Dragan Jelavić / Fragmenti

<p> <em>&Scaron;to komad drveta radi na podlozi?</em></p> <p> <em>Kako nastaju slike Dragana Jelavića, kako kombinira sliku, kako koristi boju, strukture i teksture?</em></p> <p> <em>Odabrana tehnika - kolaž ili asemblaž - omogućava Draganu Jelaviću da kombinira učinke svjesnih umjetničkih odluka kao i podsvjesnih, spontanih gesta na način čitljiv za gledatelja u umjetničkom prostoru svakog djela. Konstruira i dekonstruira, istražuje senzualnu haptiku predmeta i kori&scaron;tenje materijala kao slikarski medij.</em></p> <p> <em>Polazeći od svojih ranijih djela, svojih apstraktnih pejzaža, sve se vi&scaron;e odvajao od njih i razvijao za sebe novi estetski jezik fragmentara.</em></p> <p> <em>Element, komad drveta, koji u određenom kontekstu postaje fragment, sada postaje predmet njegove izreke.</em></p> <p> <em>Uz pomoć ovih fragmenata osigurava tragove, postavlja tragove, konstruira svoje slike. Fragmentarnost rijetko igra glavnu ulogu ovdje, radije se zadovoljava boravkom u pozadini. Tek fragmentacijom kondenzira se u najboljem smislu te riječi pretvarač, transformator. Omogućuje oblicima da novo izlazi iz materije.</em></p> <p> <em>Samo kroz boju postaje međusobna interakcija pojedinih fragmenata, stvari međusobno.</em></p> <p> <em>&quot;Jer &scaron;to je stvar sama po sebi?&quot;, Pita Jose Ortega y Gasset u svojim razmatranjima (&quot;dehumanizacija umjetnosti i drugih eseja&quot;) i daje nam odgovor: &quot;To je fragment svemira. Ni&scaron;ta nije jedinstveno, odvojeno ili neprobojno. Svaki je objekt djelić nečeg drugog, veće cjeline. Povezan je s ostalim objektima i zahvaljujući ograničenjima koja su mu postavljena postaje ono &scaron;to jest. Svaki je objekt odnos između mnogo drugih predmeta&rdquo;.</em></p> <p> <em>Frakcija predmeta je, dakle, i sama po sebi objekt. Ali tek u cjelini i njenom zgu&scaron;njavanju postaje vidljiva umjetnost Dragana Jelavića. On se često oslanja na svoju podsvijest, svoju umjetničku intuiciju i priliku u izboru i kompoziciji. Potom analizira i konstruira svoje skladbe na ovoj osnovi - sada namjerno - dodavanjem prikladne pozadine, prskanja boje i obojenih područja. Kao da&nbsp; Vas usisava u svoje slike, a ponekad podsjećaju na dijagrame ili statističku grafiku. No, često se također nađemo u isku&scaron;enju da rije&scaron;imo svoje drvene fragmente slike - &scaron;to, naravno, nikad nećemo uspjeti.</em></p> <p> <em>Gledatelj opaža njegove kompozicije, koje su suptilne u sloju boja i rafinirane u plastičnom materijalu, ali prije svega svojim intelektom, svojom osjetljivo&scaron;ću i osjećajem za estetiku. Njegove kompozicije, koje proizlaze iz njegove vlastite riznice iskustava, asocijacija i emocija, otvorene su za moguće odnose s gledateljem.</em></p> <p> <em>Dragan svojim djelima stvara rafinirani prostorni prikaz u slici, koji karakteriziraju izvanrednu individualnost njegova rada i pokazuju njegovu visoku umjetničku razinu.</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> Wolfgang Brenner, iz kataloga izložbe</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Ivan Rabuzin / Senzibilni vizionar idealnih svjetova / Otvorenje odgođeno

