Sanja Iveković / Homework from self-isolation (Domaći rad u samoizolaciji)

<p> U Galeriji Rigo bit će u petak 24. srpnja 2020. u 21 sat uz prisutnost umjetnice otvorenje druge samostalne izložbe <strong>Sanje Iveković</strong>&nbsp;naslova &bdquo;<strong>Homework from self-isolation (Domaći rad u samoizolaciji)&ldquo;.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O umjetnici i izložbi:</strong></p> <p> <strong>Sanja Iveković</strong> prvi put je izlagala u Galeriji Rigo u svibnju/lipnju 1996. godine. Izložila je video instalaciju &bdquo;Ne-stabilne slike&ldquo;, &scaron;to je bio i naziv izložbe. Bila sam fascinirana njezinim progresivnim djelovanjem i razmi&scaron;ljanjima, jer mala galerija i udaljeni Novigrad ipak nisu mogli ispuniti sve uvjete njezina predloženog koncepta. Bez obzira na to Sanja Iveković nije odustala, niti se predala. Uzajamno&scaron;ću i razumijevanjem rađalo ne&scaron;to &scaron;to je od ne-stabilnih slika nastalo, zapravo, stabilna izložba. I to dosljedna umjetnici.</p> <p> Sada, kada drugi put izlaže u Galeriji Rigo, dakle 24 godine kasnije i u vremenu kada cijeli niz kriza potresa svijet ili, kako je umjetnica te 1996. godine nehotice predvidjela, u vremenu doista ne-stabilnih slika, predstavlja se s novim radovima u mediju sinestezije lica i riječi, &scaron;to je ujedno i sadržaj ove publikacije. Riječ je o medijskim slikama rađenim u suradnji s dizajnericom Sanjom Bachrach Kri&scaron;tofić, u formi intersubjektivnosti i civilizacijske potrebe umjetnice za ljudskom solidarno&scaron;ću. Na tom su tragu i tekstovi umjetničinih kustosica i suradnica. Sasvim poseban prilog je tipično trbuljakovski pristup narativu o dugogodi&scaron;njem poznanstvu i prijateljstvu Gorana Trbuljaka i umjetnice.&nbsp;</p> <p> Sanja Iveković, koja je primjerima vlastitih radova potvrdila da suvremena umjetnost i te kako jest dru&scaron;tveno relevantna ili, ako hoćete, protumoć sustavu čiji su odnosi usmjereni kontroli, podčinjavanju i isplativosti, i ovaj je put pokazala, ba&scaron; kao i prije 24 godine, da ne odustaje, da se ne predaje. Dapače, svojim kritičkim razmi&scaron;ljanjem i djelovanjem i dalje uznemiruje zbilju promatrača, pa radilo li se o stabilnim ili ne-stabilnim slikama.</p> <div> <p align="right"> Jerica Ziherl</p> <p> &nbsp;</p> <p> <em>&nbsp;&ldquo;Ovom izložbom <strong>(Sanja Iveković</strong>) održava kontinuitet u svom radu&rdquo; &ndash; da parafraziramo&nbsp; čuveni konceptualni anti-izložak Gorana Trbuljaka iz 1971. godine, koji počinje rečima &quot;Ne želim pokazati ni&scaron;ta novo ni originalno&quot;. Trbuljak i Iveković su i&scaron;li u isti razred i svakako delili mnoge &ldquo;domaće zadatke&rdquo;, a naročito one ozbiljnije kada su u već odrasloj dobi tokom sedamdesetih godina delovali kao pioniri kritičke umetnosti na zagrebačkoj i jugoslovenskoj sceni u okviru Novih umetničkih praksi (Trbuljakov tekst &ldquo;Sanja i Djed Mraz&rdquo; uvr&scaron;ćen je u ovu publikaciju). Sanja Iveković održava kontinuitet u svom radu tako &scaron;to izbegava senzacionalizam &quot;novog i originalnog&quot;, priređenog za laku potro&scaron;nju medija i trži&scaron;ta, već se radije okreće (umetničko-političkoj) strategiji upornog insistiranja. Kontinuitet u njenom radu održava angažovano insistiranje na činjenici da su žene subjekti istorije (Najdirektnije tematizovanim u radovima Gen XX, Lady Rosa of Luxemburg, Unknown Heroine itd). Kako tvrdi Sanja Iveković, ba&scaron; kao i njena pandanka, istoričarka umetnosti Bojana Pejić, ženski subjekti istorije zapravo nisu bujna, teaser-ski razgolićena tela slikarskih i vajarskih alegorija pobede i slobode, niti generičke predstave neznanih heroina podvrgnute neutralizujućoj univerzalizaciji monumentalne plastike&nbsp; &ndash; nego stvarne osobe, sa imenom i prezimenom, životnim