U DRUŠTVU PČELA - DEMONSTRACIJA VRCANJA MEDA

<p style="text-align: justify;">Uloga pčela u životu čovjeka slojevita je. Kao opra&scaron;ivači pomažu proizvesti usjeve, vrijednosti procijenjene na trećinu hrane koju koristimo. Ukusni med i cvjetni vrtovi koje održavaju opra&scaron;ivanjem, dodatno obogaćuju život na zemlji. U Tehničkom muzeju Nikola Tesla (TMNT) nalazi se Apisarij &ndash; staklene ko&scaron;nice sa živim pčelama. Ko&scaron;nice su prolazom povezane s okolinom &scaron;to pčelama omogućava izlazak u prirodu i prikupljanje peluda i nektara. U sklopu radionica koje su se provodile tijekom travnja / svibnja 2019. u dvori&scaron;tu TMNT-a zasađen je urbani vrta s medonosnim biljem, kontinentalnog i mediteranskog tipa. Pri tom su sudionici saznali razne podatke o pčelama, učili o bilju koje sade, te spoznali da od različitog medonosnog bilja dobivamo različite vrste meda, ove izuzetno vrijedne namirnice za čovjeka.</p> <p style="text-align: justify;"><strong>U subotu, 26. listopada 2019.,</strong> uz vodstva u Apisariju muzeja, koja će se ponavljati svakih pola sata tijekom trajanja programa, u dvori&scaron;tu muzeja, pored urbanog vrta demonstrirat će se tehnika vrcanje meda. Sudionici radionice tom prilikom osladiti će se medom.&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Mjesto i vrijeme održavanja programa: Apisarij i dvori&scaron;te Tehničkog muzeja Nikola Tesla;&nbsp; 26 listopada, od 10 do 12 sati.<br /> Za radionicu nije potrebna najava. Vodstvo u Apisariju ponavljat ćemo svakih pola sata, 10:00, 10:30, 11:00 i 11:30 sati.</strong><br /> Program je namijenjen svim uzrastima.<br /> U slučaju jake ki&scaron;e vrcanje će se demonstrirati u Apisariju muzeja.&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Autorice programa: Katarina Ivani&scaron;in Kardum, Marija Crnčević i Marijo Zrna&nbsp;<br /> Suorganizator: PIP d.o.o.<br /> Voditeljica radionica: Katarina Ivani&scaron;in-Kardum, vi&scaron;i muzejski pedagog, Tehnički muzej Nikola Tesla</p> <p style="text-align: justify;">Tehnički muzej Nikola Tesla<br /> Savska cesta 18, Zagreb<br /> 01/4844 050, marijo.zrna@tmnt.hr</p>

Subota u etno selu: Izložba Slatke tajne medičarskog obrta

<p> U sklopu Dana europske ba&scaron;tine, koji su u <a href="http://www.mss.mhz.hr/">Muzeju &quot;Staro selo&quot; Kumrovec</a> posvećeni obilježavanju 50. godi&scaron;njice upisivanja Muzeja &quot;Staro selo&quot; Kumrovec u Registar spomenika kulture I. kategorije, realizirati će se tradicijska manifestacija &#39;Subota u etno selu&#39;. U sklopu manifestacije bit će otvorena izložba &#39;Slatke tajne medičarskog obrta&#39;, autorice Tihane Ku&scaron;enić.<br /> &nbsp;<br /> Izložba je posvećena izradi medičarsko-svjećarskih proizvoda i obiteljima koji se jo&scaron; uvijek bave ovim obrtom na prostoru Krapinsko-zagorske županije. Izložbom će se prikazati i predmeti iz fundusa Zbirke oruđa i alati Muzeja &bdquo;Staro selo&ldquo; Kumrovec.<br /> <br /> Medičarsko-svjećarski obrt jedan je od najstarijih obrta na svijetu koji je na ovim prostorima već stoljećima prisutan. Licitarski su proizvodi do dana&scaron;njih vremena ostali ručni rad, oslikani tradicijskom tehnikom svaki proizvod je unikat za sebe. Tako je i svaki majstor zaslužan za prepoznatljivost licitara kao simbola nacionalnog identiteta. Iz tog razloga, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske 2007. godine uvrstilo je medičarski obrt s područja sjeverozapadne i sredi&scaron;nje Hrvatske u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, na Popis za&scaron;tićenih nematerijalnih kulturnih dobara. Ujedno, kao hrvatski autohtoni suveniri licitari su uvr&scaron;teni 2010. godine na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne ba&scaron;tine čovječanstva.<br /> <br /> Tijekom cjelodnevnog programa posjetitelji će moći uživati u prikazu starih zanata te&nbsp; bogatom folklorno scenskom programu, u izvedbi etno udruge &quot;Zipka&quot; iz Kumrovca, Nevenke Gregurić i Ansambla &quot;Zabok&quot;. Program je tematski posvećen svadbenim običajima Hrvatskog zagorja koji se u Muzeju &quot;Staro selo&quot; Kumrovec prikazuju 36 godina.<br /> <br /> Izložba ostaje otvorena do 1. ožujka 2020.</p> <p> <br /> <br /> <a href="https://www.culturenet.hr/UserDocsImages/di/mhz-pozivnica-licitari.pdf">Program manifestacije &rarr;</a><br /> <br /> <img alt="" src="http://www.mss.mhz.hr/Kumrovec/Resource/ResizeImage?url=~%2FCms_Data%2FContents%2FKumrovec%2FFolders%2FSlike%2F~contents%2Fmhz-pozivnica-licitari-ZA-OBJAVU-1.jpg&amp;width=818&amp;height=618&amp;preserverAspectRatio=True&amp;quality=95&amp;key=kKmk%2F6lJfDe2qBfCawuSqUNrDF5MuQi5QgUd4GcAe%2F8jVcLuqSXs09Dif4%2B%2FmzwDPcP0MRiSRGka2q4GBgksoxZqoGFS%2FZjwnrycSo7%2FYGgitAYhXWfrlBSJ8XN0zY839YPb8eiVk5Q%3D" style="width: 480px; height: 229px;" /></p>

