Kapa dolje!

<div> Izložbom &ldquo;Kapa dolje !&rdquo; - Priča o (ne)pokrivanju glave obilježava se 100. obljetnica Etnografskoga muzeja u Zagrebu, a otvara se 24. rujna 2019. u 19 sati</div> <div> &nbsp;</div> <div> O izložbi:</div> <div> Obljetnice su uvijek i prigoda da pronađemo ne&scaron;to čime ćemo se na zanimljiv način predstaviti javnosti. Etnografski muzej, kao nacionalna muzejska kuća prebogatoga fundusa, muzejskim zbirkama najbolje&nbsp; tumači vrijednosti koje Muzej zagovara u danas drukčijoj klimi interpretiranja ba&scaron;tine koja se sve vi&scaron;e okreće dru&scaron;tvenom aktivizmu, socijalnoj ulozi muzeja, turizmu ili pak kreativnim industrijama.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pokrivala za glavu predmeti su etnografske ba&scaron;tine Hrvatske, Europe i svijeta čime se ujedno promiče i nasljeđe potvrdeno na nacionalnoj i svjetskoj Listi nematerijalne kulturne ba&scaron;tine&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Prvi predmeti u fundusu EMZ-a bile su upravo ženske kapice pa će se pričom o oglavlju ujedno otkriti i dio povijesti Muzeja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kapa, &scaron;e&scaron;ir, marama pre&scaron;li su put od praktičnog do bizarnog i natrag, postav&scaron;i način komuniciranja vlastite posebnosti sa svijetom ali i portal u drugu dimenziju.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U izložbi se predstavljaju pokrivala glave u različitim kulturama ne samo u pro&scaron;losti nego i danas. Vrsta i materijal od kojeg su pokrivala napravljena, njihov oblik, ukras ili način izradbe, daju nam niz podataka za razumijevanje kulturolo&scaron;kih, estetskih, gospodarskih i političkih prilika i značenja u određenom razdoblju. Pokrivanje ili otkrivanje glave može izražavati složene moralne i estetske forme, vjersku, nacionalnu ili klasnu pripadnost, ekonomski položaj, zanimanje, spol, dob, bračno stanje ili sudjelovanje u ritualu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Prezentiranim predmetima&nbsp; s područja Hrvatske, Europe i svijeta, ispričat će se zanimljive i (ne)poznate spoznaje o (ne)pokrivanju glave kroz tematske cjeline;</div> <div> - oglavlja u povijesnom kontekstu stogodi&scaron;njeg djelovanja Muzeja;</div> <div> - općenito značenje pokrivala glave u životu pojedinca i zajednice;</div> <div> - oblici, materijali i tehnike kori&scaron;tene za izradu pokrivala;</div> <div> - obrt: klobučari, kapari, kitničarke, modistice</div> <div> - magijska značenja pojedinih dijelova oglavlja i tabui vezani uz kosu;</div> <div> - obredno-običajni kompleks vezan uz opremanje glave i če&scaron;ljanje u ruralnim zajednicama&nbsp;</div> <div> - oglavlja kao identiteti &ndash;od lokalnog do (inter)nacionalnog;</div> <div> -oglavlja u komunikacijskom kontekstu gdje se pomoću njih iskazuju vjerska&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;</div> <div> &nbsp; ili klasna pripadnost, ekonomski položaj, zanimanje, spol, dob, bračno stanje</div> <div> - moda, popularna kultura, kreativne industrije / u suradnji s obrtnicima i dizajnerima promovirat će se kreativne industrije kao potencijal gospodarskog i turistickog razvoja./&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba&nbsp; &bdquo;Kapa dolje!&ldquo;- Priča o (ne)pokrivanju glave kroz interaktivnu &scaron;etnju pripovijeda o duhu vremena, vlastitome mjestu u njemu i doživljaju koji nosimo pod pokrivalima za glavu. Putem reprezentativnih izložaka i zanimljivih priča koje če odu&scaron;eviti posjetitelje ukazuje na značenje oglavlja u razlicitim kulturama te ujedno podiže svijesti o kulturnoj i vjerskoj raznolikosti.</div>

TransCultAA istraživanja u Strossmayerovoj galeriji

<div> Otvaranje izložbe&nbsp; &quot;<strong>TransCultAA istraživanja u Strossmayerovoj galeriji&quot;</strong> bit će u utorak, 24. rujna 2019., u 19 sati u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Uz pozdravnu riječ akademika Velimira Neidhardta, predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, izložbu će otvoriti dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture Republike Hrvatske.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autori izložbe: dr. sc. Ljerka Dulibić, dr. sc. Iva Pasini Tržec, Ivan Ferenčak, Bartol Fabijanić</div> <div> Tehnička podr&scaron;ka: Antonio Blaži</div> <div> Lektura: Maja Silov Tovernić</div> <div> Prijevod na engleski: Janja Čulig</div> <div> Dizajn i prijelom: Ideoteka d.d.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O Izložbi:</strong></div> <div> Izložba &quot;TransCultAA istraživanja u Strossmayerovoj galeriji&quot; prezentira rezultate trogodi&scaron;njih znanstvenih istraživanja provođenih u međunarodnom ozračju projekta Transfer kulturnih dobara u regiji Alpe Jadran tijekom 20. stoljeća / Transfer of Cultural Objects in the Alpe Adria Region in the 20th Century (TransCultAA). TransCultAA (www.transcultaa.eu) je zajednički znanstvenoistraživački projekt četiriju istraživačkih timova iz četiriju zemalja (Njemačka, Italija, Slovenija, Hrvatska, uz pridružene partnere iz Austrije), financiran u okviru programa HERA (Humanities in the European Research Area) na natječaju Uses of the Past 2016-2019.</div> <div> Tim projektom multinacionalni tim istraživača u posve novim okvirima transnacionalne suradnje analizira &bdquo;uporabe pro&scaron;losti&ldquo; u kontekstu kulturne ba&scaron;tine na području regije Alpe &ndash; Jadran, posebice s obzirom na konfliktne situacije vlasni&scaron;tva.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Unatoč izrazito regionalnom fokusu, projekt TransCultAA temelji se na proučavanju posve opipljivih materijalnih posljedica procesa transfera, translokacija, izmje&scaron;tanja, konfiskacija, zapljena i krađa kulturnih dobara, koji su umnogome odredili cjelokupnu zajedničku europsku povijest odnosa prema kulturnoj ba&scaron;tini.&nbsp;</div> <div> Projekt traži odgovore na pitanja: tko je transferirao i translocirao koje predmete u regiji Alpe &ndash; Jadran, kada i za&scaron;to? Koja su obja&scaron;njenja, ako ikakva, (bila) dana za te postupke? Koji su se narativi u tu svrhu koristili i za&scaron;to? Kako arhivski dokumenti (iz regije, ali i iz &scaron;irega područja, čiji su stvaratelji žrtve ili počinitelji, ili pak sudionici koje nije moguće jednoznačno odrediti) pomažu razumijevanju tih regionalnih i, prije svega, nacionalnih uporaba pro&scaron;losti?</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Posebna pozornost u okviru istraživanja koje je u fokusu hrvatskog istraživačkog tima dana je onim dijelovima nekada&scaron;nje Jugoslavije koji su pripadali Italiji prije Drugoga svjetskog rata, potom dugotrajnim procesima restitucijskih pregovora nakon Prvoga i Drugoga svjetskog rata te redistribuciji kulturnih dobara ranijega židovskoga vlasni&scaron;tva koja je uslijedila nakon konfiskacija i zapljena tijekom Drugoga svjetskog rata, ali i mehanizmima razvla&scaron;ćenja privatne imovine u socijalističkoj Jugoslaviji nakon 1945. godine.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na izložbi su predstavljeni odabrani primjeri istraživanja okolnosti nabave i provenijencije umjetnina iz zbirnoga fonda Strossmayerove galerije za koje su zabilježeni transferi (vlasni&scaron;tva) tijekom 20. stoljeća. Uz rezultate povijesnoumjetničke obrade tih umjetnina, kao integralni dio spoznaja prezentirani su i neobjavljeni pisani i slikovni arhivski izvori, aukcijski katalozi te materijalni tragovi na umjetninama koji zorno predočavaju njihovu povijest ponajvi&scaron;e tijekom turbulentnog 20. stoljeća.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložbu su omogućili:</div> <div> HERA projekt TransCultAA</div> <div> Strossmayerova galerija starih majstora HAZU</div> <div> Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti</div> <div> Hrvatski restauratorski zavod</div>

O bella, ciao! / 75 obljetnica osnivanja Talijanskog partizanskog bataljuna "Pino Budicin"

<div> U Povijesnom i pomorskom muzeju bit će u utorak, 24.9. 2019. otvorenje izložbe naslova &quot;O bella, ciao! - 75 obljetnica osnivanja Talijanskog partizanskog bataljuna &quot;Pino Budicin&quot;. Izložba je organizirana u suradnji s Muzejem grada Rovinja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> O izložbi:</div> <div> Bataljun &bdquo;Pino Budicin&ldquo; formiran je&nbsp; prije 75. godina, a&nbsp; svoj je ratni put započeo na Stanciji Bembo, odakle se &scaron;to samostalno, &scaron;to u sastavu I. istarske&nbsp; brigade &bdquo;Vladimir Gortan&ldquo; borio protiv fa&scaron;izma i nacizma, ne samo na istarskom tlu već na Krasu sve do Vipavske doline,&nbsp; &nbsp;Gorskom kotaru i rubno Lici i Kordunu.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Osnivanje talijanskog bataljuna Pino Budicin bila&nbsp; je&nbsp; prekretnica u značenju pojmova kao &scaron;to su: život, suživot i povjerenje.&nbsp; Povjerenje koje se uspostavilo između ovda&scaron;njeg talijanskog i hrvatskog naroda&nbsp; i&nbsp; ovda&scaron;njih - kako talijanskih tako i hrvatskih komunista i aktivista koji su iskusili sve represije Mussolinijevog režima.&nbsp; &nbsp;</div>

