Muzej za umjetnost i obrt partner je u međunarodnom projektu Europske unije ARTNOUVEAU2

<p> Muzej za umjetnost i obrt partner je u međunarodnom projektu Europske unije ARTNOUVEAU2 &ndash; Strengthening the cultural identity of the Danube region by building on common heritage of ART NOUVEAU (Jačanje kulturnog identiteta dunavske regije uspostavom zajedničke secesijske ba&scaron;tine).</p> <p> &nbsp;</p> <p> Riječ je o nastavku projekta&nbsp;<em>ART NOUVEAU &ndash; Sustainable protection and promotion of Art Nouveau heritage in the Danube Region</em>&nbsp;u sklopu Programa transnacionalne suradnje Dunav 2014. &ndash; 2020. koji je trajao od 2017. do 2019. s glavnom temom secesijske arhitekture u dunavskoj regiji, u kojem je MUO također bio partner.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Suradnja i partnerstvo zemalja članica projekta postigle su zapažene rezultate u stvaranju transnacionalne profesionalne suradnje na polju secesije. Projekt je identificirao i izazove s kojima se suočavaju zajednice koje dijele secesijsku kulturnu ba&scaron;tinu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Nastavak projekta - ARTNOUVEAU2 provest će se kroz edukativni program, izložbe, online predavanja, turističke ture, kataloge, kratke filmove, obilježavanje Svjetskog dana secesije i ostalo.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Secesija je dio povijesti i svakodnevnog života gradova u dunavskoj regiji, a nadamo se će biti i sastavni dio njihove budućnosti. S obzirom da je secesijski pokret doprinio oblikovanju kulturnog identiteta regije te da su vizije pokreta diktirale mnoge aspekte urbanog života, one se mogu koristiti za razvijanje novih politika za gradove danas i sutra.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Budući da secesijski spomenici, privatne i javne zgrade sagrađene u secesijskom stilu te secesijska pročelja koja privlače svojom ljepotom i vrsnoćom umjetničko-obrtničkih ostvarenja, mogu dunavsku regiju učiniti prepoznatljivom i privlačnijom za turiste.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Projektom ARTNOUVEAU2 kreće se u odgovorno i održivo kori&scaron;tenje kulturne ba&scaron;tine secesije kao sredstva za jačanje regionalnog kulturnog identiteta i za poticanje gospodarskog rasta u dunavskoj regiji. Kako bi se u tome uspjelo, partneri projekta nastojat će zajedničkim snagama pro&scaron;iriti znanje o secesiji i njenoj važnosti &scaron;iroj javnosti kroz razne obrazovne aktivnosti.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Projekt će izgraditi profesionalnu zajednicu specijaliziranu za secesiju dunavske regije te ojačati institucionalni okvir koji će bolje &scaron;tititi, upravljati i promovirati secesiju, &scaron;to će osigurati uvažavanje secesijske ba&scaron;tine kod lokalnog stanovni&scaron;tva te povećati njezinu privlačnost za turiste.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Osim toga, profesionalizirat će turističku promociju secesije, pridonoseći time pobolj&scaron;anju turističke ponude i usluga, &scaron;to može rezultirati gospodarskim rastom, stvoriti prihod i potaknuti otvaranje novih radnih mjesta. Također, jedan od ciljeva projekta je i osposobljavanje turističkih vodiča u suradnji s turističkim uredima i stručnjacima, kako bi se obogatila i povećala turistička ponuda kako za turiste, tako i za lokalno stanovni&scaron;tvo.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Valorizacija Svjetskog dana secesije, koji se obilježava 10. lipnja 2021., izuzetno je važna za jačanje kulturnog identiteta i ba&scaron;tine secesije u dunavskoj regiji te bi trebala potaknut &scaron;iru javnost da prepozna, cijeni, &scaron;titi i brine o ba&scaron;tini secesije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vodeći partner je Grad Oradea (Oradea Municipality), a ostali partneri na projektu su Oradea City Museum &ndash; Cultural Complex, (Rumunjska) National Institute of Heritage, Bukure&scaron;t, (Rumunjska) IMM, Budimpe&scaron;ta, (Mađarska), MAK, Beč, (Austrija) Slovak University of Technology, Bratislava, (Slovačka) Republic Institute for Protection of Cultural Monuments, Beograd, (Republika Srbija) te Kodol&aacute;nyi J&aacute;nos University, Budimpe&scaron;ta (Mađarska). Pridruženi partneri MUO: Ministarstvo kulture i medija RH, Dru&scaron;tvo turističkih vodiča Zagreba.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Muzej za umjetnost i obrt voditelj je radnog paketa komunikacije projekta te je koordinator u elaboriranju i provedbi programa edukacije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Planirano vrijeme trajanja projekta je do 31.12.2022.<br /> Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije (ERDF, IPA II)</p> <p> &nbsp;</p> <p> Članovi MUO projektnog tima: dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, voditeljica projekta za MUO; Marija Jurkić Flis, koordinatorica za komunikaciju projekta; Marta Kuli&scaron; Aralica i Vedrana Ceranja, voditeljice edukativnog programa za djecu; dr. sc. Marina Bagarić, znanstvena suradnica.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Informacije o projektu te tijek realizacije bit će objavljene na MUO dru&scaron;tvenim mrežama, web stranici kao i podstranici projekta&nbsp;<a href="http://www.interreg-danube.eu/approved-projects/artnouveau2">http://www.interreg-danube.eu/approved-projects/artnouveau2</a></p> <p> &nbsp;</p>