Proces reintegracije Hrvatskog podunavlja

<div> <div> Muzej grada Iloka&nbsp; izložbom &bdquo;<strong>Proces mirne reintegracije Hrvatskoga podunavlja</strong>&ldquo; obilježava 20 godina od zavr&scaron;etka tog procesa. Ova povijesno-dokumentarna izložba, s građom iz fundusa Muzeja grada Iloka autora Marka Keve, bit će otvorena u 25. listopda 2019. u 12 sati u knjižnici Hrvatskih studija Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, Borongajska cesta 83d.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Njezin je cilj aktualizacija teme unutar povijesnoga istraživanja te interdisciplinarnih i publicističkih radova. Osim toga, po prvi put obrađena je i objavljena građa Muzeja grada Iloka koja se odnosi na navedeno razdoblje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Muzej grada Iloka s istoimenom izložbom gostuje na Hrvatskim studijima Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, koji su prepoznali važnost navedene teme za stvaranje moderne Republike Hrvatske te njezinu promociju u znanstvenim i obrazovnim krugovima.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Postav izložbe, organiziran na 22 panoa te 82 obrađena muzejska predmeta, podijeljen je tematski: pripreme za povratak, struktura, ciljevi i razmje&scaron;taj snaga UNTAES-a, područja djelovanja misije, demilitarizacija, prijelazne policijske snage, upravna, institucionalna i socijalna reintegracija te Ilok kroz fotografije za procesa mirne reintegracije. Uvelike su zastupljeni obrađeni povijesni dokumenti i hemerotečna građa (novinski članci) objavljeni tijekom trajanja procesa mirne reintegracije.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U sklopu izložbe tiskan je popratni katalog, koji uvodi u ciljeve procesa, političke odluke koje su odredile sudbinu Podunavlja, probleme s kojima su se susretali čelnici procesa te konačne rezultate. Projekt &bdquo;Proces mirne reintegracije&quot; realiziran je pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Vukovarsko-srijemske županije te Grada Iloka.</div> <div> &nbsp;</div> </div> <p> &nbsp;</p>

Krajolici i spomenici zadarskog područja krajem 19. i početkom 20. st. / U istraživanjima prof. dr. Luke Jelića

<div> U crkvi sv. Donata bit će u petak, 25. listopada 2019. u 12 sati otvorenje izložbe &quot;<strong>Krajolici i spomenici zadarskog područja krajem 19. i početkom 20. st.&nbsp;u istraživanjima</strong> <strong>prof. dr. Luke Jelića&quot;</strong>. Organizatori događanja su: Arheolo&scaron;ki muzej Zadar, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Zadru i Arheolo&scaron;ki muzej u Splitu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi i istraživanju:</strong></div> <div> Početci znanstvene djelatnosti na području Hrvatske, posebice na onom dalmatinskom, nezaobilazno se vezuju za lik i djelo prof. dr. Luke Jelića (1864. &ndash; 1922.). Taj istaknuti arheolog, povjesničar, prirodoslovac, kulturni djelatnik, svećenik i planinar najplodniji period svojeg znanstvenog djelovanja proveo je upravo na zadarskom području.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Studijskom tematskom izložbom predstavljeno je istraživačko, znanstveno i kulturno djelovanje kojim je prof. dr.&nbsp;Luka Jelić zadužio Zadar, Nin, Biograd na Moru te općenito &scaron;ire zadarsko područje. Izložba je postavljena u crkvi sv. Donata i Arheolo&scaron;kom muzeju u Zadru - mjestima koja evociraju vrijeme Jelićeva djelovanja i rada na zadarskom području. Predstavljena je dosada nepoznata ili nedovoljno poznata građa koja dokumentira krajolike i spomenike krajem 19. i početkom 20. st. kroz prizmu prvih istraživanja zadarskog područja te početke primjene znanstvene metodologije i dokumentacije koje je provodio prof. dr.&nbsp;Luka Jelić. Spomenuta građa potječe iz njegove bogate arhive pohranjene u Arheolo&scaron;kom muzeju u Splitu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na izložbi je u Arheolo&scaron;kom muzeju Zadar izložena originalna građa iz Jelićeve arhive koja svjedoči o njegovu životu, izobrazbi (diplome, pisma i dr. ) i znanstveno-istraživačkome radu (rukopisi, terenski dnevnici, fotografije, tehnička dokumentacija itd.). Drugi dio izlobe je u galeriji crkve sv. Donata gdje će se moći vidjeti karte i fotografije koje tematski obrađuje kulturne, prirodne, urbane i ruralne krajolike i spomenike koje je Jelić istraživao na zadarskom području.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Arheolo&scaron;ki muzej Zadar</div> <div> Trg opatice Čike 1</div> <div> 23000 Zadar</div> <div> &nbsp;</div> <div> Marina Brkić</div> <div> voditeljica Odjela za marketing i odnose s javno&scaron;ću</div> <div> Tel: 00385 23 250 613</div> <div> Fax: 00385 23 251 033</div> <div> Mob: 00385 91 4254 089</div> <div> &nbsp;</div>

