Rafael – na ishodištu mita

<p> Zagrebački Muzej za umjetnost i obrt najavljuje otvorenje značajne međunarodne izložbe <strong><em><span style="font-family:&quot;Calibri&quot;,&quot;sans-serif&quot;">Rafael &ndash; na ishodi&scaron;tu mita</span></em></strong> nastale <strong>u sklopu obilježavanja pet stoljeća od smrti jednog od najvećih umjetnika renesanse - Raffaella Sanzia iz Urbina (1483. &ndash; 1520.).&nbsp;</strong><br /> &nbsp;</p> <p> <img alt="" src="/files/Muo/La-Poesia-Raffaello-Morghen.jpg" style="width: 450px; height: 484px;" /></p> <p> La Poesia, Raffaello Morghen</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je ostvarena u suradnji sa Zakladom muzeja Brescie zahvaljujući Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu. Ovom iznimno značajnom izložbom koja se otvara 24. travnja 2021., Zagreb i Muzej za umjetnost i obrt uključuju se u obilježavanje 500. godi&scaron;njice smrti ovog renesansnog genija koja je zbog COVID-a i potresa prebačena u ovu godinu. Izložba na svojevrstan način predstavlja ogromno umjetničko naslijeđe Rafaelove umjetnosti te njegov snažan utjecaj na povijest umjetnosti.<br /> &nbsp;<br /> Izložba <em><span style="font-family:&quot;Calibri&quot;,&quot;sans-serif&quot;">Rafael &ndash; na ishodi&scaron;tu mita</span></em> predstavit će stotinjak originalnih grafika mnogih značajnih autora od 16. do 18. stoljeća nadahnutih remek-djelima ovoga velikoga renesansnoga slikara i graditelja, uz Leonarda da Vincija i Michelangela zasigurno najznačajnijeg predstavnika visoke renesanse. Grafike, majolike i crteži inspirirani Rafaelovim djelima koji će biti izloženi u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt svjedoče veličinu i značaj njegova umjetničkog stvarala&scaron;tva. Usavr&scaron;avanje&nbsp; grafike od renesanse naovamo bitno je doprinijelo &scaron;irenju, njegovanju i održavanju Rafaelove svevremenske popularnosti. Upravo su one (grafike) te kojima je povjeren prijenos rafaelovskog slikarskog izražaja i njegove neprekinute petostoljetne slave koji predstavljaju jednu iznimnu eru grafičke proizvodnje rođene &quot;pod znakom&quot; Rafaela.</p> <p> <br /> <img alt="" src="/files/Muo/La-Scuola-di-Atene-Giovanni-Volpato.jpg" style="width: 450px; height: 350px;" /></p> <p> La Scuola di Atene. Giovanni Volpato</p> <p> <br /> Tako će 501. obljetnica Rafaelove smrti biti obilježena u Muzeju za umjetnost i obrt temom prisustva ovog velikog umjetnika iz Urbina, najznačajnijeg predstavnika umbrijske slikarske &scaron;kole renesanse, čija su djela svrstana u vrhunske uzore umjetnosti.<br /> &nbsp;<br /> Izložba, koja će sasvim sigurno ostati zapamćena kao jedna od uspje&scaron;nica Muzeja za umjetnost i obrt, svojevrsni je svjedok razvoja utjecaja u umjetnosti kao i rođenja pravog &bdquo;mita o božanskom slikaru&ldquo; čija su djela uzor mno&scaron;tvu njegovih učenika i sljedbenika.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <img alt="" src="/files/Muo/Madonna-con-il-Bambino-e-san-Giovannino-(Madonna-della-seggiola)-Giovita-Garavaglia.jpg" style="width: 450px; height: 531px;" /></p> <p> Madonna con il Bambino e san Giovannino (Madonna della seggiola), Giovita Garavaglia</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Mediji o izložbi</strong></p> <p> Izložba &lsquo;Rafael - na ishodi&scaron;tu mita&lsquo; za pet stotina godina od smrti velikog majstora<span style="color:#ff8c00;"> </span><a href="https://www.jutarnji.hr/kultura/art/izlozba-rafael-na-ishodistu-mita-za-pet-stotina-godina-od-smrti-velikog-majstora-"><span style="color:#ff8c00;">https://www.jutarnji.hr/kultura/art/izlozba-rafael-na-ishodistu-mita-za-pet-stotina-godina-od-smrti-velikog-majstora-</span></a><br /> &nbsp;<br /> Izložba renesansnog genija u Muzeju za umjetnost i obrt <a href="https://www.vecernji.hr/kultura/izlozba-renesansnog-genija-u-muzeju-za-umjetnost-i-obrt-1482510"><span style="color:#ff8c00;">https://www.vecernji.hr/kultura/izlozba-renesansnog-genija-u-muzeju-za-umjetnost-i-obrt-1482510</span></a><br /> <br /> <br /> Izvor: <a href="https://www.muo.hr/blog/2021/04/02/najavljujemoizlozba-rafael-na-ishodistu-mita/"><span style="color:#ff8c00;">Muzej za umjetnost i obrt</span></a></p>