Radionica Elektro pop-up

Dizajn pop up-a temelji se na nekoliko osnovnih tehnika poput elemenata povlačenja, nagiba, vrtnje i podizanja. Nije važan samo iskačući dio, u paper engineeringu također radimo s pokretima i animiramo način na koji se pop up mehanizam preklapa i pomiče što čini interakciju još snažnijom. Knjige su sjajan način kako naučiti više o paper engineeringu i stvaranju pop up elemenata. Radionica će se baviti dizajniranjem i rješavanjem pop up sistema u obliku male knjige sastavljene od 3 do 4 strane s jednakim brojem pop-up elemenata a uz to ugradit ćemo i malene LED diode u mehanizam. Predviđeno je da sudionici mogu doći po želji unutar trajanja radionice, te napraviti dio zadatka u dogovoru s voditeljem radionice. Prethodna prijava nije potrebna. Sudjelovanje na radionici za djecu je besplatno. Radionica se održava u sklopu stalnog postava Muzeja. Preporučena dob sudionika: 12+ Maksimalni broj polaznika koji mogu istovremeno sudjelovati u radionici je 5 do 10. Voditeljica: Paula Bučar, paulabucar11@gmail.com Paula Bučar diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (nastavnički odsjek, kiparstvo). Radi u POU Zaprešić, vodi Galeriju Razvid, likovne radionice i scenografiju ZKDM-a (Zaprešićko kazalište za djecu i mlade). Radioni se pridružuje prije nekoliko godina te od tada aktivno sudjeluje u sklopu programa laba i kao voditeljica radionica 3D olovkama za djecu. Djeluje u okviru Radionina izlagačkog i edukativnog programa.

Moj grad budućnosti - radionica

Radionica je mjesto je na kojem bi djeca željeli živjeti za 20 godina. “Grad budućnosti” umanjeni je model grada kojeg oblikuju prema svojim idejama, željama i mašti te povezuju s elektronikom i tehnologijom. Radionica se bavi zelenim energijama i održivošću, kao i socijalnim temama kako izbjeći siromaštvo i integrirati manjine i ranjive skupine u svakodnevni život. Na radionici će se koristiti različiti materijali (karton, plastika, metal, dijelovi računala) za kreiranje artefakata koje polaznici mogu zamisliti kao dio svoje budućnosti. Radionica će koristiti samo već korištene i reciklirane materijale. Predviđeno je da sudionici mogu doći po želji unutar trajanja radionice, te napraviti dio zadatka u dogovoru s voditeljem radionice. Prethodna prijava nije potrebna. Sudjelovanje na radionici za djecu je besplatno. Radionica se održava u sklopu stalnog postava Muzeja. Preporučena dob sudionika: 10-16 godina Maksimalni broj polaznika koji mogu istovremeno sudjelovati u radionici je 5 do 10. Voditeljica: Deborah Hustić, deborahhustic@gmail.com Deborah Hustić – medijska umjetnica, kustosica i edukatorica. Bavi se već godinama STEAM edukacijom i maker kulturom te radi kao voditeljica udruge Radiona – Zagreb Makerspace. Voli lemiti i izrađivati neobične glazbene instrumente i svakojake uređaje, pričati priče izložbama, svirati na synthovima, pisati kad ima što za reći i uživa stvarajući edukativne programe za ljude svih dobi i interesa u različitim područjima kojima se bavi ili ne bavi (pa sebe pri tome educira). Pokušava osmisliti hrpu ideja na mnogim životnim frekvencijama, a najviše uživa u dobroj suradnji s drugim ljudskim bićima. Web: https://linktr.ee/deborahhustic

Ivan Goran Kovačić i njegov zavičaj / #HISMUSkodvas

<div> Bez obzira na posljedice izazvane potresom i mjere predostrožnosti tijekom epidemije koronavirusa mi se i dalje trudimo biti dostupni vama, na&scaron;im posjetiteljima &ndash; stvarajući nove i podsjećajući vas na neke stare sadržaje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U povodu 90. obljetnice rođenja i 60. obljetnice smrti Ivana Gorana Kovačića 11. srpnja 2003. otvoren je novi stalni postav u pjesnikovoj rodnoj kući u Lukovdolu (Memorijalnom muzeju Ivana Gorana Kovačića) &ndash; &bdquo;Ivan Goran Kovačić i njegov zavičaj&ldquo;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložbu pogledajte&nbsp;<a href="https://hismus.us19.list-manage.com/track/click?u=4d066c4a3f386d8e56462b473&amp;id=561b84cb2c&amp;e=0b1024cacc" target="_blank" title="Izložba">ovdje</a>!</div>

