izložba
Tomislav Ostoja
Gradski muzej Vukovar
MJESTO
<div>
Tomislav Ostoja (Split, 1931.) svojim osebujnim i impresivnim kiparskim opusom čvrsto je ukotvljen u tijek moderne i suvremene hrvatske umjetnosti. Likovna kritika uvijek je visoko valorizirala njegovo djelo prezentirano na velikim izložbama u reprezentativnim prostorima, primjerice u Zagrebu (Umjetnički paviljon, Muzej za unjetnost i obrt, Dom hrvatskih likovnih umjetnika, Klovićevi dvori.....) te nizu drugih gradova u zemlji i inozemstvu. O njegovom radu objavljene su i likovne monografije iz pera Stanka Špoljarića i Danijela Žabčića. </div>
<div>
Ostoja je također u hrvatskoj javnosti percipiran kao autor velikog broja javnih spomenika od kojih posebnu pažnju plijene, od širokog puka i likovnih znalaca posvojena ostvarenja posvećena stradanju Vukovara. Ostoja je obogatio kulturnu ponudu Zagreba velikom donacijom gradu svojih umjetnina iz svih stvaralačkih faza, smještene u skladnom galerijskom postavu u doniranom prostoru njegova doma na Gornjem gradu, u Opatičkoj 6.</div>
<div>
</div>
<div>
Posljednje desetljeće Ostojinog kontinuiranog umjetničkog stvaranja obilježeno je iskorakom, slikarsko/crtačkim autentičnim ciklusom, osmišljenim s razložnom utkanošću osjećaja za karakter i slutnje kiparskog volumena, ali prenijetog u likovnu i sadržajnu samosvojnost slike.</div>
<div>
</div>
<div>
Uzvišenost transcedetalnog, ali i duhovita, ironična reakcija na svakodnevno sadržajni su rasponi Ostojinih umjetničkih reakcija, baziranih na životnom iskustvu i senzibilitetu, umjetnika koji i u odricanju od oblikovnog bogatstva kazuje izuzetno mnogo. Ostoja „secira“ stanja i istine i ispod taloga ljudskosti, otkriva strepnje i sumnje, traži smisao vlastitog hoda, nalazi iskre radosti, promatrajući u iskrenom suočavanju svijet u sebi i oko sebe. A i smrt i erotika sastavnie su nužnosti Ostojinih intrigrantnih ostvarenja. Jezik Ostojinih poruka je i direktan, ali i satkan kompleksnijim nitima, s uzbuđujućom notom enigmatskog. Pa i prikrivene „literarnosti“ koja logično korespondira sa suptilnim nijansiranjem akromatskih vrijednosti, crnog, bijelog i srebrnastog tona. S približavanjem i udaljavanjem kontrasta, potenciranih akcentima likovnih zbivanja kroz minimalnu upotrebu boje.</div>
<div>
</div>
<div>
(Stanko Špoljarić)</div>
<div>
</div>
<div>
</div>
<div>
Biografija:</div>
<div>
</div>
<div>
Tomislav Ostoja rođen je u Splitu 20. Kolovoza 1931.u velikoj obitelji, kao sedmo od osmero djece. Obitelj seli s Brača u Split, gdje Tomislav polazi osnovnu školu, koju u vrtlogu ratnih zbivanja djelomično nastavlja na Braču. Školovanje je nastavio na Klasičnoj gimnaziji u Splitu, koju polazi do male mature, a potom se upisuje u Školu primijenjenih umjetnosti na grafički odjel, da bi u drugoj godini školovanja prešao na kiparstvo. Nakon završene Škole primijenjenih umjetnosti u Splitu, odlazi u Zagreb, gdje 1952. započinje studij kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti. Tijekom studija profesori su mu: na prvoj godini Grga Antunac, na drugoj i trećoj Vjekoslav Rukljač, na četvrtoj Frane Kršinić i na petoj godini profesor Antun Augustinčić, kod kojeg je 1957. diplomirao i kod kojeg završava dvogodišnji studij u majstorskoj specijalki. Profesor Augustinčić poziva ga u svoju Majstorsku radionicu, pa nakon prve godine studija u specijalki, prelazi 1960. u Majstorsku radionicu, gdje će uz kolege Orčića, Štambuka, Janjčića i Herljevića provesti sljedećih šest godina u iznimno kreativnom razdoblju rada. </div>
