zvučnih instalacija. Diplomirao je 1999. na Odsjeku za grafiku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje se bavio grafikom, skulpturom i instalacijom, a zbog interesa prema elektronskim audiovizualnim medijima 1997. studira Video/Digital Imaging u klasi prof. Valie Export na International Sommerakademie f&uuml;r Bildende Kunst u Salzburgu. Zavr&scaron;io je 2004. poslijediplomski studij Medienkunst kod prof. David Larchera i prof. Anthony Moorea na Kunsthochschule f&uuml;r Medien, K&ouml;ln gdje istražuje u videu, zvuku i video/zvučnim instalacijama osobnu percepciju mora i otoka uz koji je odrastao. Svojim povratkom u Hrvatsku 2004. godine nastavlja svoje umjetničko istraživanje u kojem se tematski bavi kulturnim nasljeđem, identitetom, te tranzicijskim promjenama na prostoru Dalmacije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Od 1992. aktivno sudjeluje na skupnim i samostalnim izložbama te video festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnik je vi&scaron;e stipendija i nagrada, poput nagrade za mladog umjetnika Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika u Zagrebu 2007., i druge nagrade na izložbi <a href="mailto:T-HTnagrada@MSU.hr">T-HTnagrada@MSU.hr</a> 2013. godine. Živi i stvara u Rijeci i Ka&scaron;telima, a predaje u zvanju izvanrednog profesora na Odsjeku za film i video Umjetničke akademije Sveučili&scaron;ta u Splitu.</p> <p> &nbsp;</p>

Vedran Perkov / „A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž“

<p> Otvorenje samostalne izložbe Vedrana Perkova &bdquo;A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S &Scaron; T U V Z Ž&ldquo; održat će se u petak, 22. studenoga 2019., u 19 sati, u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku.<br /> &nbsp;</p> <p> iz&nbsp;<a href="http://www.mlu.hr/index.php/component/content/article?id=467">predgovora kataloga</a><br /> &#39;&#39;Na samom početku valja primijetiti da je zajednički nazivnik svih radova izloženih na ovoj izložbi komunikacija. Autor se iz različitih rakursa referira na taj fenomen u dru&scaron;tvu i socijalnom okružju, temeljito gradeći svoj odnos primarno iznutra, ulazeći iz intimnog prostora jezgre samih radova i procesa njihova nastanka u javni prostor u kojemu su postavljeni, s kojim su u kolaboraciji i dosluhu i u kojemu dobivaju svoj puni smisao povratkom nanovo iz javnog u intiman prostor.&#39;&#39; (...)&nbsp;&nbsp;</p> <p> (Toni Horvatić)</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong><a href="https://culturenet.hr/default.aspx?id=94454">Izvor</a></strong></p>

30. obljetnica "Baltičkog puta"

<p> U Muzeju Slavonije, u petak 22. studenog, s početkom u 13 sati, održat će se otvorenje prigodne izložbe posvećene obljetnici 30. godina Baltičkog puta, a organizatori izložbe su Veleposlanstvo Republike Litve, u suradnji s Muzejom Slavonije. Nakon otvorenja izložbe docentica Filozofskog fakulteta u Osijeku, Slađana Josipović Batorek će održati prigodno predavanje.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e o događaju možete pronaći na<strong> <a href="http://mso.hr/?p=9210&amp;_thumbnail_id=9212&amp;lang=hr">poveznici.</a></strong></p> <p> &nbsp;</p>

Petra Grozaj / Krystal

<div> U Galeriji Galženici bit će 22. studenog 2019. u 19 sati otvorenje izložbe <strong>Petre Grozaj </strong>s naslovom &quot;<strong>Krystal</strong>&quot;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Petra Grozaj jedna je od najzapaženijih slikarica srednje generacije čiji radovi podjednako intrigiraju i likovnu struku i publiku. Za njezino slikarsko formiranje od velike je važnosti bio odlazak na nekoliko studijskih boravaka u inozemstvo, &scaron;to će ju osnažiti u odabiru slikarstva kao životna poziva. Ljudski joj je lik sredi&scaron;nja tema, a osobito je usredotočena na žene, mahom prijateljice koje prikazuje kao zagonetna lica, često ambivalentnog i grotesknog karaktera. Njezin rad snažno obilježava odnos između fotografije i slikarstva. U njemu slikarstvo posuđuje, citira ili prevodi prizore iz privatne životne sfere, kao u slučaju obiteljskih foto-albuma, ili prizore iz sfere masovnih medija, kao u slučaju popularnih magazina. Njezin se novi ciklus slika, koje donosimo na izložbi, bavi temom kontrasta postojanosti i krhkosti. Vi&scaron;e na www.galerijagalzenica.info.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O umjetnici:</strong></div> <div> Petra Grozaj zavr&scaron;ila je &Scaron;kolu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu te diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Dobitnica je Rektorove nagrade Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, nagrade Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, te nekolicine stipendija i otkupnih nagrada. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Predstavljala je Hrvatsku na Biennalu mladih umjetnika (BJCEM) u Napulju. Boravila je na umjetničkim rezidencijama u Cit&eacute; Internationale des Arts u Parizu, GlogauAIR u Berlinu, One sided story/ Spinnerei i De/konstrukcija slike Hafenkombinat u Leipzigu, gdje od 2012. u vi&scaron;e navrata boravi u ateljeu u slikarskog centra Spinnerei. 2017. izlaže u MSU Zagreb. Članica je HDLU-a i HZSU-a. Njeni radovi nalaze se u privatnim i galerijskim zbirkama u zemlji i inozemstvu.&nbsp;</div> <div> Vi&scaron;e na www.petragrozaj.com</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Galerija Galženica</div> <div> Trg Stjepana Radića 5</div> <div> 10410 Velika Gorica</div> <div> T&nbsp; +385 1 6221 122</div> <div> F&nbsp; +385 1 6226 740&nbsp;</div> <div> <a href="http://galzenica@gmail.com">galzenica@gmail.com</a></div> <div> <a href="http://www.galerijagalzenica.info">www.galerijagalzenica.info&nbsp;</a></div>