<p> U Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama bit će 24. 10. 2020. godine (subota) u 18 sati otvorenje izložbe <strong>Ivana Rabuzina / </strong><strong>Senzibilni vizionar idealnih svjetova</strong>. Djela su iz Zbirke Vladimira Malogorskog.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O umjetniku:</strong></p> <p> Ivan Rabuzin (27. 3. 1921., Ključ &ndash; 18. 12. 2008., Varaždin) izučio je stolarski zanat i zavr&scaron;io je Majstorski odjel Obrtne &scaron;kole u Zagrebu 1948. godine. U tom je razdoblju pohađao večernji tečaj crtanja kod Koste Angelija Radovanija. Ta poduka je, dakako, činila temelj njegove likovne kulture, no Rabuzin ostaje samouki umjetnik koji svijet promatra neopterećen tuđim iskustvom. Najraniji crteži potječu iz 1944. godine, dok prve slike u maniri realizma i postimpresionizma nastaju godinu kasnije. Već 1959. godine otkriva motiviku lirskih pejzaža koji postaju temelj njegova stila i osebujne poetike. Slikao je uglavnom uljem na platnu, no volio je i crtež te grafičke tehnike, posebno bakropis, a oku&scaron;ao se i u formi tapiserije. Sudjelovao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba predstavlja izbor slika i ručno oslikanog originalnog Rosenthal porculana iz bogate zbirke varaždinskog kolekcionara Vladimira Malogorskog. Izložba ostaje otvorena do 29. 11. 2020. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Projekt je realiziran sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Koprivničko-križevačke županije i Grada Koprivnice.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>NAPOMENA:</strong></p> <p> ovim putem Vas obavje&scaron;tavamo da se otvorenje samostalne izložbe Ivana Rabuzina &bdquo;Senzibilni vizionar idealnih svjetova&ldquo; izložba</p> <p> iz zbirke Vladmira Malogorskog, koje je predviđeno za 24.10.2020. godine (subota) u 18,00 sati u Galeriji naivne umjetnosti, Hlebine</p> <p> neće održati sukladno trenutnoj epidemiolo&scaron;koj situaciji na području Koprivničko-križevačke županije i prema procjeni epidemiolo&scaron;ke službe Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba se može pogledati u redovno radno vrijeme Galerije naivne umjetnosti, Hlebine, utorak-petak 10,00-18,00 sati,</p> <p> subota i nedjelja 10,00-14,00 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:</strong></p> <p> <strong>Muzej grada Koprivnice</strong></p> <p> Trg dr. Leandera Brozovića 1,&nbsp;48000 Koprivnica<br /> Telefon: +385 48 622 307 / Telefax: +385 48 222 871<br /> e-po&scaron;ta:&nbsp;<a href="mailto:info@muzej-koprivnica.hr">info@muzej-koprivnica.hr</a><br /> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Kolekcionar – edukativna akcija EMA 2020

Kolekcionar – edukativna akcija EMA 2020 Mjesto održavanja: stalni postav, Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18, 10000 Zagreb Vrijeme održavanja: subota, 24. 10. 2020., 10 sati (od 25. listopada 2020. snimka će biti dostupna na YouTube kanalu Tehničkog muzeja Nikola Tesla) Kolekcionar: gosp. Zlatko Ivković Autorica programa: Markita Franulić, TMNT Suradnici: Katarina Ivanišin Kardum, Marijo Zrna, Goran Rajič, TMNT Osoba za kontakt: Katarina Ivanišin Kardum, katarina.ivanisin.kardum@tmnt.hr Iako su razlozi i motivi skupljanja različiti, za većinu kolekcionara primarna vrijednost njihovih zbirki i samog čina prikupljanja, emocionalne je, a ne materijalne prirode. Premda psiholozi znaju spominjati „mračnu stranu“ kolekcioniranja, ono je uglavnom povezano s pozitivnim emocijama, uz fascinantnu činjenicu da se može skupljati gotovo sve. Ljubav kolekcionara prema prikupljanju nesebična je poput prave ljubavi. Ne temelji se na želji za posjedovanjem, već na predanosti, želji za dijeljenjem i zajedničkim rastom. Kroz program Kolekcionar, u TMNT-u ćemo predstaviti znanje o tehničkoj građi i ljubav prema njoj, razgovorom s kolekcionarom, gosp. Zlatkom Ivkovićem. Predmetni program je dio edukativne muzejske akcije EMA 2020. čija je tema LJUBAV. Gospodin Ivković rođen je 1949. godine u Zagrebu gdje se i školovao za telekomunikacijskog tehničara. Višedesetljetni radni staž stekao je u tadašnjem PTT-u, odnosno HPT-u. Već 1974. godine počinje se zanimati za stare telefonske aparate, a tijekom rada u PTT-u stječe specifična znanja, pa se osim prikupljanja telefonskih aparata bavi i njihovim popravcima kao i restauracijom. Svoje znanje je ustrajno nadograđivao suradnjom s drugim kolekcionarima, muzejskim ustanovama, kao i sudjelovanjem na sajmovima antikviteta u zemlji i inozemstvu. U povodu 25. godišnjice kolekcionarskog rada 1999. godine predstavio je u Muzeju grada Zagreba svoju bogatu kolekciju telefona uspješnom i posjećenom izložbom. Zbirka Zlatka Ivkovića danas je dio fundusa HT muzeja u Zagrebu. Sudionik je Domovinskog rata, a bavi se i prikupljanjem hrvatskog vojnog i ratnog znakovlja iz vremena Domovinskog rata te uskoro planira izložbu na tu temu. Gospodin Ivković primjer je savjesnog i skrupuloznog kolekcionara, čiji zavidan kolekcionarski staž i opus zaslužuje biti predstavljen široj javnosti. Sudjelovati u vodstvu može se uz kupljenu ulaznicu za zbirke muzeja. Djeca do 7 godina starosti imaju besplatan ulaz u Muzej. Nije potrebna prethodna najava dolaska. Informacije: Katarina.ivanisin.kardum@tmnt.hr 01/4844 050 Tehnički muzej Nikola Tesla Savska cesta18, Zagreb