<div>
</div>
<div>
Nakon izlaska iz Augustinčićeve Majstorske radionice Ostoja je svoj zagrebački radni prostor pronašao u dvorištu Medulićeve br. 12. u kojem je nekoliko prostorno skromnih kućica već bilo stavljeno na raspolaganje njegovim kolegama slikarima i kiparima. Tako je to dvorište u središtu Zagreba postalo mjesto gdje su stvorena brojna djela nezaobilazna u hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Tomislavu Ostoji atelijer je uvijek bio jedino radno mjesto. Nikada za sebe nije tražio zaklona u nekoj državnoj službi ili se koristio blagodatima stalnog zaposlenja. Više od pet desetljeća slobodni je umjetnik i živi od svog umjetničkog rada. </div>
<div>
</div>
<div>
Ostojin stvaralački fortissimo, praćen brojnim samostalnim i skupnim izložbama te uspjesima kod kritike i publike, prekinut je krajem 90-ih godina bolnim gubitkom najmilijih. Sin jedinac Goran poginuo je 1998., a supruga Đurđica, koja mu je u životu i u stvaralaštvu bila golema potpora (zajedno su potpisali i autorstvo spomenika u Vukovaru) umrla je 2001. godine shrvana tugom i bolešću. Godine su morale proći da bi se Ostoja ponovo vratio radu, i to više slikarskom nego kiparskom. Mobiliziranje njegove stvaralačke energije značajno su potakli pozivi na samostalne izložbe u Splitu, na Braču i u Zagrebu, nakon čega su uslijedile Ostojine velike i brojne donacije (Supetar, Zagreb, Postira i Čapljina), i to kao kruna njegove životne i umjetničke samosvojnosti. </div>
<div>
</div>
Dvorac Eltz, Županijska 2, Vukovar
Dvorac Eltz, Županijska 2, Vukovar
VRIJEME
19.08.2022. / 15.09.2022.
izložba
Predrag Goll – izbor slika iz zbirke Stjepana Pohižeka
Zavičajni muzej Ozalj
MJESTO
<p>
U petak 19. kolovoza, u 19 sati u Zavičajnom muzeju Ozalj otvorit će se izložba „Predrag Goll – izbor slika iz zbirke Stjepana Pohižeka“.</p>
<p>
Izložba će trajati do 2. listopada 2022.<br />
</p>
<p>
<strong>Stjepan Pohižek</strong> umirovljeni je obrtnik iz Sesveta, slike je počeo prikupljati tek 2005. godine, a do danas je stvorio bogatu kolekciju umjetnina koja broji više od tri tisuće djela uključujući ulja na platnu, grafika i crteža te skulptura domaćih i stranih likovnih umjetnika različitih generacija. Već godinama priređuje izložbe u svrhu promoviranja hrvatskih umjetnika i umjetnosti uopće. Dosad je priredio niz tematskih izložbi u domovini i inozemstvu.<br />
<br />
<strong>Predrag Goll</strong> (Pisarovina, 15. X. 1931 – Slavonski Brod, 13. X. 2016). Završio Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu 1956 (Đuro Tiljak). Bio je restaurator u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku; 1975–91. ravnatelj. Od 1992. bio je voditelj Galerijskoga odjela Muzeja Brodskog Posavlja, a od 1996. ravnatelj Galerije umjetnina grada Slavonskoga Broda i Donacije Branko Ružić i suvremeni hrvatski kipari i slikari. U tradiciji modernoga hrvatskog slikarstva, vezan uz slavonsku baštinu i ozračje, u ulju i akvarelu radio je slike u kojima se, uz prevladavajući realistički pristup (Zatočenik, 1963), približavao nadrealizmu i informelu te spajao utjecaje kubizma i apstrakcije (Drvo-voda, 1983; Mrtva priroda I, 1995; Oči straha, 1997). Sudjelovao je i u osnivanju umjetničkih i slikarskih kolonija: Sava, Slavonski Brod, Buk, Baranjska umjetnička kolonija Beli Manastir i Slavno proljeće, Ozalj.</p>
Cesta Zrinskih i Frankopana 2, Ozalj
Cesta Zrinskih i Frankopana 2, Ozalj
VRIJEME
19.08.2022. / 02.10.2022.