Davor Vrankić / Obećavam ti čudo

<div> Hrvatski umjetnik s pari&scaron;kom adresom, Davor Vrankić, crtačka je zvijezda. Izložba &bdquo;<strong>Obećavam ti čudo</strong>&ldquo; u Muzeju suvremene umjetnosti bit će do sada najveća Vrankićeva izložba u Hrvatskoj na kojoj će se moći vidjeti radovi koji datiraju od početka umjetnikove karijere iz početka 90-ih, pa sve do novih crteža, nastalih netom pred izložbu u Zagrebu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba <strong>&quot;Obećavam ti čudo&quot; </strong>sadrži izbor radova iz sedam Vrankićevih ciklusa koji se međusobno isprepliću i prožimaju. Ciklusi ne nastaju kronolo&scaron;ki jer im se umjetnik ponekad vraća i nakon niza godina. Često crtež ostavlja &bdquo;otvorenim&ldquo; &ndash; ma&scaron;ta ga uvijek može dopuniti.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na izložbi će biti prikazana i animacija u kojoj se stalno mijenjaju moduli i tako stvaraju dojam neprestano novog crteža. Jo&scaron; jedna od posebnosti ovog projekta je to &scaron;to će umjetnik u prostoru izložbe pred posjetiteljima započeti stvaranje novog djela, a riječ je o monumentalnom modularnom poliptihu čiji djelovi mogu funkcionirati zasebno ili kao cjelina.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O umjetniku: </strong>Davor Vrankić akademski je slikar i grafičar, rođen 1965. u Osijeku. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, a diplomirao 1991. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. U Parizu od 1995. do 1999. studira vizualne umjetnosti na Sveučili&scaron;tu Paris VIII, odsjek Arts Plastiques. Živi i radi u Parizu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dobitnik je i brojnih priznanja za svoj rad, a djela mu se nalaze u važnim svjetskim muzejima kao &scaron;to su MoMA (New York), Muzej Overholland (Amsterdam), Teaching Tang Museum (Saratoga Springs, New York), Muzej umjetnosti (Ningbo, Kina) itd.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Uz izložbu je tiskana obimna dvojezična monografija s tekstovima teoretičarke umjetnosti Leonide Kovač i kustosice izložbe Kristine Bonjeković Stojković. Grafički dizajn monografije potpisuje Mirko Ilić.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Vi&scaron;e na poveznici:</strong> <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/davor-vrankic-obecavam-ti-cudo-i-promise-you-a-miracle/200.html">http://www.msu.hr/dogadanja/davor-vrankic-obecavam-ti-cudo-i-promise-you-a-miracle/200.html</a></div>

Amorella – ploveći grad

<p> <br /> Tehnički muzej Nikola Tesla u Zagrebu na iduća tri mjeseca ugostit će izložbu fotografija vizualne umjetnice Du&scaron;ke Boban &quot;Amorella &ndash; ploveći grad&quot;, koja tematizira stoljeće moderne splitske brodogradnje s njezinim najvećim dostignućima. Izložba kojje već izazvala veliki interes u Splitu, gdje je u travnju ove godine originalno postavljena u Galeriji Multimedijalnog kulturnog centra, dopunjena je novim radovima.<br /> <br /> Izložba donosi veliku seriju fotografija čuvenog feribota Amorella, jednog od najsloženijih pothvata domaće brodogradnje, snimljenog kako 30 godina od izgradnje jo&scaron; uvijek održava svoju baltičku prugu između &Scaron;vedske i Finske. Drugu cjelinu čine fotografije maketa 33 broda, snimljene u neformalnom Brodosplitovu muzeju, od prvog željeznog parobroda porinutog u Splitu, remorkera Konjic iz 1937., do luksuzne jahte Caspian Star, isporučene 2012.<br /> Fotografije golemih tankera, brodova za razne vrste tereta, specijalnih plovila, podmornica, ratnih i putničkih brodova, od kojih su mnogi osvojili prestižna svjetska priznanja, izložene su uz priče o njihovim sudbinama. Doznajemo kako su mijenjali vlasnike, zastave, matične luke i pruge, kakve su havarije i preinake doživjeli, gdje danas plove ili u kojem su rezali&scaron;tu skončali. Kroz priče o brodovima građenima za cijeli svijet, upoznajemo se s povije&scaron;ću &scaron;kvera, postajemo svjesni umijeća njegovih inženjera i majstorstva tisuća njegovih radnika, moći brodograđevnog znanja u domaćim institutima i sveučili&scaron;nim centrima.<br /> <br /> Ustrajni feribot Amorella, kojem se autorica vratila nakon splitske izložbe, pa donosi u Zagreb jo&scaron; jednu seriju fotografija putnicima nevidljive strojarnice i posade, evocira vrijeme u kojem je hrvatska brodogradnja ponosno držala prvo mjesto u Europi i treće u svijetu. Danas, kada su &scaron;kverovi bačeni na koljena, a silno brodograditeljsko iskustvo odlazi i nestaje, radovi Du&scaron;ke Boban opominju nas na ambiciju koju gubimo i mogućnosti od kojih odustajemo.<br /> <br /> Sagledavajući rad i proizvodnju kao ključne čimbenike koji neki grad smje&scaron;taju na atlas svijeta, Du&scaron;ka Boban ovim projektom nastavlja dugogodi&scaron;nji umjetnički angažman kojim kritički promi&scaron;lja identitet grada.<br /> <br /> Izložba &quot;Amorella &ndash; ploveći grad&quot;, čija je kustosica Jasminka Babić, moći će se posjetiti do 15. siječnja 2020., uz nekoliko popratnih događaja. U petak 22. studenog bit će predstavljena istoimena knjiga s fotografijama Du&scaron;ke Boban i istraživanjem Nikole Bajte, a u subotu 23. studenog u 12 sati organizirano vodstvo po Brodarskom institutu. Za trajanja izložbe bit će prikazivani dokumentarni film Lordana Zafranovića &quot;Amorella &ndash; put u budućnost&quot; iz 1988. i TV reportaža Tene Peri&scaron;in i &Scaron;ime Strikomana &quot;S Amorellom preko Baltika&quot; iz 1991. godine.<br /> &nbsp;</p>