kontekstom i delom, politikom i istorijom. Sanja Iveković održava kontinuitet u svom radu tako &scaron;to uvek na sebi svojstven način &ndash; kolažiranjem slike i teksta i hack-ovanjem već postojećih slika &ndash; izvodi performativ kritike istorije koji je doneo drugotalasni feminizam i koji je Carla Lonzi duhovito sažela u slogan Pljunimo na Hegela, dakako sa dubokim epistemolo&scaron;kim razlozima i argumentima protivu &ldquo;kulture čoveka&rdquo; obeležene civilizacijskim nasiljem kapitalizma i patrijarhata. Dana&scaron;nja &ldquo;umetnica u karantinu&rdquo; komentari&scaron;e to strukturalno i normalizovano nasilje u svom karakterističnom stilu koji elokventno pokriva termin Sweet Violence (naziv jedne od njenih retrospektiva, MoMA, 2009) &ndash; razlažući ga kroz humoristički intonirane kolaže &ldquo;gorke komedije&rdquo;.</em></p> </div> <div> <p align="right"> <em>Jelena Vesić</em></p> </div> <p> &nbsp;</p> <p> <strong><em>Sanja </em></strong><em>i ja smo i&scaron;li u isti razred. Iz tog prvorazrednog davnog vremena jo&scaron; čuvam dvije stvari - zajedničku fotografiju i njezin crtež. Fotografija je skupna, na njoj su svi učenici prvog razreda osmoljetke, s učiteljicom isturenom ispred svih. </em></p> <p> <em>Sanja je na toj slici ipak jako vidljiva i prepoznatljiva, sjedi u prvoj klupi, dok se mene vidi ne&scaron;to manje - samo komadić moga uha viri iza nekoliko učenika u predzadnjem redu klupa.</em></p> <p> <em>Crtež na kojemu me je Sanja portretirala u cijeloj figuri, nalazi se u spomenaru. Spomenar nije bio moj već sam ga samo za tu priliku posudio od vlastite obitelji, da mi ona u njega ne&scaron;to napi&scaron;e. Sanja me je tad nacrtala tako da izgledam kao Djed Mraz. Sav sam odjeven u crveno, imam bijelu bradu i brkove. Taj izgled s crteža zahvaljujem tome &scaron;to sam na &scaron;kolskoj priredbi glumio Djeda Mraza s bradom i brkovima napravljenima od vate. Uz crtež na posveti pi&scaron;e: Trbuljaku od Sanje, &scaron;to mi onda nije bilo posebno drago jer sam očekivao neko prijateljskije tituliranje. Zasigurno, manje službeno. Na nekoj stranici dalje, u spomenaru, nalazi se i moj crtež. &nbsp;Koju godinu kasnije sa Sanjom sam se ponovo sreo na Akademiji. Ona je već bila na trećoj godini grafike dok sam ja upisao tek prvu godinu.&nbsp; Valjda iz znatiželje zavirio sam tada ponovno u spomenar da provjerim jesam li dobro zapamtio i da li mi je ostalo dobro u sjećanju da je njezin crtež već tada bio izvrsno nacrtan.</em></p> <p align="right"> <em>gt</em></p> <div> <p> &nbsp;</p> <p> <strong><em>Sanja Iveković</em></strong> <em>rođena je u Zagrebu, gdje sada živi i radi. Odrastala je u Socijalističkoj federativnoj republici Jugoslaviji i pripada umjetničkome nara&scaron;taju objedinjenom pod nazivom Nova umjetnička praksa, koji se pojavio nakon 1968. Stalno propituje ulogu umjetnosti u dru&scaron;tvu &scaron;irokom lepezom medija, u sjeci&scaron;tima rodnih, nacionalnih i klasnih pitanja. Njezini radovi iz 1990-ih bave se propa&scaron;ću socijalističkih režima i posljedicama trijumfa kapitalizma i trži&scaron;ne ekonomije nad životnim uvjetima, posebno žena. Sudjelovala je na različitim međunarodnim bijenalima i značajnim izložbama kao &scaron;to su 38. izložba likovne umjetnosti - međunarodni bijenale, Limerick (2018.); Documenta 8, 11,12, 13 i 14 (1987., 2002., 2007.,2012., 2017.); Kijevski bijenale, Kijev (2015.); Galerija South London i Calvert 22 (2012.-2013.); MUDAM, Luksemburg (2012.); MoMA, New York (2011.); BAK, Utrecht i Van Abbemuseum, Eindhoven (2009.)</em></p> </div> <p> <strong>Sanja Iveković</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbu prati posebno izdanje s tekstovima Zdenke Badovinac, Johanne Sokolowske, Jelene Vesić i Gorana Trbuljaka.</p> <p> <a href="http://www.muzej-lapidarium.hr">Vi&scaron;e</a></p>