Šuma okom šumara

<p> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Galerija grada Krapine već tradicionalno izložbenu sezonu započinje predstavljanjem izložbe fotografija bjelovarskog salona fotografije &bdquo;&Scaron;uma okom &scaron;umara&ldquo; kojeg organizira Hrvatsko &scaron;umarsko dru&scaron;tvo - ogranak Bjelovar.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Ove godine zbog epidemiolo&scaron;ke situacije izložba neće biti postavljena u Galeriji već se može pogledati na mrežnoj stranici i YouTube kanalu POU Krapina -&nbsp;</span><a href="https://www.youtube.com/channel/UCQJ9CfqTltwmHDe5ZkMOGhA" style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; text-decoration-line: none; color: rgb(34, 111, 159);">https://www.youtube.com/channel/UCQJ9CfqTltwmHDe5ZkMOGhA</a><span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">&nbsp;.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Radi se o retrospektivnoj izložbi fotografija &bdquo;&Scaron;uma okom &scaron;umara&ldquo; izloženoj u veljači 2020. u zgradi Europa Buildinga u Bruxellesu, povodom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Izbor je to &scaron;esnaest fotografija sa dosada&scaron;njih salona &bdquo;&Scaron;uma okom &scaron;umara&ldquo;.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <a href="https://www.facebook.com/PuckoOtvorenoUcilisteKrapina/" style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; text-decoration-line: none; color: rgb(34, 111, 159);">https://www.facebook.com/PuckoOtvorenoUcilisteKrapina/</a></p> <p> <a href="https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=102049"><strong>Izvor</strong></a></p>

BARUN FRANJO TRENK - NOVO LICE LEGENDE

<p align="center"> <strong><em>BARUN FRANJO TRENK - NOVO LICE LEGENDE</em></strong></p> <p align="center"> <em>- u povodu 310. obljetnice njegovog rođenja i 280. godi&scaron;njice Trenkovih pandura -</em></p> <ul> <li align="center"> &nbsp;</li> </ul> <p> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Obavje&scaron;tavamo Vas da je <strong>22. siječnja 2021. godine </strong>u Muzeju Brodskog Posavlja otvorena izložba <em>Barun Trenk &ndash; Novo lice legende </em>organizirana u suradnji<em> M</em>uzeja grada Brna, Kapucinskog samostana i Masarykovog sveučili&scaron;ta.</p> <p> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;Na izložbi su predstavljeni rezultati antropolo&scaron;kih istraživanja provedenih na mumificiranom tijelu Franje Trenka. Na temelju 27.019 CT snimaka njegovog tijela i sedam uzoraka mekog tkiva izrađena je rekonstrukcija njegovog lika i virtualna aninimacija. Također, izneseni su i manje poznati detalji iz njegovog života &ndash; od kojih bolesti je bolovao, za&scaron;to je &scaron;epao, koliko je bio visok&hellip;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p> <p> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Barun Franjo Trenk (1711.-1749.) bio je vje&scaron;t vojskovođa, neustra&scaron;iv ratnik, pustolov, vođa pandurske pukovnije koja je uspje&scaron;no ratovala za caricu Mariju Tereziju u ratu za austrijsko nasljeđe (1740.-1748.) u &Scaron;leskoj, Austriji, Bavarskoj, Če&scaron;koj i stekla reputaciju vrhunski obučenih i hrabrih vojnika. Diljem Europe pronosile su se priče o njihovim vojnim podvizima, a u Hrvatskoj su barun Franjo Trenk i njegovi panduri stekli neupitan status legende. Optužen za zločine, neposluhe i pronevjeru osuđen je 1747. godine na smrtnu kaznu koju je Marija Terezija izmijenila u kaznu doživotnog zatvora gdje je i umro 1749. godine.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;</p> <p> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; S obzirom na to da je otac baruna Franje Trenka, pukovnik Ivan Trenk, bio zapovjednik brodske tvrđave (1723.-1732.) te da je u djetinjstvu i Franjo povremeno boravio u Brodu razlog je vi&scaron;e da ovu dokumentarnu, povijesnu, edukativnu izložbu predstavimo i Brođanima.</p>

