Ars et virtus / Hrvatska – Mađarska, 800 godina zajedničke kulturne baštine

<p> U Galeriji Klovićevi dvori u četvrtak, 24. Rujna 2020. otvara se izložba pod imenom &#39;<strong>Ars et virtus / Hrvatska &ndash; Mađarska, 800 godina zajedničke kulturne ba&scaron;tine</strong>&#39;, na kojoj će po prvi put na jednom mjestu biti izložena zajednička kulturna ba&scaron;tina jedne od najdugovječnijih državnih zajednica u Europi &ndash; između Hrvatske i Mađarske.<br /> <br /> U Zagreb stiže najstarija zastava Hrvatske iz 17. stoljeća s latinskim natpisom Croatiae te &scaron;ahiranim grbom Hrvatske Kraljevine, koja će samo za ovu priliku prvi put biti posuđena iz privatne zaklade obitelji Esterh&aacute;zy u Austriji. Prvi put će se u Zagrebu moći vidjeti Pacta conventa, sporazum iz 12. stoljeća između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva, a prvi put će biti izložena Hrvatsko &ndash; ugarska nagodba i Zlatna bula. Važne povijesne činjenice koje su danas osnova svih udžbenika povijesti Hrvatske, a koje su obilježile dugogodi&scaron;nju povezanost dviju država Hrvatske i Mađarske, bit će zastupljene na ovoj izložbi koja se nakon predstavljanja u Zagrebu, seli u Mađarski nacionalni muzej u Budimpe&scaron;ti. Galerija Klovićevi dvori ovom izložbom nastavlja niz velebnih izložbi kojima pokazuje značajnu ulogu Zagreba i Hrvatske u kulturnoj povijesti Europe.<br /> <br /> Prva uspje&scaron;nica bila je izložba &bdquo;Izazov moderne: Zagreb &ndash; Beč oko 1900.&ldquo; koju je u Zagrebu i u Beču pogledao veliki broj posjetitelja. Izložba Hrvatska &ndash; Mađarska trebala je obilježiti hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije na kulturnom planu, no, odgođena je za drugu polovicu godine zbog pandemije. Izložba se u Klovićevim dvorima može pogledati do 22. studenog, a nakon toga se u prosincu seli u Mađarski nacionalni muzej u Budimpe&scaron;ti. U skladu s novim okolnostima, mađarski muzej priprema i virtualno razgledavanje izložbe za sve one koji neće biti u mogućnosti posjetiti muzej u Budimpe&scaron;ti.<br /> &nbsp;<br /> Ova izložba donosi u Zagreb povijesno i dru&scaron;tveno vrijedne eksponate od kojih će neki prvi put biti prikazani hrvatskoj publici. Posebna senzacija na izložbi bit će monumentalna Bukovčeva slika Dubravka, koja 100 godina nije bila izložena u Hrvatskoj, a koja je otkupom mađarske vlade s Milenijske izložbe 1896. godine do&scaron;la u posjed Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpe&scaron;ti. Bit će izložene i kaciga i sablja Nikole Zrinskog iz Kunsthistorisches muzeja u Beču. Brojni će predmeti hrvatsko-mađarskih umjetničkih veza biti prikupljeni iz najznačajnijih mađarskih muzejskih institucija, a Mađarski nacionalni muzej kao partner izložbe posudit će neke od svojih najvrjednijih umjetnina.<br /> &nbsp;<br /> &bdquo;Na tragu izložbe o vezama Zagreba i Beča, a u istome ciklusu u kojem kroz lokalnu selekciju umrežujemo hrvatsku umjetnost na globalnome planu, ova će izložba kao plod suradnje dviju nacionalnih muzejskih institucija te hrvatskih i mađarskih stručnjaka apostrofirati i revalorizirati dosada&scaron;nje poimanje hrvatsko-mađarskih međusobnih dodira i to ne samo na planu umjetnosti, već i kulture općenito&ldquo;, izjavio je ususret velikom otvorenju Antonio Picukarić, ravnatelj Galerije Klovićevi dvori.<br /> &nbsp;<br /> U Hrvatskoj će se predmeti posuđivati iz crkvenih i samostanskih riznica, muzeja i galerija te arhiva i knjižnica kao i privatnih kolekcija. Nezaobilazna dionica jest i arhitektura od dvoraca, preko javnih zgrada po&scaron;te i željeznica te ostalih markera urbanističkoga razvoja hrvatskih gradova, a za koje su zaslužni mađarski arhitekti i investitori. Izložba će u zasebnome dijelu obraditi i Rijeku, te Crikvenicu i Opatiju. Autori su izložbe te njeni idejni začetnici: dr. sc. Petra Vugrinec, dr. sc. Marina Bagarić, dr. sc. Dragan Damjanović, a nastala je u koprodukciji Galerije Klovićevi dvori i Mađarskog nacionalnog muzeja u Budimpe&scaron;ti.<br /> &nbsp;<br /> <strong><a href="http://gkd.hr/2020/09/17/ars-et-virtus-hrvatska-madarska-800-godina-zajednicke-kulturne-bastine/">Izložba</a></strong> se održava pod visokim pokroviteljstvom Vlade RH.</p> <p> &nbsp;</p>

Martina Miholić / Archeology of Archetypes

<p> U Atelijeru Me&scaron;trović održat će od 23. rujna &ndash; 31. prosinca 2020. izložba Martine Miholić &ndash; Archeology of Archetypes. Izložba se organizira u okviru programa ME&Scaron;TART započetog 2009. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> Dominantna tema zapadnoeuropske figurativne umjetnosti jest akt. Pi&scaron;ući o fenomenu prikazivanja nagosti u knjizi <em>The Nude</em>, britanski povjesničar umjetnosti Kenneth Clark je zaključio da iako je &bdquo;pretrpio mnoge čudne transformacije, on (akt) ostaje na&scaron;a glavna poveznica s klasičnim disciplinama&ldquo;. Dosljednim bavljenjem aktom, i to mahom ženskim, Ivan Me&scaron;trović se ističe kao ba&scaron;tinik klasične tradicije i njezinih kanona, koji i danas određuju poimanje ljudskoga tijela.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Martina Miholić multimedijalnim instalacijama, interpoliranima u stalni postav Atelijera Me&scaron;trović, kojim dominiraju ženski aktovi, komparira različita viđenja ljudskoga tijela. Pri tome sučeljava klasičan pristup i pogled kipara Ivana Me&scaron;trovića, odnosno tijelo oblikovano u tradicionalnim materijalima &ndash; kamenu, sadri, bronci i drvu &ndash; sa suvremenim pogledom i tijelom oblikovanim pod utjecajem interneta i dru&scaron;tvenih mreža. U potonjem slučaju nije riječ samo o modeliranju materije nego i o modeliranju dru&scaron;tvenog pogleda i njegovu redefiniranju.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Svojim se radovima autorica odmiče od doslovnosti i jednoznačne analize evolucije poimanja i predstavljanja tijela. Umjesto toga pažnju usmjerava na estetske mikrosituacije, formirane u trajnoj napetosti između figurativnoga i apstraktnog razmi&scaron;ljanja. Time Martina Miholić otvara mogućnost drukčijega sagledavanja transformacije same umjetničke teme, kao i općenitoga poimanja (ženske) tjelesnosti.</p> <p> (Barbara Vujanović)</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O programu :</strong></p> <p> Program ME&Scaron;TART započet je 2009. godine u Atelijeru Me&scaron;trović u Zagrebu, a cilj mu je aktualiziranje i novo čitanje opusa Ivana Me&scaron;trovića posredstvom suvremenih umjetničkih izričaja. Do sada su u Atelijeru Me&scaron;trović i u Galeriji Me&scaron;trović izlagali Slaven Lunar Kosanović, Marko Zets Prpić, Aleksandar Angel Milivojević, Filip Morka Burburan, Ronald Aleksander Lindgreen, Amela Frankl, Vedran Perkov, Petar Bari&scaron;ić, Loren Živković Kulji&scaron;, Ana Kuzmanić, Tanja Ravlić i Ivana Tkalčić.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Biografija umjetnice: </strong></p> <p> Martina Miholić diplomirala je 2004. godine na grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, a 2011. magistrirala na Central Saint Martins Collegeu u Londonu. Od 2015. voditeljica je Galerije PM i Galerije Prsten u HDLU-u. Sudjelovala je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama te umjetničkim rezidencijama.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakti:</strong></p> <p> <a href="about:blank">martina.miholic@gmail.com</a></p> <p> <a href="about:blank">barbara.vujanovic@mestrovic.hr</a></p> <p> &nbsp;</p>