Ljubav i otpor Ivane Popović

<p> U Galeriji Koprivnica, bit će u petak, 24. srpnja 2020. u 18 sati otvaranje izložbe<strong> &bdquo;Ljubav i otpor Ivane Popović&ldquo;.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Na</strong> <strong>izložbi &bdquo;Ljubav i otpor Ivane Popović&ldquo;, </strong>u organizaciji Muzeja grada Koprivnice i Muzeja suvremene umjetnosti, bit će prikazan odabir radova s velike retrospektive koja je 2019. godine održana u MSU, a koja je gostovala i u Galeriji Decumanus grada Krka. Ivana Popović (1968. &ndash; 2016.) jedna je od najznačajnijih hrvatskih suvremenih umjetnica koja je iza sebe ostavila raznovrstan umjetnički opus. Istraživanje, sistematizacija i obrada neistraženog javnosti nedovoljno poznatog, a iznimno važnog i utjecajnog umjetničkog djelovanja, pred autoricu i kustosicu izložbe Nata&scaron;u Ivančević, postavili su zahtjevnu zadaću prikupljanja i valorizacije umjetničke ostav&scaron;tine ove prerano preminule umjetnice. Akademska kiparica po obrazovanju, djelovala je interdisciplinarno i intermedijalno. Osim skulpturom, bavila se slikarstvom, primijenjenim i izvedbenim umjetnostima, modom, kazali&scaron;tem, kostimografijom i javnim djelovanjem. Izložba obuhvaća radove iz različitih faza i načina umjetničkog djelovanja kojima se autorica bavila od 1989. do 2016. godine. U svojem kratkom životnom vijeku, Ivana Popović uspje&scaron;no je balansirala i povezivala analogno i digitalno, instinktivno prihvaćala nove medijske forme i ma&scaron;tovito kreirala prepoznatljivi način izražavanja. (&hellip;<a href="http://www.msu.hr/dogadanja/izlozba-ljubav-i-otpor-ivane-popovic-u-galeriji-koprivnica/486.html">vi&scaron;e</a>)</p> <p> &nbsp;</p>