Barun Trenk – Novo lice legende

<div> Muzej Brodskog Posavlja, u nastojanju da zanimljive izložbene projekte predstavi i brodskoj javnosti, u okviru međumuzejske i međunarodne suradnje, u petak, 22. siječnja 2021. godine u 11 sati, otvara izložbu Muzeja grada Brna -&nbsp;<strong>Barun Trenk &ndash; Novo lice legende</strong>, prvu izložbu u Hrvatskoj na kojoj je predstavljena rekontrukcija stvarnog izgleda jedne povijesne ličnosti. Izložba je pro&scaron;le godine gostovala u Gradskom muzeju Požega, Gradskom muzeju Bjelovar i Muzeju Like Gospić.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</div> <div> Na izložbi su predstavljeni rezultati antropolo&scaron;kih istraživanja provedenih na mumificiranom tijelu Franje Trenka, koji su ostvareni u suradnji Muzeja grada Brna, Kapucinskog samostana i Masarykovog sveučili&scaron;ta - Prirodoslovno-matematičkog fakulteta - Odsjek za antropologiju u Brnu. Autori su: Mikol&aacute;&scaron; Jurda, Helena Luk&aacute;&scaron;ov&aacute;, Ctibor Ostr&yacute;, Petra Urbanov&aacute;, Petr Vachůt.&nbsp; &nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</div> <div> Rekonstrukcija lica i tijela te odjeće baruna Franje Trenka, jedne od najpoznatijih ličnosti u hrvatskoj povijesti i jedne od najpopularnijih ličnosti 18. stoljeća u Europi, rezultat je dvogodi&scaron;njeg stručnog rada antropologa i povjesničara. Na temelju 27.019 CT snimaka mumificiranog tijela Franje Trenka izrađeno je 157 digitalnih modela, a na sedam uzoraka mekog tkiva provedena je genetska analiza &scaron;to je doprinijelo izradi virtualne rekonstrukcije njegovog izgleda u vrijeme kada je bio zatvorenik u zatvoru Spielberg. Osim rekonstrukcije samog izgleda, izrađena je i animacija tako da je digitalnom modelu Trenka pridružen i pokret. Također, izneseni su manje poznati detalji iz njegovog života - od kojih bolesti je bolovao, za&scaron;to je &scaron;epao, koliko je bio visok&hellip;&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Barun Franjo Trenk (1711.-1749.)</strong>, bio je vje&scaron;t vojskovođa, neustra&scaron;iv ratnik, pustolov, vođa pandurske pukovnije koja je uspje&scaron;no ratovala za caricu Mariju Tereziju u ratu za austrijsko nasljeđe (1740.-1748.) u &Scaron;leskoj, Austriji, Bavarskoj i Če&scaron;koj i stekla reputaciju vrhunski obučenih i hrabrih vojnika. Diljem Europe pronosile su se priče o njihovim vojnim podvizima, a u Hrvatskoj su barun Franjo Trenk i njegovi panduri stekli neupitan status legende. Optužen za zločine, neposluhe i pronevjeru, osuđen je na gubitak čina i smrtnu kaznu 1747. koju je Marija Terezija izmijenila u kaznu doživotnog zatvora gdje je i umro 1749. godine.&nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Trenk je govorio sedam jezika, volio englesku književnost i glazbu, svirao violinu, izvrsno pjevao i plesao&hellip; Sudjelovao je u 102 dvoboja, 14 puta ranjavan, dva puta osuđen na smrt. Utemeljitelj je vojne glazbe, uveo je kravatu, manžete i ukrasnu dugmad na rukave kaputa i&nbsp; ko&scaron;ulje vojne odore&hellip;</div> <div> &nbsp;</div> <div> S obzirom na to da je Franjin otac, pukovnik Ivan Trenk, bio zapovjednik brodske tvrđave (1723.-1732.) te da je u djetinjstvu i Franjo povremeno boravio Brodu razlog je vi&scaron;e da ovu zanimljivu i atraktivnu izložbu predstavimo i Brođanima.</div> <div> &nbsp;</div>