Petar Dolić / Amblemi Ramskog zavičaja

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/Petar-Dolic%CC%81-(2).jpg" style="width: 450px; height: 417px;" /></p> <div> &nbsp;</div> <div> U Studiju Moderne galerije &bdquo;Josip Račić&ldquo; u četvrtak, 24. listopada 2019. u 19 sati bit će otvorena izložba &quot;<strong>Amblemi ramskog zavičaja</strong>&quot;. Tridesetak brončanih skulptura koje su za tu prigodu odabrali akademski kipar Petar Dolić i kustosica izložbe Nevenka &Scaron;arčević prvi će puta biti predstavljeno kulturnoj javnosti. Riječ je o kiparskim ostvarenjima malih formata koje je umjetnik oblikovao posljednjih nekoliko godina, a koja su formirana u tri skupine: Kod fotografa, Iz života Rame i Na jezeru.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Iz predgovora kataloga - kustosica Nevenka &Scaron;arčević:&nbsp;</strong></div> <div> &bdquo;Pozadina je nastanka Amblema ramskih sjećanja slojevita: njome je u bronci obilježeno ono &scaron;to nije niti zapisano, a čuvalo se u memoriji tamo&scaron;njih i raseljenih stanovnika te se prenosilo usmenom predajom i pokojom fotografijom. Najvi&scaron;e toga, kako već biva, zadrža(va)lo se &bdquo;u nutrinama&ldquo; ljudi, uspomenama &scaron;to dosad nisu na sličan način opredmećene. Iako je ovo prvo predstavljanje skulptura izložbom one su &lsquo;komunicirale&rsquo; pojedinačno s posjetiteljima Dolićeva ateljea, od kojih su se naročito oni iz Rame prisjećali anegdota iz vlastitih života na koje su ih asocirale.&ldquo;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Foto: Goran Vranić&copy;Moderna galerija, Zagreb</div>

Diplome i povelje hrvatskih farmaceuta iz zbirke Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU

<div> Izložba &quot;<strong>Diplome i povelje hrvatskih farmaceuta iz zbirke Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU</strong>&quot; otvara se u Gliptoteci HAZU, 24. listopada 2019. u 19 sati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O projektu:</strong></div> <div> Izložba i katalog donose sažeti pregled povijesti obrazovanja hrvatskih farmaceuta i razvoja ljekarni&scaron;tva u Hrvatskoj na primjerima diploma i povelja iz muzejske zbirke te ukazuju na važnost za&scaron;tite građe postupcima konzerviranja, restauriranja i digitalizacije.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Zbog krhkosti i osjetljivosti materijala (pergamena, papir) na izložbi se predstavlja većim dijelom digitalizirana građa: 45 digitaliziranih diploma i povelja hrvatskih farmaceuta iz Zbirke diploma i povelja Hrvatskog muzeja medicine i farmacije te 10 restauriranih izvornika, kao i popratni restauratorski plakati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nositelj projekta je Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU u suradnji s Gliptotekom HAZU i u partnerstvu s Hrvatskim državnim arhivom, Sredi&scaron;njim laboratorijem za konzervaciju i restauraciju.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Impresum:</strong></div> <div> Autorice izložbe: prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić i Silvija Brkić Midžić, prof., vi&scaron;a kustosica&nbsp;</div> <div> Digitalizacija građe: Goran Vržina</div> <div> Autor vizualnog identiteta izložbe i likovnog postava: Ante Ra&scaron;ić, Studio Ra&scaron;ić</div> <div> Autor restauratorskih plakata za izložbu: Igor Kozjak, Sredi&scaron;nji laboratorij za konzervaciju i restauraciju HDA</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je realizirana zahvaljujući potpori Ministarstva kulture RH, Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, Zaklade HAZU i Hrvatskoga farmaceutskog dru&scaron;tva.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="/files/images/2019/Diplome-i-povelje-hrvatskih-farmaceuta_Gliptoteka.pdf"><strong>Vi&scaron;e</strong></a></div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <img alt="" src="/files/images/2019/Diplome-i-povelje-hrvatskih-farmaceuta_Gliptoteka.pdf" /></div>

Andrijana Mlinarević Cvetković

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/Adrijana-Milinarevi%C4%87-Cvetkovi%C4%87.jpg" style="width: 450px; height: 740px;" /></p>