Jovica Drobnjak / FOTO-grafije

<p> Potraga za ljepotom, za likovno&scaron;ću, za skladom u formama koje je stvorila priroda ili ljudska ruka često rezultira pronalaskom jedinstvenosti u nečemu posve običnom i svakodnevnom i to prvenstveno zbog sposobnosti pojedinca da pronikne u sfere dublje od puke povr&scaron;inske pojavnosti. Jedan od načina traganja jest medij fotografije. Poznati fotograf Pierre Poulain ide korak dalje tvrdeći kako fotografija ima istu ulogu kao filozofija bivajući &quot;sredstvom kojim se otjelovljuje potraga&quot; pri čemu fotograf utjelovljuje nevidljivo u vidljivom. Odabirući upravo fotografiju kao svoj primarni medij izričaja Jovica Drobnjak polazi od svakodnevnih motiva koji čine savr&scaron;enu podlogu za bilježenje fascinantne igre svjetlosti prilikom koje nastale fotografije otvaraju jedan posve novi svijet apstraktnih oblika čiste likovnosti.</p> <p> Izložba&nbsp;<em>FOTO-grafije</em>&nbsp;objedinjuje dva recentna ciklusa fotografija autora Jovice Drobnjaka koji naizgled djeluju posve različito, ali kada pomnije proučimo pristup i promi&scaron;ljanja samog autora te polazi&scaron;te s kojeg je krenuo u oblikovanje pojedine serije radova uviđamo da je riječ o ciklusima koji predstavljaju različite varijacije istog koncepta. Stepeni&scaron;te koje krasi unutra&scaron;njost spomenika Vojina Bakića na Petrovoj gori čini podlogu zabilježene igre dnevnog svjetla na razvedenoj betonskoj konstrukciji u ciklusu&nbsp;<em>Ilegalna iluminacija</em>. Bez ikakvih intervencija ili manipulacija, Jovica Drobnjak slijedio je prirodne mijene svjetlosti te bilježio ključne trenutke naracije samih oblika. Zavojito stepeni&scaron;te fotografirano iz različitih uglova i u različito doba dana kontinuirano mijenja svoju vizuru. Dijapazon seže od toplih zlaćanih i zemljanih nijansi preko sivih i fascinantnih zelenih tonova pa sve do potpunog crnila iz kojeg tek povremeno izranjaju gradivni elementi. . . .</p> <p> . . . S druge strane, ciklus&nbsp;<em>Ograde svjetla</em>&nbsp;predstavlja jednu posve minimalističku geometrijsku priču svedenu na dijapazon krupno kadriranih elemenata ograde izdvojene iz realnosti, pri čemu s&acirc;m motiv &ndash; ograda &ndash; postaje polazi&scaron;te za eksperiment formi, tekstura i svjetlosnih efekata. Primarne strukture nagla&scaron;enog linearizma oživljene su izmjenom prirodne svjetlosti i sjene, gustoćom gradivnih elemenata i ritmom silnica različitih usmjerenja. Igra s ekspozicijom i nizom detalja pod raznim kutovima otvara mogućnosti gradnje kompozicija različitog ritma i dinamike.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Iz teksta predgovora Sonja &Scaron;vec &Scaron;panjol, mag.hist.art.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Biografija</strong></p> <p> Jovica Drobnjak rođen je u Gornjoj Ploči. Fotografijom se počinje baviti 1981. godine u fotogrupi zagrebačke osnovne &scaron;kole &bdquo;Većeslav Holjevac&bdquo;. Četiri godine kasnije maturirao na Odjelu fotografskih tehnika &Scaron;kole primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Dvanaest godina zaposlen je kao fotograf u nekoliko hrvatskih tjednika i magazina, a posljednjih deset godina djeluje kao samostalni fotograf.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Samostalne izložbe</strong></p> <p> 2012. Izložbeni salon &bdquo;Izidor Kr&scaron;njavi&ldquo;, Zagreb &bdquo;Isto ...a različito&ldquo; zajednička izložba s akademskom slikaricom Brankom Dubovac, fotografije</p> <p> 2015. Francuski institut, Medijateka, Zagreb &bdquo;Ilegalna iluminacija&ldquo;, fotografije</p> <p> 2016. Knjižnica i čitaonica &bdquo;Bogdan Ogrizović&ldquo;, Zagreb &bdquo;Portreti 1&ldquo;, fotografije</p> <p> 2016. Foto galerija &bdquo;Lang&ldquo;, Samobor &bdquo;Mrtva priroda &ndash; cvijeće&ldquo;, fotografije</p> <p> 2016. KIC &bdquo;Galerija na katu&ldquo;, Zagreb &bdquo;Ograde svjetla&ldquo;, fotografije</p> <p> 2017. Galerija &bdquo;Greta&ldquo;, Zagreb &bdquo;Boje i lakovi&ldquo;, fotografije</p> <p> 2019. KIC &bdquo;Galerija na katu&ldquo;, Zagreb &bdquo;Zidovi mržnje&ldquo;&ldquo;, fotografije</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Skupne izložbe</strong></p> <p> 2016. &bdquo;Dom Marina Držića&ldquo;, Dubrovnik &bdquo;Ut Pictura Poesis&ldquo;, dvije fotografije</p> <p> 2017. Galerija &bdquo;Prica&ldquo;, Samobor 4. trijenale autoportreta &bdquo;Pojam o sebi&ldquo;, jedna fotografija</p> <p> 2018. Galerija &bdquo;Zvonimir&ldquo;, Zagreb &quot;PerceiveArt &ndash; Leave a trail&quot;, pet fotografija</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e o izložbi:&nbsp;<a href="https://www.samobor.hr/galerija-prica/jovica-drobnjak-foto-grafije-n5806" target="_blank">https://www.samobor.hr/galerija-prica/jovica-drobnjak-foto-grafije-n5806</a></p> <p> &nbsp;</p>