Alan Vlahov - Dnevnik

<p> Muzej suvremene umjetnosti &nbsp;ugo&scaron;ćuje od 22. 1. 2021. - 21. 2. 2021. izložbu&nbsp; u organizaciji ISO- Izložbenog salona Izidor Kr&scaron;njavi naslova &bdquo;Dnevnik&ldquo; u autorstvu kipara Alana Vlahova, nekada đaka, a sada profesora stručnih umjetničkih predmeta u zagrebačkoj &Scaron;koli primijenjene umjetnosti i dizajna. Prvi dan izložbe je petak 22. 1. 2021. od 11 sati, a u popodnevnim satima izložbi će nazočiti i sam autor.</p> <p> &nbsp;</p> <p> ISO - izložbeni salon Izidor Kr&scaron;njavi &Scaron;kole primijenjene umjetnosti i dizajna trenutno je u obnovi nakon zagrebačkog potresa te zahvaljujući MSU-u s kojim razvija dugogodi&scaron;nju suradnju, organizira i ovu izlagačku aktivnost na alternativnoj lokaciji. Jesenski program 2020. realiziran je u prostoru Zbrike Richter MSU-a, a prvom izložbom u sezoni 2021.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> <em>Dnevnik</em> Alana Vlahova, njegov novi samostalni kiparski opus nakon nekoliko godina, nastao je u prethodnoj godini u vremenu izolacije i pandemije. Iako koncepcijski planiran i puno ranije, tijekom realizacije, autor je mijenjao materijale izvedbe, shodno uvjetima rada i novim okolnostima u koje smo ubačeni. &nbsp;Tako je drvo i drvene skulpture, s kojima je Vlahov najavio početak nastanka opusa upravo 2019. godine u prosincu na izložbi profesora, zamijenio ka&scaron;irani papir, žica i akril, govoreći ne&scaron;to i o na&scaron;oj nestalnosti, krhkosti, izloženosti, i cikličnosti na koje nas je prethodna godina podsjetila.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U vrhuncu pandemije, Vlahov odbacuje rad u drvu i odlučuje cijeli ciklus realizirati upravo u dominantnoj tehnici rada na Aranžersko-scenografskom odjelu, jednom od odjela na kojem Vlahov predaje, a &quot;teaser&quot; za preobraženi opus postavlja na prosinačkoj izložbi <em>&Scaron;PUD: Izolirani</em> radom <em>Trgovac snovima</em>. Upravo taj rastući i fantastični dnevnički aspekt kreacije, opisuje i autorova kolegica Anita Parlov u predgovoru izložbe: &nbsp;&quot;Ambijenti nadrealnih trenutaka, veličanje ljepote prirode, ili pak osobna transformacija emotivnih stanja... ovo je kiparevo putovanje kroz oblake, snove, &scaron;umu... poznata i nepoznata stanja duha. Tu ima svega &scaron;to dodiruje njegovo biće. Oblaci kao stalna mijena i stabla kao utoči&scaron;te koje nam daje osjećaj stalnosti.&quot; Dnevnik Alana Vlahova trenutno broji 13 skulptura, a osim <em>Trgovca snovima</em>, tu su <em>Nowhere man</em>, <em>Utoči&scaron;te</em>, <em>Ushit</em> i &quot;Gospođo, dobili ste po&scaron;tu!&quot;, i drugi, a svaki od njih poput kazali&scaron;nog kadra odigravanja pojedinog dnevničkog zapisa. Vje&scaron;tina kojom Vlahov vlada ovim netradicionalnim materijalom za kipara, ukazuje na senzibilitet i povećenost razini detalja i minucioznosti te strpljivo&scaron;ću stečenom vi&scaron;egodi&scaron;njim radom u području restauracije.</p> <p> Koordinaciju ispred MSU vodi Daniela Bilopavlović Bedenik, a postav izložbe Alan Vlahov i Bernarda Cesar.</p> <p> &nbsp;</p> <p> (Bernarda Cesar)</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ulaz na izložbu je besplatan.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakti:</strong></p> <p> ISO &ndash; Izložbeni salon Izidor Kr&scaron;njaviTrg Republike Hrvatske 11, Zagreb</p> <p> e-mail: izlozbenisalon.izidorkrsnjavi@gmail.com</p> <p> web: <u>ss-primijenjenaumjetnostidizajn-zg.skole.hr</u></p> <p> fb: @isospud</p> <p> &nbsp;</p> <p> Muzej suvremene umjetnosti</p> <p> Avenija Dubrovnik 17, Zagreb</p> <p> ut &ndash; pet 11 &ndash; 19 sati, sub, ned 11 &ndash; 18 sati,</p> <p> koordinacija: Daniela Bilopavlović Bedenik, vi&scaron;a kustosica Odjela za edukativnu djelatnost</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Impressum deplijana:</strong></p> <p> Izdavač deplijana: &Scaron;kola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb</p> <p> Za izdavača: Filip Pintarić</p> <p> Voditeljica: Bernarda Cesar</p> <p> Asistent: Igor Kozlina</p> <p> Savjet iso-a: Martina Božić, Marija Juza, Irena Kra&scaron;evac, Vinka Mortigjija Anu&scaron;ić, Matej Pa&scaron;alić, Filip Pintarić, Ivan Skvrce</p> <p> Postav: Alan Vlahov i Bernarda Cesar</p> <p> Asistent: Monika Markić</p> <p> Dizajn i prijelom: Babushke / Organizam</p> <p> Predgovor: Anita Parlov</p> <p> Fotografija: Aleksandra Mutić</p> <p> &nbsp;</p> <p> Tisak: Kerschoffset</p> <p> Naklada: 300 primjeraka</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Dodatni program</strong></p> <p> vodstva kroz izložbu, radionice</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Projekt podupirli: </strong></p> <p> Grad Zagreb, Ministarstvo kulture</p> <p> &nbsp;</p>