KOCKICA DO KOCKICE....MOZAIK - RADIONICE IZRADE MOZAIKA UZ IZLOŽBU „KAMEN NA KAMEN... RIMSKA ARHITEKTURA U SJEVEROZAPADNOJ ISTRI“

NA_CM_zv

Zapisano u genima

<p> Drugom i trećom izložbom izložbenog ciklusa &#39;Zapisano u genima&#39; Muzej Prigorja predstavlja dva umjetnička dvojca &ndash; oca Josipa Botteria Dinija i kćer Anu Mariju Botteri, te oca Vilka Žiljka i kćer Janu Žiljak Gr&scaron;ić.<br /> <br /> Kako je Župni dvor Vugrovec znatno o&scaron;tećen tijekom ovogodi&scaron;njeg potresa, izložbe se upriličuju istovremeno u prostoru Muzej Prigorja kao oblik suradnje ove institucije i udruge HULULKU i to s otvorenjem 23. listopada 2020.<br /> <br /> &#39;Kako je pro&scaron;le godine započet ciklus, koji je zami&scaron;ljen kao kompariranje kroz direktno izlagačko sučeljavanje poznatih likovnih obiteljskih parova, očeva umjetnika i njihove djece koja se bave istovjetnom umjetničkom granom, pokazao je veliki interes publike za ovakvu tematiku, odlučili smo ga nastaviti i ove godine predstavljanjem novih parova.</p> <p> <br /> Kroz samostalne izložbe predstaviti ćemo četiri umjetnička para, a zajedničkom izložbom svih parova promovirati ćemo i opsežnije katalo&scaron;ko izdanje u studenom.</p> <p> <br /> Prilika je to da posve drugom trajnijom disciplinom, a to je umjetnička, odgovorimo sve popularnijoj&nbsp; znanstvenoj disciplini kao &scaron;to je genetika, koja&nbsp; za sve &bdquo;krivi&ldquo; na&scaron;e gene. Jer&nbsp; ona kaže: talent je zapisan u genima. Koliki su utjecaji kada smo zaključili da su oni neminovni? Kolike su različitosti? Kolika je srodnost tek posjedovanje istovjetnog talenta, a koliko je odabir istog zanimanja tj. umjetničkog izraza produkt života u specifičnom okruženju.<br /> <br /> Izložbe će biti i prilika nove valorizacije i aktualizacije umjetničkih osobnosti koje ne smiju biti zaboravljene i koje pokazuju da istinske umjetničke vrijednosti ne jenjavaju i da neminovno žive u stvarala&scaron;tvu, u genima vlastite djece.&#39;</p> <p> &nbsp;</p>

Milan Mišo Lakić / Izložba fotografija

<p> Zavičajni muzej Biograd na Moru u suradnji s Gradskom galerijom Biograd organizira izložbu fotografija Milana Mi&scaron;e Lakića.<br /> Izložba se sastoji od 25 fotografija, a autor je pripremio i slide-show prezentaciju te video zapise snimljene dronom.</p> <p> &nbsp;</p>