Slikarstvo pokrenuto svjetlošću / Đuro Seder

<p> U Gradskoj galeriji Zabok, Zivtov&nbsp;trg 10/I bit će u utorak 22. rujna 2020. u 18 sati otvorenje izložbe Đure Sedera naslova <strong>Slikarstvo pokrenuto svjetlo&scaron;ću.</strong></p> <p> <br /> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> U suvremenom hrvatskom slikarstvu, opus Đure Sedera nezaobilazna je postaja koja svjedoči o iznimnoj analitičkoj i introspektivnoj snazi umjetnika da se u pojedinim vremenskim periodima zapita o nemogućnosti i mogućnosti slike, o smislu i besmislu slikarskog procesa, koja će ga od ranog apstraktnog ekspresionizma i enformela voditi do egzistencijalističko-gorgona&scaron;kih redukcija, crnih sažimanja do ponovnog &bdquo;osobnog obrata u volju slikanja&ldquo; (Seder) i vraćanja boji, gesti, materiji. Naime, problemski, morfolo&scaron;ki, tematski i stilski rasponi koje zrcali Sederovo slikarstvo ne bi bili mogući bez &bdquo;umjetnikove sklonosti dubokoj meditativnoj osjećajnosti koja ga je vodila slikarskom&nbsp;istraživanju u kategorijama svjetlosti i tame&ldquo; (Zdenko Rus).</p> <p> <br /> Na takvoj &bdquo;pozadini dugoga trajanja&ldquo; (Tonko Maroević), sve su umjetnikove faze (morfolo&scaron;ke i tematske) iznimno uvjerljive i opravdane, jednako kao &scaron;to nemamo &scaron;to dodati ili prigovoriti njegovoj inačici ekspresionizma koji je postao opći znak vremena, s kojim se Seder &bdquo;sinkronizirao na način doista samokretajućeg i samopotičućeg nastojanja &ndash; puknuće između ovostranosti i&nbsp; onostranosti nije vi&scaron;e tragično raspolovljeno&ldquo; (Z. Rus). No, poticajni i krepki talozi tradicije i velikih prethodnika modernizma uvijek postoje u tkivu djela pa se tako s dana&scaron;njim vremenskim odmakom ne možemo ne složiti s tezom Zdenka Rusa iz 1987. kada nas upućuje kako Sederovi impulsi dolaze iz vlastite&nbsp;sredine: &bdquo;onog Tartaglina kulta slikanja i Hermanova mita ekspresije&ldquo;, ističući kako te veze nisu izravno vidljive, ali su prisutne.</p> <p> <br /> Mlađe generacije hrvatskih umjetnika i kustosa danas percipiraju Đuru Sedera isključivo kao značajnog predstavnika novog vala europskog ekspresionizma i tzv. Nove slike u hrvatskom suvremenom slikarstvu, iako je slikar kao član Gorgone pro&scaron;ao kompleksan autodijalog o temi ispražnjenosti prizora i stvari na slici, &bdquo;položaju mučne praznine bez lika čovjeka&ldquo; (Seder), koja se u ranijim&nbsp; djelima iskazivala kroz enformelni senzibilitet i crno-bijelu inačicu suprematizma. Jer Seder se tek povremeno, kratkotrajno prepu&scaron;tao gorgona&scaron;koj ironiji, nihilizmu, i besperspektivnosti, poku&scaron;avajući kroz suvisle analize svijeta oko sebe vratiti slici smisao postojanja. Da vjeruje u trajnu&nbsp;opstojnost slike i njezinu značajnu funkciju u suvremenosti, kao i da nakon radikalne &bdquo;spekulacije o svjetlosti koja slikarski izgovara svijet koji svijetli&ldquo; (Zdenko Rus) dolazimo do &bdquo;pitanja o transcendenciji, putu prema unutra&ldquo; (Mirko Jozić), religioznim temama i mjestu Krista u Sederovu djelu, to za svakog pažljivog čitača Sederova djela neće biti neutemeljen i alogičan put unutarnjeg&nbsp;umjetnikova razvoja. Naime, umjetnikove kr&scaron;ćanske teme jedan su od najboljih primjera suvremenog sakralnog slikarstva i izvan hrvatskih granica pa je tako Marin Ivanović recentno kontekstualizirao Sederov sakralni opus kao &bdquo;jednu od najvi&scaron;e rangiranih sakralnih cjelina na&scaron;e suvremene umjetnosti, za razliku od brojnog vrludanja nad ambisom izuzetnog kiča, čija je banalnost, naracija i<br /> dekorativnost obezvrijedila temu&ldquo;.</p> <p> <br /> S jedne je strane (ex)gorgona&scaron;ka osjetljivost na probleme čovjeka u dana&scaron;njem dru&scaron;tvu Sederu pojačala senzibilitet prema temi socijalno-egzistencijalnih nepravdi (&bdquo;Kontejnera&scaron;i&ldquo;, &bdquo;Sakupljač plastičnih boca&ldquo;, &bdquo;Kontejneri&ldquo;, &bdquo;1. Maj&ldquo;), koja će se punom snagom otjelotvoriti u umjetnikovim recentnim slikama, no s druge je strane takav ciklus tem&acirc; preslika svijeta u kojem smo zaboravili na&nbsp;Boga, milost prema drugomu, suosjećajnost i socijalnu pravdu.</p> <p> <br /> Već je vi&scaron;e puta nagla&scaron;eno kako se kao sredi&scaron;nja tema Sederovog djela može istaknuti ljubav, odnosno, ljubav koja je njegova velika sporedna podtema jer nije na svim slikama formalno ili ikonografski vidljiva. Općoj ljubavi prethodi čežnja: &bdquo;kroz velike ljudske čežnje, poput čežnje za susretom, čežnje za ljubavlju i čežnje za spasenjem&ldquo; (Mirko Jozić), dolazimo do odgovora koji opravdava na&scaron;u zemaljsku egzistenciju. Seder u svojem djelu nudi cjelovite odgovore koji će za<br /> neke ići prema interpretaciji novog oblika Božje nazočnosti u čovjeku, a za druge prema novom obliku čovjekove nazočnosti u svijetu.</p> <p> <br /> &bdquo;Duh vremena je kroz Sederovo slikarstvo procvjetao. Umjetnik nije popustio pred njegovom destrukcijom, nije dozvolio da ga samelje u neaktivnosti u koju s godinama i rastućim ugledom zapadaju njegovi brojni kolege svih generacija. Njegova zima pre&scaron;la je u proljeće&ldquo;, zapisat će nedavno Feđa Gavrilović. Bez obzira na umjetnikovu neukroćenu gestu i bujnu materičnost slike &ndash; koja vi&scaron;e govori u prilog metafizičkim obračunima sa samim sobom i drugima, gdje se simbolički želi premostiti ograničenja materijalnog svijeta &ndash; Sederovo je djelo snažan manifest nade u ljubav i ipak neko bolje čovječanstvo. On na sjajećem vrhuncu mudrosti svojeg života &ndash; kao i Slobodan Vuličević - ne vjeruje&nbsp;predapokaliptičnim ljudima, ali uporno navija za Čovjeka.<br /> <br /> <strong>Iva K&ouml;rbler</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Biografija:</strong></p> <p> <strong>Đuro Seder</strong> (Zagreb, 1927.), diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Antuna Mezdjića, a 1953. zavr&scaron;io specijalku iz slikarstva kod Marina Tartaglie. Bio je član umjetničke grupe Gorgona. Radio je kao ilustrator i grafički dizajner do 1981., kada počinje raditi kao docent na ALU u Zagrebu, gdje i danas ima svoj atelijer u statusu profesora emeritusa. Objavljivao je pjesme tijekom 1960- ih i 1970- ih (Razlog, Kolo, Forum, Republika), a u nakladi BiblioTeke godine 1978. izlazi mu zbirka pjesama &bdquo;Otac iz lonca&ldquo;.</p> <p> <br /> Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja strukovnih udruga za životno djelo te glavnih nacionalnih nagrada (Vladimir Nazor, Danica s likom Marka Marulića). Redovni je član HAZU od 2000. godine, a od 2011. obna&scaron;a i funkciju voditelja Gliptoteke HAZU. Radovi mu se nalaze u svim najvažnijim hrvatskim muzejskim, galerijskim, crkvenim i privatnim zbirkama, ali i izvan na&scaron;ih granica (Graz,<br /> M&uuml;nchen, Budimpe&scaron;ta, New York).</p> <p> &nbsp;</p>

Zanemareni prostori... Dvojnosti

<p> <img alt="" src="/files/images/2020/dvoj.jpg" style="width: 450px; height: 198px;" /></p>

Uz Mir za mir : 2010. – 2020.