Ištvan Išt Huzjan: Od odozgo do odozdo

<p> <strong>U prostoru Zbirke Richter MSU-a u četvrtak, 21.1. 2021. moći će se od 17 do 20 sati pogledati novootvorenu izložbu&nbsp;u ciklusu SintArt</strong> autora I&scaron;tvana I&scaron;ta Huzjana naslova <strong>&ldquo;</strong><em><strong>Od odozgo do odozdo</strong></em><strong>&nbsp;&rdquo;.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> Priča o legendarnom zagrebačkom vatrogascu Matiji Juričiću Katedralcu osnova je umjetničkog rada I&scaron;tvana I&scaron;t Huzjana kojim umjetnik&nbsp; istražuje vlastitu obiteljsku povijest promatrajući je ne samo u osobnom nego i u simboličnom pogledu.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> U obiteljskoj povijesti I&scaron;tvana I&scaron;t Huzjana sačuvana je priča o slavnom Katedralcu, davnom rođaku koji je na neobičan način ostvario svoj plemeniti životni san da postane vatrogasac i pomaže ljudima. Tridesetih godina pro&scaron;log stoljeća nezaposleni stolar Matija Juričić, kako bi pokazao svoju izvrsnu fizičku spremu i spretnost, popeo se je na toranj zagrebačke katedrale i izvodio akrobacije. Međutim, zbog jakog vjetra Juričić se nije mogao zadržati na tornju dva sata kako je planirao i ubrzo nakon nekoliko izvedenih figura počeo se spu&scaron;tati. Njegov silazak popraćen je velikim pljeskom okupljenog mno&scaron;tva građana, međutim on je u pratnji redarstvenika odveden u policijsku postaju ali nakon kratkog vremena zaposlen je na preporuku kao vatrogasac.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Unazad dvije godine I&scaron;tvan I&scaron;t Huzjan pripremao je umjetnički projekt u kojem je namjeravao izvesti Juričićeve &bdquo;skuplture&ldquo;, međutim 2020., kada se trebala dogoditi izvedba Huzjanova performansa, njegov se rad neplanirano počeo mijenjati pod utjecajem &scaron;irenja epidemije bolesti COVID-19. Pored toga, Zagreb je u ožujku pogodio katastrofalan potres, a nakon nekoliko mjeseci grad je poplavljen uslijed velikog nevremena kakvo se, prema riječima meteorologa, događa svakih 400 godina. Mnogi sugrađani zbog posljedica potresa ostali su bez krova nad glavom, o&scaron;tećene su brojne povijesne zgrade u sredi&scaron;tu Zagreba, među kojima i simbol grada Zagreba, katedrala.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Huzjanov umjetnički rad u tim novim okolnostima počeo se mijenjati, reagirajući na posljedice kaotične svakodnevice u kojoj su se gotovo preko noći promijenile sudbine ljudi. Umjetnik je u sredi&scaron;te interesa postavio instituciju &ndash; Zbirku Richter i ljude koji su na različite načine povezani s ovim prostorom. Umjetnički projekt naslovljen&nbsp;<em>Od odozgo do odozdo</em>&nbsp;sastoji se od performansa u kojem su na poziv autora i kustosice Zbirke Richter sudjelovali umjetnici, studenti i suradnici, koji su kratko vrijeme proveli zajedno na krovu Zbirke Richter. Sudionici performansa povezani na najrazličitije načine svojim su tijelima, poput Huzjanova slavnog rođaka Katedralca, nesvjesno oblikovali različite skulpture zabilježene na fotografijama snimljenima iz zraka. Zbirka Richter tako je preuzela ulogu svojevrsnog utoči&scaron;ta, mjesta koje poput prirodnog zaklona može pružiti privremeni osjećaj sigurnosti i za&scaron;tićenosti.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/sint-art-13-istvan-ist-huzjan-od-odozgo-do-odozdo/606.html"><strong>Vi&scaron;e</strong></a></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>I&scaron;tvan I&scaron;t Huzjan</strong>&nbsp;(Ljubljana, 1981.) diplomirao je 2005. na Accademia di belle arti u Veneciji. Od 2009. do 2015. boravio je na nekoliko rezidencijalnih programa među kojima su Rijksakademie van beeldende kunsten u Amsterdamu (2009.), zatim National Art Studio in Changdong u Seoulu i Apartment of the Ministry of Culture of Slovenia u New Yorku. Suosnivač je umjetničkog kolektiva &bdquo;Project Goleb&rdquo; u Amsterdamu, a 2011. i 2014. bio je nominiran za nagradu OHO u Sloveniji. Godine 2014. nagrađen je Fernand Baudin prijs u Belgiji, a 2015. dobitnik je glavne nagrade 31. Biennial of Graphic Arts - Over You You u Ljubljani. U svojem radu, I&scaron;tvan I&scaron;t Huzjan objedinjuje različite umjetničke strategije povezujući različite medije, fotografiju, crtež, objekte, performas. Huzjan se 2012. pridružio skupnoj izložbi Simplon Express / The Return postavljenoj u vlaku na relaciji Zagreb &ndash; Pariz, a iste godine putovao kopnenim putem, samo javnim prijevozom iz Seula u Ljubljanu kao performansa. Od 2012. s Gregoireom Motteom i Thibautom Espiauom u Bruxellesu vodi klub umjetnika i izlagački prostor &bdquo;Coffre-Fort&rdquo;. Od 2006. vodi vlastitu izdavačku kuću 21st Century Books. Živi i radi u Ljubljani.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Radno vrijeme Zbirke Richter je srijedom i subotom od 11 do 16 sati, ostale dane uz prethodnu najavu.</p> <p> &nbsp;</p>

HDD galerija / Slava Antoljak – Od zanata do primijenjene umjetnosti, od umjetničkog obrta do dizajna

