Srijeda u Muzeju / Mihael Bađun: „Folk“

<p> U sklopu <strong>Srijede u muzeju</strong> 23. travnja u 19 sati u Izložbenom salonu u palači Sermage GMV-a otvara se <strong>izložba autora Mihaela Bađuna </strong>pod nazivom<strong> &bdquo;Folk&ldquo;</strong>.</p> <p> Varaždinac Mihael Bađun (r. 1996.) u svojoj prvoj samostalnoj izložbi u rodnom gradu izlaže slike iz najnovijeg ciklusa nastale tijekom 2024. godine. Ciklus se temelji na etnografskom ishodi&scaron;tu priča bake i djeda, koje autor reinterpretira dajući im slikovni prikaz u hiperrealnom stilskom izrazu. Priče predstavlja najče&scaron;će kroz slikarske diptihe, kojima nagla&scaron;ava narativnost iskaza zami&scaron;ljenog koncepta. Ciklus slika progovara o povijesti sjeverozapadnog dijela Hrvatske kroz prizmu lokalne mitologije i folklora. Nostalgična sjećanja trenutaka obiteljskog zajedni&scaron;tva i sreće, u kojima se priče talože u vrtlogu slika, donose intiman i osoban projekt kroz začudne elemente, pojavom coprnica, patuljaka, aveti i karakterističnih &bdquo;be&scaron;tija&ldquo; iz narodne predaje. Ispod povr&scaron;ine &bdquo;Folk&ldquo; problematizira generacijski jaz, bavi se neizbježnom prolazno&scaron;ću te fenomenom &bdquo;Zeitgeista&ldquo;, pokazujući kako iskustvo, vrijeme i okolina te osobni narativ formuliraju pojedinca. Izloženi slikarski radovi nastoje posvjedočiti kako neke priče s razlogom zauvijek ostaju urezane u pamćenje.</p> <p> Autorica stručne koncepcije izložbe i likovnog postava je vi&scaron;a kustosica u GMV-u Elizabeta Igrec.</p> <p> <strong>Mihael Bađun</strong> akademski naziv magistra edukacije likovne kulture stekao je 2021. zavr&scaron;iv&scaron;i diplomski studij Likovne kulture na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Zagrebu pod mentorstvom profesorice Ines Krasić. U svom radu bavi se stripom, slikarstvom i ilustracijom. Izlagao je na dvadesetak skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu te na četiri samostalne. Kreator je autorskog strip-albuma Abadon, kao i nekolicine kraćih objavljenih stripova, ilustrirao je naslovnice nekoliko knjiga, a autor je i murala u javnom prostoru. Član je HDLU-a od 2021. godine. Živi i radi u Varaždinu.</p> <p> Izložba je postavljena za razgled do 8. lipnja ove godine.</p>