Online izložba / U pokretu – o putujućim trgovcima kroz, i u Istri

<p> Izložba Etnografskog muzeja Istre &quot;U pokretu &ndash; o putujućim trgovcima kroz, i u Istri&quot; nakon &scaron;to je bila postavljena u pazinskom Ka&scaron;telu i gostovala u Maloj Galeriji Pučkog otvorenog učili&scaron;ta Poreč, kreće na svoje virtualno putovanje.Polazna stanica je: <a href="https://upokretu.net/"><span style="color:#009ee3;">https://upokretu.net/ </span></a><br /> <br /> Izložba ukazuje na pojave i segmente iz svijeta trgovine u pokretu koja se odvijala na području Istre i bliže okolice u okviru 20. stoljeća s naglaskom na ruralne sredine. Nekada&scaron;nja trgovina u najvećoj mjeri bila &ndash; u pokretu. Trgovci i obrtnici koji su nudili robu i svoje proizvode morali su biti znatno pokretljiviji ne bi li na&scaron;li put do kupaca. Time su trgovanje održavali živim, a istovremeno olak&scaron;avali život ljudima u malim sredinama gdje nije bilo trgovina ili su prometno bile lo&scaron;e povezane.<br /> <br /> Autorice izložbe su Mirjana Margetić i Nikolina Rusac. Likovno oblikovanje izložbe potpisuje Tina Erman Popović, a na web Mario Buletić.<br /> <br /> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Moj dan - život djece i mladih Roma

<p> <img alt="" src="/files/Gradski%20muzej%20Vara%C5%BEdin/Moj-dan.jpg" style="width: 450px; height: 256px;" /></p> <p> <br /> Izložba &#39;Moj dan - život djece i mladih Roma&#39; donosi priče o životima djece i mladih Roma kroz fotografije i &scaron;est video radova redateljica Martine Globočnik i Morane Ikić Komljenović. Video radovi nastali su na inicijativu Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, a koji je ujedno i organizator ove izložbe.<br /> <br /> Kustosica izložbe Karla Pudar naglasila je kako je ideja projekta ukazati na poziciju djece i mladih Roma u dru&scaron;tvu, koje od vr&scaron;njaka ne razlikuju&nbsp; interesi ni želje već su&scaron;te nepovoljne okolnosti odrastanja te često nedostatak podr&scaron;ke i prilika.<br /> &nbsp;</p> <p> Autorice u svojim radovima prate djecu i mlade Rome iz cijele Hrvatske i kroz vizuru jednog dana pričaju nam njihovu životnu priču, ali i planove za budućnost. Dokumentaristički radovi nastali su s namjerom ukazivanja na potrebu izjednačavanja životnih prilika, na važnost univerzalnosti ljudskih prava i zabranu diskriminacije te kako bi doprinijeli ru&scaron;enju stereotipnih stavova, posebice onih koji posljedice siroma&scaron;tva pogre&scaron;no poistovjećuju s etničkim podrijetlom. Radovi u produkciji kuće Fade In gledatelja uvode u svakodnevicu djece i mladih pripadnika romske nacionalne manjine kroz prikaz stvarnih priča iz vizure subjektivne percepcije vraćajući tako protagonistima glas, u želji da ih se čuje.</p> <p> <br /> <br /> &bdquo;Dokumentirajući žive i neposredne situacije jednog dana&ldquo;, prema riječima redateljica Martine Globočnik i Morane Ikić Komljenović, &bdquo;upoznajemo njih, njihovu obitelj, prijatelje i probleme s kojima se nose tako da govore o prijelomnom ili važnom trenutku koji ih je obilježio kroz njihovo odrastanje, utjecao na ono tko su i kakvi su oni danas.&ldquo;<br /> <br /> Kroz osobne priče ovih mladih ljudi nazire se i dru&scaron;tveni kontekst dana&scaron;njice u kojem žive i odrastaju, a čija diskrepancija između tehnolo&scaron;kog i formalnog napretka s jedne te izostanka dru&scaron;tvene svijesti s druge strane, potiče promatrača na aktivno promi&scaron;ljanje o utjecaju dru&scaron;tvenog i političkog pozicioniranja manjina, u ovom slučaju Roma te nesvjesno upisivanje predrasudnih stavova uslijed naslijeđenog tumačenja odnosa, povijesti i identiteta.<br /> <br /> Posjetitelji izložbe mole se da po&scaron;tuju sve propisane epidemiolo&scaron;ke mjere.<br /> <br /> &nbsp;<br /> <br /> Izložba je dio projekta &#39;Uključivanje Roma - Ispunjavanje preduvjeta za učinkovitu provedbu politika usmjerenih na nacionalne manjine&#39; &ndash; FAZA I kojeg provodi Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske.<br /> <br /> Organizacija izložbe sufinancirana je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, iz Europskog socijalnog fonda.</p> <p> &nbsp;</p>