Goran Petercol: Ne brini o poetici, ona će doći sama

<p> Muzej moderne i suvremene umjetnosti u sklopu programa Europske prijestolnice kulture, programskog pravca Doba moći, priređuje prvu sveobuhvatnu retrospektivu istaknutog vizualnog umjetnika Gorana Petercola.<br /> <br /> Naslovljena &ldquo;Ne brini o poetici, ona će doći sama&rdquo;, izložba će u MMSU-u od 22. studenog 2019. do 5. siječnja 2020. povezati Petercolove slikarske radove, akcije u prostoru, svjetlosne instalacije, crteže te fotografije. Pritom će otvoriti nova gledi&scaron;ta i na Petercolovu umjetnost ali i na sam čin proizvodnje umjetnosti koji autor vje&scaron;to demistificira.<br /> &nbsp;</p> <p> Goran Petercol od 1975. izlaže radove fokusirane na procesualnost, dosege, konvencije i subverzije konceptualnih struktura. Sa svjetlosnim instalacijama, po kojima je možda i najpoznatiji, započeo je 1985. Djeluje s materijalnim i nematerijalnim oblicima, prostorom i međuprostorom predmeta te spontanim i kontroliranim umjetničkim procesima koji se prvenstveno bave problemom samog stvaranja.<br /> <br /> Svoj je ponekad namjerno suh i oskudan a ponekad zavodljiv vizualni jezik Petercol izgradio na dekonstrukciji slikarstva. Tako je jedna od njegovih tipičnih izjava: &ldquo;boja je neka vrsta materije na podlozi (kao i svjetlo)&rdquo;. Kao jedan od protagonista neoavangardne zagrebačke scene sedamdesetih, iz navedenog miljea u kojem su mnogi djelovali obru&scaron;avajući se na stare principe u umjetnosti, Petercol se izdvajao ponajvi&scaron;e činjenicom da se s konvencijom nije obračunavao deklarativno i a priori ju odbacivao, već ju je poni&scaron;tavao u samom procesu rada.<br /> &nbsp;</p> <p> Kako navodi kustosica izložbe Sabina Salamon, &ldquo;Dok poku&scaron;ava slijediti konvenciju, put ga odvodi od očekivanog rezultata k nepredviđenim varijetetima. Uzmemo li najklasičniji primjer stvaranja po gledanju motiva, Petercol itekako gleda, ali ne gleda konvencionalno, već vidi ono &scaron;to se po konvenciji gledanja ne zamjećuje: rub formata papira umjesto njegove sredi&scaron;nje povr&scaron;ine, međuprostor između stupa izlagačkog prostora i umjetničkog rada, sjene umjesto predmeta.&rdquo;<br /> <br /> Kustos Vladimir Vidmar kaže da je temeljna krivulja Petercolovih radova uzeti neki isječak realnosti i pod određenim uvjetima prenijeti ga u umjetnost. &ldquo;Umjetnost pritom znači i metodolo&scaron;ki zaplet, počev&scaron;i s kriterijima odabira i metodom daljnje obrade. Bilo da je riječ o Sjenama, Stilizacijama, Nizovima ili bilo kojoj od brojnih Petercolovih serija, struktura njegove intervencije je dvojna: najprije slijedi jedan sustav da bi ga u određenom trenutku, naizgled proizvoljnom gestom, zanijekao ili zamijenio drugim.&rdquo;<br /> &nbsp;</p> <p> Tijekom izložbe, 5. prosinca u 19 sati bit će predstavljena Petercolova monografija koja nastoji pojasniti interesna područja umjetnika od sredine sedamdesetih do danas. Tekstove monografije potpisuju Chris Sharp, Mi&scaron;ko &Scaron;uvaković, Sabina Salamon, Vladimir Vidmar,&nbsp; uz razgovor s umjetnikom kojeg je vodila Sabine Schaschl. Osim predstavljanja monografije, organizirano je i nekoliko radionica za različite dobne skupine, te vodstva za građanstvo, 28.11. te 12. i 19.12. u 19 sati.<br /> &nbsp;</p> <p> Goran Petercol rođen je u Puli 1949. Svojoj biografiji pribraja studij na Pomorskom fakultetu, plovidbu brodovima trgovačke mornarice, ali i diplomu na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1975.) te dvogodi&scaron;nji diplomski studij u Majstorskoj radionici Hrvatske akademije, Zagreb (1978.). Kao likovni urednik radio je za enciklopedije i leksikone Leksikografskog zavoda u Zagrebu a od 2007. do 2014. predavao na Akademiji primijenjene umjetnosti u Rijeci.</p>