Arheologija iz zraka

<div> Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu organiizira u Galeriji AMZ, Ulica Pavla Hatza 6,&nbsp; u utorak, 24. rujna 2019. godine s početkom u 18 sati otvorenje izložbe &quot;<strong>Arheologija iz zraka</strong>&quot;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Vi&scaron;e o izložbi</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Arheologija i zračne fotografije imaju dugu zajedničku povijest koja seže u početak 20. stoljeća kada su iz balona snimljene prve zračne fotografije Stonehengea i Rimskog foruma. S vremenom se razvila i posebna grana na&scaron;e znanosti, zračna arheologija, koja se bavi proučavanjem tragova ljudske aktivnosti iz pro&scaron;losti u krajoliku. Fotografije snimljene iz zraka kori&scaron;tene su također za dokumentiranje i prezentaciju arheolo&scaron;kih nalazi&scaron;ta. Do nedavno su u tu svrhu kori&scaron;teni baloni, ljestve, servisna vozila i druge platforme, ali razvojem novih tehnologija i komercijalizacijom bespilotnih letjelica postupak dokumentiranja lokaliteta je znatno ubrzan, a kvaliteta prezentacijskih fotografija je dobila novu dimenziju.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Bespilotne letjelice ili kolokvijalno dronovi imaju dugu povijest i &scaron;irok spektar primjene, međutim tek u posljednjih desetak godina dolazi do njihovog ubrzanog razvoja i komercijalizacije. Posebno mjesto u &scaron;irokom spektru različitih letjelica zauzimaju rotorne letjelice zbog mogućnosti lebdenja na mjestu od kojih je najpopularnija inačica svakako kvadkopter. U početku su letjelice zahtijevale i dodatnu opremu te je kamera za snimanje dolazila neovisno od samog drona, dok danas one dolaze s već integriranim kamerama u tzv. RTF (engl. Ready to fly) verzijama.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dronovi su nam omogućili snimanje lokaliteta iz dotada nemogućih kuteva i pozicija, a sama činjenica da se radi o financijski relativno jeftinom proizvodu pomogla je da s vremenom postanu sastavni dio alata u svim većim institucijama koja provode arheolo&scaron;ka istraživanja. Time se u znatnoj mjeri povećao broj zračnih fotografija arheolo&scaron;kih lokaliteta.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba &quot;Arheologija iz zraka&quot; postavljena je s ciljem prikazivanja nekih od najzanimljivijih i najatraktivnijih zračnih fotografija arheolo&scaron;kih lokaliteta s prostora Republike Hrvatske. Ova izložba fotografija odudara od klasičnih arheolo&scaron;kih izložaba i osnovni fokus stavljen je na fotografije, dok su podaci o arheolo&scaron;kom kontekstu svedeni na minimum.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Impresum</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Autori izložbe: Miroslav Vuković (Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučili&scaron;ta u Zagrebu), Jacqueline Balen (Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu)</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autori fotografija i voditelji istraživanja:Ivan Alduk, Ana Azinović-Bebek, Jacqueline Balen, Igor Borzić, S&eacute;bastien Bully, Josip Burmaz, Morana Čau&scaron;ević Bully, Eva Buća, Lea Čataj,Martina Čelhar, Robert Čimin, Maja Grgurić, Andrej Jane&scaron;, Tomislav Jerončić, Hrvoje Kalafatić, Vedran Katavić, Domagoj Kristović, Sa&scaron;a Kovačević, Antonio Kovačević, Marin Kraljev, Dora Ku&scaron;an &Scaron;palj, Dženi Los, Marin Mađerić, Hrvoje Manenica, Igor Miholjek, Ina Miloglav, Zlatan Novak,Dorica Nemeth-Ehrlich, Mate Parica, Domagoj Perkić, Tajana Ple&scaron;e, Hrvoje Potrebica, Dinko Radić, Irena Radić Rossi, Marta Rakvin, Borko Rožanković, Petar Sekulić, Bartul &Scaron;iljeg, Kre&scaron;imir &Scaron;obat, Jure &Scaron;ućur, Dinko Tresić Pavičić, Ante Ugle&scaron;ić,Josip Vi&scaron;njić,Dalibor Vugrinec, Miroslav Vuković</div> <div> &nbsp;</div> <div> Postav izložbe: Ivan Troha</div> <div> &nbsp;</div> <div> Grafičko oblikovanje: Srećko &Scaron;krinjarić</div> <div> &nbsp;</div> <div> Fotografija na pozivnici:</div> <div> Autor: Maja Grgurić</div> <div> Voditelj istraživanja: Mate Parica</div> <div> Institucija: Sveučili&scaron;te u Zadru, Odjel za arheologiju</div> <div> Lokalitet: o. Stipanac</div> <div> Mjesto: Prokljansko jezero&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Fotografija na plakatu:</div> <div> Autor: Tomislav Jerončić</div> <div> Voditelj istraživanja: Tomislav Jerončić</div> <div> Institucija: Konzervatorski odjel Imotski,&nbsp; KAUKAL d.o.o.</div> <div> Lokalitet: Grad</div> <div> Mjesto: Lokvičići</div>

Izložba i promocija fotomonografije u sklopu 7. Dana industrijske baštine grada Siska

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/indust.jpg" style="width: 450px; height: 250px;" /></p>

ZVJEZDANO NEBO OVE JESENI

<p style="text-align: justify;">U utorak, 24. rujna 2019. u 18 sati u Planetariju Tehničkog muzeja &quot;Nikola Tesla&quot; u Zagrebu, Savska cesta 18, održat će se popularno predavanje za građanstvo na temu:</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Zvjezdano nebo ove jeseni</strong></p> <p style="text-align: justify;">Predavač je Zvonimir Drvar, voditelj planetarija</p> <p style="text-align: justify;">Jesenska ravnodnevnica označava kako noći traju gotovo jednako dugo kao i dani na cijeloj Zemlji. Svi posjetitelji planetarija upoznat će se s izgledom neba prvih jesenskih večeri. Potražit ćemo poznata zviježđa koja se najbolje vide ujesen, poput Andromede, Pegaza, Riba i Vodenjaka. Također ćemo pronaći i planete vidljive na nebu ove jeseni. Prikazat ćemo i izgled zvjezdanog neba i kroz ostale jesenske mjesece. Bit će riječi i o tome kako se astronomski određuje početak jeseni koja ove godine počinje u ponedjeljak 23. rujna u 9 sati i 50 minuta po na&scaron;em vremenu.</p> <p style="text-align: justify;">Glazbenu pratnju u planetariju predstavljat će Marija Župančić Horvat i Sara Župančić na violinama.</p> <p style="text-align: justify;">Ulaznice po cijeni od 15 kn mogu se kupiti na blagajni Muzeja u radno vrijeme i prije početka predavanja.&nbsp;<strong>BROJ ULAZNICA JE OGRANIČEN</strong></p> <p style="text-align: justify;">Tehnički muzej &quot;Nikola Tesla&quot;,<br /> Zagreb, Savska cesta 18, tel. 01/48 44 050<br /> marijo.zrna@tmnt.hr</p>

Slavo Striegl – Život za slikarstvo

<div> U Muzeju za umjetnost i obrt 24.9. 2019. u 19 sati otvara se izložba koja će revalorizirati umjetničko stvarala&scaron;tvo Slave Striegla te potvrditi njegov status referentnog imena hrvatske likovne umjetnosti.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba će predstaviti opus Slave Striegla tematiziran u zasebnim cjelinama prateći njegov rad od samih početaka; najranijih radova s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, preko najproduktivnije faze stvarala&scaron;tva pa sve do njegovih posljednjih kreativnih životnih dana. Izložbom se pokazuje Strieglova autorska potentnost i stvaralački kontinuitet kojim se nanovo otkriva i interpretira građa ovog vrsnog portretista Siska i pokupsko posavskog kraja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na izložbi se pokazuju i javnosti manje poznati radovi u tehnici kolaža koje je stvarao pred kraj svog životnog vijeka. U njima se ogleda Strieglova umjetnička raznovrsnost, kreativnost i originalnost.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Autori izložbe:</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Miroslav Ga&scaron;parović &ndash; kustos izložbe; kritički pregled</div> <div> Zoran Burojević &ndash; kustos izložbe; život i djelo</div> <div> Željko i Lana Kovačić &ndash; vizualni identitet i postav izložbe i kataloga</div> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="https://www.muo.hr/blog/2019/09/18/izlozba-slavo-striegl-zivot-za-slikarstvo-24-9/"><strong>Izvor</strong></a></div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>OBAVIJEST</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Grad Sisak zajedno s Autoprometom Sisak i Gradskom galerijom Striegl ovim putem poziva sve zainteresirane građane grada Siska, da ukoliko su zainteresirani za odlazak iz Siska organiziranim prijevozom autobusom na otvorenje izložbe, da nam se jave na sljedeće kontakte:</div> <div> &nbsp;</div> <div> 099 2184376 / 044 522 255</div> <div> <a href="http://alma@galerija-striegl.hr">alma@galerija-striegl.hr</a></div> <div> <a href="http://info@galerija-striegl.hr">info@galerija-striegl.hr</a></div>