Viktor Šipek

<p> U petak, 23. listopada 2020. u 19 sati u Galeriji dvorca Or&scaron;ić u Muzeju seljačkih buna održat će se otvorenje izložbe Viktora &Scaron;ipeka (1896.-1969.).</p> <p> <br /> <strong><strong><em>Viktor &Scaron;ipek (1896. &ndash; 1969.)</em></strong></strong><em>&nbsp;nježan je slikar akvarela, tehnike koja uz njegovo ime stoji kao vi&scaron;estruka odrednica: prozračan, tankoćutan, onaj koji zazire od o&scaron;trine, osjetljiv na svjetlost, onaj kojemu je netvarno &ndash; primjerice sjena &ndash; jednako čvrsta građa kao li&scaron;će ili ziđe. Ono &scaron;to hlapi &ndash; voda, oblaci &ndash; daje najveća uzdarja njegovoj lakoj ruci.</em></p> <p> <em>Ne može se reći da je, unatoč tim lirskim svojstvima, &Scaron;ipek suvi&scaron;e sjetan, patetičan ili sentimentalan. Njegov kist vodenom bojom crta vje&scaron;to i precizno. Jer Viktor &Scaron;ipek voli gledati da bi pamtio. I kad zaustavlja zrak u kro&scaron;nji, i kad ovjekovječuje tro&scaron;nu hižicu kao spomenik, i kad mu je motiv zaista spomenik, on im smireno nudi &scaron;ansu da traju.</em></p> <p> <em>Sve je kod njega na sigurnom. Sve se daje prepoznati bez velikog otpora. Možda je taj zazor od drame razlog &scaron;to je &Scaron;ipekovo slikarstvo nailazilo na &scaron;irok odjek kod publike i &scaron;to su njegove slike bile gotovo obvezni element međuratnih građanskih interijera.</em></p> <p> <em>Ali taj &scaron;irok odjek, to prihvaćanje po povr&scaron;ini, možda je skrivilo i stanovitu &Scaron;ipekovu zakinutost u povijesti hrvatske umjetnosti. Jer nailazila su desetljeća koja su pretpostavljala sugestiju naraciji, neizvjesnost mjerila sigurnom motri&scaron;tu, ili kavez za oko sudioničkoj ma&scaron;ti&hellip;</em></p> <p> <strong>Željka Čorak</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> izvor: https://msb.mhz.hr/najave-izlozba/</p> <p> &nbsp;</p>

PLANETARIJ IZVAN FUNKCIJE

ZBOG TEHNIČKIH POTEŠKOĆA PLANETARIJ NE RADI DO UTORKA 27. LISTOPADA 2020.

"Heterotopijska mjesta" renomiranog suvremenog umjetnika Mirana Šabića

<p> Izložba &quot;<strong>Heterotopijska mjesta&quot; renomiranog suvremenog umjetnika Mirana &Scaron;abića</strong> može se od 22. listopada razgledati u Kabinetu grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a u sklopu izložbe predstavit će se i djela iz najnovije grafičke mape &quot;Urbana prolaznost&quot; izdane u ediciji Argola.<br /> <br /> &quot;Nova ostvarenja Mirana &Scaron;abića nastala su u kontekstu vizualizacija različitih aspekata fizionomija prirode i urbanih krajolika. Poveznica tih sadržajno različitih serija jest duktusno mapiranje lokaliteta i akribička projekcija stvarnih prostora nastalih u neposrednoj interakciji umjetnika s okolinom. Kroz istraživanja osobnih geografskih toposa, &Scaron;abić razrađuje djela s jedne strane kao prikaze prirode u složenoj formi grafičke instalacije, a s druge kao mapu grafičkih listova koje u ključnoj sastavnici povezuje tema prolaznosti&quot;, ističe Vesna Kedmenec Križić u predgovoru kataloga izložbe.<br /> <br /> Trostavačna serija &quot;More&quot;, &quot;&Scaron;uma&quot;, &quot;Planina&quot; temelji se na istraživanjima odnosa prirode, grafičke matrice i vizualnog iskaza pritom aktivno integrirajući prirodne procese u stvaranju djela. Eksperimentirajući s matricama kreiranima pod utjecajem prirodnih elemenata, &Scaron;abić stvara osnovu na koju u daljnjem umjetničkom prosedeu iscrtava u bakropisu organičke motive istovjetne onima na zatečenim lokalitetima, ističe Kedmenec Križić<br /> <br /> &quot;Isječke morskog, &scaron;umskog i gorskog krajolika otiskuje u crno-bijele, tonski razrađene prikaze koje potom oprema u lightboxove oblikujući objekte komprimiranih, duktusno slojevitih odraza prirode izmaknutih iz stvarnosti. Prostorno-vremenske prosedejne postupke dokumentira i videoradom kojim pro&scaron;iruje diskurzivni prostor rada otkrivajući njegovo nastajanje&quot;, dodaje.<br /> <br /> Grafička mapa &quot;Urbana prolaznost&quot; svjedoči o neumoljivom protoku vremena koji nagriza topose urbanog krajolika. &quot;Samobor i njegova neposredna okolica, koji su dio umjetnikova životnog okruženja, inspirirali su ga na izradu bakropisnih studija o i&scaron;čezavajućim prostorima koji su pohranjeni kako u osobnoj tako i u kolektivnoj memoriji njihovih stanovnika&quot;, napominje Kedmenec Križić, dodajući kako ove grafike, izrađene u tehnici bakropisa, s pomnim obraćanjem pozornosti na svaki detalj, &quot;akumuliraju poseban ugođaj onkraj vidljivog traga zabilježenog na podlozi&quot;.<br /> <br /> Izložba je otvorena do 5. studenoga. (Hina)</p> <p> &nbsp;</p>