<p> Na Međunarodni dan mira, 21. rujna 2020. godine u Studiju Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu (Ulica dr. Ivana Broza 2) bit će postavljena izložba <em>GAA : Uz Mir za mir : 2010. &ndash; 2020</em>., koju smo priredili povodom prve okrugle obljetnice obilježavanja Međunarodnog dana mira u Galeriji Antuna Augustinčića.</p> <p> Galerija je sudjelovala u prvom obilježavanju Međunarodnog dana mira u Hrvatskoj 2003. godine, koje je inicirala Vlada RH, a kako se ta inicijativa nakon toga nije nastavila, odlučili smo 2010. godine otpočeti samostalno slaviti taj dan. Nastavljajući do danas, postali smo jedini muzej u Hrvatskoj koji to čini. Osjetili smo se pozvanima upravo zbog Augustinčićeva spomenika <em>Mir</em> (postavljenog 1954. uz zgradu UN-a u New Yorku), čiji originalni gipsani model dominira na&scaron;om Galerijom.Tim dugoročnim programom &ndash; simbolički nazvanim <em>Uz Mir za mir</em> &ndash; predstavljamo kiparske radove koji se referiraju na temu mira te time na primjeren način pridonosimo &scaron;irenju mirotvornog duha i omogućavamo komparaciju različitih likovnih govora.</p> <p> Ovogodi&scaron;nja izložba je pregled dosada&scaron;njih 10 izložaba: Marijn Abelman &ndash; <em>Nedužni krivi</em>, 2010., Leonardo Dok&scaron;a &ndash; <em>Rat i mir</em>, 2011., <em>Moj portret za muzej</em>, 2012., Petar Popijač i Božidar Pejković &ndash; <em>Dijalog</em>, 2013., Nikola Džaja &ndash; <em>Uz Mir za mir</em>, 2014., Mile Blažević &ndash; <em>Mirotvorenje</em>, 2015., Dragoslav Dragičević &ndash; <em>Strah(i)mir</em>, 2016., Ana Mu&scaron;ćet &ndash; <em>Zastave</em>, 2017., Alana Kajfež &ndash; <em>Prisutnost mirnih voda</em>, 2018. i Marina Cvitić &ndash; <em>Rodovi predaka</em>, 2019. Prema koncepciji Božidara Pejkovića, izložba sadržava tiskovine koje su tim prigodama nastajale i radove zastupljenih umjetnika koji su kao pokloni autora u&scaron;li u Zbirku Salona Galerije Antuna Augustinčića.</p> <p> Zbog aktualne situacije koja i nadalje zahtijeva fizičko distanciranje, izložbu započinjemo bez otvorenja, a može se razgledati do 21. listopada 2020. godine.</p> <p> Izložba je ostvarena uz potporu Ministarstva kulture i medija RH.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:</strong></p> <p> Božidar Pejković, vi&scaron;i kustos</p> <p> voditelj GAA</p> <p> MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA</p> <p> Galerije Antuna Augustinčića</p> <p> Trg Antuna Mihanovića 10</p> <p> 49290 Klanjec</p> <p> +385 (0)49 550 343; 550 093</p> <p> <a href="mailto:gaa@mhz.hr">gaa@mhz.hr</a></p> <p> <a href="http://www.gaa.mhz.hr">www.gaa.mhz.hr</a></p> <p> &nbsp;</p>

Maša Bajc / Priroda stvari

<p> Gradska galerija Striegl priredila je izložbu suvremene hrvatske fotografkinje Ma&scaron;e Bajc pod nazivom &#39;&#39;Priroda stvari&#39;&#39;. Otvorenje izložbe će se održati u dvori&scaron;tu Holandske kuće u Sisku, 21. 9. 2020, u 18 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> Odrednica ovog rada u nastajanju (2018. &ndash; 2020.) kojeg donosimo u kontekstu ove izložbe je prostor livade koja je sjeci&scaron;te prirodnog prostora s urbaniziranom periferijom grada.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorica hodajući kontinuirano istražuje livadu u susjedstvu, te ju koristi kao metaforu kako bi zabilježila odnos zajednice (kojoj pripada) prema prostoru i pejzažu. Rad se sastoji od serije fotografija i teksta.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Prema antropologiji pejzaža, ljudi osim &scaron;to žive u određenom prostoru/pejzažu, žive i kroz njega: taj je pejzaž neodvojiva komponenta u njihovim dru&scaron;tvenim i kulturnim životima. Kao &scaron;to ljudi oblikuju pejzaž fizički i simbolički, on recipročno utječe na oblikovanje njihovog identiteta i međusobnih veza (prema Paola Filippucci: Landscape, Cambridge Encyclopedia of Anthropology, 2018.).</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na prostoru livade izmjenjuju se kultivirane povr&scaron;ine polja i nasipa s divljim raslinjem i divljim životinjama, kao i divljim odlagali&scaron;tima smeća. Livada koja se prostire na 2-3 km2 funkcionira poput mikrokozmosa te se koristi za &scaron;etnje, rekreaciju, poljoprivredu, ispa&scaron;u, lov, sakupljanje ljekovitog bilja i sl. Na njoj se susreću i mimoilaze različite generacije ljudi koje su je oblikovale jednako kao &scaron;to je i ona oblikovala njih i njihova sjećanja. Granicu s gradom čine pruga i makadam koji vodi do groblja. Nova gradska obilaznica uskoro će proći prostorom livade. U postepenom nestajanju i sužavanju prirodnog prostora na neki se način ogledaju tendencija razvoja grada i dru&scaron;tvene promjene.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorica fotografijama bilježi predmete uočene tijekom &scaron;etnji: odbačene predmete prirodnog i umjetnog porijekla, ali i prirodne pojave i mijene. Istražuje tragove i nepoznanice i svijet koji ostavlja te tragove, stvari koje se bacaju i spaljuju, stvari koje su nekad ne&scaron;to značile.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Iako su fotografirani na crnoj pozadini, izmiču strogoj objektivnoj analizi i klasifikaciji, pritajeni su, ne sasvim jasnih obilježja te ih nije lako identificirati. Evociraju prolaznost i nestajanje.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Uz fotografije predmeta, autorica fotografira i sam prostor, bilježi susrete na livadi i ispričane priče koje dio rada kroz tekst ili fotografiju.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Časopis &nbsp;FOTOTXT</strong></p> <p> Kao sastavni dio ove izložbe i suradnje na zadnji dan izložbe, 9. listopada 2020., predstavit ćemo novi broj <strong>časopisa FOTOTXT</strong>.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Riječ je o periodičkoj publikaciji Ureda za fotografiju koja donosi tekstualne i vizualne materijale sa zadaćom istraživanja, interpretacije i kontekstualiziranja umjetničkih radova u mediju fotografije. Pritom je sam medij shvaćen kao &ldquo;dru&scaron;tvena praksa &ndash; aktivna i nimalo nedužna, jer mijenja na&scaron;u percepciju i utječe na razumijevanje odnosa&rdquo;, a sastavni dio broja koji ćemo promovirati u Sisku bit će i opsežan intervju Sandre Križić Roban, Lane Lovrenčić, Tanje &Scaron;poljar i Alme Trauber s Ma&scaron;om Bajc kojim nastojimo analizirati bitne rakurse Ma&scaron;inog pristupanja ovoj izložbi, ali i pozicionirati njeno dosada&scaron;nje kretanje poljima fotografskog umjetničkog diskursa.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O fotografkinji:</strong></p> <p> Ma&scaron;a Bajc rođena je 1980. godine u Čakovcu. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Godine 2010. stječe diplomu MFA in Imaging Arts na Rochester Institute of Technology u Rochesteru, savezna država NY. Trenutno radi kao fotografkinja i edukatorica u području fotografije (predavala je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, &Scaron;koli za primjenjenu umjetnost i dizajn te vodila vi&scaron;e fotografskih radionica).&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izlagala je na samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu od kojih ističemo:</p> <p> &nbsp;</p> <p> 2020. Muzej &ndash; Museo Lapidarium, Novigrad. 11. Međunarodni festival</p> <p> vizualnih umjetnosti</p> <p> 2018. And There Was Evening, And There Was Morning, UML Gallery, University of Massachussets, Lowell, MA</p> <p> 2018. Izložbeni salon Izidor Kr&scaron;njavi. REFEST Images and Words on</p> <p> Refugee Routes</p> <p> 2017. Ne-obične stvarnosti, Galerija PM, dom HDLU, Zagreb</p> <p> 2014. Poslije ti&scaron;ine, Mala galerija, Poreč; 2015. Ma&scaron;in Imaginarium, Galerija Makina, Pula</p> <p> 2015. Drugačni svetovi: Mlada sodobna fotografija zahodnega Balkana Photon - Centar za sodobno fotografijo, Ljubljana</p> <p> 2013. Bronx Calling: The Second AIM Biennial, Bronx Museum, New York</p> <p> 2011. Superposition, Center on Contemporary Art, Seattle, WA</p> <p> 2010. Kula Lotr&scaron;čak, Zagreb, Scapes</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ova izložba rezultat je suradnje Galerije Spot/Ureda za fotografiju iz Zagreba, AK galerije/Atelieri Koprivnica iz Koprivnice i Gradske galerije Striegl iz Siska.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:</strong></p> <p> Alma Trauber</p> <p> Ravnateljica</p> <p> Gradska galerija Striegl</p> <p> +385 99 2184376</p> <p> +385 44 522 255</p> <p> <a href="http://www.galerija-striegl.hr" target="_blank">www.galerija-striegl.hr</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Izložba i predstava suvremenog plesa / Danas je jučer od sutra