<p> Od četvrtka 21. siječnja u 12 sati do 11. veljače 2021. u HDD galeriji traje izložba Slave Antoljak, koja nas upoznaje s djelovanjem ove važne autorice u vibrantnom periodu 1950-ih i 1960ih godina, ali i prije rata. Slava Antoljak djelovala je na presjeku zanatstva, umjetničkog obrta, primijenjene umjetnosti i dizajna, surađivala je s nekima od najistaknutijih arhitekata, dizajnera i umjetnika njezina vremena, te je aktivno sudjelovala u razvoju domaće dizajnerske zajednice. Na izložbi će biti prikazani namje&scaron;taj te tkani dekorativni i funkcionalni predmeti iz zbirke zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt i privatnih zbirki, a kustos izložbe je Marijan &Scaron;poljar.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na izložbi se rekonstruira djelovanje autorice koja je u svome radu pre&scaron;la &scaron;iroko područje i dugački put od zanatstva, modnog i kitničarskog salona u Koprivnici prije 2. svjetskog rata, preko radova umjetničkog obrta i primijenjene umjetnosti realiziranih u Zagrebu pedesetih godina, njezinoga doprinosa dizajnerskim ostvarenjima namje&scaron;taja izloženog na Milanskom bijenalu 1957. godine do niza tekstilnih radova načinjenih u privatnoj radionici u Zagrebu. Izložba Slava Antoljak &ndash; Od zanata do primijenjene umjetnosti, od umjetničkog obrta do dizajna sadrži namje&scaron;taj iz fundusa MUO te iz privatne zbirke &Scaron;varc, ostvaren u suradnji s arhitektima i dizajnerima Vjenceslavom Richterom, Zvonimirom Marohnićem i Ferdom Rosićem, tkane dekorativne i funkcionalne predmete te fotografije životnih, radnih i izložbenih ambijenata.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbu možete pogledati od 21. siječnja do 11. veljače, radnim danima od 12 do 19 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izvor: <a href="http://dizajn.hr/blog/slava-antoljak-izlozba/"><span style="color:#009ee3;">dizajn.hr</span></a></p>

Portret i djelo / Donacija Nine Vranića

<div> U Modernoj galeriji - nacionalnom muzeju moderne umjetnosti&nbsp; od 21. siječnja 2021. moći će se pogledati izložba &quot;Portret i djelo. Donacija Nine Vranića&quot;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Izložba Portet i djelo. Donacija Nine Vranića kontekstualizira Vranićev fotografski ciklus Portreti umjetnika s reprezentativnim djelima portretiranih umjetnika iz fundusa Moderne galerije. Izlažući portrete umjetnika poput Ferdinanda Kulmera, Miljenka Stančića, &Scaron;ime Vulasa&hellip; uz njihova djela ukazujemo na &scaron;irinu i bogatstvo na&scaron;e likovne scene druge polovice 20. stoljeća. Panoptikum započet s klasicima poput Vilka Gecana i Krste Hegedu&scaron;ića, preko velikana - Ede Murtića, Branka Ružića ili Du&scaron;ana Džamonje, pa sve do nove generacije koja u sedamdesetima i osamdesetima tek počinje izlagati, poput Vatroslava Kuli&scaron;a, Dimitrija Popovića, Dore Kovačević ili pak Tamare Ukrainčik kao najmlađe među njima, poentiraju jedinstvenu kreativnu sinergiju portretiranog i portretista, utemeljenu na istinskom razumijevanju i obostranom po&scaron;tovanju.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Fotograf Goran Vranić je 2015. ispunio želju svoga oca te je u ime obitelji darovao Modernoj galeriji ciklus od ukupno 48 portreta umjetnika iz istoimenog ciklusa. Nakon inaugracijski koncipiranih izložbi iz darovnica Dalibora Paraća i Slavka &Scaron;ohaja, izložba Portet i djelo upravo u korelaciji s Vranićevim ciklusom prezentira umjetničko bogatstvo i izniman značaj muzejske zbirke Moderne galerije. Od prvih portreta snimljenih 1960-ih pa sve do izložbe u Galeriji Vjekoslav Karas u Karlovcu 1997. godine, Nino Vranić je desetljećima pomno pratio brojene tijekova na suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni. O suvremenom razvoju hrvatske likovne scene Vranićeva doba svjedoči 48 umjetnina koje su nam darovane 2015. godine, ali i&nbsp; Autoportret iz 1973. godine, koji je snimljen u skladu s konceptom istoga ciklusa, a koji nam je obitelji Vranić darovala tijekom pripreme izložbe Portret i djelo u prosincu 2020.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložbu prati bogato ilustriran dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku.</div> <div> (Lade Bo&scaron;njak Velagić)</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Napomena:</strong></div> <div> S obzirom na trenutnu epidemiolo&scaron;ku situaciju, službeno otvorenje izložbe neće se održati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Popis umjetnika prezentiranih na izložbi:</strong></div> <div> Branko Bahunek&nbsp;</div> <div> Josip Biffel&nbsp;</div> <div> Vjekoslav Bre&scaron;ić&nbsp;</div> <div> Daniel Butala&nbsp;</div> <div> Dragica Cvek Jordan&nbsp;</div> <div> Zlatko Čular&nbsp;</div> <div> Francina Dolenec&nbsp;</div> <div> Zorislav Drempetić-Hrčić&nbsp;</div> <div> Du&scaron;an Džamonja&nbsp;</div> <div> Ivo Fri&scaron;čić&nbsp;</div> <div> Vilko Gecan&nbsp;</div> <div> Tomo Gerić&nbsp;</div> <div> Krsto Hegedu&scaron;ić&nbsp;</div> <div> Ante Jakić&nbsp;</div> <div> Vasilije Jordan&nbsp;</div> <div> Nives Kavurić Kurtović&nbsp;</div> <div> Eugen Kokot&nbsp;</div> <div> Branko Kovačević&nbsp;</div> <div> Dora Kovačević&nbsp;</div> <div> Edo Kovačević&nbsp;</div> <div> Ivan Kožarić&nbsp;</div> <div> Vatroslav Kuli&scaron;&nbsp;</div> <div> Ferdinand Kulmer&nbsp;</div> <div> Ivan Lacković Croata&nbsp;</div> <div> Milena Lah</div> <div> Ela Lesiak&nbsp;</div> <div> Ivan Lesiak&nbsp;</div> <div> Zvonimir Lončarić&nbsp;</div> <div> Valerije Michieli&nbsp;</div> <div> Edo Murtić&nbsp;</div> <div> Dalibor Parać&nbsp;</div> <div> Mladen Pejaković&nbsp;</div> <div> Ratko Petrić&nbsp;</div> <div> Dimitrije Popović&nbsp;</div> <div> Ivan Rabuzin&nbsp;</div> <div> Velimir Rački&nbsp;</div> <div> Nikola Reiser&nbsp;</div> <div> Branko Ružić&nbsp;</div> <div> Rudolf Sablić&nbsp;</div> <div> Miljenko Stančić&nbsp;</div> <div> Frano &Scaron;imunović&nbsp;</div> <div> Slavko &Scaron;ohaj&nbsp;</div> <div> Miroslav &Scaron;utej&nbsp;</div> <div> Antun Boris &Scaron;valjek&nbsp;</div> <div> Dražen Trogrlić&nbsp;</div> <div> Marija Ujević</div> <div> Tamara Ukrainčik&nbsp;</div> <div> &Scaron;ime Vulas&nbsp;</div> <div> Autoportret, 1973.</div> <div> &nbsp;</div>