Ivan Posavec

<p> U Galeriji umjetnina, bit će u četvrtak, 23. srpnja 2020. u 21 sat otvaranje izložbe <strong>Ivana Posavca.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbom Ivana Posavca nastavlja se ovogodi&scaron;nji program <em>Katamaran Arta</em>. Autor posvećuje izložbu nedavno preminulom prijatelju i kolegi Josipu Klarici.<br /> &nbsp;<br /> Mjesto nastanka Posavčevih fotografija o kojima je ovdje riječ nalazilo se, zapravo, u kontinuiranom stanju kretanja. Fotograf i njegov osnovni motiv, ugledna glumica, performerica i teoretičarka filma Tanja Vrvilo, tijekom fotografiranja kratkotrajno su, naime, boravili na omanjem gumenom čamcu &scaron;to im je poslužio kao prijevozno sredstvo u svrhu prevaljivanja nevelike razdaljine između mjesta&scaron;ca Sv. Juraj i zloglasna te povijesnim konotacijama bremenita Golog otoka. Kretanje cjelokupne mizanscene neće se, međutim, odražavati u&nbsp; relativno istovjetnom položaju Tanjine glave &ndash; na svim fotografijama prikazana je u poluprofilu i tek uz minimalne pomake - kao ni u prividno posve statičnom, a samim time i nepromjenjivom morskom krajobrazu u pozadini. Pa čemu onda ranije iskazana tvrdnja kako je ovdje moguće, &scaron;tovi&scaron;e nužno, govoriti i o uprizorenim raznolikostima? Razlog je, dakako, Tanjina kosa &scaron;to se slobodno, nekontrolirano i zavodljivo vijori na vjetru, pridajući svakoj od fotografija stanovitu individualnu ekskluzivnost te nadasve dojmljivu kompozicijsku dinamiku. Na nekim fotografijama kosa u cijelosti ili djelomice prekriva lice, dok će ga na drugima ostavljati posve transparentnim, na taj način ostvarujući nesputanu igru formi koja neprijeporno pridonosi isticanju Tanjine nedvojbene ljepote i &scaron;armantne karizme, a također i ritmičkoj uvjerljivosti odnosno uvjetovanosti cjelokupna ciklusa. Ali osim &scaron;to u svaki od prizora unosi ritmičke, dinamičke i općenito kompozicijske konotacije, razigranu i vjetrom razbacanu kosu u kontekstu ovoga kratka putovanja nužno ćemo doživjeti i kao nadasve dojmljiv simbol slobode, odnosno kao svojevrsni kontrapunkt svemu onome &scaron;to je Goli otok tijekom jednoga razdoblja u povijesti pro&scaron;loga stoljeća značio i predstavljao.</p> <p> <br /> Ivan Posavec, dakle, doista je umjetnik trenutka koji, međutim, u tom jednom trenutku već gotovo pola stoljeća uspijeva izmiriti intuitivnost i racionalnost opažaja. Njegove fotografije u pravilu nastaju prije nego &scaron;to ih će ih kamera zabilježiti i obraditi. (<strong>Vanja Babić</strong>)<br /> &nbsp;<br /> <strong>Ivan Posavec</strong> rođen je 1951. godine u Dužici kraj Siska. U Zagrebu 1969. godine upisuje Veterinarski fakultet. Studij prekida 1974. godine kao apsolvent da bi se posvetio fotografiji. Na zagrebačkoj Akademiji za kazali&scaron;te, film i televiziju diplomira 1980. godine filmsko snimanje u klasi prof. Nikole Tanhofera, a već sljedeće godine postaje majstor fotografije. Magistrira fotografiju 1984. godine kod prof. Dragoljuba Kažića na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. Gotovo četiri desetljeća bavi se novinskom fotografijom. Dobitnik je nagrade &bdquo;To&scaron;o Dabac&rdquo; 1992. godine, Nagrade grada Zagreba 2003. godine te pedesetak drugih fotografskih nagrada. S Miom Vesovićem osniva 1979. godine grupu MO (Meko okidanje). Član je Fotokluba Zagreb i Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH).<br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp;<br /> Izložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture RH i Grada Splita.</p>