Kristina Marić / Stup od soli

<div> U Galeriji Vladimir Bužančić bit će 22. studenog 2019. u 20 sati otvorenje izložbe <strong>Kristine Marić</strong> pod naslovom &quot;<strong>Stup od soli</strong>&quot;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Osječka autorica ulcinjskih korijena poseže za pro&scaron;lo&scaron;ću i sjećanjem u trodjelnom umjetničkom ciklusu Stup od soli. Tematizirajući sudbinu južnocrnogorske solane kulturno-povijesna značaja, autorica poseže za izvorima osobnog identiteta, ali i simptomima post-socijalističkih dru&scaron;tava degradiranih u privatizacijskom momentumu.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Upravo on eksploatira samoodrživu funkcionalnost &#39;malih&#39; i &#39;nekompetitivnih&#39; pojedinačnosti u korist masovnog konzumerizma. Nekoć bogata ornitolo&scaron;ka oaza, solana Bajo Sekulić provedenom je privatizacijom izgubila svoju simbiozu čovjeka i prirode te danas u svojoj neprestanoj degradaciji kao relikt i arhiv sjećanja i&scaron;čekuje novu transformaciju koja bi povratila čvrst identitet zaboravljenog krajolika opisanog solju.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Marić svoj koncept dijeli u četiri segmenta: fotografiju, eksperimentalno-dokumentarni video, video instalaciju i, naposljetku, video performans koje sljubljuje i objedinjuje sredi&scaron;nji motiv soli iskori&scaron;ten kao značenjski kontrast. Mineral koji konzervira i u vremenu čuva svog zaboravljenog &#39;domaćina&#39;, istovremeno ga nagriza i baca u dublji zaborav, a kako navodi kustosica Anita Zlomislić, &bdquo;upravo taj paradoks čini snimljene prizore začudnima. Korozija napu&scaron;tenih strojeva i kristalizacija soli pretvaraju ih u apstraktne, vizualno dojmljive pojave koje svojom gotovo enformelskom materično&scaron;ću prelaze iz fizičkog u metafizički prostor. Vrijeme se u njih upisuje, ba&scaron; kao u svim bićima, transformacijom oblika i strukture. Psihodeličan krajolik solane svjedoči isti proces.&ldquo;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pritom autorica ulcinjski kompleks obgrljen solju koju je proizvodio propituje kroz njegove prostorno-vremenske veze, a ovaj post-industrijski pejzaž koristi u stvaranju vlastite bilje&scaron;ke o transcendenciji. Dihotomija djelovanja bijelih začinskih kristala pronesena je ne samo arhiviranjem prostora i pro&scaron;losti, nego i kroz samu umjetnicu čije je tijelo podvrgnuto istovjetnom procesu gdje i sama postaje svojevrstan stup od soli, pozivajući se na starozavjetni mit o Sodomi i Gomori. Njezine fotografije objekata koji djeluju izmje&scaron;teno paralelno propituju položaj čovjeka nasuprost njegovom prostoru u vječnoj tranformaciji. Konceptualizirana solana služi kao nulta točka sjećanja, ali i povijesni arhiv koji propitkuje odnose između dru&scaron;tvenih, ekonomskih i kulturnih procesa.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O umjetnici:&nbsp;</strong></div> <div> Kristina Marić rođena je 1990. godine u Đakovu. Diplomirala je 2015. godine na Umjetničkoj akademiji u Osijeku (danas Akademija za umjetnost i kulturu, Odsjek za vizualne i medijske umjetnosti). Dobitnica je Red Carpet Art Award, nagrade za mlade umjetnike. Godine 2018. bila je finalistica Nagrade Radoslav Putar, Instituta za suvremenu umjetnost u Zagrebu.</div> <div> Boravila je na umjetničkim rezidencijama Art Quarter Budapest (Mađarska) i Nida Art Colony (Litva). Aktivno izlaže na izložbama i festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu, među kojima su: 13festivalen (G&ouml;teborg, &Scaron;vedska), festival Perforacije, 12. HT nagrada za suvremenu umjetnost, 51. i 54. zagrebački salon vizualne umjetnosti, Device_art (Zagreb, Hrvatska), Crosstalk Video Art Festival (Budimpe&scaron;ta, Mađarska).</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Od 2016. radi kao asistentica na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Članica je Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika Osijek. Voditeljica je Galerije Kazamat u Osijeku.</div> <div> &nbsp;</div>

Moj kvart / Fotografija i mladi

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/mgzag-mak2.jpg" style="width: 450px; height: 229px;" /></p>

Međunarodna izložba plakata "Tolerancija"