Izložba finalista nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica 9.0

<p> U suradnji s udrugom&nbsp;<strong>Metamedij</strong>, u&nbsp;petak,&nbsp;<strong>18. travnja 2025. u 20.00</strong>&nbsp;sati u prostorima&nbsp;<strong>Muzeja suvremene umjetnosti Istre</strong>&nbsp;<strong>/&nbsp;Museo d&#39;arte contemporanea dell&#39;Istria</strong>&nbsp;održat će se otvorenje devetog izdanja izložbe finalista nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica.<br /> &nbsp;<br /> &nbsp;<br /> Žiri u sastavu Oleg &Scaron;uran, Olga Majcen Linn, Ketrin Milićević Mijo&scaron;ek i Dora Ramljak, u kontekstu teme provedenog natječaja&nbsp;<strong>&quot;accelerate.exe&quot;</strong>&nbsp;i zadanih kriterija odabrao je sedam finalistica i finalista;&nbsp;<strong>Sara Bilić, Dora Križnik, Filip Kočić i Dominik Vi&scaron;njić, Morana Mandac, Lucija Marin, Pavle Mijuca, Stela Mikulin i Leo Subanović,&nbsp;</strong>a progla&scaron;enje dobitnika/ce nagrade održat će se na otvorenju izložbe.<br /> &nbsp;<br /> &nbsp;<br /> <i>accelerate.exe</i><br /> &ldquo;A new world will have to be built, not on the ruins of<br /> the old, but on the most advanced elements of the present.&rdquo;<br /> ― Nick Srnicek i Alex Williams,&nbsp;<i>Inventing the Future:</i><br /> <i>Postcapitalism and a World Without Work</i><br /> &nbsp;<br /> &nbsp;<br /> &#39;&#39;U vremenu obilježenom eksponencijalnim tehnolo&scaron;kim rastom i ubrzanim dru&scaron;tvenim promjenama, nalazimo se na kritičnom raskrižju gdje se sama priroda napretka dovodi u pitanje. Ubrzanje tehnolo&scaron;kog razvoja proizvelo je čudnu vremensku proturječnost: dok svjedočimo rastu procesorske brzine i &scaron;irenju mreža, istovremeno primjećujemo da opada na&scaron;a sposobnost zami&scaron;ljanja koherentne budućnosti. Istovremeno se krećemo brže i osjećamo sve vi&scaron;e nepomičnima, uhvaćenima u &ldquo;polaganom otkazivanju budućnosti&rdquo; (usp. Fisher 2014).<br /> Vremenska petlja u kojoj smo uhvaćeni može se promatrati ne samo kao ne&scaron;to izvanjsko, nego i kao sila s kojom treba surađivati ili je potencijalno preusmjeriti (usp. Noys 2022). Počev&scaron;i od akceleracionističke teorije koja pozdravlja dru&scaron;tveno, ekonomsko i političko ubrzanje do njihova posljedičnog kolapsa, nastavljamo dalje izvan njezina političkog okvira istražujući složen odnos između tehnologije, kapitala, ekologije, ljudskog iskustva i fikcije. Možemo li ponovo upotrijebiti tehnologije i sustave koji nas čine zarobljenicima u ciklusima beskonačnog optimiziranja i maksimiziranja (engl. &ndash;<i>maxxing</i>) različitih aspekata okoline i sebe samih (usp. Pitcher 2024)?<br /> (...) Nadovezujući se na teorijski okvir akceleracionizma, koji prihvaća dru&scaron;tvenu, ekonomsku i tehnolo&scaron;ku akceleraciju kao katalizator radikalnih promjena, ova se izložba &scaron;iri u područje estetike i umjetnosti kako bi istražila vizualne manifestacije ove složene paradigme. Za razliku od modernističkih pokreta poput dadaizma i futurizma, ova umjetnost radi unutar sustava, manifestirajući se u formi cyberkulture, znanstvene fantastike, spekulativnog dizajna, elektroničke glazbe i post-internetske umjetnosti. Izložba traži radove koji djeluju na presjeku vi&scaron;estrukih temporaliteta: dubokog vremena klimatskih promjena, mikrosekundnih transakcija algoritamskog trgovanja, biolo&scaron;kih ritmova ljudskih i neljudskih tijela te spekulativnih okvira mogućih budućnosti. U ovoj utrci prema budućnosti želimo istražiti kako se ubrzanje manifestira na različitim skalama, u različitim domenama i kako se raspr&scaron;uje u različitim političkim smjerovima. Akcelerira li i umjetnička produkcija u ovom ozračju ili stagnira (usp. Skallas 2022; Gioia 2023)? Može li pobjeći algoritamskoj kontroli ili treba s njom surađivati?&quot;&nbsp;/Marijeta Bradić<br /> &nbsp;<br /> &nbsp;<br /> <strong>Vi&scaron;e o provedenom natječaju i finalistima:</strong><br /> <a href="https://msu-istre.us11.list-manage.com/track/click?u=46fcfa00442814de0950a482c&amp;id=ed42fe47cf&amp;e=c51d8ef115" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">https://metamedia.hr/otvorene-prijave-nagrada-za-mlade.../</span></a><br /> <a href="https://msu-istre.us11.list-manage.com/track/click?u=46fcfa00442814de0950a482c&amp;id=39e456a562&amp;e=c51d8ef115" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">https://metamedia.hr/finalisti-nagrade-zlatna-lubenica-9-0/</span></a></p> <p> Kustosice izložbe: Marijeta Bradić, Ketrin Milićević Mijo&scaron;ek<br /> Dizajn: Oleg &Scaron;uran</p>