Nik Titanik / Kronika hrvatske gluposti

<div> Retrospektivna izložba karikatura Nika Titanika povodom 25 godina karijere pod nazivom &quot;<strong>Kronika hrvatske gluposti&quot;</strong> otvara se u utorak 24. rujna 2019. s početkom u 19 sati u Muzeju Mimara. Kustosica izložba je diplomirana povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja &Scaron;vec &Scaron;panjol.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Retrospektivna izložba Nika Titanika predstavlja povijest, razvoj, stil i djelovanje jedinog suvremenog karikaturista koji na dnevnoj bazi crta dvije karikature za jedne dnevne novine. Arhiva Nika Titanika broji oko 10.000 objavljenih karikatura. Istovremeno, ova retrospektivna izložba ukazuje na važnost i prijeku potrebu karikature u suvremenom dru&scaron;tvu kao duhovitog, ali nerijetko i o&scaron;trog i pronicljivog korektiva dru&scaron;tva i svijeta u kojem živimo.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nik Titanik jedini je karikaturist, vjerojatno i na cijelom svijetu, koji dnevno objavljuje dvije karikature u dnevnim novinama pri čemu britko, pronicljivo i ponekad o&scaron;tro komentira aktualne događaje i pojave. U svojim radovima često se dotiče rapidne degradacije ljudskih moralnih vrijednosti poentirajući tko se danas smatra uspje&scaron;nim i je li riječ o konkretnim uspjesima poput obrazovnog, znanstvenog ili tehnolo&scaron;kog napretka ili je riječ o kvazi-zvijezdama bez pokrića. Nik Titanik za sebe kaže da je kroničar hrvatske gluposti, a u svojim karikaturama ne &scaron;tedi nikoga, pa niti samog sebe.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Djelovanje Nika Titanika obuhvaća portretnu i geg-karikaturu odnosno situacijsku karikaturu.&nbsp; Portretnoj karikaturi je primarno bio posvećen na počecima svojeg djelovanja, ali se i danas njome aktivno bavi, prvenstveno u kontekstu izrade karikatura po narudžbi. Kod portretne karikature naglasak je uvijek na psiholo&scaron;koj studiji karaktera, dok Nik crtež obogaćuje nizom popratnih detalja i rekvizita, &scaron;to je stilska odlika i njegovih geg-karikatura. U području situacijske karikature Nik Titanik na dnevnoj bazi izrađuje dvije karikature: dnevno-političku i sportsku. Dnevno-politička karikatura je najprikladnija za izražavanje kritike dru&scaron;tva, a često poprima i karakter satire. Karikaturu svakodnevnice Nik često ističe kao najdraže područje i unutar njega na svakodnevnoj bazi obrađuje sport, a često i univerzalne dru&scaron;tvene teme kao &scaron;to su mu&scaron;ko-ženski odnosi, seks, prijateljstvo, posao, obiteljski odnosi, a dotiče se i pitanja kulture, umjetnosti i ekologije.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba obuhvaća nekoliko stotina originalnih crteža i printeva digitalno izvedenih karikatura koje predstavljaju presjek autorova stvarala&scaron;tva od prvih radova nastalih u drugoj polovici 80tih godina pro&scaron;log stoljeća, preko prvog objavljenog rada u karijeri 1994. godine pa sve do aktualnih karikatura koje svakodnevno stvara. Radovi kronolo&scaron;ki prate razvoj stila i tema, uvođenje stalnih i prepoznatljivih likova poput &Scaron;tefice Jambri&scaron;čak i Mije Sadomazođubrilovića te problematiziraju portretnu i situacijsku karikaturu, kao i podjelu na sportsku, političku i svakodnevnu karikaturu. Uz karikature, na izložbi će posjetitelji moći razgledati originalne crteže, kataloge, osvojene nagrade i ostale dokumentarne materijale vezane uz rad, razvoj i djelovanje Nika Titanika.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Iz predgovora retrospektivne izložbe&nbsp;</strong></div> <div> &quot;Komedija, humor, satira, ironija, karikatura&hellip; sve &scaron;to u sebi sadrži duhovitost često je kroz povijest degradirano kao manje vrijedno. No, ponekad je puno teže osmisliti ingeniozno, lucidno i pronicljivo duhovito djelo, negoli tragediju ili dramu koja će kod ljudi izazvati tugu i empatiju. Navesti pojedinca da kroz humor percipira ozbiljnost situacije, dru&scaron;tva, zemlje i svijeta u kojem živimo, te počne razmi&scaron;ljati i djelovati, velik je izazov koji ne može svatko svladati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &quot;Humor je ozbiljan posao&quot; izjava je koju vežemo uz lik i djelo Nika Titanika. Karikatura je &quot;najbistriji izraz čuvstva istine&quot;, ona je korektiv dru&scaron;tva i ne &scaron;tedi nikoga. Utoliko autor nosi veliku odgovornost baveći se dnevnopolitičkom karikaturom.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nik Titanik u ulozi lucidnog kroničara aktualnog vremena britkim humorom ukazuje na neuralgične točke dru&scaron;tva i države provocirajući reakciju, odnosno ne dopu&scaron;tajući pojedincu da se uljuljka u izopačeno stanje dana&scaron;njice akceptirajući ga kao normalno. Živim bojama, osebujnim likovima i s mno&scaron;tvo detalja, Nik Titanik karikaturama ilustrira, problematizira i propitkuje probleme u dru&scaron;tvu, potičući promatrača na aktivno promi&scaron;ljanje prostora i vremena u kojem živi. Karikatura, unatoč postupnom nestajanju iz tiskanih medija, i dalje ostaje prijeko potrebno sredstvo kritike koje utječe na javno mi&scaron;ljenje i upozorava na aktualne probleme.&quot;</div> <div> &nbsp;</div> <div> ( Sonja &Scaron;vec &Scaron;panjol)</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kontakt za intervju s umjetnikom ili uzimanje izjave Nika Titanika: <a href="http://sonja@spanjol.com">sonja@spanjol.com</a> ili mob: 091/5341176</div> <div> &nbsp;</div> <div> Sve detalje vezane uz izložbu možete pratiti na FB eventu: <a href="https://www.facebook.com/events/395602111093164/">https://www.facebook.com/events/395602111093164/</a></div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

PREDMETI PRIČAJU

<p style="text-align: justify;">Interaktivno vodstvo u stalnom postavu Tehničkog muzeja Nikola Tesla prvo je iz ciklusa vodstava koje počinjemo provoditi u muzeju, u sklopu programa Predmeti pričaju. Cilj ovog programa je u rad Muzeja aktivno uključiti sve one&nbsp;koji su vlastitim iskustvom vezani uz muzejske predmete iz zbirki TMNT-a, od osoba koje su radile na proizvodnji tih predmeta, stručnjaka koji su sudjelovali u formiranju zbirki, pojedinaca koji su donirali ili ponudili na otkup pojedini predmet/e koji su sad u muzejskim zbirkama, do onih koji su od djetinjstva zaljubljenici u postav TMNT-a.&nbsp; Ukratko, svi oni koji imaju priču o izloženom predmetu/ima, te su je voljni podijeliti, sudjelovanjem u vodstvima Predmeti pričaju, aktivno će se angažirati u radu Muzeja, pridonijeti njegovoj vidljivosti u javnosti, privlačenju nove publike, te možda najvažnije &ndash; edukativnoj ulozi djelovanja Muzeja. Vodstva će biti audio-vizualno zabilježena, čime projekt pridonosi stvaranju audio-vizualnog arhiva svjedočanstava / kazivanja o tehničkoj kulturnoj ba&scaron;tini.</p> <p style="text-align: justify;">Tijekom prvog vodstva u nedjelju 22. rujna 2019., u fokusu će biti muzejski predmet - kombinirani audio i televizijski uređaj Grundig. Sudionici vodstva saznat će ne&scaron;to o tehničkim značajkama ovog predmeta koji je spoj televizijskog prijemnika, radioprijemnika, te stereo gramofona,&nbsp; ali i razloge za&scaron;to je predmet u zbirkama muzeja i kakav je bio put ovog predmeta do muzeja.</p> <p style="text-align: justify;">Voditelj prvog interaktivnog vodstva je Željko Staklarević, diplomirani inženjer rudarstva i biv&scaron;i zaposlenik TMNT-a. Nakon &scaron;to je na početku karijere radio u gospodarskoj djelatnosti, u Muzeju je proveo gotovo čitavi svoj radni vijek. Kao kustos, kasnije vi&scaron;i kustos, bio je autor vi&scaron;e izložbi te voditelj vi&scaron;e muzejskih zbirki: zbirke Radijske i televizijske tehnike, Rudarske tehnike, Telegrafije i telefonije&hellip; Za Muzej je prikupio brojne vrijedne predmete iz područja tehnike i tehnologije, od kojih je dio izložen u stalnom postavu Muzeja.</p> <p style="text-align: justify;">Kontakt osoba: Katarina Ivani&scaron;in Kardum, vi&scaron;i muzejski pedagog, katarina.ivanisin.kardum@tmnt.hr, 01/488 1643</p> <p style="text-align: justify;">Vodstvu se može prisustvovati uz kupljenu ulaznicu za stalni postav muzeja (20 kn; besplatan ulaz stalnom postavu imaju djeca do 7 godina starosti, osobe s invaliditetom, članovi ICOM-a i HMD-a, nezaposlene osobe).<br /> Događanje ima javni značaj.</p> <p style="text-align: justify;">Tehnički muzej Nikola Tesla<br /> Savska cesta 18, Zagreb<br /> 01/4844 050, marijo.zrna@tmnt.hr</p>

TREĆA SEZONA EMISIJE KVARTOVSKE PRIČE PROJEKTA ZAGREBAČKI KVARTOVI NA RADIJU SLJEME

<p align="center"><strong>TREĆA SEZONA EMISIJE KVARTOVSKE PRIČE PROJEKTA ZAGREBAČKI KVARTOVI NA RADIJU SLJEME<br /> u povodu 10 godina projekta <em>Zagrebački kvartovi</em></strong></p> <p align="center">&nbsp;</p> <p><strong>mjesto održavanja: </strong>Radio <em>Sljeme</em><br /> <strong>datum početka / datum zavr&scaron;etka:</strong> subota,21. rujna 2019.<br /> <strong>vrijeme održavanja:</strong> 8:30 h<br /> <strong>organizator: </strong>Muzej grada Zagreba</p> <p><strong>Priprema emisije:<img alt="" src="/UserFiles/image/novosti/sljeme1.jpg" style="width: 300px; float: right;" /></strong></p> <p>Autor i voditelj projekta <em>Zagrebački kvartovi</em>: Kristian Strukić</p> <p>Urednica emisije: Anamarija Knezović Kaurić</p> <p>&nbsp;</p> <p>U subotu, 21. rujna, na Radiju Sljeme poslu&scaron;ajte prvu emisiju treće sezone <em>Kvartovskih priča</em> projekta <em>Zagrebački kvartovi</em>. Prva emisija vodi nas na Bukovac kroz priču gospodina Milana Ratkajeca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fotografije iz osobnih arhiva&nbsp; i sjećanja Zagrepčana čine važan dio istraživačko-izložbenog projekta Muzeja grada Zagreba <em>Zagrebački kvartovi </em>jo&scaron; od njegova početka 2009. godine. Taj koncept zainteresirao je i Radio <em>Sljeme</em>, na čiji su prijedlog od rujna 2017. do lipnja pro&scaron;le godine slu&scaron;atelji svakoga petka pratili prvu sezonu emisije <em>KVARTOVSKE PRIČE</em>.</p> <p>Od druge sezone, emisije su emitirane subotom od 8:30h.</p> <p>Svake subote poslu&scaron;ajte novu epizodu od slu&scaron;atelja vrlo brzo i &scaron;iroko prihvaćene emisije, čiju okosnicu čine sjećanja na&scaron;ih sugrađana.</p> <p>Emisija je zanimljiva brojnim slu&scaron;ateljima svih generacija;&nbsp; oni ne&scaron;to stariji kroz nju evociraju vlastita sjećanja i emocije vezane uz kvart u kojem su odrasli, a oni mlađi spoznaju brojne do tada im nepoznate zanimljivosti vezane uz svoj kvart. Kroz do sad emitirane emisije slu&scaron;atelji su mogli čuti brojne priče o Tre&scaron;njevci, Rude&scaron;u,&nbsp; Voltinom naselju, Knežiji, Jarunu, Srednjacima, Gredicama, Vrbanima, Trnju, Sigečici, Trnskom, Dubravi, Novom Retkovcu, Maksimiru, Studentskom gradu, La&scaron;ćini, Željezničarskoj koloniji, Bukovcu, Klaki i drugima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Emisija je nastala u okviru projekta <em>Zagrebački kvartovi</em>.</p>