<div> U Narodnom muzeju Zadar bit će otvorenje međunarodne izložbe plakata TOLERANCIJA u četvrtak, 21. studenog 2019. u 19 sati u Kneževoj palači, Zadar.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Međunarodna izložba plakata &bdquo;Tolerancija&ldquo; organizirana je u suradnji sa svjetski poznatim dizajnerom i ilustratorom Mirkom Ilićem i Narodnim muzejem Zadar kao domaćinom. Izložba je koncipirana kao angažirani edukativni i kulturno-umjetnički projekt s namjerom podizanja svijesti u dru&scaron;tvu o važnosti tolerancije. Svaki plakat, od ukupno 100 koliko će ih biti izloženo&nbsp; na zadarskoj izložbi,&nbsp; odlikuje individualni autorski rukopis kojim dizajner prenosi vizualnu poruku koja za njega simbolizira toleranciju. Želja Narodnog muzeja&nbsp; je da u studenom, inače mjesecu u kojem se obilježava Međunarodni dan toleracije, domaćoj publici omogući doticaj s vrhunskim imenima svjetskog dizajna koji vizualnim jezikom prenose ideju o važnosti tolerancije u dru&scaron;tvu. U korelaciji s izložbom biti će organizirano i predavanje na temu vizualnih komunikacija i dizajna. Predavanje pod nazivom &bdquo;Dizajn i demokracija&ldquo;&nbsp; održati će prof.dr.sc. Feđa Vukić, istaknuti hrvatski stručnjak s područja vizualnih komunikacija i dizajna.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Izložba:</strong></div> <div> Naziv: Međunarodna izložba plakata &bdquo;Tolerancija&ldquo;</div> <div> Mjesto: Kneževa palača, dvorane prizemlja</div> <div> Vrijeme otvorenja: četvrtak, 21. studenog 2019. u 19 sati</div> <div> Vrijeme trajanja:&nbsp; 21. 11. &ndash; 12. 12. 2019.</div> <div> Koncepcija izložbe: Mirko Ilić</div> <div> Kustos izložbe: Natali Čop</div> <div> Organizator: Narodni muzej Zadar &ndash; Dokumentacijska služba</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Predavanje:</strong></div> <div> Naziv:&nbsp; &bdquo;Dizajn i demokracija&ldquo;</div> <div> Mjesto: Kneževa palača, Multimedijalna dvorana</div> <div> Vrijeme održavanja:&nbsp; ponedjeljak, 25. studenog 2019. u 19 sati</div> <div> Predavač: prof.dr.sc. Feđa Vukić</div> <div> Organizator: Narodni muzej Zadar &ndash; Dokumentacijska služba</div>

Josip Mijić / "Život u kutiji"

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/jos2.jpg" style="width: 450px; height: 319px;" /></p>

Perje, jabuke i zrno soli – božićni nakit iz fundusa zagrebačkog Etnografskog muzeja

<p> Izložba &bdquo;<strong>Perje, jabuke i zrno soli &ndash; božićni nakit iz fundusa zagrebačkog Etnografskog muzeja</strong>&ldquo; bit će otvorena u četvrtak, 21. studenoga u 18 sati u žitnici &bdquo;Rupe&ldquo;. Riječ je o posljednjoj izložbi u okviru ovogodi&scaron;njeg izložbenog programa Dubrovačkih muzeja.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> Izložbom predstavljen božićni nakit fundusa Etnografskog muzeja potječe s kraja 19. i iz 20. stoljeća, a prezentirane su njegove vrste, kao i načini izrade te ukra&scaron;avanja njime. Pritom je obrađen i izostanak ovakvih praksi u pojedinim periodima i krajevima Hrvatske. Predstavljeni su ukrasi izrađeni različitim materijalima i tehnikama, a podijeljeni su u dvije velike skupine, onu nakita izrađenog kod kuće za osobne potrebe i onog serijski izrađenog namijenjenog prodaji.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kao i sve druge tradicije i običaji&nbsp; i načini proslavljanja Božića u stalnoj su mijeni, pa se tako protokom vremena mijenja i božićni nakit. Ova mijena uvjetovana je različito&scaron;ću dostupnih materijala i tehnika izrade dok stil, mjesto te način izrade odražavaju duh i ukus vremena u kojem su nastali, ali i socioekonomske prilike.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbom se tematizira i božićno zelenilo te posebice božićno drvce s različitim značenjima koja su mu pridavana kroz povijest. Postav izložbe potiče pitanje starosti tradicija kakve danas poznajemo.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Impressum izložbe:</strong></p> <p> Autorica izložbe je Danijela Križanec &ndash; Beganović, stručna suradnica dr. sc. Arijana Koprčina, likovni postav potpisuje Nikolina Jelavić Mitrović, dok je koordinatorica dubrovačke izložbe Barbara Margaretić.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Varvaria / Breberium / Bribir: razotkrivanje slojeva

<div> <div class="row"> <div class="col-12 col-md-10 order-last order-sm-first pt-3 "> <p> <img alt="" src="/files/Hrvatski%20povijesni%20muzej/Bribirska-glavica.JPG" style="width: 450px; height: 248px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <p> Bribirska glavica jedan je od najvažnijih arheolo&scaron;kih lokaliteta u Hrvatskoj. Zbog povoljnoga prometnog i strate&scaron;kog položaja oduvijek je imala funkciju utvrde, a poznato je kako se tu nalazila liburnska i rimska <em>Varvaria</em> pa srednjovjekovni <em>Breberium</em>, sjedi&scaron;te najmoćnijeg hrvatskog srednjovjekovnoga roda &Scaron;ubića Bribirskih. Vidljive ru&scaron;evine na Bribirskoj glavici i bogata pro&scaron;lost pobudile su zanimanje arheologa koje traje vi&scaron;e od 100 godina.</p> <p> Izložba je rezultat suradnje dvaju nacionalnih muzeja &ndash; Muzeja hrvatskih arheolo&scaron;kih spomenika u Splitu i Hrvatskoga povijesnog muzeja u Zagrebu. U prikazu i prezentaciji teme suradnji dvaju muzeja priključio se i Muzej grada &Scaron;ibenika.</p> </div> </div> </div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <p> Lokalitet Bribirska glavica sa svojim bogatim arheolo&scaron;kim slojevima &ndash; od prapovijesti pa sve do ranog novog vijeka &ndash; tema je zajedničke arheolo&scaron;ko-povijesne izložbe, ali i spona budućih stalnih postava dvaju muzeja. Osnovica izložbe arheolo&scaron;ki je materijal, pronađen stoljetnim naporima generacija arheologa, a arheolo&scaron;ki materijal bribirskoga srednjovjekovnog sloja predstavljen je u &scaron;irem povijesnom kontekstu, putem prvorazrednih pisanih povijesnih izvora te likovnih i umjetničkih djela, od kojih je dio po prvi put izložen na takav način da tvori jedinstvenu kulturno-povijesnu cjelinu. Nekoliko je ciljeva koji se žele postići izložbom: ukazati na povijesni kontinuitet života na Bribiru i potaknuti mjerodavne institucije na shvaćanje važnosti daljnjeg istraživanja, njegove za&scaron;tite i prezentacije, ukazati na stanje i položaj obaju muzeja bez stalnih postava, izborom građe istaknuti njihov nacionalni značaj i međusobno nadopunjavanje muzejskih fundusa te naglasiti interdisciplinarnost arheologije, historiografije i povijesti umjetnosti koja se ogleda u koncepciji izložbe.</p> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="http://www.hismus.hr/hr/novosti/aktualno/izlozba/otvorenje-izlozbe-varvaria-breberium-bribir-razotkrivanje-slojeva/"><span style="color:#0000ff;">Izvor</span></a></div> <div> &nbsp;</div>