Radionica: Tekst u muzeju

<h2> <img alt="" src="http://mdc.hr/files/g/1-1/newsletter/2019/20_24_9/2.jpg" style="width: 450px; height: 300px;" /></h2> <div style="float:bottom;text-align:left;font-size:12px;font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;line-height: 16.8px; color:rgb(92,92,92);"> <p> &nbsp;</p> <p> Nova tematska radionica iz edukativnog ciklusa za muzejske djelatnike <i>Kako objaviti dobru muzejsku knjigu</i> s nazivom <i>Tekst u muzeju</i> bavit će se pitanjima muzejske komunikacije usredotočujući se na upotrebu teksta &ndash; od pisane riječi u publikaciji i na izložbi do izgovorene riječi u muzeju.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na radionici koja će se održati u <strong>srijedu 23. listopada 2019. s početkom u 10 sati</strong> u Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu nastojat će se potvrditi teza Louise J. Ravelli, iznesena u knjizi <i>Museum Texts: Communication Frameworks</i>, da je muzejski tekst nužno povezan s izložbom i izlaganjem, kao i sa samom muzejskom ustanovom, te da uloga teksta u muzeju zauzima vrlo važno mjesto.</p> <p> Pozvani izlagači nastojat će odgovoriti na pitanja kao &scaron;to su:</p> <ul> <li> &Scaron;to je to dobar tekst muzejskog kataloga i kako ga napisati; tko ih pi&scaron;e i komu su namijenjeni?</li> <li> Kada manje znači vi&scaron;e, odnosno kako pisati za posjetitelje s pote&scaron;koćama u čitanju i razumijevanju teksta?</li> <li> Trebaju li nam u muzejima iskusni prevoditelji tekstova ili je dovoljan Google prevoditelj, te za&scaron;to su uopće važni kvalitetni prijevodi tekstova?</li> <li> Čemu služe lektura, korektura i redaktura i jesu li potrebne muzejskim tekstovima?</li> <li> Koje su sastavnice dobro napisane izložbene legende; koji je optimalan broj riječi za izložbene panele, o čemu to ovisi, o čemu treba razmi&scaron;ljati?</li> <li> Kako, kada i za&scaron;to se koristimo metodom pripovijedanja u muzejima?</li> <li> Možemo li i mi primijeniti deset osnovnih pravila Muzeja Victorije i Alberta za pisanje dobrog teksta?</li> </ul> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Ciljevi radionice:</strong></p> <p> Obradom nove teme o upotrebi i oblikovanju teksta u muzejima u ciklusu edukativnih radionica <i>Kako objaviti dobru muzejsku knjigu</i> polaznicima će se pružiti dodatna specijalistička znanja nužna za izradu kvalitetnih i normiranih muzejskih publikacija, kao i mogućnost razgovora i razmjene iskustava.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Program radionice:</strong></p> <ul> <li> <strong>Izazovi pisanja teksta za katalog</strong> &ndash; Barbara Vujanović</li> <li> <strong>Muzejski tekst za osobe s pote&scaron;koćama u čitanju i razumijevanju</strong> &ndash; Maja &Scaron;eparović Palada</li> <li> <strong>&Scaron;to trebamo znati o prijevodima i prevođenju u muzeju</strong> &ndash; Andy Jelčić</li> <li> <strong>Osnove uređivanja teksta (lektura, korektura, redaktura)</strong> &ndash; Dunja Vrane&scaron;ević</li> <li> <strong>Tekst na izložbi (legende)</strong> &ndash; Žarka Vujić</li> <li> <strong>Pripovijedanje (storytelling) kao alat interpretacije muzejskih predmeta</strong> &ndash; Željka Jelavić</li> <li> <strong>Praktični dio: Osnove pisanja muzejskog teksta (Gallery text at the V&amp;A)</strong> &ndash; Snježana Radovanlija Mileusnić</li> </ul> <p> Radionica je namijenjena svim zainteresiranim muzejskim djelatnicima, kustosima i dokumentaristima, muzejskim pedagozima i informatičarima, knjižničarima i arhivistima, stručnjacima zaposlenim na uredničkim ili izdavačkim projektima. Namijenjena je pripravnicima i početnicima u muzejskom radu, ali i iskusnim muzealcima koji žele nadograditi svoja znanja i iskustvo.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Prijava:</strong></p> <p> <strong>Radionica je popunjena</strong>.<br /> Otkazivanje prijave treba dostaviti pismeno najkasnije tjedan dana prije održavanja radionice.<br /> Optimalan broj polaznika je 25.<br /> Svi polaznici dobit će potvrdu o pohađanju radionice.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakti</strong></p> <p> <strong>Informacije o sadržaju radionice:</strong><br /> Snježana Radovanlija Mileusnić &ndash; <a href="mailto:sradov@mdc.hr"><span style="color:#009ee3;">sradov@mdc.hr</span></a><br /> T. 01/4847-914</p> <p> <strong>Informacije o prijavi:</strong><br /> Dorotea Kr&scaron;njavi &ndash; <a href="mailto:dorotea@mdc.hr"><span style="color:#009ee3;">dorotea@mdc.hr</span></a><br /> T. 01/4817-085</p> <p> Biblioteka <a href="http://mdc.hr/hr/mdc/eduzona/radionice/ciklus-radionica-kako-objaviti-dobru-muzejsku-knjigu/publikacije-za-osobe-s-invaliditetom/"><span style="color:#009ee3;"><strong><i>Kako objaviti dobru muzejsku knjigu</i></strong></span></a></p> </div> <p> &nbsp;</p>

Dolazak u baštinu

<div> U Gradskoj loži u srijedu, 23. listopada 2019. s početkom u 12 sati bit će otvorenje izložbe &quot;<strong>Dolazak u ba&scaron;tinu</strong>&quot;. Organizatori su Sveučili&scaron;te u Zadru, Narodni muzej Zadar i Dru&scaron;tvo hrvatskih književnika - Ogranak u Zadru.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba &quot;Dolazak u ba&scaron;tinu&quot; dio je projekta &quot;<strong>Dolazak u ba&scaron;tinu 2007.-2012.</strong>&quot; koji je pokrenut u povodu 450. obljetnice objave Planina Petra Zoranića. Na izložbi će biti predstavljen izbor iz zbirke umjetnina Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja&nbsp;Sveučili&scaron;ta u Zadru.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;<img alt="" src="/files/images/2019/Dolazak-u-ba%C5%A1tinu-deplijan-str--1.jpg" style="width: 450px; height: 318px;" /></div> <div> &nbsp;</div> <div> <img alt="" src="/files/images/2019/Dolazak-u-ba%C5%A1tinu-deplijan-str--2.jpg" style="width: 450px; height: 318px;" /></div>

Novi poboljšani svijet / Zbirka karata i peljara Hrvatskog pomorskog muzeja Split