<p> <strong>Predstavu &ldquo;Danas je jučer od sutra&rdquo;</strong>&nbsp;izvodi Umjetnička organizacija Kabinet u sklopu programa &ldquo;Prepoznavanje odsustva&rdquo; Memorijalnog centra Lipa pamti. Riječ je o site-specific predstavi i pratećoj izložbi, &scaron;to znači da su Lipa i Lipljani njena narativna potka, njen scenarij, zvučna slika i scenografija. Njena su pozornica i kulisa. Njeni izvođači i publika, odnosno svjedoci. Materijalno i nematerijalno nasljeđe Lipe tako postaje poticajan okvir za umjetničko istraživanje, analizu stvaranje umjetničkog sadržaja. Predstava je usmjerena ka promi&scaron;ljanju tijela kao interdisciplinarnog &ldquo;medija&rdquo; kojeg odlikuju neiscrpne mogućnosti povezivanja osjetilnih doživljaja s procesima istraživanja, stvaranja, izvedbe, ali i komemoriranja. Kreirana specifičnom tehnikom rada Viewpoints, većim se dijelom temelji na improvizaciji. Pokreti nastaju kao spontane i intuitivne reakcije plesačica na manifestacije drugih tijela ili pojava u vremenu i prostoru. Sve &scaron;to je u dosegu njihovih osjetila, sve &scaron;to mogu vidjeti, čuti i opipati, postaje tijelom plesne izvedbe. Njihovi pokreti uvjetovani su odlukama koje donose iz trenutka u trenutak. Iz mno&scaron;tva mogućih pokreta, odabiru samo jedan. Iz mno&scaron;tva stvaralačkih ideja uprizoruju onu za koju osjećaju da je određenom trenutku&nbsp; izvedbe istinita. A istinitost pronalaze negdje na pola puta između obraćanja pažnje jedna na drugu, na okolinu i sve u njoj sadržano te obraćanja pažnje na sebe, svoj dah i tijelo u pokretu.</p> <p> Pronalaze je u točki susreta izvanjskog i nutarnjeg, zadanog i&nbsp; improviziranog, kolektivnog i individualnog, pro&scaron;log i budućeg. U istom se suglasju gradi i kompozicija izvedbenih elemenata predstave - unutar zadanosti lipajske lokacije i povijesti promi&scaron;lja se prostor, vrijeme, narativ, emocije, pokreti i oblici.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Uz predstavu je u Memorijalnom centru Lipa pamti postavljena i izložba istoga naziva</strong>. Bogatom fotografskom građom, video materijalima te zapisima nastalim tijekom proba, izložba donosi svjedočanstvo i dokumentaciju kompleksnog procesa kreiranja predstave.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Umjetnički program &ldquo;Prepoznavanje odsustva&rdquo;</strong>&nbsp;posvećen je sjećanju na 269 stradalih Lipljana, trajnom ukazivanju na razorne posljedice rata te nepo&scaron;tivanja temeljnih ljudskih prava. Već četvrtu godinu zaredom, program predstavlja umjetnike različitih disciplina koji te&scaron;koj povijesti Lipe prilaze uvijek na drugačiji način, stvarajući nove vrijednosti i značenja. Ovim projektom prvi put zalazi u područje izvedbenih umjetnost te svoj fokus usmjerava ka promi&scaron;ljanju tijela.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Autorski tim</strong></p> <p> Kustosica programa &ldquo;Prepoznavanje odsustva&rdquo;: Vana Gović</p> <p> Autorica / koreografkinja: Ivana Kalc</p> <p> Asistentica koreografije: Mila Čuljak</p> <p> Izvođačice: Tina Perić, Tereza Koro&scaron;ec, Sanda Hunjak, Kristina Žuvela, Tajči Čekada, Nika</p> <p> Krajnović, Željka Rupčić, Morena Scotti Andrić i Tihana Naglić</p> <p> Autori glazbe: Enver Krivac i Endi Oblak</p> <p> Kostimografkinja: Tajči Čekada</p> <p> Fotograf / snimatelj: Karlo Čargonja</p> <p> Producentice: Ivana Kalc i Vana Gović</p> <p> &nbsp;</p> <p> <em>Predstava i izložba organiziraju se u suradnji Umjetničke organizacije Kabinet i Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, uz financijsku podr&scaron;ku Ministarstva kulture RH, Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke te Općine Matulji.</em></p> <p> <em>Umjetnički program &ldquo;Prepoznavanje odsustva&rdquo; čini dio programskog pravca Doba moći u projektu Rijeka 2020 &ndash; Europska prijestolnica kulture.</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>MEMORIJALNI CENTAR &bdquo;LIPA PAMTI&ldquo;</strong></p> <p> Lipa 35, &Scaron;apjane</p> <p> &nbsp;</p> <p> PREDSTAVA SUVREMENOG PLESA</p> <p> <strong>DANAS JE JUČER OD SUTRA</strong></p> <p> organizatori: Umjetnička organizacija Kabinet i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka</p> <p> <strong>premijera: 19. rujna 2020. u 18.30</strong></p> <p> <strong>repriza: 20. rujna 2020. u 18.30</strong></p> <p> <strong>mjesto odvijanja: javni prostor mjesta Lipa</strong></p> <p> Ulaz na izvedbe je slobodan, no broj posjetitelja je ograničen pa se mole posjetitelje da svoj dolazak najave mailom na <a href="mailto:lipapamti@ppmhp.hr">lipapamti(at)ppmhp.hr</a> ili telefonom na 0914440142.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Uvjeti prisustvovanja na predstavi bit će usklađeni s epidemiolo&scaron;kim mjerama. </strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Znameniti pomorci i trgovci s otoka Šipana