Treća sezona emitiranje priča iz projekta "Zagrebački kvartovi" / Na Radiju Sljeme_subotom

<div> U subotu, 21. rujna od 8.30 sati, na Radiju Sljeme počinje emitiranje priča iz projekta &quot;Zagrebački kvartovi&quot;. Prva emisija vodi nas na Bukovac kroz priču gospodina Milana Ratkajeca.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Fotografije iz osobnih arhiva&nbsp; i sjećanja Zagrepčana čine važan dio istraživačko-izložbenog projekta Muzeja grada Zagreba Zagrebački kvartovi jo&scaron; od njegova početka 2009. godine. Taj koncept zainteresirao je i Radio Sljeme, na čiji su prijedlog od rujna 2017. do lipnja pro&scaron;le godine slu&scaron;atelji svakoga petka pratili prvu sezonu emisije KVARTOVSKE PRIČE.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Od druge sezone, emisije su emitirane subotom od 8:30h.</div> <div> Svake subote poslu&scaron;ajte novu epizodu od slu&scaron;atelja vrlo brzo i &scaron;iroko prihvaćene emisije, čiju okosnicu čine sjećanja na&scaron;ih sugrađana.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Emisija je zanimljiva brojnim slu&scaron;ateljima svih generacija;&nbsp; oni ne&scaron;to stariji kroz nju evociraju vlastita sjećanja i emocije vezane uz kvart u kojem su odrasli, a oni mlađi spoznaju brojne do tada im nepoznate zanimljivosti vezane uz svoj kvart. Kroz do sad emitirane emisije slu&scaron;atelji su mogli čuti brojne priče o Tre&scaron;njevci, Rude&scaron;u,&nbsp; Voltinom naselju, Knežiji, Jarunu, Srednjacima, Gredicama, Vrbanima, Trnju, Sigečici, Trnskom, Dubravi, Novom Retkovcu, Maksimiru, Studentskom gradu, La&scaron;ćini, Željezničarskoj koloniji, Bukovcu, Klaki i drugima.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Emisija je nastala u okviru projekta Zagrebački kvartovi, a pripremaju je autor i voditelj projekta Zagrebački kvartovi Kristian Strukić i urednica emisije Anamarija Knezović Kaurić.</div>

Rarissima iz Zbirke kiparstva Moderne galerije iz Zagreba

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/mg_jur.jpg" style="width: 450px; height: 291px;" /></p>

Zdenka Pozaić / Otisci poezije i glazbe

<p> <img alt="" src="/files/images/2018/Zdenka-Pozaic%CC%81-(2).jpg" style="width: 450px; height: 238px;" /></p>

Studio Sonda: O moći kreativnosti

<div> U petak, 20. rujna, u 19 sati u prostorima Muzeja suvremene umjetnosti Istre održat će se otvorenje izložbe i promocija knjige &quot;<strong>Studio Sonda: O moći kreativnosti&quot;</strong>.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &bdquo;Studio Sonda svoj rad započinje 2004. istoimenim izdavačkim projektom da bi 2007. započeo djelovati autonomno kao dizajnerski studio i vrlo se brzo pozicionirao kao jedan od najzanimljivijih na hrvatskoj dizajnerskoj sceni. Ti počeci koincidirali su s nekoliko stvari koje su, &scaron;to izravno, &scaron;to manje izravno, odredile i inspirirale njihova početna polazi&scaron;ta. Na globalnoj razini sredina 2000-ih vrijeme je meteorskog uspona Weba 2.0, odnosno takozvane sudioničke i kolaborativne kulture, virtualnih zajednica, dru&scaron;tvenih mreža i dru&scaron;tvenih medija. Sondin kolektiv u godinama koje su uslijedile nije toliko eksploatirao same tehnolo&scaron;ke aspekte ovih fenomena, ali u nizu projekata itekako se služio njihovim dru&scaron;tvenim aspektima i načelima. Na nacionalnoj razini, sredina 2000-ih je i vrijeme kada jača dizajnerska zajednica u Hrvatskoj i njen dru&scaron;tveni utjecaj, ponajprije zahvaljujući snažnoj dinamizaciji aktivnosti Hrvatskog dizajnerskog dru&scaron;tva od 2005. Na lokalnoj razini ključnu je pak ulogu odigrao rapidan razvoj Istre kao turističke destinacije, kojemu je formu uvelike dao 2003. godine usvojen Master plan razvoja turizma 2004. &minus; 2012., prvi takav regionalni strate&scaron;ki dokument u Hrvatskoj. Na tom je valu, uostalom, zajahao i sam tiskani informator Sonda, kao i mnogi od kasnijih klijenata Sonde kao dizajnerskog studija &minus; Sonda je praktički počela u turizmu i u tom sektoru ostavila značajan trag.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Jednako ih je tako odredilo i mjesto iz kojeg djeluju, činjenica da su odabrali raditi daleko od velikih centara&thinsp;&minus;&thinsp;počeli su u Poreču, koji im nije bio dovoljno mali pa su zadnjih godina preselili svoje aktivnosti u Vižinadu i odatle rade za klijente iz Istre, Hrvatske i svijeta. Za njih nema premalih ni prevelikih projekata, nema manje važnih i važnijih, naprotiv neki od najmanjih, koji su usko lokalnog karaktera su ujedno i oni koji su na kraju imali i naj&scaron;iri odjek. Putem je kroz studio pro&scaron;ao veći broj ljudi, mnogima od kojih je Sonda bila odskočna daska da se osamostale i pokrenu vlastite dizajnerske prakse u Istri i drugdje, no njihov najvažniji doprinos razvoju okruženja za dizajn u Istri zapravo je u tome &scaron;to su svojim radom za lokalne proizvođače, turističke brendove, kulturne i festivalske manifestacije, pomogli osvijestiti klijente i korisnike o važnosti i utjecaju dizajna i vizualnih komunikacija te tako u velikoj mjeri prokrčili put dizajnu u istarskoj regiji. Dislociranost od centra, ili radije odlučno inzistiranje na tome da centar može biti gdje god ste ga odlučili postaviti, stoga predstavlja i svojevrsno načelo kojim se ovaj studio vodi, kao i početna pozicija za postavljanje pitanja &minus; kako smo povezani i &scaron;to imamo za reći jedni drugima. Investirajući svoju pažnju u to da oblikuju poruke koje će biti relevantne za specifičnu lokalnu situaciju, kontekst i zajednicu, Sonda dolazi do koncepata koji su posljedično relevantni za općenito razumijevanje vizualne kulture i komunikacija, dizajna i ogla&scaron;avanja danas.&ldquo; Marko Golub</div> <div> Iz knjige Studija Sonda: O moći kreativnosti, Hrvatsko dizajnersko dru&scaron;tvo, Zagreb, 2019.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Studio Sonda</strong></div> <div> Studio Sonda nezavisan je kreativni studio, smje&scaron;ten u malom mjestu u sredi&scaron;tu Istre, Vižinadi. Pobornici su ideje da dizajn i komunikacija moraju biti logični, iskreni i intuitivni, a najbolji okidač za kreativnost sadržajan je i ispunjen život. U inspirativnoj sredini s pogledom na zelene brežuljke, stvaraju globalno prepoznate projekte s područja dizajna i komunikacija. Mnogi od njih dobitnici su brojnih domaćih i međunarodnih priznanja poput: Cannes Lions, Red Dot Best of Bests, ADC gold, IF, World Star Packaging, LIA, Pentawards, Creativity Annual, I.D, Rebrand, Plus X award, Velika nagrada Hrvatskog dizajnerskog dru&scaron;tva, AIGA, Golden Drum, Cannes Lions Shortlist, ICOGRADA itd&hellip; Članovi su strukovnih udruga HURA (Hrvatska udruga reklamnih agencija) i HDD (Hrvatsko dizajnersko dru&scaron;tvo).</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Kustosi izložbe: Ketrin Milićević Mijo&scaron;ek i Marko Golub</div> <div> Grafički dizajn i dizajn postava: Studio Sonda</div> <div> Organizacija izložbe: Muzej suvremene umjetnosti Istre / Museo d&rsquo;arte contemporanea dell&rsquo;Istria, Hrvatsko dizajnersko dru&scaron;tvo / HDD galerija i Studio Sonda</div> <div> Realizaciju izložbe podržali su: Upravni odjel za kulturu Istarske županije / Assessorato alla cultura della Regione Istriana i Grad Pula &ndash; Pola</div> <div> &nbsp;</div>

Sebastijan Vojvoda / Escape from the Mind Master / Bijeg od Gospodara Uma

<div> U Gradskom muzeju Vukovar u Galeriji Oranžerija bit će u petak 20.9. 2019. s početkom u 18 sati otvorenje izložbe Sebastijana Vojvode &quot;Escape from the Mind Master / Bijeg od Gospodara Uma&quot;.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <img alt="" src="/files/images/2019/Vuk_d.jpg" style="width: 450px; height: 675px;" /></div> <div> &nbsp;</div>