Izložba nagrađenih dječjih radova uz izložbu Zrinski i čakovečki Stari grad

<p> U sklopu izložbe &quot;Zrinski i čakovečki Stari grad&quot; u Muzeju Međimurja Čakovec proveden je natječaj za izbor najboljih dječjih likovnih radova. Radovi su se zaprimali do 31. ožujka 2021.<br /> Izložba dječjih radova održava se u sklopu Dana Međimurske županije.</p>

Zagreb na kotačima

<div class="uk-width-large-4-6 uk-width-small-1-1" style="min-height: 1092px;"> <p> &nbsp;</p> <p> Povod za prijedlog realizacije izložbe <strong><em>Zagreb na kotačima</em></strong> ove godine je obilježavanje 115. obljetnice postojanja prvog hrvatskog automobilističkog kluba. Njegova povijest seže u daleku 1906. godinu, kad je u Zagrebu osnovan automobilistički klub a tu tradiciju danas nastavljaju HAK i HAKS.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na izložbi ćemo predstaviti Zagreb s početka 20. stoljeća. Pokazat ćemo &scaron;to se pojavom automobila mijenja u kulturnom i gospodarskom životu Zagreba. Nastojat ćemo pojasniti sociolo&scaron;ku sliku dru&scaron;tva. &Scaron;to je pozitivno, a &scaron;to negativno automobil donio na&scaron;em gradu? Tko su bili prvi vlasnici? Kako građani reagiraju na novo prijevozno sredstvo; umjesto dosada&scaron;njeg četveronožnog, sve se vi&scaron;e koristi &ldquo;četvero kotačno&rdquo;. Je li postojala automobilistička kultura? Kako su se polagali vozački ispiti? Jesu li žene smjele voziti? Tko je bila prva žena s položenim vozačkim ispitom? Dobiva li automobil, osim kori&scaron;tenja u praktične&nbsp; svrhe (skraćuje vrijeme dolaska na odredi&scaron;te), i drugu ulogu &ndash; onu sportsku?</p> <p> &nbsp;</p> <p> Sve to prikazat ćemo kroz fotografije (veći dio nikad viđenih) i artefakte. U dvori&scaron;tu Muzeja izložit ćemo nekoliko starih automobila.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na izložbi će biti prezentirane i brojne memorabilije i artefakti: knjige, kataloge, prospekte, novine, novinske isječke, vozačke dozvole, medalje, pehare, značke, motocikle i bicikle. Izložit ćemo i originalne igračke (dječje automobile na pedale, auto modele) iz perioda 1940 . &ndash; 1960., benzinske pumpe, bistu Ferdinanda Budickog, lutke s originalnom odjećom s automobilističkih utrka tog vremena - kaciga, rukavica i dr. Prikazat ćemo i video materijale: Dru&scaron;tveni događaji u Zagrebu iz 1920-tih i 30-ih.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Osim obljetničkog obilježavanja, izložbom <em>Zagreb na kotačima</em> nastojat ćemo revitalizirati premalo poznat dio na&scaron;e nacionalne povijesti i dati uvid u prvo pionirsko razdoblje začetaka automobilizma na ovim prostorima.&nbsp;Najznačajnije događaje i ličnosti vezane uz ovu temu prikazat ćemo u novom svjetlu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <img alt="" src="/files/Muzej%20grada%20Zagreba/Zagreb_na_kotacima.jpg" style="width: 450px; height: 630px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <p> zvor: <a href="http://www.mgz.hr/hr/izlozbe/izlozba/zagreb-na-kota%c4%8dima,3367.html">www.mgz.hr</a></p> <br /> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> </div> <p> &nbsp;</p>