25² - 25 djela iz fundusa makarske Gradske galerije Antun Gojaka

<p> Izložba &bdquo;<strong>25&sup2; - 25 djela iz fundusa makarske Gradske galerije Antun Gojak</strong>&ldquo;, u povodu 25. godi&scaron;njice postojanja Galerije, moći će se pogledati &nbsp;od 20. srpnja do 21. rujna 2020.<br /> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong><br /> Gradska galerija Antun Gojak utemeljena je 4. ožujka 1995.godine odlukom Gradskog vijeća Makarske kao samostalna javna ustanova u kulturi.<br /> <br /> Galerijski fundus podijeljen je u dvije zbirke: Donacija Gojak i Zbirka suvremenih autora koje zajedno broje 678 muzejskih predmeta. Galerijske zbirke su upisane u Registar kulturnih dobara RH - Lista za&scaron;tićenih kulturnih dobara.<br /> <br /> Gradska galerija Antun Gojak priređivanjem izložbe &bdquo; 25&sup2; - 25 djela iz fundusa&ldquo; priređuje u povodu 25. godi&scaron;njice svog postojanja. Javnosti će biti predstavljen vrijedan povijesni pregled likovne produkcije u Makarskoj kroz posljednjih 100 godina. Poseban je naglasak stavljen na razdoblje od sredine XX. stoljeća do danas. Radi se o djelima 20 različitih autora koja su pristigla u fundus kroz otkupe i poklone tijekom 25 godina postojanja Galerije.<br /> <br /> Ostvarenje izložbe pomogli su Grad Makarska i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Izložba je realizirana u sklopu programa Makarskog kulturnog ljeta 2020.</p> <p> <a href="https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=98826"><strong>Izvor</strong></a></p>

Silvester Plotajs Sicoe / Kuća sanjara

<p> Izložba slovenskog slikara <strong>Silvestera Plotajsa Sicoe</strong> <strong>&#39;Kuća sanjara&#39;</strong> otvara se u subotu, 18. srpnja 2020., u Muzeju Lapidarium u Novigradu. Izložba ostaje otvorena do 16. kolovoza 2020.<br /> <br /> Umjetnik izlaže petnaest slika, od kojih je većina rađena u ovoj godini, a artikulacija njihova postava u prostoru stalne zbirke kamenih spomenika okreće pažnju gledatelja od vizualnoga oblika stvari u atraktivnu likovnu scenografiju. Stoga izložba Silvestera Plotajsa Sicoea nije linearna niti je zaokruženog ciklusa,&nbsp; nego intelektualna refleksija o prostoru izlaganja kao dijalogu sada&scaron;njosti i pro&scaron;losti.<br /> <br /> Silvester Plotajs Sicoe prisutan je na umjetničkoj sceni od 1987. godine, te kada se, u istim ili vrlo sličnim varijacijama pi&scaron;e o njegovim djelima, redom se govori o slikaru jakog i živog kolorita, o slikaru ekspresije, o angažiranim tekstovima na slici, o slikaru koji se referira na elemente modernističke i masmedijske kulture.</p> <p> <a href="https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=98780">Izvor</a></p> <p> &nbsp;</p>

Italija (NE) Vidljiva priča

<p> <img alt="" src="/files/images/2020/Italija-(NE)-VIDLJIVA-PRI%C4%8CA-(2).jpg" style="width: 450px; height: 317px;" /></p>