Marina Cvitić – rodovi predaka / Sudar trio - udaraljkaški koncert pod nazivom "Triple Wi"

<div> U petak, 20. rujna 2019. godine u 18.30 sati u Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu, otvara se izložba &quot;<strong>Marina Cvitić &ndash; rodovi predaka&quot;</strong>, koju realiziramo u okviru manifestacije Uz Mir za mir 2019., pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Uz Mir za mir je na&scaron; dugogodi&scaron;nji program kojega organiziramo povodom Međunarodnog dana mira 21. rujna, predstavljajući kiparske radove koji se referiraju na temu mira i na Augustinčićev spomenik Mir u New Yorku, čija se skica i gipsani model nalaze u stalnom postavu na&scaron;e Galerije. Time na primjeren način pridonosimo &scaron;irenju mirotvornog duha i omogućavamo komparaciju različitih likovnih govora. Autor ovogodi&scaron;nje izložbe i programa je povjesničar umjetnosti Davorin Vujčić.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O umjetnici:</strong></div> <div> Mlada kiparica Marina Cvitić rođena je 3. ožujka 1992. u Jajcu (Bosna i Hercegovina), gdje je zavr&scaron;ila osnovnu &scaron;kolu. U Zagrebu je maturirala 2011. u &Scaron;koli primijenjene umjetnosti i dizajna (smjer kiparstvo) te se upisala na studij kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti. Tijekom studija dobila je dvije pohvalnice za izvrsnost i rad te Rektorovu nagradu za veliki zajednički umjetnički projekt, scenografiju za kazali&scaron;nu predstavu Agrippina 2016. u HNK u Zagrebu. Diplomirala je kiparstvo 2017. u klasi profesora V. Ga&scaron;parića Gape. Član je HDLU od 2017.Zaposlena je kao restaurator te živi i radi u Zagrebu,a ovo joj je prva samostalna izložba.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba Marina Cvitić &ndash; rodovi predaka predstavlja njen diplomski rad kojim na specifičan kiparski način povezuje pro&scaron;lost i sada&scaron;njost, ba&scaron;tinu predaka i suvremenu likovnost, a može se razgledati do 20. studenoga 2019. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Uz otvorenje izložbe, a uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Sudar trio - kojega čine vi&scaron;estruko nagrađivani mladi glazbenici Franko &Scaron;trbac, Luka Ivir i umjetnički voditelj Goran Gor&scaron;e - održat će udaraljka&scaron;ki koncert pod nazivom &quot;Triple Win&quot; (program u prilogu).</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Kristian Novak / Connect/Reflect program

<div> U Gradskoj galeriji Striegl u sklopu &quot;<strong>Connect/Reflect programa</strong>&quot;, 20.9. 2019. u 19 sati bit će razgovor s Kristianom Novakom, autorom romana &#39;&#39;Črna mati zemla&#39;&#39; i &#39;&#39;Ciganin.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Razgovor s Kristianom Novakom vodit će Mima Juračak.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>KRISTIAN NOVAK</strong> (Baden-Baden, Njemačka, 14. svibnja 1979.), hrvatski književnik i jezikoslovac, profesor na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Dvostruki je dobitnik nagrade Tportala za roman godine (2014. i 2017.), književne nagrade Ksaver &Scaron;andor Gjalski te Nagrade Fran Galović.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Potječe iz međimurske obitelji koja je radila u Njemačkoj. Otac je bio inženjer u Mercedes Benzu, a majka radila u tvornici Salamander Bund. Osnovnu &scaron;kolu pohađa u Vrhovljanu, kamo se obitelj smjestila nakon očeve smrti. Gimnaziju polazi u Čakovcu. Pravni fakultet u Zagrebu upisuje 1997., no napu&scaron;ta ga kako bi mogao studirati humanistička područja. Iduće godine upisuje germanistiku i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tokom studija počinje raditi na svom prvom romanu o međimurskim studentima u Zagrebu. Roman će pod naslovom &quot;Obje&scaron;eni&quot; biti objavljen 2005. u Čakovcu. Diplomirao je 2005. te ubrzo počeo raditi na Odsjeku za germanistiku. Doktorirao je 2011. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na Filozofski fakultet u Rijeci prelazi 2012. U razdoblju od 1998. do 2009. je reprezentativac Hrvatske u karateu, osvajač vi&scaron;e europskih i svjetskih medalja te stipendist i kategorizirani vrhunski sporta&scaron; HOO-a.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pažnju kritike privukao je drugim romanom &ldquo;Črna mati zemla&rdquo; (2013.), koji je preveden na vi&scaron;e stranih jezika. Glavna radnja prati mladog zagrebačkog pisca međimurskih korijena. U oba romana je ukomponirao međimursku kajkavicu. Novakov treći roman &ldquo;Ciganin, ali najljep&scaron;i&rdquo; (2016.) je osvojio književnu nagradu Ksaver &Scaron;andor Gjalski kao najbolje prozno ostvarenje. Riječ je o romanu &scaron;irokog zamaha, s okosnicom u lokalnom stanovni&scaron;tvu i Romima u Međimurju, ali i znatno &scaron;irim spektrom dru&scaron;tvenih pojava, biografija i kulturnih krugova kojima se bavi. Ima elemente kriminalističkog žanra, a čitatelj saznaje priču od četiriju pripovjedača.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autor je sociolingvističke studije &quot;Vi&scaron;ejezičnost i kolektivni identiteti iliraca&quot; (2012). Mladenačka poezija mu je uvr&scaron;tena u Antologiju međimurske mlade lirike (2011).</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>MIMA JURAČAK </strong>je rođena u Sisku 1986. godine. Objavljena je u zbornicima natječaja Lapis Histriae i različitim časopisima. Dobitnica nagrada &bdquo;Vranac&ldquo; i &bdquo;Ulaznica&ldquo; za kratku priču 2016. godine.&nbsp;</div> <div> Radi kao knjižničarka u osnovnoj &scaron;koli.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>CONNECT/REFLECT</strong> program Gradske galerije Striegl ima za cilj kroz interdisciplinarne i interaktivne programske prakse, intenzivnije povezati publiku različitih dobnih i interesnih skupina s programima na polju suvremene umjetnosti i kulturnih praksi.</div> <div> &nbsp;</div>

Predavanje / dr. sc. Sanja Žaja Vrbica - Marko Rašica: Po trnju do zvijezda i zaborava

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/sanja.jpg" style="width: 450px; height: 319px;" /></p>

Peski 2019.

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/peski.jpg" style="width: 450px; height: 178px;" /></p>

Linija ljepote, trag nadahnuća – prvih 100 godina Grafičke zbirke NSK

<div> &nbsp;</div> <div> Grafička zbirka Nacionalne i sveučili&scaron;ne knjižnice u Zagrebu uz stogodi&scaron;nju obljetnicu osnutka&nbsp;predstavlja &scaron;iroj javnosti izbor djela iz fundusa na izložbi &#39;Linija ljepote, trag nadahnuća &ndash; prvih 100 godina Grafičke zbirke NSK&#39;.Od davne 1919. godine prikupila je vrijednu i zanimljivu građu &ndash; crteže, grafike, grafičke mape, plakate i razglednice.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tematsko predstavljanje fonda inspirirano je sposobno&scaron;ću mi&scaron;ljenja o predodžbama, simbolima i metaforama &ndash; sveprisutnim ljudskim nadahnućem &ndash; koje je sada, zanemarujući doba nastanka, stil, tehniku, vrstu i dimenzije, građu objedinilo u nove cjeline ilustrirajući ukupnost ljudskog postojanja i stvaranja. Grafička zbirka živi u knjižnici, okružena riječima. Na izložbi teme prirode, ljudskog tijela, misli i ideja, ritma života svakodnevice ili pak one apstraktne koje su osamostaljenjem linije, boje i plohe oslobođene vidljivog, biti će potkrepljene aforizmima, stihovima, citatima. Tako oživljene predstavljene cjeline, sada sastavljene od djela u drugačije postavljenim odnosima, ponekad potpuno neočekivano stvaraju nove zaključke i spoznaje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Usporedbom umjetničkih ostvarenja unutar pojedinih tema moguće je sagledati promjene u izrazu, formi, mi&scaron;ljenju, umjetničkom htijenju. Prikazat ćemo uzbudljivu liniju promjene unutar umjetničkog stvarala&scaron;tva, obogaćujući tako sliku svijeta koja nas okružuje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Namjera nam je provesti posjetitelje odabirom djela iz bogatog fonda od petnaestog stoljeća do danas. Zavirit ćemo u svaki kutak fonda Zbirke te izvući na danje svjetlo građu koja nije nikad viđena &ndash; skrivena iznenađenja, ali i onu dobro znanu &ndash; Bogorodicu Julija Klovića, djela Martina Kolunića Rote, Krista i Apostole Andrije Medulića,&nbsp; vrijedan crtež&nbsp; Celestina Medovića, autoportet Rembrandta od starijih autora, do djela umjetnika koji su obilježili dvadeseto stoljeće kao i djela suvremenika. Među njima su djela za grafički medij važnog Tomislava Krizmana, &scaron;panjolski pejzaže Ljube Babića, vedute Menci Clementa Crnčića, koji su ujedno i&nbsp; jedni od osnivača Zbirke, zatim djela K&auml;the Kollwitz i Georgea Grosza pa sve do Maurovića, nagrađene grafike Mirjane Vodopije, Miroslava &Scaron;uteja, plakata Borisa Bućana ili djela iz donacije Mirka Ilića kao i mnogih drugih radova domaćih i stranih autora.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="http://gkd.hr/izlozba/linija-ljepote-trag-nadahnuca-prvih-100-godina-graficke-zbirke-nsk/"><strong>Izvor</strong></a></div> <div> &nbsp;</div>