Mato Celestin Medović (1857-1920) – izložba povodom stogodišnjice smrti slikara

<p> Izložba kojom se obilježava <strong>stogodi&scaron;njica smrti Mata Celestina Medovića,</strong> jednog od najvažnijih predstavnika hrvatskog modernog slikarstva, bit će otvorena u Galeriji Dulčić Masle Pulitika u četvrtak, 22. listopada u 19 sati.<br /> <br /> Izložba će obuhvatiti djela iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik &ndash; portrete, djela sakralne motivike, mrtve prirode i pejzaže, te različite studije. Žanrovska raznolikost koja karakterizira kolekciju Medovićevih djela iz Umjetničke galerije Dubrovnik zapravo odražava nikad dovoljno nagla&scaron;avanu činjenicu &ndash; da je Medović bio umjetnik koji je visoke dosege ostvario u različitim poljima djelovanja &ndash; povijesnom, religijskom, portretnom i pejzažnom slikarstvu. Odabrani portreti od onih nastalih u doba Medovićeva &scaron;kolovanja u Italiji (1880. -1886.) pa do onih nastalih u doba &scaron;kolovanja na Akademiji likovnih umjetnosti u Munchenu (1888. &ndash; 1893.) &nbsp;i kasnije svjedoče da je Mato Celestin Medović, uz dvije godine starijeg Vlaha Bukovca, bio jedan od na&scaron;ih najkvalitetnijih portretista i u bravuroznosti slikarske tehnike i u dubini psiholo&scaron;ke karakterizacije koju provodi. Među djelima sakralne tematike koja većinom uključuju studije i skice, predstavit će se i rijetko izlagana slika monumentalnih dimenzija &bdquo;Isus pada pod križem&ldquo; iz 1888. godine koja je originalno rađena za kapelicu dubrovačke bolnice, te nedavno restaurirana slika &bdquo;Sv. Franjo Asi&scaron;ki&ldquo; (oko 1896.). Posebno mjesto na izložbi zauzimaju Medovićevi pelje&scaron;ki pejzaži čiju genezu treba tražiti i u vezanosti slikara za rodni kraj i u samoj njegovoj predestinaciji za intimnije motive. Pelje&scaron;kim pejzažima prepunim svjetla, impresionističkog duktusa koji se naročito očituje u mrljastom potezu kasne pelje&scaron;ke faze (1914 &ndash; 1918) dao je najveći doprinos hrvatskom slikarstvu.<br /> <br /> <br /> <a href="https://www.facebook.com/momadubrovnik/">https://www.facebook.com/momadubrovnik/</a></p>

Remek – djela Joze Kljakovića: novi prilozi vrednovanju umjetnikova opusa

<p> U Memorijalnoj zbirci Jozo Kljaković, u prigodi obilježavanja 131. obljetnice rođenja slikara Joze Kljakovića (Solin, 10. ožujka 1889. &ndash; Zagreb, 1. listopada 1969.,) priređena je izložba &bdquo;<strong>Remek &ndash; djela Joze Kljakovića: novi prilozi vrednovanju umjetnikova opusa&ldquo;</strong>. Izložba će biti otvorena od 22. listopada do 30. studenog 2020. godine u Memorijalnoj zbirci Joze Kljakovića, Zagreb.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O projektu:</strong></p> <p> Memorijalna Zbirka Jozo Kljaković u Zagrebu priređuje izložbu remek-djela ovog autora vezanih uz njegov mediteranski opus nastao između dva svjetska rata u drugom i trećem desetljeću 20. stoljeća. Za ovu prigodu bit će izložena djela iz privatnih kolekcija koja nisu poznata javnosti. Namjera je izložbe uz izdvojena remek-djela opusa prikazati i do sad nepoznata i novopronađena djela koja će pridonijeti novom vrednovanju umjetnikova opusa.</p> <p> &nbsp;Autorice izložbe su Lidija Fi&scaron;trek, kustosica Memorijalne zbirke Jozo Kljaković i dr.sc.Petra Vugrinec, vi&scaron;a kustosica Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:</strong></p> <p> Lidija Fi&scaron;trek, mag.ing./M.A.</p> <p> kustosica</p> <p> &nbsp;</p>

Marija Novaković / Likovno stvaranje izraslo iz boli – radovi Marije Novaković iz zbirke Dražena Neimarevića