Iza plime

<p> U četvrtak ,17. travnja u 19 sati, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti otvara se izložba &bdquo;Iza plime&ldquo;.</p> <p> Skupna izložba u dijalog postavlja odabrane radove umjetnika iz Zbirki MMSU-a s pozvanim suvremenim umjetnicima, ocrtavajući prostor od ranog 20. stoljeća do recentne umjetničke produkcije.</p> <p> Umjetnici: Ante Brkan, Menci Cl. Crnčić, Boris Cvjetanović, Avgust Černigoj, Igor E&scaron;kinja, Leopold Fisher, Sergije Glumac, Tina Gverović, Sini&scaron;a Ilić, Nina Ivančić, Cvijeta Job, Elena Mazzi, Damir Očko, Oliver Ressler, Zvonimir Pliskovac, Renata Poljak, Miranda Raicich, Sava &Scaron;umanović, Frano &Scaron;imunović, Branimir &Scaron;tivić, Petar Trinajstić, Mladen Tudor.</p> <p> Kustoska koncepcija: Branka Benčić</p> <p> Kustosice: Branka Benčić, Kristina Bari&scaron;ić</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="https://mmsu.hr/dogadaji/iza-plime/" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">mmsu.hr</span></a></p>

Matija Meštrić: „Krajolik slike“

<p> U srijedu, 16. travnja 2025. u 20 sati u Maloj dvorani Galerije Prica održat će se otvorenje samostalne izložbe <strong>MATIJA ME&Scaron;TRIĆ &bdquo;KRAJOLIK SLIKE&ldquo;.</strong></p> <p> Izložba je otvorena za posjetitelje <strong>do 8.&nbsp; svibnja 2025.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Nesputano i prirodno slikarstvo Matije Me&scaron;trića</strong></p> <p> Ne postoji uvijek čvrsta granica između ilustracije, crtanog filma i slikarstva. Osobito ako je motiv prepoznatljiv (vizualno ili sugestivnim nazivom rada) i potekao je iz slikareve ma&scaron;te, a ne nužno iz tekstualnog predlo&scaron;ka; te kada je taj motiv oblikovno pokrenut u dinamičan svijet crtanog (i animiranog) filma te dosegao ritam i izgled pomaknutog svijeta iz realiteta u nadnaravni svijet fantazijske preobrazbe; i napokon kada se oblici, boje i ritmovi naslikaju na velika slikarska platna. To je otprilike dojam koji slike mladog umjetnika Matije Me&scaron;trića ostavljaju na promatrača.</p> <p> U tom veselom i neobvezujućem svijetu mije&scaron;a se predmetno i bespredmetno, apstrakcija i simboli realiteta i nastaje razigrani kaos, tako karakterističan za ovo na&scaron;e 21. stoljeće. Vedre boje, asimetrična i nikakvim pravilima podložna kompozicija slike, plod je unutra&scaron;njih osjećaja autora i ma&scaron;te koja ga vodi da na slici zaustavi taj kaleidoskopski drhtaj koji ga pokreće na stvarala&scaron;tvo. Ta je unutra&scaron;nja vizija zaustavljena kao slikarski zapis, kao slikovno pismo neke unutra&scaron;nje glazbe koja vodi&nbsp; slikara dok bojama ispunjava bjelinu platna. Izvrnute perspektive i neočekivani prodori poznatog u nepoznato izbalansirani su u dekorativne i harmonične odnose. Slikar je ovladao kaosom, zaustavio dinamične pokrete, ugradio izvrnute poglede u suvisli slikarski sklop. Iz ovih slika izvire optimizam, ne&scaron;to toplo, životno i lijepo, zaigrano, i novo. Ta novost vidljiva je u autorovoj gesti i motivima koje nemaju pretenzije da budu poučni ili da razotkrivaju probleme u koje je zapao globalno ovaj svijet. Slikarstvo Matije Me&scaron;trića budi veselje i nadu, raduje se životu i stoga je potrebno i dobrodo&scaron;lo!</p> <p> (Branka Hlevnjak)</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Biografija</strong></p> <p> Matija Me&scaron;trić rođen je 1995. godine u Varaždinu gdje zavr&scaron;ava Srednju strukovnu &scaron;kolu, smjer grafičkog dizajnera. Godine 2023. zavr&scaron;ava diplomski sveučili&scaron;ni studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (Nastavnički odsjek), u klasi (prof. art.) Gordane Bakić Vlahov, član je HDLU-a od 2025. godine. Prvu samostalnu izložbu slika izlaže u Galeriji Vladimir Filakovac u rujnu 2023. godine &scaron;to je ujedno bio i diplomski rad. Živi i radi u Varaždinu kao freelance ilustrator.</p> <p> Kontakt:&nbsp;<a href="mailto:matija.mestric@gmail.com" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">matija.mestric@gmail.com</span></a></p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e o izložbi:&nbsp;<a href="https://www.samobor.hr/galerija-prica/matija-mestric-krajolik-slike-n11476" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">https://www.samobor.hr/galerija-prica/matija-mestric-krajolik-slike-n11476</span></a></p> <p> &nbsp;</p>