<div> Izložba &quot;<strong>Novi pobolj&scaron;ani svijet / Zbirka karata i peljara Hrvatskog pomorskog muzeja Split</strong>&quot; bit će otvorena 22. listopada (utorak) 2019. u 18 sati u Hrvatskom pomorskom muzeju Split.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Kada je Gerardus Mercator&nbsp; prije točno 450 godina, davne 1569. g., tiskao jednu u nizu svojih karata, zemljopisne su karte postojale već stoljećima. No, među tim tada već uobičajenim predmetima u rukama trgovaca, moreplovaca i hodočasnika nova je karta ovog Nizozemca bila posebna. Projekcija koju je počeo koristiti promjenila je dotada&scaron;nju kartografiju duboko utjecav&scaron;i na način izrade karata. Ta je projekcija nazvana njegovim imenom, Mercatorova, i do danas je, unatoč osmi&scaron;ljavanju brojnih drugih, ostala projekcija u kojoj se većinom izrađuju pomorske karte.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U međuvremenu je kartografija doživjela veliki napredak usporedan s razvojem tehnologije. Danas, kada na karti možemo, putem manjih i većih ekrana, vidjeti gotovo pa bilo koje mjesto na planeti u samo nekoliko klikova, predmete iz povijesti kartografije smatra se repozitorijima ljudskog znanja, razumijevanja svijeta, domovine i sebe samih, ali i drugih odnosno drugačijih zemalja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Karte su daleko vi&scaron;e od komada papira na kojima se predočava gdje ne&scaron;to jest. One su svjedoci vremena u kojemu su nastale odnosno izrađene; spojevi su geografskog i povijesnog znanja, te poznavanja fizike, matematike, politike, gospodarstva i umjetnosti. Pojedine su umjetnička djela, koja odražavaju likovne stilove vremena u kojem su nastale, odnosno odraz umjetnikove percepcije geografske i prostorne stvarnosti određene epohe. Neke uopće nisu namijenjene za pomoć u snalaženju na kopnu ili moru, već su obavijesna pomagala ili, pak, čista reklama. Ponekad informiraju o smjerovima, rutama i statističkim podatcima.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Zbirka pomorskih karata i peljara Hrvatskog pomorskog muzeja Split broji vi&scaron;e od 800 predmeta i ima svojstvo kulturnog dobra Republike Hrvatske. Sastoji se od građe iz fundusa biv&scaron;eg Pomorskog muzeja Jadranske straže, nekada&scaron;njeg Pomorskog muzeja JAZU, odnosno HAZU i Vojno-pomorskog muzeja, kao i predmeta pristiglih iz donacija, od kojih je najnovija ona Pomorskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Splitu. Zbirka se odlikuje raznoliko&scaron;ću i sadrži vrijedne i raritetne primjerke karata, atlasa i portulana (peljara) od 16. stoljeća naovamo. Valja istaknuti povijesne geografske karte koje prikazuju polazna kraljevstva i carstva. U zbirci se ističe grupa rukopisno slikanih karata (fragmentarni prikazi pojedinih mora, otoka, dijelova obala, luka i sidri&scaron;ta na Sredozemlju) &ndash; crteži i opisi mjesta i naselja gledanih s broda ili obale, s jarbola ili obližnjeg brda, odozgo iz ptičje perspektive. Tzv. &bdquo;tajne karte&ldquo;: rukopisno slikane karte uvala i zaljeva s označenim sidri&scaron;tima i zakloni&scaron;tima u koje su se brodovi mogli skriti pred nepovoljnim vremenskim uvjetima, gusarima, piratima i ostalim neprijateljima, kapetani brodova su posebno čuvali kako ne bi dospjele u ruke neprijatelju.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U Zbirci prevladava kartografija Mediterana i Jadrana, sjevernog rukavca najdublje uvučenog u europski kontinent. Jadran je nezamjenjiva spona Azije i Afrike prema Europi i jedno je od najče&scaron;će kartografiranih svjetskih mora, u svjetskim relacijama s najrazvedenijom, plovidbeno najpogodnijom i turistički najatraktivnijom obalom. Takvo bogatstvo kao i na&scaron;u kartografsku građu, iznimno važno kulturno dobro Republike Hrvatske, trebamo sačuvati za buduća pokoljenja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pojedini atlasi, portulani i karte nagriženi su zubom vremena. Stoga je ova izložba i vapaj za zasluženom restauracijom predmeta bez kojih na&scaron;a saznanja o razvoju hrvatskog pomorstva ne bi bila na razini dana&scaron;njih.</div> <div> &nbsp;</div> <div> (dr. sc. Danka Radić, ravnateljica)</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> HRVATSKI POMORSKI MUZEJ SPLIT</div> <div> Glagolja&scaron;a 18, 21000 Split</div> <div> Centrala: tel. (021) 347-346 / fax. (021) 348-092</div> <div> Ravnateljica: tel.(021)684-477/mob. 0917813878&nbsp;</div> <div> e-mail: hpms@hpms.hr /drdankaradic@gmail.com</div> <div> &nbsp;</div>

Refleksije Bauhausa: Akademija primijenjenih umjetnosti u Zagrebu 1949. – 1955.

<div> U Galeriji Klovićevi dvori bit će u utorak, 22.10. 2019. u 19 sati&nbsp;otvorenje izložbe &quot;<strong>Refleksije Bauhausa: Akademija primijenjenih umjetnosti u Zagrebu 1949. &ndash; 1955.&quot;</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Ovim se projektom Galerija Klovićevi dvori pridružuje globalnom obilježavanju 100. obljetnice osnivanja &scaron;kole za arhitekturu i primijenjenu umjetnost Bauhaus (1919. &ndash; 1933.), a informacija da je Akademija primijenjenih umjetnosti djelovala upravo u dana&scaron;njim galerijskim prostorima na Jezuitskom trgu 4, svakako doprinosi zanimljivosti ove teme.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Generacija umjetnika i dizajnera koja je zavr&scaron;ila &scaron;kolovanje na zagrebačkoj Akademiji, modelom edukacije i pedago&scaron;kim programom, čije zasade prepoznajemo u dalekosežnim odjecima Bauhausa, obilježila je sliku kulturno umjetničke zbilje u poraću, u kojem je jedna od mogućih varijanti modernosti vezana uz ideje dru&scaron;tvenog i tehnolo&scaron;kog napretka. Nakon raskida FNRJ-a i&nbsp; SSSR-a 1948. godine i rezolucije Informbiroa, u narednom desetljeću destaljinizacije i liberalizacije kulturne proizvodnje, u složenim ekonomsko-političkim okolnostima sloma socrealizma čija će se paradigma postepeno dekonstruirati tijekom prve polovine pedesetih godina 20. stoljeća, formirale su se okolnosti u kojima se odvijala kratka povijest djelovanja zagrebačke Akademije primijenjenih umjetnosti. Utopijske postavke programa te uzlet i dosezi kreativnih energija njezinih polaznika, u njihovim ostvarenjima tijekom druge polovine 20. stoljeća, ključna su tema ove izložbe.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Protagonisti, tada&scaron;nji studenti koji su se profilirali kao najprepoznatljivija imena te &scaron;kole, između ostalog su: Vasko Lipovac, Ordan Petlevski, Jagoda Buić, Zvonimir Lončarić, Ante Jakić, Mladen Pejaković, Zlatko Bourek i Pavao &Scaron;talter. Također, među zapažene Akademijine polaznike valja istaknuti i generaciju dizajnera: Brunu Planin&scaron;eka, Maria&nbsp; Antoninija, Ale&scaron;a Debenjaka, Borisa Babića, Milana Dobrića, Jožu Rebernaka, Mariju Kalentić, Milicu Rosenberg te Martu &Scaron;ribar. Navedena će imena, po zavr&scaron;etku Akademije u desetljećima koja slijede, svojim djelovanjem obilježiti pro&scaron;ireno polje vizualne kulture, dizajna i umjetnosti u Hrvatskoj.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Vi&scaron;e na poveznici:</strong>&nbsp;<a href="http://gkd.hr/izlozba/refleksije-bauhausa-akademija-primijenjenih-umjetnosti-u-zagrebu-1949-1955/"><span style="color:#0000ff;">http://gkd.hr/izlozba/refleksije-bauhausa-akademija-primijenjenih-umjetnosti-u-zagrebu-1949-1955/</span></a></div>