Pogrebni obredi i običaji starog Rima

<div> U Arheolo&scaron;kom muzej Zadar bit će u četvrtak, 19.9.2019. u 19.30 sati otvorenje izložbe &bdquo;<strong>Pogrebni obredi i običaji starog Rima&ldquo;.</strong></div> <div> <strong>&nbsp;</strong></div> <div> Kroz izložbu &bdquo;Pogrebni obredi i običaji starog Rima&ldquo; prezentiran je pojam smrti ranih civilizacija, Mezopotamije, Egipta, Grčke, Etrurije. Posebno je obrađen pojam smrti u starom Rimu, razvoj pogrebnih obreda i običaja, opisan je detaljno rimski pogreb, pokapanje u gradu Rimu.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U izložbi je prezentirana rekonstrukcija paljevinskih grobova iz 1. i 2. st. poslije Kr. i grob s prijelaza iz 4. u 5. st. tipa pod tegulama s tesarskim alatkama (grob tesara).</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izloženo je oko 500 predmeta, pripadaju grobovima s nekropole rimskoga Zadra. Grobove iz prva tri stoljeća Rimskoga Carstva karakterizira bogatstvo raznovrsnih grobnih priloga polaganih uz ostatke pokojnika kao znak vjerovanja u zagrobni život. Posebice su česti keramički, stakleni, ko&scaron;tani i metalni predmeti, najče&scaron;će oni koje su pokojnici koristili za života i predmeti vezani uz zanimanja pokojnika. Mnogi su grobni prilozi imali neko eshatolo&scaron;ko ili apotropejsko značenje. Apotropejska uloga pripisuje se svim onim materijalima koji su se brzo topili i lako oblikovali (jantar, gagat, gorski kristal, olovo, kositar). Tijekom kasnoantičkoga razdoblja broj se priloga reducira i ustaljuje na određene forme i postupno nestaje.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autorice izložbe i tekstova kataloga su muzejska savjetnica dr. sc. Kornelija A. Giunio i vi&scaron;a kustosica Timka Alihodžić</div>

Izložba radova akademika Zlatka Boureka / Europski Dan židovske kulture i baštine 2019. - Dan otvorenih vrata

<div> &quot;<strong>Europski Dan židovske kulture i ba&scaron;tine 2019. - Dan otvorenih vrata</strong>&quot; obilježit će se u Gliptoteci HAZU u četvrtak, 19. rujna 2019. / 19. Elula 5779. Program započinje u 19 sati otvorenjem izložbe radova akademika Zlatka Boureka a u nastavku je prigodno organizirani koncert.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Program:</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> 19 sati</div> <div> otvorenje izložbe radova akademika Zlatka Boureka</div> <div> &nbsp;</div> <div> 20 sati</div> <div> koncert, Arijana Gigliani Philipp, sopran, Vitomir Marof, bariton, Bruno Philipp, klarinet i Tamara Jurkić Sviben, glasovir.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Program koncerta:</div> <div> David Meisel: Keduschah</div> <div> Aron Marko Rothm&uuml;ller: Tirsa Jaffa&nbsp;</div> <div> Felix Mendelssohn-Bartholdy: Ich wollt&#39; meine Lieb&#39; ergosse sich Abendlied&nbsp; Suleika i Hatem&nbsp;</div> <div> Aron Marko Rothm&uuml;ller: Mikol Hamudot</div> <div> Aron Marko Rothm&uuml;ller: Psalam 13</div> <div> Židovska tradicionalna: Avinu Malkenu (ar. Marijan Makar)</div> <div> &nbsp;</div> <div> 21 sat</div> <div> Domjenak i druženje</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O manifestaciji:</strong></div> <div> U svim europskim sredinama gdje su se održale i obnovile židovske zajednice, od 1999. godine obilježava se Europski dan židovske kulture i ba&scaron;tine &ndash; Dan otvorenih vrata, kad se i doslovno otvaraju vrata židovskih općina, muzeja, galerija i sinagoga, kako bi se dostojno predstavilo kulturno umjetničko stvarala&scaron;tvo brojnih generacija židovskih stvaralaca kulturnoj javnosti, ali i članovima židovske zajednice.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U znak po&scaron;tovanja i sjećanja na na&scaron;e pretke, Židovska općina Zagreb, od 2001. godine daje svoj doprinos kulturnoj svečanosti, svjesna njezina velikog simboličnog značaja. Bili smo dio velikog novog svijeta europskog židovstva nakon emancipacije, koji je radom i optimizmom oslobađao židovski kulturni genij, pokazujući da želimo i znamo njegovati zajedni&scaron;tvo koliko god bili različiti. Židovska kulturna ba&scaron;tina i umjetničko stvarala&scaron;tvo sve se vi&scaron;e spoznaju kao dio europskog kulturnog identiteta, diljem Europe osnivaju se židovski muzeji koji izazivaju sve veće zanimanje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na dvjestodesetu obljetnicu postojanja Židovske općine Zagreb, 2016. godine, otvorili smo Židovski muzej i javnosti predstavili najvrjednija i najljep&scaron;a djela iz sakralne zbirke judaike, predmete koji svjedoče o duhovnom životu i identitetu židovske zajednice, kao i kulturno &ndash; umjetničkom stvarala&scaron;tvu kojem su se Židovi ubilježili u povijest i kulturu ove sredine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U ovogodi&scaron;njem bogatom programu zastupljeni su likovni i glazbeni izričaji. U galeriji Gliptoteke HAZU održat ćemo hommage i obnoviti sjećanje na velikog, svestranog umjetnika, akademika Zlatka Boureka, koji nas je nedavno napustio. Zlatko Bourek ostvario je iznimne rezultate ne samo kao kipar, slikar i grafičar, crtač, scenograf&nbsp; i kostimograf, veći i u drugim medijima, kao redatelj u kazali&scaron;tu, na filmu, a napose ga ističemo kao autora lutkarskih predstava. Izložbom ćemo predstaviti slikarski opus Zlatka Boureka.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ovom izložbom ukazujemo na potrebu i važnost pronalaženja rje&scaron;enja za zbrinjavanje umjetničke ostav&scaron;tine Zlatka Boureka.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U glazbenom dijelu programa predstavit ćemo skladbe istaknutih židovskih skladatelja i s na&scaron;eg područja uz nastup renomiranih glazbeni umjetnika solista.</div> <div> &nbsp;</div> <div> (Mira Wolf, profesor)</div> <div> Kustosica muzejske zbirke ŽOZ, autorica projekta</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O umjetnicima:</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Zlatko Bourek</strong></div> <div> Akademik, kipar i slikar, redatelj, scenograf, kostimograf, lutkar, karikaturist, autor crtanih i igranih filmova, rođen u Požegi, 1929. Osnovnu i srednju &scaron;kolu zavr&scaron;io u Osijeku. Diplomirao je 1955 godine kiparstvo i slikarstvo na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Zagrebu u klasi prof. Koste Angellia Radovanija. Bio je član ULUPUH-a i HDLU-a. Od 2002. godine član je suradnik likovnog razreda, a od 2010 godine redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Izlagao je na mnogim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu te je dobitnik velikog broja domaćih i međunarodnih nagrada. Umro u je u Zagrebu, 2018. godine.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Arijana Gigliani Philipp&nbsp;</strong></div> <div> Rođena je u Sarajevu gdje je zavr&scaron;ila nižu i srednju glazbenu &scaron;kolu odjel violine i solo-pjevanja. Nakon diplome na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji nastavlja usavr&scaron;avanje kod renomiranog pedagoga i opernog prvaka Stojana Stojanova Gančeva.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Redovito održava recitale u Hrvatskoj i inozemstvu kroz dugogodi&scaron;nju suradnju s pijanistima Ivanom Bato&scaron;em, Anom Anconelli i Mariom Čoporom. Kao solistica nastupila je sa Zagrebačkim solistima, Sarajevskom filharmonijom, Orkestrom HNK Osijek, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Simfonijskim orkestrom HRT-a, Komornim orkestrom 2007 i dr.&nbsp; Snimala je za arhiv HRT-a. Debitirala je u operi Ivana pl. Zajca Nikola &Scaron;ubić-Zrinski u ulozi Jelene u Narodnom Pozori&scaron;tu u Sarajevu, te je s istom ulogom ostvarila gostovanja i izvrsne kritike u Bosni i Hercegovini. U kazali&scaron;tu Ivana pl. Zajca u Rijeci ostvarila je nastupe u operama G. Verdija Macbeth u ulozi Dame i ulogom Berte u operi G. Rossinija Il Barbiere di Seviglia. U HNK Osijek ostvarila je nastupe u operama Ivana pl. Zajca Nikola &Scaron;ubić-Zrinski (Jelena) i gostovanja opere van matične pozornice, V. Bellini Norma (Adalgisa), G. Verdi Nabucco (Abigaille) studijska uloga, te koncerte i gostovanja s ansamblom HNK Osijek.&nbsp;</div> <div> Surađivala je kao solistica s dirigentima Vjekoslavom &Scaron;utejom, Nik&scaron;om Barezom, Juliom Marićem,&nbsp; Nadom Mato&scaron;ević, Dariom Vučićem, Filipom Pavi&scaron;ićem, Mladenom Tutavcem, Ognjenom Bomo&scaron;tarom, Tomislavom Fačinijem i dr. Godine 2008. dobitnica je prve nagrade i pobjednik cjelokupnog međunarodnog natjecanja Lazar Jovanović u Beogradu (Srbija).&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U ožujku 2010. godine dobitnica je jo&scaron; jedne prve nagrade na međunarodnom natjecanju Solo pjevača Bruna &Scaron;piler u Herceg Novom (Crna Gora). Svoje bogato pedago&scaron;ko iskustvo prenijela je na mnoge mlade pjevače s kojima je ostvarila veliki broj državnih i međunarodnih nagrada iz solo pjevanja i komorne glazbe. Pročelnik je odjela za solo pjevanja na glazbenoj &scaron;koli Zlatka Balokovića u Zagrebu. Osim solističke i pedago&scaron;ke djelatnosti njeguje i ljubav prema komornoj glazbi djelujući kao član trija Solenza&nbsp; koji uz stalne koncertne nastupe je snimio i nosač zvuka u izdanju izdavačke kuće&nbsp; Croatia records pod nazivom &bdquo;Mozak hrvatskih skladatelja&ldquo;&nbsp; nominiranim za diskografsku nagradu Porin i izvrsno prihvaćenim od kritike i publike.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Vitomir Marof</strong></div> <div> Bariton, rođen je u Zagrebu. Diplomirao je na Farmaceutsko-biokem. fakultetu te solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Bio je stalni član i prvak opere Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Zagrebu, a 2007. progla&scaron;en i nacionalnim prvakom. Ostvario je preko 70 uloga različitog žanra, a kao izraziti verdijanski bariton svoja najbolja umjetnička ostvarenja postiže upravo u ulogama iz Verdijevih opera: Amonasro (Aida); Don Carlos (Moć sudbine); Grof Luna (Trubadur); G. Germont (Traviata); Nabucco, Simon Boccanegra, Rigoletto u istoimenim operama; Renato (Krabuljni ples)... Bogata operna i koncertna aktivnost odvodi ga i na druge pozornice u zemlji i inozemstvu: Maribor, Ljubljanu, Split, Rijeku, Skopje, Herakleu, Budimpe&scaron;tu, Winterthur, Bratislavu, Ko&scaron;ice, Zvolen, Poznan, Prag, Brno, R&uuml;sselsheim, Darmstadt, Linz, Rim, Kiev, Beč, Baden kod Beča... Od 2003. do 2014. kao stalni gost Volksopere u Beču postiže veliki uspjeh ulogama G.Germonta (Traviata) i Rigoletta (Rigoletto). Dobitnik je najvi&scaron;ih glazbenih nagrada i priznanja u Hrvatskoj: nagrade Milka Trnina i Vladimir Ruždjak za uloge Grofa Lune&nbsp; iz Trubadura i Nabucca iz opere Nabucco; Tito Strozzi za ulogu Renata u Krabuljnom plesu, G. Verdija; Nagradu hrvatskog glumi&scaron;ta dobiva za ulogu Postolara Pieta u operi Postolar iz Delfta, B. Berse;&nbsp; V. Ruždjak za uloge G. Germonta iz opere Traviata i&nbsp; Nikole &Scaron;ubića Zrinskog iz istoimene opere I.pl Zajca;&nbsp; Zlatno zvono nagrade HDGU-a za izniman doprinos hrvatskoj opernoj umjetnosti, te 2017. odlikovanje predsjednice RH Ordenom Reda Danice Hrvatske za sveukupni doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Tamara Jurkić Sviben</strong></div> <div> Pijanistica i znanstvenica, rođena Puljanka. U rodnom gradu stekla je opće i prvo umjetničko obrazovanje&nbsp; koje je nastavila u Zagrebu u klasama akdemika Jurice Muraja i prof. emer. Vladimira Krpana.&nbsp; Doktorirala je Kroatologiju&nbsp; na Hrvatskim studijima u Zagrebu s temom Glazbenici židovskoga podrijetla u sjevernoj Hrvatskoj od 1815. do 1941. godine . Nakon vi&scaron;egodi&scaron;njeg bavljenja klavirskom pedagogijom u Glazbenoj &scaron;koli Zlatka Balokovića u Zagrebu, od&nbsp; 2012. zaposlena je na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni-novak- asistent, od 2017. poslijedoktorand i od 2019. godine docent. Snimila je&nbsp; vi&scaron;e solističkih&nbsp; i nekoliko nosača zvuka komorne glazbe. Sudjeluje u raznovrsnim umjetničkim i inrterdisciplinarnim projektima u zemlji i inozemstvu.&nbsp; &nbsp;Područje njezina umjetničkog i znanstvenog interesa su hrvatska glazbena umjetnost, kultura i hrvatski identitet te posebno židovska glazbena ba&scaron;tina</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Bruno Philipp&nbsp;</strong></div> <div> Jedan je od najistaknutijih predstavnika hrvatskih klarinetista. Uz diplomu Muzičke akademije u Zagrebu, usavr&scaron;avao se na konzervatoriju u Parizu. Solistički je nastupio s brojnim relevantnim hrvatskim ansamblima te ostvario suradnju s uglednim dirigentima i kompozitorima. Član je komornih sastava trio Solenza, Zagrebački puhački trio i Camerata Cantilly. Aktivan je u osmi&scaron;ljavanju i realiziranju emisije Obrazovnog programa Hrvatskog radija &bdquo;Glazbena kutijica&ldquo;. Profesor je klarineta na Glazbenoj &scaron;koli Blagoja Berse u Zagrebu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Impressum:</strong></div> <div> Nakladnik: Židovska općina Zagreb</div> <div> Za nakladnika: Ognjen Kraus</div> <div> Autorica projekta: Mira Wolf</div> <div> Autori tekstova za katalog: Tonko Maroević , Mira Wolf</div> <div> Autorica teksta za glazbeni katalog: Tamara Jurkić Sviben</div> <div> Fotografije: Goran Vranić</div> <div> Postav izložbe: Mira Wolf &amp; Filip Turković-Krnjak</div> <div> Kustos izložbe: Filip Turković-Krnjak</div> <div> Producent: Dean Friedrich</div> <div> Likovno oblikovanje, skeniranje: Bachrach &amp; Kri&scaron;tofić</div> <div> Tisak: Offset NPGTO</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Zahvale:</strong></div> <div> Zahvaljujemo Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Gliptoteci HAZU, gđi Vesni Mažuran Subotić, upraviteljici Gliptoteke i djelatnicima, te Modernoj galeriji na svesrdnoj pomoći i sudjelovanju u realizaciji ovog programa.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Zahvaljujemo na pomoći i suradnji i obitelji Faullend Heferer.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Posebnu zahvalu upućujemo Diani i Barbari Bourek na posudbi umjetnina, svesrdnoj pomoći i suradnji u realizaciji izložbe.&nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Zašto je pčela važnija od čovjeka?