<p> U sklopu projekta Kultura u điru Dubrovački muzeji u suradnji s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom 19. rujna u Suđurđu na otoku &Scaron;ipanu organiziraju program <strong>&bdquo;Znameniti pomorci i trgovci s otoka &Scaron;ipana&ldquo;</strong>. Polazak iz gradskog porta galijunom Tirena je u 10 sati. Program je besplatan, a broj polaznika je ograničen.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Pedago&scaron;ki odjel Dubrovačkih muzeja u vrtu ljetnikovca Vice Stjepovića-Skočibuhe održat će edukativnu radionicu &bdquo;Brodolom dubrovačkog jedrenjaka sv. Jerolim&ldquo; za učenike od petog do osmog razreda osnovne &scaron;kole. Brodolom se datira u 16. stoljeće u vrijeme najvećeg gospodarskog i dru&scaron;tvenog uspona Dubrovačke Republike. Na uvodnom predavanju djeca će steći osnovne informacije o zlatnom dobu Dubrovačke Republike i o predmetima ovog brodoloma koji su izloženi u stalnom postavu Pomorskog muzeja. Skrenut će se pažnja na razvoj brodova i navigacijskih instrumenata te na važnost trgovine i pomorstva za gospodarstvo Dubrovačke Republike. Na kraju radionice, djeca će se oku&scaron;ati i u izradi kompasa pod vodstvom preparatora za drvo Željka Ćatića. Autori radionice su vi&scaron;a muzejska pedagoginja Aleksandra Pite&scaron;a i kustos pedagog Bruno Bijađija.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Za vrijeme trajanja edukativne radionice sudionike će kroz pomorsku povijest otoka &Scaron;ipana provesti voditeljica Pomorskog muzeja Dubrovačkih muzeja Ana Kaznačić Skurić, nakon čega će turistička vodičica Marija Goravica održati vodstvo kroz ljetnikovac. Program zavr&scaron;ava nastupom Brass kvinteta DSO-a koji će, po uzoru na muziciranje u dubrovačkim ljetnikovcima, održati koncert renesansne i barokne glazbe. Brass kvintet čine Džemal Cakić i Damir Butigan, trublje; Martin Hrćan i Toni Kursar, horne i Karmen Pervitić, udaraljke.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Info za posjetitelje:</strong></p> <p> Molimo sve posjetitelje da i na ovom događanju ostanu odgovorni i pridržavaju se preporučenih epidemiolo&scaron;kih mjera. Tijekom održavanja programa obvezno je no&scaron;enje za&scaron;titne maske.&nbsp; Partneri u projektu Kultura u điru su Grad Dubrovnik, Turistička zajednica Grada Dubrovnika, ustanove u kulturi te gradski kotari/mjesni odbori<strong>.&nbsp; </strong>Broj polaznika je ograničen, a prijave za sudjelovanje (ime, prezime i kontakt broj) se primaju do 18. rujna do 16 sati na e-mail: <a href="mailto:radionice@dumus.hr">radionice@dumus.hr</a>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Plan programa </strong></p> <p> 10.00 &ndash; polazak iz Porta</p> <p> 12.00 &ndash;&nbsp; dolazak na &Scaron;ipan</p> <p> 12.00 - 14.00 &nbsp;&ndash;&nbsp; slobodno vrijeme</p> <p> 14.00 &ndash; 15.30 &ndash; &nbsp;radionica za djecu u ljetnikovcu Vice Stjepovića &ndash; Skočibuhe</p> <p> 14.00 &ndash; 15.45 &ndash; kratka &scaron;etnja kroz pomorsku povijest otoka &Scaron;ipana; stručno vodstvo kroz ljetnikovac i &scaron;etnja do crkve sv. Duha</p> <p> 15.45 &ndash; 16.15 &nbsp;&ndash;&nbsp; nastup Brass kvinteta DSO-a u ljetnikovcu Vice Stjepovića - Skočibuhe</p> <p> 16.45 &nbsp;&ndash;&nbsp; &nbsp;polazak za Grad</p> <p> 19.00 &nbsp;&ndash;&nbsp; &nbsp;dolazak u Porat</p> <p> &nbsp;</p>

Barokni ritam, suvremeni tonalitet

<div> Otvorenje skupne, tematske, međunarodne izložbe vezane uz program Festivala Varaždiskih baroknih večeri 2020. &quot;Barokni ritam, suvremeni tonalitet&quot; održat će se u subotu, 19.rujna 2020. u 18 sati u KERAMEIKONOVA Galerije K10, Kukuljevićeva 10, Varaždin.</div> <div> Kustosica i selektorica: Vi&scaron;nja Slavica Gabout, povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka</div> <div> Koordinatorica: Željka Bračko</div> <div> Izlažu: Vesna Aralica, Sandra Ban, &Scaron;tefanija Barana&scaron;ić, Smiljana Brezovec Me&scaron;trić, Ana Ere&scaron;, Sapana Gandharb, Margareta Krstić, Gordana Laba&scaron;, Darinka Lapajne, Ljubica Lovrenčić, Vi&scaron;nja Markovinović, Vlasta Pastuović Aleksić, Nika Petrović, Snježana Pokos-Vujec, Boris Roce, Nikolina Rodić Grgac i Nata&scaron;a Sikora te odabrani internacionalni autori iz KERAMEIKONOVE MEĐUNARODNE ZBIRKE SUVREMENE KERAMIKE</div> <div> Organizator izložbe: KERAMEIKON-HKU, Hrvatsko keramičarsko udruženje, Varaždin</div> <div> Partner izložbe: Festival &bdquo;Varaždinske barokne večeri&ldquo;</div>

145 godina od osnutka DVD-a Sveti Ivan Zelina

<p> Davne 1842. godine izbio je veliki požar u Svetom Ivanu Zelini u kojem je izgorila većina kuća u samom centru grada. Taj događaj je potaknuo istaknute zelinske obrtnike da pokrenu osnivanje vatrogasnog dru&scaron;tva te su 1. rujna 1875. godine osnovali Dobrovoljno vatrogasno dru&scaron;tvo u Svetom Ivanu na Zelini. Djelovanje Dru&scaron;tva se nije baziralo samo na vatrogastvo već se tijekom godina Dru&scaron;tvo aktivno angažiralo u dru&scaron;tveni život Svetog Ivana Zeline tako da su članovi Dru&scaron;tva bili i osnivači i pokretači drugih kulturni dru&scaron;tava te su osnovali &#39;&#39;Vatrogasni tambura&scaron;ki zbor&#39;&#39;, jedan od prvih i rijetkih u Hrvatskoj, a 1904. i Puhački orkestar. Uz brojne vatrogasne intervencije, Dru&scaron;tvo organizira i aktivno sudjeluju u vatrogasnim vježbama i natjecanjima, a od 2012. je pokrenuto i vatrogasno natjecanje &ndash; fire combat &#39;&#39;Zeleni plamen&#39;&#39;</p> <p> &nbsp;</p>

Skrivene slike - InfraRedArt / Nada Žiljak

<p> U Zavičajnom muzeju u Biogradu, a u suradnji sa Gradskom galerijom Biograd postavljena je izložba &ldquo;Skrivene slike - InfraRedArt&rdquo; akademske slikarice i grafičarke Nade Žiljak. Izložba se sastoji od 16 radova u tehnici akrila na platnu, formata 105x125 i 60x50 cm.<br /> <br /> Posebnost ove izložbe je u tome &scaron;to se radi o dualnim slikama te zapravo imamo 32 slike. Osim 16 vidljivih radova, u bliskom infracrvenom dijelu spektra skriveno je 16 slika nevidljivih ljudskom oku. Za promatranje u tom dijelu spektra za vrijeme trajanja izložbe biti će na raspolaganju IR kamera kako bi posjetitelji mogli vidjeti i skrivene slike prilikom razgledanja.<br /> <br /> Osim toga, pripremljena je i animacija (mp4 video zapis) za prikaz na TV-u u Muzeju, a koja sadrži presjek vidljivosti slike kroz vidljivo područje elektromagnetskog dijela spektra od 380 do 750 nm, te prijelaz u blisko infracrveno područje na oko 750 pa sve do 1.000 nm. Na taj način izložba dobiva dodatnu multimedijalnu komponentu i mogućnost virtualne posjete.<br /> <br /> Ako epidemiolo&scaron;ke prilike dozvole, tijekom rujna biti će organizirana svečanost otvorenja uz prisustvo autorice Nade Žiljak i supruga prof. emer. Vilka Žiljaka, autora InfraReDesing patenta, iz kojeg je razvijena i ideja InfraRedArt-a.</p> <p> Radno vrijeme Muzeja je radnim danom od 7 do 15 sati, ili prema najavi na tel.: 023 383721 ili e-mail: <a href="mailto:info@muzej-biograd.com">info@muzej-biograd.com</a>.</p>