Hrvoje Marko Peruzović: Akt(ov)i

<div> U Muzeju Prigorja bit će u utorak. 22. 10. 2019. u 19 sati otvorenju izložbe &quot;<strong>Hrvoje Marko Peruzović: Akt(ov)i</strong>&quot;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Katalog je na ovom linku (cca. 5,5 MB, iPad rezolucija):</div> <div> <a href="https://www.dropbox.com/s/9l4bcfdyit5ltd1/Hrvoje%20Marko%20Peruzovic%20katalog%20korektura%202.pdf?dl=0"><span style="color:#0000ff;">https://www.dropbox.com/s/9l4bcfdyit5ltd1/Hrvoje%20Marko%20Peruzovic%20katalog%20korektura%202.pdf?dl=0</span></a></div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:&nbsp;</strong></div> <div> Hrvoje Marko Peruzović novom izložbom u Muzeju Prigorja predstavlja dio svoje bogate slikarske produkcije posvećene ženskom tijelu. Predstavlja vlastiti slikarski akt posvećen aktu. Povezivanjem temeljnih oblikovnih formi i umijećem vlastite kreativnosti, stvara sadržajno i oblikovno originalna djela (akte), konfrontirajući likovne tehnike sučeljavanjem &bdquo;racionalne&quot; linije i &bdquo;emocionalne&quot; boje. Zadržan na reprezentacijskom prikazu, u mediju no&scaron;enom tradicionalnom estetikom prikazivačkog, hrani svoju stvaralačku strast na plodnoj europskoj slikarskoj tradiciji. Izrastajući na njoj, pronalazi osobni izraz kojim, pomičući granice tradicionalnog i &bdquo;klasičnog&quot;, postajući prepoznatljiv dio suvremenog hrvatskog likovnog identiteta. I kad je eklektično, u znaku postmodernizma ili neosecesionizma, oslonjeno na univerzalno i opće, il&#39; kad u njemu i&scaron;čitavamo lokalno, mediteransko, ono očituje snagu izvornog crtača i rasnog slikara koji glad za vizualizacijom emocije i umjetničke imaginacije, razumijevajući i usvajajući i umjetničke i prirodne forme, zadovoljava upravo u prikazu&nbsp; ženskog akta.</div> <div> (iz predgovora Sande Stanaćev Bajzek)</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je ostvarena uz financijsku potporu Grada Zagreba i Ministarstva kulture Republike Hrvatske</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Tomislav Mrčić, marketing i PR</div> <div> Muzej Prigorja</div> <div> Trg D. Domjanića 5</div> <div> 10360 Sesvete</div> <div> Tel/Fax: 01/2001-601</div> <div> <a href="http://www.muzejprigorja.hr">www.muzejprigorja.hr&nbsp;</a></div> <div> &nbsp;</div>