Umjetnost slavonskog plemstva – vrhunska djela europske baštine

<p> Izložba &bdquo;Umjetnost slavonskog plemstva &ndash; vrhunska djela europske ba&scaron;tine&ldquo; otvorit će se u četvrtak 22. travnja u Galeriji Klovićevi dvori, a od idućeg dana (23. travnja) će biti dostupna za javnost.</p> <p> Izložba je realizirana u partnerskoj suradnji s Muzejom likovnih umjetnosti u Osijeku i Muzejom Slavonije u Osijeku.</p> <p> Na izložbi će se predstaviti likovne zbirke i djela likovne umjetnosti vezana uz najznačajnije plemićke obitelji istočne Hrvatske (npr. Adamović, Eltz, Odescalchi, Pejačević, Hilleprand von Prandau, Normann-Ehrenfels, Mihalović, Janković Voćinski, Janković Daruvarski&hellip;) koje su odigrale važnu ulogu na gospodarskom, političkom i kulturnom planu prostora dana&scaron;nje istočne Hrvatske. Njihove bogate zbirke umjetnina korespondiraju s najkvalitetnijim onodobnim kolekcijama i postavljaju na&scaron;u povijest umjetnosti i kulture u direktan odnos s centrima kulturne i umjetničke produkcije Europe. Veliki broj predmeta iz ostav&scaron;tine ovih obitelji čuva se ponajvi&scaron;e u hrvatskim muzejima, ali i u inozemnim privatnim i javnim kolekcijama. Na izložbi će prvenstveno biti izložen materijal hrvatskih muzejskih ustanova, ali i ne&scaron;to djela iz privatnih, pa i inozemnih kolekcija.</p> <p> Sveukupno će se moći razgledati preko 200 izložaka &ndash; najveći broj slika, skulptura, ne&scaron;to minijatura, grafika te predmeta umjetničkog obrta. Izložba će biti otvorena do 18. srpnja 2021.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorice izložbe: doc. dr. sc. Jasminka Najcer Sabljak i Silvija Lučevnjak.</p> <p> Kustosice izložbe: Valentina Galović i Iva Sudec Andreis.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izvor: <a href="https://gkd.hr/izlozba/umjetnost-slavonskog-plemstva-vrhunska-djela-europske-bastine/"><span style="color:#009ee3;">gkd.hr</span></a></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Voda 2021

<p> <img alt="" src="/files/MHZ/Krapina.JPG" style="width: 450px; height: 80px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <p> Povodom obilježavanja&nbsp; Dana planete Zemlje, 22. travnja u 18. sati, u Muzeju krapinskih neandertalaca će se održati otvorenje izložbe VODA 2021.<em> Plovidba, Svjetionik, Kornat, Pag, Idila, Crni vodopad, Svemirski vodeni spavači, Jedrenje, Blue Ice</em>&hellip; samo su neki od sveukupno 40 naziva fotografija 33 umjetnika, članova Sekcije za fotografiju Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, a koje je već devetu godinu zaredom povezala <em>Voda</em>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Organizator izložbe fotografija koje prikazuju najrazličitije slike stvarne ljepote vode je cijenjeni fotograf Luka Mjeda, a njen inicijator i pokrovitelj je Rotary klub Zagreb Medvedgrad koji, osim ove izložbe pokreće i druge različite projekte s ciljem očuvanja vode kao neprocjenjivog prirodnog resursa.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <img alt="" src="/files/MHZ/VODA-2021-MKN-pozivnica.jpg" style="width: 450px; height: 300px;" /></p> <p> &nbsp;</p>