<p> Prigodom 60-te obljetnice smrti <strong>najstarije predstavnice hrvatske marginalne (autsajderske) umjetnosti</strong> &ndash; <strong>Marije Novaković</strong> u <strong>Gradskom muzeju Karlovac</strong> će se u <strong>srijedu, 21. listopada</strong> u <strong>17 sati</strong> otvoriti izložba <strong><em>Likovno stvaranje izraslo iz boli &ndash; radovi Marije Novaković iz zbirke Dražena Neimarevića</em></strong>. Ljubazno&scaron;ću gđe. Nevenke Neimarović u izložbenom prostoru Gradskog muzeja Karlovac će do veljače 2021. godine živjeti sjećanje na talentiranu slikaricu, pijanisticu i pjevačicu Mariju Novaković, najzastupljeniju autoricu u <strong>Zbirci Dražena Neimarovića</strong>.</p> <p> U <strong>Galeriji NO Muzeja Suvremene umjetnosti</strong> u Zagrebu umjetnica je izložbom <strong><em>Marija Novaković: Sjećanje jedne pijanistice</em></strong> po prvi puta predstavljena kao jedna od najsnažnijih predstavnica tzv. marginalne (autsajderske) umjetnosti. Umjetnica je od 1932. pa do smrti 1960. boravila u svojevrsnoj izolaciji u <strong>Klinici za psihijatriju Vrapče</strong> te joj je likovno izražavanje bilo dijelom terapije, a afirmaciji nje kao vrijedne likovne autorice uvelike je pridonio psihijatar <strong>prim. dr. Stanislav Župić</strong>.</p> <p> &bdquo;Životna priča Marije Novaković iznimno je bogata i može svjedočiti o životu djevojčice bez roditelja u Beču na prijelomu 19. i 20. st., njezinu &scaron;kolovanju za pijanisticu i opernu pjevačicu na <strong>Bečkom konzervatoriju</strong>, potom o životu pjevačice u Njemačkoj tijekom <strong>I. svjetskog rata</strong> i na kraju o profesiji sviračice glasovira i voditeljice orkestra u berlinskim kinima. No, život Marije Novaković nagla&scaron;eno je obilježen trima boravcima u du&scaron;evnim bolnicama. Marijinom kriznom stanju mogao je pridonijeti i odnos sa skladateljem <strong>Gustavom Mahlerom</strong> čijim portretom započinjemo izložbu. Umjetnica nas svojim stavovima, stalnom životnom borbom za egzistenciju, a kasnije i borbom s težim oblikom du&scaron;evne bolesti, nadahnjuje jo&scaron; i danas.&ldquo; rekla je <strong>dr. sc. Žarka Vujić, autorica izložbe</strong>.</p> <p> Sedamdesetak je radova Marije Novaković sačuvano u Zbirci doktora Dražena Neimarevića. Nasuprot tome, u Klinici Vrapče sačuvano je preko tisuću radova, uključujući i male pripremne crteže, crtane vježbe i blokove, ali i crtane serije i scenarije s kraja 30-ih godina, koje je također bilo vrlo plodno razdoblje njezina stvaranja. Dapače, u Klinici su joj uspjeli tada urediti i maleni atelijer.</p> <p> &bdquo;Radovi Marije Novaković koji će biti predstavljeni na izložbi u Gradskom muzeju Karlovac nastali su <strong>50-ih godina 20. stoljeća</strong> te ih je nekoliko reproducirano u knjizi <strong><em>Umjetnici tamnoga sjaja</em></strong> u kojoj je prim. dr. Dražen Neimarević donio razmatranja života, tijeka bolesti i stvarala&scaron;tva brojnih poznatih i nepoznatih</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> likovnih, glazbenih i književnih umjetnika, pa tako i Marije Novaković.&ldquo; objasnila je <strong>Antonija &Scaron;krtić, vi&scaron;a kustosica Galerije Vjekoslav Karas</strong>.Dno obrasca</p> <p> Na otvorenju izložbe u dvori&scaron;tu Gradskog muzeja Karlovac autorica izložbe Žarka Vujić i vi&scaron;a kustosica Antonija &Scaron;krtić reći će vi&scaron;e o umjetničkom radu i životu slikarice Novaković. Otvorenju će prisustvovati i ravnateljica klinike Vrapče doc. dr. sc. Petrana Brečić, , bibliotekar mr. sc. Snježana Spitzm&uuml;ller, dipl. polit. Niko Radas koji se bavi terapijom umjetno&scaron;ću u klinici Vrapče i supruga preminulog kolekcionara Nevenka Neimarević s obitelji.</p> <p> Izložba je ostvarena sredstvima <strong>Ministarstva kulture Republike Hrvatske</strong> i <strong>Gradskog muzeja Karlovac</strong>, a bit će otvorena <strong>od 21. listopada 2020. godine do 28. veljače 2021. godine</strong>. Radno vrijeme izložbe bit će <strong>utorkom</strong>, <strong>četvrtkom</strong> i <strong>petkom</strong> <strong>od 8.00 do 16.00 sati</strong>, <strong>srijedom</strong> <strong>od 8.00 do 19.00 sati</strong>, <strong>subotom</strong> <strong>od 10.00 do 16.00 sati</strong> i <strong>nedjeljom od 10.00 do 12.00 sati</strong>.</p> <p> Otvorenje izložbe će se provesti uz po&scaron;tivanje preporučenih epidemiolo&scaron;kih mjera Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Nacionalnog stožera civilne za&scaron;tite, a u cilju za&scaron;tite zdravlja posjetitelja i djelatnika.</p> <p> &nbsp;</p>