Nina Ivančić

<div> Muzeju općine Jelsa u Galerija Kravata bit će u petak 17. srpnja 2020. u 21 sat otvorenje izložbe<strong> Nine Ivančić </strong>u sklopu ciklusa Katamaran Art 2020.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Izložba Nine Ivančić druga je po redu izložba jel&scaron;anskog dijela ciklusa ovogodi&scaron;njeg Katamaran Arta, tematski okupljenog oko motiva broda i putovanja.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Različiti tipovi brodova ikonografski su sadržaj i recentnih radova Nine Ivančić premijerno izloženih na ovogodi&scaron;njem Katamaran Artu. Riječ je o deset crteža olovkom na papiru većeg formata. Da nas ne zavarava upotreba medija invencije, treba kazati da se i ovi crteži referiraju na stvarni predložak. Dakle, iako je u pitanju najosobniji i najintimniji likovni medij, autorica kao da svoj rukopis želi li&scaron;iti svake ekspresije, odnosno subjektivnog izraza koji bi je udaljio od namjere objektivnog prikaza broda. Međutim, bez obzira na tehničku preciznost izvedbe i brojnost zabilježenih detalja nismo ni&scaron;ta bliže realističkom prikazu broda u odnosu na ranije slike. &Scaron;tovi&scaron;e, hiperrealistički stil projektnih biroa, koji pozornosti promatrača prinose i ono &scaron;to je u zbilji oku nedostupno, samo dodatno ističe različitost prirode slike od stvarne prirode. Bilo da se radi o mimetičkom iluzionizmu realističke slike, inženjerskom realizmu tehničkog nacrta ili subjektivnom doživljaju objektivne stvarnosti, uvijek je riječ o gradnji slike po pravilima određenih reprezentacijskih modela čija komunikativnost počiva na internalizaciji značenja stilskih formula i formula patosa.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Povratak predmeta u sliku Nina koristi kako bi afirmirala predmetni karakter slike. Drugim riječima, slika kao artefakt nije definirana izvanjskim referencijama, već vlastitim materijalnim poretkom: ravnom povr&scaron;nom konkretne podloge, materijalnim tragom kori&scaron;tenog medija, formatom i okvirom, koji je istodobno granica spram neke druge realnosti i konstitutivni činilac tijela slike. Međutim, minimalistički likovni izraz i potenciranje fizičke dimenzije medija nipo&scaron;to ne znači odustajanje od estetskih zahtjeva. Unatoč svekolikoj redukciji, ili upravo zbog nje, elegancija crteža na pomno izabranom papiru i savr&scaron;ena usklađenost prikazanog sadržaja i formata kadra jo&scaron; vi&scaron;e dolaze do izražaja. Kao zaključak možemo konstatirati da je riječ o problemski zanimljivim i neobično lijepim radovima. (Božo Majstorović)</div> <div> &nbsp;</div> <div> Katamaran Art suradnički provode Galerija umjetnina Split i Muzej općine Jelsa uz financijsku podr&scaron;ku Ministarstva kulture RH, Grada Splita, Općine Jelsa i Turističke zajednice općine Jelsa. Vizuali su u privitku, a vi&scaron;e informacija o izložbi i programima muzeja pogledajte na web stranici Muzeja ili na facebook stranici Muzej općine Jelsa / Jelsa Municipal Museum.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Muzej općine Jelsa</div> <div> Jelsa 477</div> <div> 21465 Jelsa</div> <div> +385 (0)21 761 112</div> <div> &nbsp;</div>

Tatjana Politeo / Retrospektiva – 20 godina

<p> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Otvorenje samostalne izložbe &quot;Retrospektiva &ndash; 20 godina&quot; akademske umjetnice Tatjane Politeo održat će se u petak, 17. srpnja 2020., u 21 sat, u Muzeju Staroga Grada &ndash; Galeriji &#39;Juraj Plančić&#39;.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Na izložbi će posjetitelji moći razgledati ukupno 35 radova različitih formata i oblika izvedenih u kombiniranoj tehnici i različitim medijima (slikarstvo, staklo i drveni objekti).</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Akademska umjetnica Tatjana Politeo predstavit će se izborom radova nastalih u posljednjih 20 godina od prve samostalne izložbe održane 2000. godine u Galeriji Cekao u Zagrebu pa do recentnih radova nastalih ove godine.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Izložba ostaje otvorena do 10. kolovoza 2020.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Kustosica izložbe: Sonja &Scaron;vec &Scaron;panjol.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Detaljnije na:</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <a href="https://www.facebook.com/events/315922692778097/" style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; text-decoration-line: none; color: rgb(34, 111, 159);">https://www.facebook.com/events/315922692778097/</a></p> <p> <a href="https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=98705">Izvor</a></p>