Darivanja najmlađih / Dar uz obiteljsku ulaznicu: Edukativna mapa, „Detektiv u muzeju“ ili knjižicu radioničkih aktivnosti

<p> U tijeku je <strong>drugi krug darivanja najmlađih posjetitelja </strong>uz izložbu &quot;Od imaginacije do animacije: &scaron;est desetljeća Zagreb filma&quot;!</p> <p> &nbsp;</p> <p> Pro&scaron;irena je ponuda materijala koja se može izabrati na dar uz kupljenu obiteljsku ulaznicu za izložbu, i to knjižicom koja uključuje ciklus od čak deset radioničkih aktivnosti - &nbsp;<em>online</em> radionica. Osim knjižice, kao dar može se izabrati i edukativna mapa ili knjižica &bdquo;Detektiv u muzeju&ldquo;, koje uključuju tlocrt izložbe s upisanim zadatcima za najmlađe.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Papiriće s odgovorima ostavite na recepciji Muzeja, a fotografije svojih crteža i radova po&scaron;aljite putem e-po&scaron;te na: <a href="mailto:edukacija@msu.hr">edukacija@msu.hr</a> sa sljedećim informacijama: ime, prezime i dob djeteta te kontakt broj, i možda ba&scaron; va&scaron;e dijete osvoji MSU dar iznenađenja!</p> <p> &nbsp;</p> <p> Odgovore i crteže sakupljamo do 29. siječnja 2021., a progla&scaron;enje pobjednika održat će se posljednjeg dana izložbe 31. siječnja 2021.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Napomena: Odaberite dar prikladan uzrastu djeteta i uživajte u traženju odgovora, rje&scaron;avanju zagonetki i crtanju likova predstavljenih na izložbi Zagreb filma!</p> <p> &nbsp;</p>

Humanost na djelu – 2021. / Humanitarna prodajna izložba umjetničkih radova

<p> Humanitarna prodajna izložba umjetničkih radova &bdquo;Humanost na djelu &ndash; 2021.&ldquo; bit će u utorak, 19. siječnja 2021. godine s početkom u 18 sati u Kneževoj palači.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je organizirana u suradnji Likovne udruge ART &ndash; FORUM &ndash; ZADAR i Narodnog muzeja Zadar, a sav prihod od prodaje djela bit će uplaćen u Državni proračun za pomoć područjima stradalima u potresu koji je pogodio područje Siska, Petrinje i Gline.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Napomena:</strong> Zbog epidemiolo&scaron;ke situacije program otvorenja namijenjen je isključivo predstavnicima medija uz po&scaron;tivanje epidemiolo&scaron;kih mjera.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba u Maloj izložbenoj dvorani Kneževe palače ostaje otvorena do ožujka 2021. godine, a ulaz je slobodan.</p> <p> &nbsp;</p>