Slavko Grčko – izbor iz fundusa Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci

NA_CM_zv

Šaša Ćetković / Maksi Mir

<p> <em>Nadam se da ćete u ovoj gužvi, buke i galame, koju živimo da bismo opstali pronaći trenutke ti&scaron;ine za Maksi Mir, ba&scaron; kao &scaron;to su ga prona&scaron;le ptice grabljivice lebdeći nekoliko stotina metara iznad na&scaron;ih glava u potpunoj ti&scaron;ini. Kada sam lebdio u balonu iznad Zagreba spoznao sam tu njihovu apsolutnu ti&scaron;inu usprkos zagrebačkoj vrevi koja se dolje odvijala. Nažalost, rijetki su oni koji su sposobni usred najveće gužve pronaći svoj mir. Ovom bismo izložbom voljeli podsjetiti ljude da im nisu potrebna krila kako bi se vinuli iznad svojih problema. Dovoljno je na trenutak pobjeći u ti&scaron;inu Maksi Mira. S razlogom sam napisao &bdquo;na&scaron;om&ldquo; jer je prapradjed kustosice izložbe&nbsp;Ive&nbsp;K&ouml;rbler , botaničar Franjo Serafin&nbsp;K&ouml;rbler,&nbsp;koji je na poziv nadbiskupa Jurja pl. Haulika iz Beča do&scaron;ao živjeti u Zagreb kako bi napravio Hortikulturni plan na kojem se temelji dana&scaron;nji izgled perivoja Maksimir&nbsp;</em>-&nbsp;izjavio je suvremeni hrvatski fotograf Sa&scaron;a Ćetković uoči svoje izložbe&nbsp;<em>Maksi Mir</em>,&nbsp;&nbsp;koju će javnost od 20. listopada do 5. studenoga imati priliku razgledati u Studiju Moderne galerije &bdquo;Josip Račić&ldquo;. U autorskoj koncepciji&nbsp;povjesničarke umjetnosti i likovne kritičarke Ive&nbsp;K&ouml;rbler,&nbsp;izložba će pokazati četrnaest digitalnih kolor fotografija koje je u posljednje dvije godine umjetnik snimio u jednom od najljep&scaron;ih europskih parkova.&nbsp;&nbsp;</p> <p> <em>&hellip;Veliki dijelovi plavih jezera, snježne bjeline i smeđi tonaliteti drveća daju ovom ciklusu autentičan kontemplativni i meditativni ton. Mijene godi&scaron;njih doba ne mijenjaju trajnu ljepotu prirode maksimirskog perivoja, već mu svaki put iznova daju nov koloristički pla&scaron;t, otkrivaju nove nepravilne, razvedene volumene i cjeline vegetacije, kao &scaron;to bismo i mi, gradski ljudi trebali kroz godinu mijenjati sebe u skladu s prirodnim ritmovima i ciklusima. Ideja Sa&scaron;e Ćetkovića želi pokazati kako to nije tek jedna od postneoromantičarskih utopija, već sasvim stvarna opcija bijega od gradske histerije i te&scaron;kih dnevnih energija metropole u divnu kreaciju perivoja Maksimir&hellip;&nbsp;&nbsp;</em>Iva&nbsp;K&ouml;rbler, citat iz teksta u katalogu izložbe.</p> <p> <br /> &nbsp;</p> <p> <strong>Životopis umjetnika</strong></p> <p> Rođen 1968. u Zagrebu, gdje je zavr&scaron;io &Scaron;kolu za primijenjenu umjetnost i dizajn, Odjel fotografije. Treća je generacija fotografa u obitelji koja se posvetila fotografiji. Surađuje s vodećim reklamnim agencijama, agencijama za odnose s javno&scaron;ću i Hrvatskom turističkom zajednicom. Bio je službeni fotograf HNK-a u Zagrebu gdje je snimao operne, baletne i dramske predstave, te portrete njihovih protagonista. U novinskoj fotografiji bio je urednik fotografije, fotograf i stručni suradnik u svim relevantnim hrvatskim mjesečnim i tjednim izdanjima. Imao je 11 samostalnih izložbi fotografija i sudjelovao na vi&scaron;e od 50 skupnih. Član je ULUPUH-a i HZSU-a.</p> <p> <br /> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Oksana Veber / Stakleni budoar