Martina Mezak / Absence of Frame

<div> U sklopu Srijede u Muzeju 20. studenoga u palači Sermage (GMV Trg M. Stančića 3) u 19 sati otvara se izložba Martine Mezak pod nazivom &quot;Absence of Frame&quot;.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O umjetnici:</strong></div> <div> Martina Mezak, multimedijalna umjetnica, diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama i festivalima u zemlji i svijetu. Svojim radom nastoji istražiti ljudsku percepciju u odnosu na fenomenologiju osjeta i mogućnosti spoznaje s posebnim interesom za granice između svjesnog i nesvjesnog iskustva. Živi i radi u Zagrebu i Berlinu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kroz instalaciju kojom se predstavlja na izložbi autorica se bavi raznim doživljajima realnosti pomoću apstrahiranih svjetlosnih i zvučnih formi koje oblikuju promatračev prostor i vrijeme, postavljajući pitanja: Postojimo li ako nas nitko ne promatra? Postojimo li dok se ne opažamo? Bavimo li se stalno sobom zato da lak&scaron;e savladamo strah od ni&scaron;tavila?</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Gradski muzej Varaždin</div> <div> &Scaron;etali&scaron;te J. J. Strossmayera 3</div> <div> tel. 042 658 754, 658 750</div> <div> faks: 042 658 755</div> <div> <a href="http://muzej@gmv.hr">muzej@gmv.hr</a></div> <div> <a href="http://www.gmv.hr">www.gmv.hr&nbsp;</a></div> <div> <a href="http://www.facebook.com">www.facebook.com</a>/GMvarazdin</div> <div> &nbsp;</div>

MEŠTART: Ivana Tkalčić_Ivana Tkalčić - A(rtificial) I(ntelligence) I

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/art-MESTROVIC-vizual-II-poziv.jpg" style="width: 450px; height: 643px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <div> Istraživanje Ivane Tkalčić razmatra alternativni pogled i način čitanja Me&scaron;trovićeva djela unutar ere visokooptimiziranih petlji interakcije, botova, automatski generiranih sadržaja i sve-pametnije umjetne inteligencije. Ne&scaron;to se temeljno mijenja u svijetu slika i krajoliku viđenja. Nalazimo se na točki &ndash; vjerojatno smo je već pro&scaron;li &ndash; gdje je većina slika (&bdquo;images&ldquo;) stvorena za strojeve od strojeva. U ovom novom dobu robotske oči i algoritamsko viđenje su pravilo, a pogled (percepcija) kroz ljudske oči postaje sve vi&scaron;e iznimka.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autoričina intervencija u nekada&scaron;njem životnom i radnom prostoru Ivana Me&scaron;trovića prikazuje njegova djela kroz &bdquo;doživljaj&ldquo; umjetne inteligencije. Skulpture koje su do sada bile analizirane alatima povijesti umjetnosti, i koje su bile stavljane u kompleksan kontekst određenog prostora, razdoblja, umjetnikovih suvremenika i nasljednika, i naposljetku samoga promatrača, sa svim njegovim posebnostima, sada su suočene s naizgled simplificiranim i rigoroznim sustavom strojnoga učenja i umjetne inteligencije. Rezultati su na vizualnoj i značenjskoj razini iznenađujući. Oni potiču revalorizaciju i uspoređivanje supostojećih starih i novih načina čitanja i prepoznavanja umjetnosti, kao i stvarnosti koju živimo.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U istraživanju su kori&scaron;teni open source alati i platforme kao &scaron;to su Microsoft (Azure), Google (Google cloud), Clarifai, Betaface, YOLO te GAN (Generative adversarial network) model.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Osim u zagrebačkom Atelijeru Me&scaron;trović, program ME&Scaron;TART: Ivana Tkalčić &ndash; A(rtificial) I(ntelligence) II bit će predstavljen i u Splitu, u Galeriji Me&scaron;trović, od 19. prosinca do 2. veljače 2020.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Vrijeme događanja:</strong></div> <div> ME&Scaron;TART: Ivana Tkalčić &ndash; A(rtificial) I(ntelligence) I&nbsp;</div> <div> Atelijer Me&scaron;trović, Zagreb</div> <div> 20. studenoga 2019. &ndash; 2. veljače 2020.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <div> ME&Scaron;TART: Ivana Tkalčić &ndash; A(rtificial) I(ntelligence) II</div> <div> Galerija Me&scaron;trović, Split</div> <div> 19. prosinca 2019. - 2. veljače 2020.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Autorica izložbi:</strong></div> <div> Ivana Tkalčić</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="https://culturenet.hr/default.aspx?id=94449"><strong>Izvor</strong></a></div> </div> <p> &nbsp;</p>