izložba
Galerija Zlati ajngel / izložba Iris Jambrek
MJESTO
<p>
Izložba slika Iris Jambrek otvorit će se u petak, 19. kolovoza u 20 sati u varaždinskoj Galeriji Zlati ajngel.</p>
<p>
</p>
<p>
Iris Jambrek rođena je 1995. godine u Varaždinu. 2015. godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje završava preddiplomski studij slikarstva pohvalom akademijskog vijeća cum laude. Diplomski studij slikarstva završava 2021. godine u klasi prof. Zoltana Novaka nagradom akademijskog vijeća ALU najuspješnijim diplomantima. Samostalno se predstavila izložbom Aluzija na zaboravljeno ljeto u Galeriji matice hrvatske i na nekoliko grupnih izložbi. Dobitnica je Cloverfield nagrade 6.bijenala slikarstva.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba ostaje otvorena do 11. rujna.</p>
<p>
</p>
<p>
<a href="https://vimeo.com/737886107"><span style="color:#009ee3;">Predstavljanje autorice na VIMEO-u</span></a></p>
<p>
<a href="/files/images/kalendar-dogadanja/2022/Katalog%20-%20Iris%20Jambrek.pdf"><span style="color:#009ee3;">Katalog izložbe u PDF formatu</span></a></p>
Galerija Zlati ajngel, Gajeva 15, Varaždin
Galerija Zlati ajngel, Gajeva 15, Varaždin
VRIJEME
19.08.2022. / 11.09.2022.
izložba
VALERIJE MICHIELI – Izložba iz fundusa Galerije umjetnina Branislava Deškovića u Bolu, uz stotu obljetnicu rođenja (1922. – 2022.)
Galerija umjetnina "Branislav Dešković"
MJESTO
<p>
Centar za kulturu Brač – Galerija umjetnina Branislava Deškovića u Bolu, izložbom iz svoga fundusa obilježit će stotu obljetnicu rođenja velikog hrvatskog umjetnika Valerija Michielija. Rođen 1922. u Pučišćima, studirao kod Vanje Radauša i Grge Antunca, diplomirao u klasi Frane Kršinića, bio profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, umro u Zagrebu 1981. godine, ovaj prepoznatljivi autor primarno je upamćen kao kipar, a njegovo karakteristično djelovanje ponajviše je ostvareno 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća.</p>
<p>
</p>
<p>
“Rođeni otočanin iz Pučišća na Braču, utkao je u svoje djelo morfologiju življenja i preživljavanja - opstanka genetskog koda, onog svjesnog i podsvjesnog nasljeđa stanovnika otoka oskvrnuvši primordijalno i vječno egzistencijalno pitanje, srž svake kvalitetne umjetnosti. Valine skulpture jasan su odraz svoje prvobitnosti - odvaljene od bračkoga krša, odgrumenjene od škrte zemlje, odkorene od hreba masline…”, piše kustos Tino Vuković.</p>
<p>
</p>
<p>
Značajan broj Michielijevih djela – dvadeset skulptura i devet slika koje se nalaze u fundusu Galerije umjetnina u Bolu bit će prikazane na izložbi posvećenoj stotoj godišnjici umjetnikova rođenja koja se otvara 19. kolovoza u 20 sati.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložbu možete pogledati do 30. rujna 2022.</p>
Porat bolskih pomoraca 7, Bol
Porat bolskih pomoraca 7, Bol
VRIJEME
19.08.2022. / 30.09.2022.