Žensko dopisivanje / Mateja Rusak i Tihana Karlović

<p> U Galeriji HDLU &ndash; Kula stražarnica Staroga grada Varaždin bit će u petak, 18. rujna 2020. u 19 sati otvorenje izložbe autorica Mateje Rusak i Tihane Karlović.</p> <p> Kako biti umjetnica, žena, prijateljica i majka u dana&scaron;njem svijetu kapitalizma i brzine, kada&nbsp; je umjetnost neprepoznata i marginalizirana? Bavljenje umjetno&scaron;ću iziskuje vrijeme, prostor, razumijevanje... Umjetnički projekt Žensko dopisivanje/ Female correspondence pokrenut je radi potrebe za stvaranjem, potrebe za izmjenom misli i ideja, poticanja na stvaralački rad te međusobne podr&scaron;ke i stvaranja mreže umjetnica.</p> <p> Projekt se bavi likovnom komunikacijom, isključivo umjetnica, u formi likovnog dopisivanja. Umjetnice iz različitih dijelova svijeta, životnih priča i perioda života međusobno izmjenjuju informacije komunicirajući sebi svojstvenim senzibilitetom i likovnim jezikom u grafičkim tehnikama. One progovaraju o likovnim problemima i motivima koji ih okupiraju. &Scaron;alju poruke, ali i odgovaraju na one dobivene od umjetnice s kojom komuniciraju.</p> <p> Projekt je započeo u siječnju 2019. godine i u njemu sudjeluje &scaron;esnaest umjetnica iz Hrvatske, Poljske, Slovenije, SAD-a i &Scaron;panjolske. Od 2019. u projektu sudjeluju Mateja Rusak, Tihana Karlović, Anna Trojanowska, Raquel Amat, Ana Salopek, Kristina Pongrac, Dora Bakek, RalucaIancu, a od 2020. Iva Gobić, Gloria Sellan, Maja Franković, Svetlana Jakimovska Rodić, Irena Kečke&scaron;, Maja Zemunik Khovaladi, Carmen Bačura Potočić i Monika Jurić.</p> <p> Umjetnice se dopisuju grafikama malog formata, 10,5X15 cm, formata razglednice otisnutih u ediciji od 10 grafika, različitim ritmom slanja grafika/pisama. Neke se dopisuju svaki mjesec, neke svaka dva mjeseca, a neke svaka četiri mjeseca. Medij grafike izabran je kao stari medij koji može biti vrlo aktualan i baviti se suvremenim problemima kroz likovnost, ali i postavljati pitanja o suvremenom dru&scaron;tvu kao &scaron;to je nedostatak istinske komunikacije koja se izgubila kori&scaron;tenjem dru&scaron;tvenih mreža. Ova likovna djela nastala kroz mjesece dopisivanja čine izložbu koju otvaramo u Galeriji HDLU.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Industrijska baština Siska i Rijeke

<p> <span style="color: rgb(32, 32, 32); font-family: Helvetica; font-size: 16px; text-align: justify;">U sklopu manifestacije &bdquo;8. Dani industrijske ba&scaron;tine grada Siska&ldquo;, Fotoklub &bdquo;Siscia Obscura&ldquo; i Gradski muzej Sisak organizirat će 7. put za redom izložbu na temu industrijske ba&scaron;tine. Izložba je rezultat suradnje fotografa iz gradova Rijeke i Siska. U sklopu projekta Sisak će ugostiti dva fotografa iz Rijeke, Borislava Božića i Petra Trinajstića, koji će fotografirati ba&scaron;tinu Siska, a Rijeka će ugostiti dvije fotografkinje iz Siska, Irmu Podore&scaron;ki i Lornu Kijurko, koje će fotografirati industrijsku ba&scaron;tinu Rijeke.</span><br style="color: rgb(32, 32, 32); font-family: Helvetica; font-size: 16px; text-align: justify;" /> <span style="color: rgb(32, 32, 32); font-family: Helvetica; font-size: 16px; text-align: justify;">Ovom izložbom sisačka i riječka industrijska ba&scaron;tina stavljene su u &scaron;iri kontekst te izlaze izvan okvira lokalne sredine. Cilj&nbsp;izložbe je popularizacija industrijske ba&scaron;tine, fotografske djelatnosti te&nbsp;povezivanje gradova Siska i Rijeke.</span><br style="color: rgb(32, 32, 32); font-family: Helvetica; font-size: 16px; text-align: justify;" /> <span style="color: rgb(32, 32, 32); font-family: Helvetica; font-size: 16px; text-align: justify;">Izložba se može pogledati do 2. listopada 2020.</span></p>