Poli-art, Glazbena vizualizacija – Likovna slušaonica

<div> U Koncertnoj dvorani braće Bersa Kneževe palače bit će u ponedjeljak&nbsp;18. studenog 2019. godine s početkom u 18 sati koncert-izložbe &quot;Poli-art, Glazbena vizualizacija &ndash; Likovna slu&scaron;aonica&quot; autora dr. sc. Gorana Sučića. Uz koncert možete pogledati i izložbu u maloj izložbenoj dvorani Kneževe palače.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Slike na izložbi su iz ciklusa &quot;Poli-art, Glazbena vizualizacija - Likovna slu&scaron;aonica&quot;, projekta koji je znanstveno valoriziran. Izložba predstavlja sinesteziju slike i zvuka - glazbe i likovnosti. Slike su tematski vezane na glazbenu temu stoga su nazivi slika iz područja glazbe kao asocijativni ugođaj na drugi medij ili leksik. U ovom slučaju suodnos medija, svaki na svojim izražajnim sredstvima daje cjelovit ugođaj i atmosferu istovremeno i slu&scaron;nog i vizualnog. Riječ je o apstrakcijama tehnike akrilik na platnu većih dimenzija.</div> <div> &nbsp;</div>

Josip Klarica – Ivan Posavec / Snoviđenja

<div> Moderna galerija će u subotu 16. studenoga u 12 sati u Studiju &bdquo;Josip Račić&ldquo; javnosti predstaviti prvu zajedničku izložbu suvremenih hrvatskih majstora fotografije <strong>Josipa Klarice i Ivana Posavca Snoviđenja</strong>. Riječ je o dvadeset&nbsp; panoramskih fotografija snimljenih u Zagrebu između 1988. i 2011., a koje su ovi osebujni umjetnici darovali zagrebačkoj Modernoj galeriji.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Izgleda da Klarica i Posavec odabranim panoramama sveobuhvatno zore, osvjetljavaju i osvje&scaron;tavaju neprekinut kontinuum prostor-vremena isječkom od 180 stupnjeva, dodirujući vječnost izvan uobičajena shvaćanja &ndash; poput satnoga mehanizma &ndash; neumitna protoka vremena koje, tako nam izgleda, uvijek stremi prema naprijed.&nbsp; Željko Marciu&scaron;,&nbsp; iz teksta u katalogu izložbe.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Iza jutarnjih maglica, koje spajaju Josipa Klaricu i Ivana Posavca, kriju se dva osebujna generacijski bliska umjetnika koja veže duboko obostrano po&scaron;tovanje. Ono je sukus njihovih sličnosti i različitosti, a lajtmotiv im je, kako kažu, isti stvaralački čemer. Obojica su umjetnički zaneseni Blizanci, obojicu nadahnjuju panorame, obojica su svoje kamere dograđivali i prilagođavali vlastitim zahtjevima, obojica su istinski posvećeni svom umjetničkom radu i obojica su radni vijek odradili u medijima. A njihova donacija fotografija Modernoj galeriji jo&scaron; je jedan zajednički projekt na koji su izuzetno ponosni jer svjedoči i o njihovom dugogodi&scaron;njem prijateljstvu.&nbsp; Lana &Scaron;etka, iz razgovora s fotografima Josipm Klaricom i Ivanom Posavcem u katalogu izložbe.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="https://www.moderna-galerija.hr/josip-klarica-ivan-posavec-snovidenja/"><span style="color:#0000ff;"><strong>Izvor</strong></span></a></div>

Ljepota lažnog sjaja

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/poz.jpg" style="width: 450px; height: 214px;" /></p>

Od rokokoa do secesije / Odijevanje i modni pribor - izbor iz fundusa Muzeja grada Splita

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/od.jpg" style="width: 450px; height: 214px;" /></p>

Predstavljanje monografije i otvorenje izložbe "1991." Zorana Filipovića

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/vuk1.jpg" style="width: 450px; height: 214px;" /></p> <p> <img alt="" src="/files/images/2019/vuk2.jpg" style="width: 450px; height: 214px;" /></p>