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/Pcela-web.jpg" style="width: 450px; height: 276px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <div> <strong>&quot;Za&scaron;to je pčela važnija od čovjeka?&quot; </strong>gostujuća je izložba Hrvatskog prirodoslovnog muzeja čiji su autori dr.sc. Iva Mihoci, dr. sc. Zorana Sedlar i Petar Crnčan, mag.exp.biol.,&nbsp; koja će biti otvorena u Gradskom muzeju Bjelovar 19. rujna 2019. u 19 sati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je edukativnog karaktera namijenjena djeci pred&scaron;kolskog i &scaron;kolskog uzrasta, kao i odraslima i pčelarima. Na izložbi su od trodimenzionalnih predmeta postavljeni alati i pčelarski pribor &ndash; dimilice, vrcaljke, pre&scaron;e za med, ko&scaron;nice pletene od pruća ili slame omazane glinom ili konjskom i kravljom balegom, bilje na&scaron;ih krajeva koje su pčele opra&scaron;ivale itd.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Uz to, na izložbi su postavljeni panoi s tekstualnim opisom pčele, kao npr. građa tijela pčele radilice, koliko puta pčela zamahne krilima, komunikacijski plesovi pčela radilica u ko&scaron;nici, rojenje pčela, bolesti pčela, nestanak pčelinjih zajednica, koliki je broj pčela &ndash; pčelinjih zajednica u ko&scaron;nici, &scaron;to pčele jedu i jo&scaron; puno odgovora i poja&scaron;njenja koja ćete vidjeti ako dođete i posjetite ovu prekrasnu izložbu.</div> <div> &nbsp;</div>

Vlatka Škoro / Životinje

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/%C5%BDiv.jpg" style="width: 450px; height: 335px;" /></p>

Alojz Orel - Pulski album / Album di Pola / The Pula Album

<div> U Muzeju grada Zagreba bit će otvorena&nbsp; 18. 9.&nbsp; 2019. u 19 sati gostujuća izložba Povijesnog i pomorskog muzeja Istre koja predstavlja <strong>Alojza Orela - Pulski album / Album di Pola / The Pula Album.</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Alojz Orel (Ljubljana, 19. lipnja 1918. &ndash; Pula, 10. lipnja 2002.) najpopularniji je i najsvestraniji fotograf Istre. Prvi put se u Zagrebu cjelovito javnosti predstavlja sadržaj i bogatstvo ostav&scaron;tine ovoga profesionalnog i umjetničkog fotografa čiji su rad i djelovanje obilježili povijest fotografije u Puli i Istri u drugoj polovici 20. stoljeća.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ostav&scaron;tina, danas u vlasni&scaron;tvu njegova unuka Alekseja Orela, dočarava svojim raznovrsnim sadržajem slijed nastajanja vrijednog i obimnog autorskog opusa tijekom pet desetljeća djelovanja. Od otvaranja prvog atelijera FOTO Orel kod Slavoluka Sergijevaca 1947. godine, preko angažmana u Narodnoj tehnici i Glasu Istre do novog atelijera fotografa-umjetnika 1968. godine u Nezakcijskoj 12 i posljednjih fotografskih uradaka 1996. godine.&nbsp;</div> <div> Od početka je u svom radu bio posvećen usavr&scaron;avanju znanja o tehnici snimanja, izradi i razvijanju fotografija. Uz fotografski rad, bavio se i oblikovanjem reklamnih materijala, vodiča i knjiga za brojne turističke i kulturne ustanove. Oblikovao je prvi turistički deplijan Pule 1955. godine te je sudjelovao u izradi i objavljivanju prve fotomonografije Pule 1964. godine.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tema je izložbe grad Pula, uz koji je vezana profesionalna i umjetnička karijera ovog istaknutoga majstora fotografije. Predstavljen je izbor od četrdeset fotografija s raznolikim pulskim motivima, koje su nastajale tijekom cijelog razdoblja stvaranja. Uz fotografije, predstavljena je i nekolicina originalnih predmeta koji su obilježili njegovu fotografsku karijeru (fotografski aparat, prvi turistički deplijan Pule, prva fotomonografija Pule, fotografske čestitke i stručna literatura) te osvojene nagrada i priznanja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ostav&scaron;tina Alojza Orela svojom kvalitetom i kvantitetom dokazuje da ovaj fotografski virtuoz zaslužuje istaknuto mjesto u povijesti novije istarske fotografije, gdje predstavlja jednog od posljednjih predvodnika sada već pomalo zaboravljene analogne fotografije.&nbsp;</div> <div> Izložba je organizirana i postavljena prvi put u prostorima Povijesnog i pomorskog muzeja Istre u lipnju 2014. godine povodom obilježavanja godine Alojza Orela i do sada je gostovala u Ljubljani i Novom Sadu.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Gledam dodirom