Iza objektiva: Jero Pugliesi, učeni gospari i tempi passati

<p> Dubrovački muzeji u srijedu, 16. travnja 2025. u 19:00 sati u žitnici &bdquo;Rupe&ldquo; organiziraju otvaranje izložbe &bdquo;Iza objektiva: Jero Pugliesi, učeni gospari i tempi passati&ldquo; autorice Marine Filipović. U fundusu Zbirke fotografija i fotografskog materijala Kulturno-povijesnog muzeja u Dubrovniku nalazi se vi&scaron;e od dvije tisuće amaterskih radova nastalih krajem 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća. U tematski raznovrsnoj građi koja pokriva &scaron;irok raspon motiva &ndash; od obiteljskih proslava, izleta, svakida&scaron;njice, pa do probijanja puta iza Grada ili Feste svetog Vlaha, ističe se veća cjelina, čiji su autori bili rodbinski i prijateljski povezani, a ugledni liječnik Jero Pugliesi izdvaja se u tom dru&scaron;tvu. Njegove fotografije čine okosnicu spomenute cjeline, ujedno i ove izložbe.</p> <p> Pugliesi je bio klasičan primjer učenog čovjeka na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, pravi vizionar te u mnogočemu prvi. U Zbirci fotografija i fotografskog materijala Kulturno-povijesnog muzeja čuva se vi&scaron;e stotina pozitiva i negativa koji svjedoče o njegovu strastvenom bavljenju fotografijom tijekom nepunih triju desetljeća. Nije poznato kad se zainteresirao za medij fotografije, no najranije očuvane fotografije datiraju se u 1880-e godine. Iz &scaron;irokoga tematskog i vizualnog sadržaja njegovih fotografija istodobno se primjećuju realizam, osobito na fotografijama pacijenata, ljudi iz dubrovačke okolice i vjerskih procesija, te artizam koji prevladava u pejzažima.</p> <p> Jero Pugliesi rodio se 30. prosinca 1862. u Trstu, gdje mu je otac Vlaho bio pomorski kapetan u Lloydovoj službi. Zavr&scaron;io je srednju &scaron;kolu u Dubrovniku 1880., te je upisao studij medicine u Beču i Grazu, u kojem je diplomirao 1885. godine. Odlukom Zemaljskog odbora od 7. prosinca 1886. primljen je za pomoćnog liječnika u Pokrajinskoj bolnici u Dubrovniku.&nbsp; Umro je 12. siječnja 1907. godine u Beču, gdje se liječio od raka na želucu.</p> <p> Za sve posjetitelje, izložba &bdquo;Iza objektiva: Jero Pugliesi, učeni gospari i tempi passati&ldquo; autorice Marine Filipović, ostaje otvorena u žitnici &bdquo;Rupe&ldquo;&nbsp; do 1. srpnja 2025.</p> <p> &nbsp;</p>

Crne pisanice u Podravini i Međimurju

<p> Muzej grada Koprivnice i Muzej Međimurja Čakovec pozivaju na otvorenje izložbe <strong>Crne pisanice u Podravini i Međimurju</strong> koje će se održati u srijedu 16. travnja u 19 sati u Galeriji Koprivnica.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ukra&scaron;avanje pisanica vrlo je staro umijeće i dokaz kontinuiteta posebnih oblika pretkr&scaron;ćanske kulture na području Hrvatske. Danas kao dio kr&scaron;ćanskog sustava vjerovanja pisanice simboliziraju novi život i Isusovo uskrsnuće, ali prije svega doprinose kulturnoj raznolikosti. Osobitost ovog umijeća na području Podravine i Međimurja prepoznala je stručna zajednica dodjelom svojstva nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske koje obvezuje nositelje, ustanove te lokalnu zajednicu na njegovo čuvanje, prezentiranje i preno&scaron;enje novim generacijama.</p>