Memories Are Made Of This – Šeširi iz privatne kolekcije Đurđe Tedeschi

<div> Izložba pod nazivom &bdquo;<strong>Memories Are Made Of This &ndash; &Scaron;e&scaron;iri iz privatne kolekcije Đurđe Tedeschi</strong>&ldquo; otvara se u petak 15. studenoga 2019. u 19 sati u Etnografskom muzeju u Zagrebu na Trgu Mažuranića 14.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> To je ujedno posljednja u nizu priča o (ne)pokrivanju glave studijskoga projekta Kapa dolje! povodom 100-te obljetnice Etnografskoga muzeja kojim se istraživala dru&scaron;tvena i muzeolo&scaron;ka povijest oglavlja. Različitim pokrivalima iz bogatoga fundusa nastoji se prikazati kako su se mijenjale prakse u muzeolo&scaron;kim pristupima, stavovi prema pokrivanju glave u zajednicama diljem svijeta te načini izrade i oblikovanja &scaron;e&scaron;ira sve do dana&scaron;njih dana.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Interes prema suvremenoj kulturi no&scaron;enja &scaron;e&scaron;ira spojio je kustosice muzeja s najpoznatijom hrvatskom damom u &scaron;e&scaron;iru ‒ Đurđom Tedeschi. Razgovori tijekom kojih je gospođa Tedeschi hrabro otvorila vrata svojega doma muzejskoj ekipi u suradnji s njezinim vi&scaron;egodi&scaron;njim suradnikom, dizajnerom Silviom Vujičićem, rezultirali su idejom o intimnoj izložbi koja bi predstavila kolekciju pomno stvaranu dugi niz godina. Impresivni &scaron;e&scaron;iri na prvi pogled potvrđuju kako ih je odabirala jedna osoba, ali i činjenicu kako stil ne dolazi s potpisom. Njezin dar za prepoznavanje komada koji s vremenom dobivaju sve veću vrijednost jednako je vidljiv na &scaron;e&scaron;irima iz poznatih dizajnerskih kuća poput Cardina, Yamamota, Saint Laurenta i drugih, kao i na &scaron;e&scaron;irima pronađenim u antikvarijatima. Cvjetne kitice i ukrase za &scaron;e&scaron;ire traži na pari&scaron;kom Clignancourtu kao i na zagrebačkom Britancu.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Mnogi modni dizajneri smatraju kako je outfit bez &scaron;e&scaron;ira nepotpun. Do 1960-ih no&scaron;enje &scaron;e&scaron;ira bilo je propisano dru&scaron;tvenom etiketom. Za Đurđu Tedeschi to je dio svakodnevnoga života i odjevnoga rituala koji je (p)ostao njezin osobni izraz. Uz mnoga modna priznanja dokazuje to i ovogodi&scaron;nja nagrada Elle style u kategoriji ikona stila.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Gospođa Tedeschi ne odnosi se prema &scaron;e&scaron;irima na strogo kolekcionarski način. Ona ih kroz život nosi, gubi u selidbama, posuđuje ili pak poklanja. Svaki &scaron;e&scaron;ir u njoj proustovski potiče određena sjećanja te je postao simbol i dio intimne antologije datuma, osoba, mjesta, iluzija i priča. Tijekom pripreme izložbe &scaron;e&scaron;iri nisu datirani prema dizajnerskim kolekcijama, već prema sretnim, bitnim ili pak tužnim događajima u njezinom životu. Upravo stoga je kao dio naslova odabran citat pjesme Deana Martina Memories&hellip;&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Njezina je želja da pravi protagonist izložbe bude &scaron;e&scaron;ir kako bi se potaknuo njegov povratak u modu, ali i očuvali tradicijski i umjetnički obrti. Naime pravi je &scaron;e&scaron;ir uvijek ručno izrađen. Suradnja Đurđe Tedeschi i Etnografskoga muzeja dobar je primjer već usvojenih trendova u svjetskim muzejima koji na taj način izlaze iz uobičajenih praksi tumačenja predmeta i dru&scaron;tvenih pojava u komunikaciji s publikom. Premda je fenomen mode sve vi&scaron;e u fokusu dru&scaron;tvenih znanosti, ona nikad nije bila vi&scaron;e kritizirana negoli danas. Možda je upravo sad pravi trenutak da navratimo u muzeje i da se osvrnemo u pro&scaron;lost kako bismo se prisjetili zaboravljenih vje&scaron;tina i već postignutih standarda kvalitete na tom području.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Autori:</strong></div> <div> Autorice koncepta: mr. sc. Aida Brenko, muzejska savjetnica; Mareta Kurtin, kustosica; Vesna Zorić, muzejska savjetnica</div> <div> Autori izložbe: Mareta Kurtin, Silvio Vujičić</div> <div> Autor likovnog postava: Silvio Vujičić</div> <div> Foto: Nina Koydl</div>

Petar Jakelić - Radovi malog formata 1961.-2018.