<div> Gradski muzej Karlovac, u suradnji s Centrom za odgoj i obrazovanje &bdquo;Vinko Bek&ldquo;, organizira inkluzivnu izložbu pod naslovom &#39;Gledam dodirom&#39; koja će se svečano otvoriti u srijedu, 18. rujna, u 12 sati u Galeriji &bdquo;Vjekoslav Karas&ldquo;, &Scaron;estićeva 3.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Inkluzivna izložba &bdquo;Gledam dodirom&ldquo; poziva vas da doživite umjetnost kroz osjet dodira i upoznate likovno stvarala&scaron;tvo djece s o&scaron;tećenjem vida iz Centra za odgoj i obrazovanje &bdquo;Vinko Bek&ldquo; nastalo prema pionirskoj metodi likovnog odgoja prof. Tanje Parlov. Izložba će pružiti pregled likovnog stvarala&scaron;tva učenika s o&scaron;tećenjem vida iz Centra u mediju skulpture, taktilnog crteža i slike. Neizostavna je komponenta u likovnom obrazovanju neposredan susret djeteta s umjetničkim djelima. Stoga je u zasebnoj izložbenoj dionici predstavljeno tridesetak skulptura nekih od najznačajnijih hrvatskih kipara 20. stoljeća (R. Frange&scaron;-Mihanović, K. Angeli Radovani, V. Radau&scaron;, V. Bakić, D. Džamonja i B. Ružić) iz fundusa Gradskog muzeja Karlovac, uglednih muzejskih ustanova, privatnih zbirki i umjetnika.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Publika će imati jedinstvenu priliku taktilno istražiti antologijska djela &bdquo;Pas na tragu&ldquo; B. De&scaron;kovića, &bdquo;Puran&ldquo; Roberta Frange&scaron;a-Mihanovića i &bdquo;Bik&ldquo; Vojina Bakića. Izložba je prilagođena slijepim osobama tekstovima na Brailleovu pismu, djecu očekuju radionički hands on punktovi, a nesvakida&scaron;nje prostorno iskustvo nudi instalacija Tuft grupe Numen. Ulaz je besplatan za sve slijepe osobe i njihovu videću pratnju, a psima vodičima i pomagačima dozvoljen je ulaz.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autorice izložbe su Lana Bede, vi&scaron;a pedagoginja Gradskog muzeja Karlovac i Tanja Parlov, profesorica likovne kulture u COO &bdquo;Vinko Bek&ldquo; u Zagrebu. Autor izrazito atraktivnog likovnog postava je nagrađivani Studio Ra&scaron;ić + Vrabec. Izložba se održava pod pokroviteljstvom Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Republike Hrvatske, uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH, Grada Karlovca, Karlovačke banke i Erste banke.</div>

Kratka autobiografija škole Arhitektonskog fakulteta

<div> Izložba &quot;Kratka autobiografija &scaron;kole Arhitektonskog fakulteta&quot;, kojom se obilježava stogodi&scaron;njica (1919.-2019.) kontinuirane izobrazbe arhitekata u Zagrebu i Hrvatskoj, bit će otvorena u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU u srijedu, 18. rujna 2019. u 19 sati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pozdravnu riječ uputit će akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.</div> <div> Izložbu će predstaviti prof. dr. sc. Krunoslav &Scaron;mit, dekan Arhitektonskog fakulteta i prof. dr. sc. Andrej Uchytil.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U vremenskom luku od Tehničke visoke &scaron;kole, Tehničkog fakulteta, Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta i samostalnog Arhitektonskog fakulteta izložba traga za nevidljivim i neopipljivim, onime &scaron;to se karakterizira kao rukopis ili duh &scaron;kole koji opstoji mimo svih institucijskih reorganizacija, promjena naziva i njezinih nastavnika. Ne radi se, stoga, o retrospektivnom, sveobuhvatnom pogledu na bitne događaje i dosege iz stogodi&scaron;nje povijesti već predstavlja jedan fokusirani te ograničeni prikaz koji slijedi vrijednosnu liniju dugogodi&scaron;njeg istraživačkog projekta Arhitektonskog fakulteta &ndash; &quot;Atlas arhitekture&quot;. Izložbom se želi u kontinuiranom prostornom slijedu istaknuti četiri zasebne cjeline u četiri muzejske sobe koje međusobnom interferencijom natkrivaju period ograničen početkom 20. stoljeća te seže sve do početka 21. stoljeća. Izbor nije usmjeren na osvjetljavanje pojedinih ličnosti već vi&scaron;e na rezultate rada nastavnika i profesora &scaron;kole, načine na koje su oni definirali konture onoga &scaron;to prepoznajemo rukopisom zagrebačke &scaron;kole te mogućnostima interpretacije i ponovnog čitanja tih rezultata s ciljem njihovog instruiranja dana&scaron;nje edukacije. Kuratori i autori postava su prof. dr. sc. Andrej Uchytil i dr. sc. Melita Čavlović.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba se može posjetiti radnim danom od 10 do 16 sati i srijedom do 18 sati. U periodu trajanja izložbe biti će organizirano predavanje i tematsko vodstvo koje će biti naknadno najavljeno. Vi&scaron;e o izložbi na http://www.arhitekt.hr/.</div> <div> &nbsp;</div>

Balkanska putovanja Karla Absolona (1908. - 1922.)

<div> U Arheolo&scaron;kom muzeju u Zagrebu bit će u srijedu 18.9. 2019. u 12 sati otvorenje izložbe &quot;<strong>Balkanska putovanja Karla Absolona (1908. - 1922.)</strong>&quot; organizirane u sklopu kulturnog programa FOUR SEASONS of CZECH CULTURE.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Absolon Foto</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba &bdquo;Balkanska putovanja Karla Absolona&ldquo; dočarava deset putovanja Karela Absolona po Balkanu (1908.-1922.). Tada je istraživao u to vrijeme jo&scaron; nepoznati Dinarski kr&scaron;, pravio je fotografije etnografskog karaktera te se nakon putovanja dopisivao s jugoslavenskim znanstvenicima tog vremena (Gorjanovic-Kramberger, Langhoffer, Schiebel, Hawelka, Narodni muzej itd.).</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Karel Absolon</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Karel Absolon (16. lipnja 1877. - 6. listopada 1960.) bio je če&scaron;ki arheolog, geograf, paleontolog i speleolog, rođen u Boskovicama (Moravska). Absolon je bio unuk paleontologa Jindřicha Wankela. Tijekom studija na Karlovom sveučili&scaron;tu u Pragu započeo je sa speleolo&scaron;kim istraživanjima u &scaron;piljama Moravsk&yacute; kras (Moravski kr&scaron;) u Moravskoj (danas Če&scaron;ka republika). Godine 1907. postaje kustos Moravskog muzeja u Brnu i profesor paleoantropologije na Karlovom sveučili&scaron;tu u Pragu, 1926. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Absolon I Zena</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Njegova najpoznatija postignuća su paleoantropolo&scaron;ka otkrića na lokalitetu Doln&iacute; Věstonice, koja uključuju poznatu figuricu Venere. Radio je na sustavnom mapiranju &scaron;pilja Moravsk&yacute; kras (Moravskog kr&scaron;a), uključujući Macocha jamu i pećine Pek&aacute;rna, Punkevn&iacute; i Kateřinsk&aacute;. Također je istraživao kr&scaron;ke &scaron;pilje na Balkanu, u Francuskoj i Engleskoj.</div>

Crno - bijela Gea

<div> Izložba fotografskih radova članova i prijatelja Hrvatskoga geolo&scaron;kog dru&scaron;tva, koje je ujedno i njen organizator, znakovito nazvana GEA, održava se ove godine po osmi put. Ovogodi&scaron;nja GEA nosi naziv &bdquo;<strong>CRNO-BIJELA GEA</strong>&ldquo; i bit će svečano otvorena u Hrvatskome prirodoslovnom muzeju u srijedu, 18. rujna 2019. godine u 13 sati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Očekivano, ova lijepa manifestacija polako prerasta u tradicionalno godi&scaron;nje događanje Hrvatskoga geolo&scaron;kog dru&scaron;tva, koje je, usput, natjecateljskog karaktera. Od mno&scaron;tva fotografija pristiglih na pozivni natječaj, povjerenstvo je i ove godine odabralo 40 najuspjelijih, koje su i prikazane na izložbi. Imena autora fotografija nisu istaknuta, već samo naslovi fotografija koji stoje uz broj fotografije. Posjetitelji su pozvani da, po vlastitom nahođenju, odaberu tri najljep&scaron;e fotografije te svoje glasove ubace u glasačku kutiju.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba se uobičajeno, postavlja u institucijama čija je djelatnost vezana uz geologiju, a do sada je bila u INA d.d. te u Hrvatskome geolo&scaron;kom institutu, a nakon Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, gdje će biti dostupna za razgledavanje i &scaron;iroj javnosti, a ne samo struci, bit će postavljena jo&scaron; i u prostorima Geolo&scaron;kog odsjeka PMF-a, kao i na RGN fakultetu. Na redovitoj godi&scaron;njoj skup&scaron;tini Hrvatskoga geolo&scaron;kog dru&scaron;tva, koja će se održati u prosincu 2019. godine, bit će progla&scaron;ene najbolje fotografije (po izboru posjetitelja) te održana aukcija fotografija, a sredstva prikupljena prodajom fotografija biti će, kao i uvijek dosad, uplaćena u humanitarne svrhe.&nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kako je ovogodi&scaron;nja tema izložbe &bdquo;CRNO-BIJELA GEA&ldquo;, fotografije prikazane na izložbi vezane su uz raznolike prirodne, a posebice geolo&scaron;ke pojave i motive, ovoga puta u crno-bijelim nijansama.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nadamo se da će izložba biti zanimljiva, ne samo kolegama iz struke, nego i raznolikom krugu muzejskih posjetitelja koji će imati prigodu uživati u bezvremenskom dojmu koji pruža crno-bijela fotografija.</div> <div> &nbsp;</div> <div> I ne samo to, vjerujemo da će izložba poslužiti kao dobra podloga za popularizanje geologije, jer, napokon, to je jedna od temeljnih zadaća i Hrvatskoga geolo&scaron;kog dru&scaron;tva i Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Promocija Vodiča kroz stalni postav za djecu

<p> <img alt="" src="/files/images/MB_pro.jpg" style="width: 269px; height: 382px;" /></p>