Avari i Slaveni

<div> U Arheolo&scaron;kom muzeju u Zagrebu bit će u utorak 22. listopada 2019. u 19 sati otvorenje međunarodne izložbe &quot;<strong>Avari i Slaveni</strong>&quot;. Izložba je konceptualno podijeljena na dvije izložbe, prikazuje materijalnu ostav&scaron;tinu iz Hrvatske - &quot;<strong>Avari i Slaveni južno od Drave&quot;</strong> i Slovačke - &quot;<strong>Avari i Slaveni sjeverno od Dunava&quot;</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba &quot;<strong>Avari i Slaveni</strong>&quot; predstavlja dvije populacije iz razdoblja koje se proteže od sredine 6. do sredine 9. stoljeća. U izložbenom postavu predstavljena je arheolo&scaron;ka građa koja potječe iz fundusa hrvatskih muzeja i privatnih zbirki, uključujući predmete koji su pronađeni prilikom nedavnih arheolo&scaron;kih istraživanja i predmete iz fundusa pojedinih slovačkih muzeja i institucija.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Navedeno je razdoblje predstavljeno kroz posebno odabrane primjerke nakita, ratničke opreme, poljoprivrednog alata, keramičkih posuda, ko&scaron;tanih predmeta (preko 500 arheolo&scaron;kih predmeta). Uz navedene predmete prikazane su i ilustracije pripadnika avarskog i slavenskog dru&scaron;tva koje, uz prikazanu materijalnu ostav&scaron;tinu, pokazuju značaj hrvatske i slovačke arheolo&scaron;ke ba&scaron;tine unutar europskog kulturnog kruga. Izložbe koje predstavljaju sredi&scaron;te komunikacije i interakcije dviju udaljenih, a opet bliskih slavenskih država, pokazuju nevjerojatne sličnosti materijala s područja Slovačke i Hrvatske.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Impresum međunarodnog izložbenog projekta Avari i Slaveni</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Glavni organizatori: Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu i Gradski muzej Vinkovci</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autori izložbe Avari i Slaveni južno od Drave: Anita Dugonjić (Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu), Anita Rapan Pape&scaron;a (Gradski muzej Vinkovci)</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autori izložbe Avari i Slaveni sjeverno od Dunava: Andr&aacute;s Csuthy (Podunajsk&eacute; m&uacute;zeum v Kom&aacute;rne), Marek Both (Slovensk&eacute; n&aacute;rodn&eacute; m&uacute;zeum &ndash; M&uacute;ze&aacute; v Martine), M&aacute;rio Ž&aacute;čik (Tribečsk&eacute; m&uacute;zeum v Topoľčanoch)</div> <div> &nbsp;</div> <div> Koordinatorica izložbe: Martina Korić (Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu)</div> <div> &nbsp;</div> <div> Grafičko oblikovanje izložbe: Ana Mrazek Lugarov, atelier ANII</div> <div> &nbsp;</div> <div> Postav izložbe: Slađana Latinović (Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu), Ana Mrazek Lugarov (atelier ANII)</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložbu prati bogat program događanja koji uključuje znanstveno-popularna predavanja i radionice namijenjenim svim dobnim skupinama.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="https://amz.us18.list-manage.com/track/click?u=f88f36df6c0117c3d8bd99c2b&amp;id=be4a436809&amp;e=84bb007643" target="_blank"><span style="color:#0000ff;">O izložbi</span></a><br /> <a href="https://amz.us18.list-manage.com/track/click?u=f88f36df6c0117c3d8bd99c2b&amp;id=9afd35b2c5&amp;e=84bb007643" target="_blank"><span style="color:#0000ff;">Znanstveno-popularna predavanja</span></a><br /> <a href="https://amz.us18.list-manage.com/track/click?u=f88f36df6c0117c3d8bd99c2b&amp;id=54fe3b684b&amp;e=84bb007643" target="_blank"><span style="color:#0000ff;">Radionice za djecu i mlade</span></a><br /> <a href="https://amz.us18.list-manage.com/track/click?u=f88f36df6c0117c3d8bd99c2b&amp;id=14cce8354e&amp;e=84bb007643" target="_blank"><span style="color:#0000ff;">Ciklus radionica za odrasle - keramika</span></a></div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Vi&scaron;e na poveznici</strong>: <a href="http://www.amz.hr/20208.aspx"><span style="color:#0000ff;">http://www.amz.hr/20208.aspx<span style="white-space:pre"> </span></span></a></div> <div> &nbsp;</div>

Asocijacije na Dalija

<p> <img alt="" src="/files/Muzej-Grada-%C4%90ur%C4%91evca/Plakat.jpg" /></p>

Arheološka istraživanja u Naroni 2014. i 2015. godine

<div> Izložba &quot;<strong>Arheolo&scaron;ka istraživanja u Naroni 2014. i 2015. godine</strong>&quot; bit će&nbsp; otvorena 19. listopada 2019. u 17 sati. Uz izložbu je predviđen i kutak za djecu pod nazivom &quot;Zabavite se i naučite ne&scaron;to novo!&quot;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na izložbi će biti prezentirani rezultati arheolo&scaron;kih iskopavanja provedenih tijekom 2014. i 2015. godine na prostoru antičke Narone. Djelatnici Arheolo&scaron;kog muzeja Narona proveli su vi&scaron;e sondažnih iskopavanja unutar za&scaron;tićene arheolo&scaron;ke zone, kako bi se ustanovili kulturni slojevi uz nezakonito sagrađene objekte. U arheolo&scaron;kim istraživanjima istražena je ukupno 21 sonda. U &scaron;est sondi su pronađeni ostatci antičke arhitekture, a u dvije kasnoantički i srednjovjekovni grobovi. Antički pokretni nalazi izrađeni od keramike, stakla, metala, kamena ili kosti, ulomci oslikanih fresaka te ostatci prehrane pronađeni su u svim sondama&nbsp; (životinjske kosti, lju&scaron;ture morskih &scaron;koljaka i puževe kućice). Pokretne nalaze i uzorke moguće je okvirno datirati u kasnorepublikansko, carsko, kasnoantičko i srednjovjekovno doba. Rezultati ovih sondažnih istraživanja pridonose boljem poznavanju urbanističkoga rastera i svakodnevnoga života antičke Narone.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Program:</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> 16:00 &ndash; 17:00&nbsp; sati</div> <div> Arheolo&scaron;ka radionica</div> <div> Besplatno stručno vodstvo</div> <div> &nbsp;</div> <div> 17:00&nbsp; sati</div> <div> Otvorenje izložbe Arheolo&scaron;ka istraživanja u Naroni 2014. &ndash; 2015. g.</div> <div> &nbsp;</div> <div> 17:30&nbsp; sati</div> <div> Druženje na muzejskoj terasi</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vi&scaron;e na poveznici: <a href="http://www.a-m-narona.hr"><span style="color:#0000ff;">www.a-m-narona.hr</span></a></div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Povodom obilježavanja Međunarodnog dana arheologije, 19. listopada 2019. godine, ulaz u Arheolo&scaron;ki muzej Narona je slobodan a povodom obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige muzejske organizirana je i prigodna prodaja muzejskih publikacija s popustom od 30 %.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Arheolo&scaron;ki muzej Narona</div> <div> Naronski trg 6</div> <div> 20352 VID</div> <div> Hrvatska</div> <div> Tel:&nbsp; + 385 (0)20/687-149&nbsp; (uredi)</div> <div> &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; + 385 (0)20/691-596&nbsp; (recepcija/najave)</div> <div> Fax: + 385 (0)20/ 691-597</div> <div> Mob: + 385 (0)92/158 93 55</div> <div> &nbsp;</div>