<p> U Muzeju grada Ka&scaron;tela &nbsp;u petak, 15. 11. 2019. u 19.30 sati bit će u otvorenje izložbe slikara i grafičara, profesora emeritusa Petra Jakelića. Izložba je to radova malog formata nastalih u razdoblju od pedeset i sedam godina.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> Slikarstvo Petra Jakelića od samog je početka&nbsp; suglasje neonadrealističkih strujanja, s kojima se susreo za vrijeme studija&nbsp; krajem pedesetih i početkom &scaron;ezdesetih godina,&nbsp; i klasičnog, lirskog realizma i simbolizma. To pokazuju i dosad neizlagani mali formati,&nbsp; nastali od 1961. do 2018. Ove male slike nastale u pedesetsedmogodi&scaron;njem rasponu&nbsp; privilegij su i zanimljivost.&nbsp; Za izložbu je odabrano sedamdeset &scaron;est radova&nbsp; rađenih su u različitim tehnikama, u kojima ćemo prepoznati&nbsp; vrsnog crtača, grafičara i slikara s jasnom pozorno&scaron;ću prema m&eacute;tijeru.&nbsp;&nbsp; Tematske podloge i motiviku desetljećima&nbsp; crpi iz imaginarnog&nbsp; i simboličnog svijeta odrastanja&nbsp; u Prugovu u Dalmatinskoj zagori,&nbsp; mediteranske kulture i klasične mitologije. U Jakelićevim fantazmagoričnim&nbsp;&nbsp; prikazima često možemo prepoznati&nbsp; geografske i simbolične &quot;sudare&quot;&nbsp; surove i tajanstvene&nbsp; Zagore i razigranog i obećavajućeg Mediterana.&nbsp; Osim u motivici, u kojoj&nbsp; često spaja folklornu ikonografiju&nbsp; i mitologiju, simboliku izražava&nbsp; i bogatom kromatikom.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na Jakelićevim&nbsp; slikama malog formata isčitavamo&nbsp; slikarske mijene koje zahvaćaju&nbsp; prije svega&nbsp; crtež i slikarsku izvedbu, jer sadržajno on uvijek ostaje u istom interesnom području. &Scaron;ezdesetih godina u ovim malim slikama čas preferira&nbsp; crtež i volumen, zgusnuta i suzdržana kolorita &nbsp;čas je&nbsp; u fokusu vi&scaron;e&nbsp; slobodniji slikarski postupak gdje volumen gotovo nestaje.&nbsp;&nbsp; Osamljeni&nbsp; ženski&nbsp; likovi&nbsp; kao sjenke&nbsp; izranjaju iz čađavih,&nbsp; gotovo ivančićevskih atmosfera . Poigrava se i jasno omeđenim geometrijskim plohama, a pejzažu pristupa gotovo ekspresionistički, &nbsp;gradeći prostorne planove i strukture umjerenim tonskim&nbsp; koloritom.&nbsp; Sedamdesetih godina&nbsp; Jakelić sve&nbsp; elemente sintetizira u&nbsp; zaokružen,&nbsp; prepoznatljiv i autonoman izraz, a paleta se sve vi&scaron;e otvara i oživljava .&nbsp; Iako naklonjen tradicijskom slikarstvu, Jakelić&nbsp; ponekad&nbsp;&nbsp; djeluje&nbsp; neočekivano&hellip;&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;Ova je izložba prigoda upoznati ne&scaron;to drugačijeg,&nbsp; u izričaju ležernijeg Jakelića,&nbsp; koja pruža jo&scaron; jedan rakurs na njegov rad,&nbsp; kao &scaron;to je to bila njegova sjajna izložba&nbsp; Dvanaest crno- bijelo-sivih u Galeriji umjetnina u Splitu 2016. U njegovim malim formatima osim stilskih mijena pratimo raspone raznih raspoloženja: romansirana i suzdržana, tužna&nbsp; i mistična,&nbsp; turobna egzistencijalistička,&nbsp; dramatična, mitolo&scaron;ko-erotska&hellip;&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbu će pratiti katalog s reprodukcijama izloženih djela te tekstom&nbsp; autorice izložbe, muzejske savjetnice Mirele Vujević Duvnjak.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O umjetniku:</strong></p> <p> Petar Jakelić rođen je 15. travnja 1938. godine u Prugovu pokraj Splita. Kao dijete prve poratne godine u mnogobrojnoj obitelji&nbsp; provodi u Čitluku pored Sinja i Ka&scaron;tel Luk&scaron;iću. Prva četiri razreda osnovne &scaron;kole zavr&scaron;ava u rodnom selu, a ostale u Trogiru. Njegov dobrotvor i učitelj Ante Lu&scaron;a usmjerava ga u &Scaron;kolu primijenjene umjetnosti u Splitu. U srednjoj &scaron;koli objavljuje crteže i vinjete u srednjo&scaron;kolskom listu Polet i ilustracije&nbsp;u splitskom listu Vidik i Slobodnoj Dalmaciji. Akademiju za primijenjene umjetnosti u Beogradu upisuje 1959. godine.&nbsp; Tijekom studija uzdržava se radeći ilustracije za brojne novine i časopise.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Prvu samostalnu izložbu priređuje 1964. godine u Pri&scaron;tini. Iste godine zapo&scaron;ljava se kao nastavnik u &Scaron;koli za primijenjene umjetnosti u Splitu gdje predaje predmet crtanje i slikanje, grafičke tehnike visokog i dubokog tiska, litografiju, vanjsku i unutarnju opremu knjige, plakat te grafički dizajn općenito.Poslije, 1977. godine, prelazi na tada&scaron;nju Pedago&scaron;ku akademiju u Splitu i predaje kolegij crtanje i slikanje te grafiku i primijenjenu grafiku. Od osnivanja Umjetničke akademije u Splitu 1997. godine predaje kolegij grafiku.&nbsp; Umirovljen je 2008. godine kao redoviti profesor u trajnom zvanju, a 2009. godine zbog nastavničke i znanstvene izvrsnosti i zasluga za napredak Sveučili&scaron;ta u Splitu stiče počasno zvanje profesora emeritusa.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:</strong></p> <p> Mirela Duvnjak, muzejska savjetnica</p> <p> Odjel moderne i suvremene umjetnosti / Knjižnica</p> <p> Muzej grada Ka&scaron;tela</p> <p> Lu&scaron;i&scaron;ko Brce 5</p> <p> 21215 Ka&scaron;tel Luk&scaron;ić</p> <p> Tel: 021 260 246</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>