Karla Čurčinski / Čekanje

<p style="color: rgb(51, 51, 51); font-family: &quot;Segoe UI&quot;, &quot;Segoe UI Web Regular&quot;, &quot;Segoe UI Symbol&quot;, &quot;Helvetica Neue&quot;, Arial, sans-serif;"> Otvorenje samostalne izložbe&nbsp;<strong><em>&quot;Čekanje&quot;</em></strong>&nbsp;akademske umjetnice&nbsp;<strong>Karle Čurčinski</strong>&nbsp;održat će se u četvrtak&nbsp;<strong>17. rujna</strong>&nbsp;2020. s početkom&nbsp;<strong>u 19 sati</strong>&nbsp;u&nbsp;<strong>Galeriji ZILIK&nbsp;</strong>(Radićeva 13, Karlovac). Magistra grafike Karla Čurčinski ove godine je sudjelovala na Malom ZILIK-u te osmislila čak dvije različite radionice za djecu. Na jutarnjoj radionici pod nazivom&nbsp;<strong><em>&quot;Moj svemir&quot;</em></strong>&nbsp;koja je započela čitanjem kratkog ulomka iz knjige Carla Sagana &bdquo;<em>Pale blue dot&ldquo; (Plava točka u beskraju)</em>&nbsp;i opisom svemira djeca su saznala da postoje planeti na kojima umjesto ki&scaron;e padaju dijamanti, sumporna kiselina, staklo i željezo &scaron;to ih je posebno fasciniralo. Nakon kratkog uvoda kojem je cilj bio potaknuti djecu na razmi&scaron;ljanje i ma&scaron;tanje, mali&scaron;ani su osmislili vlastite svemire koje su potom oslikali s akrilnim bojama na platnene torbe. Na poslijepodnevnoj radionici pod nazivom&nbsp;<strong><em>&quot;Novi dinosaurusi&quot;</em></strong>&nbsp;djeca su trebala zamisliti kako bi dinosaurusi izgledali da danas hodaju Zemljom te su svoje interpretacije dinosaurusa izveli u tehnici kolaža na kartonu.</p> <p style="color: rgb(51, 51, 51); font-family: &quot;Segoe UI&quot;, &quot;Segoe UI Web Regular&quot;, &quot;Segoe UI Symbol&quot;, &quot;Helvetica Neue&quot;, Arial, sans-serif;"> &nbsp;</p> <p style="color: rgb(51, 51, 51); font-family: &quot;Segoe UI&quot;, &quot;Segoe UI Web Regular&quot;, &quot;Segoe UI Symbol&quot;, &quot;Helvetica Neue&quot;, Arial, sans-serif;"> &nbsp;</p> <p style="color: rgb(51, 51, 51); font-family: &quot;Segoe UI&quot;, &quot;Segoe UI Web Regular&quot;, &quot;Segoe UI Symbol&quot;, &quot;Helvetica Neue&quot;, Arial, sans-serif;"> <u>O izložbi:</u></p> <p style="color: rgb(51, 51, 51); font-family: &quot;Segoe UI&quot;, &quot;Segoe UI Web Regular&quot;, &quot;Segoe UI Symbol&quot;, &quot;Helvetica Neue&quot;, Arial, sans-serif;"> Na samostalnoj izložbi akademska umjetnica Karla Čurčinski predstavit će se s ukupno 27 radova različitih formata izvedenih u kombiniranoj tehnici, te video animacijom koji su dio recentnog ciklusa pod nazivom &quot;Čekanje&quot;. &nbsp;U vremenu kada svi jurimo i žurimo i u stalnoj smo utrci s vremenom, čekanje pruža jedan kontemplativni trenutak jer nas primora da stanemo i ... čekamo. U periodu čekanja ponekad se jave oni jedinstveni trenuci potpune bistrine i osvije&scaron;tenja pri čemu se suočavamo sami sa sobom, katkad iznova upoznamo sami sebe, a nerijetko se i zbližimo s drugim pojedincima koji čekaju. Upravo taj, naizgled nebitan, period čekanja koji prethodi svemu važnome čini tematsku osnovicu u radu Karle Čurčinski.</p> <p style="color: rgb(51, 51, 51); font-family: &quot;Segoe UI&quot;, &quot;Segoe UI Web Regular&quot;, &quot;Segoe UI Symbol&quot;, &quot;Helvetica Neue&quot;, Arial, sans-serif;"> Ciklus radova predstavlja vizualne bilje&scaron;ke nagla&scaron;enih stanja, misli i emocija, a tek u manjoj mjeri aktivnosti i događaja. Iza svakog rada stoji osobna priča autorice, crtica iz života nastala u periodu čekanja, ali cilj nije razotkriti osobni doživljaj već u vlastitom procesu čekanja dopustiti priči da se sama izgradi na temelju viđenog, percipiranog i usvojenog. Radovi su najče&scaron;će izvedeni u kombiniranoj tehnici pri čemu autorica koristi kolaž, akvarel, ručni vez na platnu, olovku, marker, kredu, drvenu bojicu, ugljen i digitalni crtež. Iznimno zrelim, osvije&scaron;tenim i prepoznatljivim rukopisom Karla Čurčinski oblikuje stanja, misli i emocije koje često izražava putem velikih povr&scaron;ina praznine odnosno bjeline papira ili platna dok crtica određene emocije lebdi vlastitim svemirom zabilježenih iskustava. Puna&scaron;ne ljudske figure krajnje disproporcionalnih tijela nisu individue već simboli ljudske prisutnosti&hellip;</p> <p style="color: rgb(51, 51, 51); font-family: &quot;Segoe UI&quot;, &quot;Segoe UI Web Regular&quot;, &quot;Segoe UI Symbol&quot;, &quot;Helvetica Neue&quot;, Arial, sans-serif;"> &nbsp;</p> <p style="color: rgb(51, 51, 51); font-family: &quot;Segoe UI&quot;, &quot;Segoe UI Web Regular&quot;, &quot;Segoe UI Symbol&quot;, &quot;Helvetica Neue&quot;, Arial, sans-serif;"> <strong>Čekanje omogućuje spoznaju i osvje&scaron;ćivanje onih dijelova sebe kojima se vjerojatno nikada ne bismo posvetili da nismo morali čekati. Jer uvijek postoji ne&scaron;to veće, važnije, hitnije od odraza sunca na povr&scaron;ini vode, mirisa proljeća u da&scaron;ku vjetra ili pak bivanja sa samim sobom. Karla Čurčinski utjelovila je svijet čekanja ukazujući kako uz osjećaj nestrpljivosti i nelagode koji najče&scaron;će poistovjećujemo s pojmom čekanja, u samom periodu čekanja možemo otkriti i onaj divan osjećaj prepoznavanja nečeg pravog, lijepog i iskrenog. To je onaj trenutak kada &quot;čekanje stavimo na čekanje&quot;, kada svijet stane, vrijeme nestane, a mi osjetimo ne&scaron;to &scaron;to je beskrajno stvarno samo i isključivo zahvaljujući tom jedinstvenom trenutku čekanja.</strong></p> <p style="color: rgb(51, 51, 51); font-family: &quot;Segoe UI&quot;, &quot;Segoe UI Web Regular&quot;, &quot;Segoe UI Symbol&quot;, &quot;Helvetica Neue&quot;, Arial, sans-serif;"> &nbsp;</p> <p style="color: rgb(51, 51, 51); font-family: &quot;Segoe UI&quot;, &quot;Segoe UI Web Regular&quot;, &quot;Segoe UI Symbol&quot;, &quot;Helvetica Neue&quot;, Arial, sans-serif;"> &nbsp;</p> <p style="color: rgb(51, 51, 51); font-family: &quot;Segoe UI&quot;, &quot;Segoe UI Web Regular&quot;, &quot;Segoe UI Symbol&quot;, &quot;Helvetica Neue&quot;, Arial, sans-serif;"> <u>O autorici:</u></p> <p style="color: rgb(51, 51, 51); font-family: &quot;Segoe UI&quot;, &quot;Segoe UI Web Regular&quot;, &quot;Segoe UI Symbol&quot;, &quot;Helvetica Neue&quot;, Arial, sans-serif;"> <strong>Karla Čurčinski</strong>&nbsp;(magistra grafike) rođena je 1993. godine u Zagrebu. Diplomirala je grafiku 2017. godine u klasi profesora Svjetlana Junakovića na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Zimski semestar 2015. / 2016. je provela u inozemstvu, Belfastu, Sjevernoj Irskoj. Dobitnica je dviju Rektorovih nagrada. Do sada je imala dvije samostalne izložbe (Čekanje, galerija Razvid, Zapre&scaron;ić 2019. i San Stvarnosti, Živi Atelje DK, 2017., Zagreb) te je sudjelovala na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu od kojih su neke: Bratoljub - prvi ilustrirani rječnik stranih riječi, Centar za kulturu Tre&scaron;njevka, Zagreb / Beograd, Ulična galerija (2019.), 54. Zagrebački salon vizualnih umjetnosti - &ldquo;Bez anestezije&rdquo;, HDLU, Zagreb (2019.), 2. Samoborski salon, galerija Prica, Samobor (2019.), APPOINTMENT, galerija Dobra Vaga, Ljubljana, Slovenija (2019.), 36 Mountains, HDLU (2018.), 7. hrvatski biennale ilustracija, Klovićevi dvori (2018.), 8. zagorski likovni salon, Krapina (2018.), 4. hrvatski međunarodni triennale autoportreta, galerija Prica, Samobor (2017.), That&#39;s a Mole, Torino, Italija (2017.), Notte di fiaba, Riva del Garda, Italija (2017.), Knjige za gledanje- knjige za čitanje, galerija &Scaron;ira (2017.), Zajedno u staklu, muzej Mimara (2016.), 3. hrvatski međunarodni triennale autoportreta, galerija Prica, Samobor (2014.). Članica je HDLU i HULU. Živi i radi u Zagrebu.</p> <p style="color: rgb(51, 51, 51); font-family: &quot;Segoe UI&quot;, &quot;Segoe UI Web Regular&quot;, &quot;Segoe UI Symbol&quot;, &quot;Helvetica Neue&quot;, Arial, sans-serif;"> &nbsp;</p>

Pljuskara - izvor života

<p> Muzej Brodskog Posavlja i planinarsko dru&scaron;tvo &quot;Dilj-gora&quot; pozivaju na otvorenej izložbe &quot;Pljuskara - izvor života&quot;.</p>