Spone / Zagrebačka likovna akademija i slovenski umjetnici između dvaju ratova

<p> Nacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom Božidar Jakac i Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu sa zadovoljstvom najavljuje izložbu <strong>Spone - Zagrebačka likovna akademija i slovenski umjetnici između dvaju ratova</strong>.<br /> <br /> Autorice izložbe: Asta Vrečko, Dajana Vlaisavljević<br /> <br /> Umjetnici: Grga Antunac, Ljubo Babić, Vladimir Becić, Menci Klement Crnčić, Marijan Detoni, Zoran Didek, Marta Ehrlich, Robert Frange&scaron; Mihanović, Oton Gliha, Olaf Globočnik, France Godec, Franjo Golob, Jože Gorjup, France Gor&scaron;e, Krsto Hegedu&scaron;ić, Karel Jirak, Leo Junek, Zdenko Kalin, Boris Kalin, Maks Kavčič, Dore Klemenčić, Joza Kljaković, Slavko Kopač, Tomislav Krizman, Frano Kr&scaron;inić, Stane Kumar, Vladimir Lamut, Peter Loboda, Ivo Lozica, Miha Male&scaron;, Ivan Me&scaron;trović, France Mihelič, Jerolim Mi&scaron;e, Antun Motika, Omer Mujadžić, Zoran Mu&scaron;ič, Nikolaj Omersa, Lajči Pandur, Vjekoslav Parać, France Pavlovec, Nikolaj Pirnat, Oton Postružnik, Marij Pregelj, Mira Pregelj, Vanja Radau&scaron;, Bara Remec, Eduard Salesin, Evgen Sajovic, Maksim Sedej, Franči&scaron;ek Smerdu, Fran Stiplov&scaron;ek, Gabrijel Stupica, Gabrijela Spanring, Lojze &Scaron;u&scaron;melj, Marino Tartaglia, Maksimilijan Vanka, Nande Vidmar, Branko Zinauer, Klavdij Zornik<br /> <br /> S obzirom na epidemiolo&scaron;ku situaciju službeno otvorenje neće se održati.</p>

Zagreb Većeslava Holjevca od 1952. do 1963. - Urbanistička vizija i arhitektonski dosezi

<p style="margin-bottom: 0cm; line-height: 150%"> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">MSU najavljuje izložbu &#39;Zagreb Većeslava Holjevca od 1952. do 1963.: Urbanistička vizija i arhitektonski dosezi&#39; koja će se održati u MSU galeriji do 20. 4. 2021. - 20. 5. 2021. Izložba se priprema u povodu obilježavanja 50 godina od smrti zagrebačkog gradonačelnika Većeslava Holjevca 1970. godine.<br /> &nbsp;<br /> Izložba prezentira urbanističku viziju i arhitektonske dosege Zagreba iz njegova mandata (1952. - 1963.) kroz ključne urbanističke dokumente, tematske primjere urbanističko-arhitektonskih ostvarenja važnih za graditeljsku i kulturnu ba&scaron;tinu Zagreba, te odabrane biografske podataka o ovom važnom zagrebačkom gradonačelniku.&nbsp;<br /> <br /> Urbanističko-arhitektonsko istraživanje o Zagrebu Većeslava Holjevca proveo je arhitekt prof.dr.sc. Ivan Mlinar, a biografsko istraživanje o Većeslavu Holjevcu proveo je povjesničar doc.dr.sc. Hrvoje Klasić.<br /> <br /> Cilj izložbe je prezentirati urbanističku viziju i arhitektonske dosege Zagreba Većeslava Holjevca od 1952. do 1963. kroz prikaz tri ključna urbanistička dokumenta i, simbolično vezano uz pedesetu obljetnicu smrti Većeslava Holjevca, 50 tematski odabranih reprezentativnih primjera urbanističko-arhitektonskih ostvarenja građenih, projektiranih ili planiranih od 1952. do 1963. te i danas značajnih u kontekstu graditeljske i kulturne ba&scaron;tine Zagreba. Također, cilj izložbe je prezentirati i odabrane biografske podatke o Većeslavu Holjevcu koji je u javnosti najpoznatiji po funkciji gradonačelnika Zagreba, ali je obna&scaron;ao i niz značajnih i zanimljivih vojnih i političkih odnosno rukovodećih funkcija koje su manje poznate.<br /> <br /> Na izložbi će biti prezentirana građa iz obiteljske arhive Tatjane Holjevac,&nbsp; Muzeja suvremene umjetnosti, Muzeja grada Zagreba, Muzeja arhitekture HAZU, Državne geodetske uprave, Državnog arhiva u Zagrebu, Arhitektonskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, Jadran filma i Zagreb filma &ndash; urbanistički dokumenti, publikacije i filmovi te fotografije reprezentativnih primjera urbanističko-arhitektonskih ostvarenja Zagreba Većeslava Holjevca i memorabilije Većeslava Holjevca. (<a href="http://www.msu.hr/dogadanja/zagreb-%20veceslava-holjevca-od-1952-do-1963-urbanisticka-vizija-i-arhitektonski-dosezi/648.html">MSU</a>) </font></font></p> <p style="margin-bottom: 0cm; line-height: 150%"> <span style="color:#009ee3;"><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">http://www.msu.hr/dogadanja/zagreb-%20veceslava-holjevca-od-1952-do-1963-urbanisticka-vizija-i-arhitektonski-dosezi/648.html</font></font></span></p>