<p> Oksana Veber, umjetnica međunarodnog ugleda, porijeklom je iz Barnaula u Altaju, sibirskog grada na ruskoj granici s Mongolijom, Kinom i Kazahstanom. Akademiju likovnih umjetnosti zavr&scaron;ila je u Kijevu u Ukrajini, a Umjetničku akademiju u Brjansku u Rusiji. Oksana Veber je prvenstveno slikarica jakog kolorita s izborom tema od morskih pejzaža, posebno nadahnutih čestim boravcima na otoku Ugljanu, mrtvih priroda do dominantnog motiva ženskog lika. U svom &scaron;irokom spektru umjetničkih interesa bavila se i vitrajem te je njezin afinitet za radom u mediju stakla rezultirao i suradnjama s Muzejom antičkog stakla u Zadru.</p> <p> Oksana Veber stvara u Londonu, Pragu te na otoku Ugljanu, gdje je do sada imala vi&scaron;e izložbi. Izlagala je na 24 samostalne te tridesetak grupnih izložbi diljem svijeta. U Muzeju antičkog stakla u Zadru prvi put je izlagala povodom obilježavanja Dana grada Zadra 2009. godine na samostalnoj izložbi slika &bdquo;Ples sjena&ldquo; (23. 11. &ndash; 24. 12. 2009.). Inspiraciju je za ovaj ciklus prona&scaron;la upravo u stalnom postavu Muzeja, odnosno raznolikim oblicima antičkog stakla, koji se na njenim slikama nalaze uz sugestivne kolorističke pejzaže i meditativne ženske likove.</p> <p> Svojim čestim dolascima na otok Ugljan i u Zadar, Oksana Veber je ostala vezana uz Muzej antičkog stakla te je, 10 godina nakon prve izložbe, u Noći muzeja 2019. godine predstavila svoje nove radove inspirirane zadarskim antičkim staklom na izložbi &bdquo;Čarobno staklo&ldquo; (1. 2. &ndash; 11. 3. 2019.).</p> <p> Muzej antičkog stakla u Zadru potiče suradnju s umjetnicima, posebno kroz svoje radionice za izradu staklenih predmeta, antičkih replika te suvremenih umjetničkih radova. Oksana Veber je u formi umjetničke rezidencije (<em>artist in residence</em>) u vi&scaron;e navrata kroz 2019. godinu boravila u Muzeju antičkog stakla u Zadru istražujući tehniku staklene fuzije te realizirajući svoje slikarstvo u mediju stakla. Tehnika fuzije stakla je tehnolo&scaron;ki postupak u kojem se vi&scaron;estrukom toplinskom obradom u pećima za fuziju na temperaturi od 800 - 850&deg;C stapaju staklene ploče, oslikane ili posute pigmentima u prahu i granulama, u kalupima ili bez njih.</p> <p> Oksana Veber inspiraciju nalazi u prirodi, posebno u dalmatinskoj obali, ambijentu, nijansama plave u moru i nebu. Sliku konstruira oko tijela ili lica žene, arhetipske ženstvenosti, uokvirujući je morem, jedrilicama, pticama, ribama, cvijećem, voćem, staklenim bocama&hellip;, uključujući i svoje uspomene, asocijacije te svakodnevno upijanje života. Kako često nagla&scaron;ava, svaki od tih portreta je dijelom i autoportret. Naslov izložbe &bdquo;Stakleni budoar&ldquo;sugerira upravo tu izrazitu ženstvenost likova Oksane Veber, intimnu atmosferu, popraćenu motivom poljupca, akta, voća, cvijeća, ali kao i do sada antičkih staklenih boca, ča&scaron;a, zdjelica&hellip;.</p> <p> Slaveći univerzalni pojam žene i ženstvenosti, umjetnica daje poetične naslove svojim radovima, ali oni ipak nose jednu jedinu moćnu legendu: &bdquo;Žena.&ldquo;</p> <p> Autor izložbe i teksta je Jadranka Belevski, vi&scaron;i kustos dokumentarist Muzeja antičkog stakla u Zadru.</p> <p> &nbsp;</p>

Plavo - ženske perspektive

<p> Drugu godinu za redom, zahvaljujući suradnji ISO - Izložbenog salona Izidor Kr&scaron;njavi i kustoskog dvojca Koraljke Kovač i Maje Strgar Kurečić ispred Hrvatske udruge za boje, u Zagrebu se Međunarodni dan boja 21. 3. obilježava i tematskom izložbom. Ove godine, planirana izložba PLAVO - ŽENSKE PERSPEKTIVE, skupna izložba 11 autorica koje okuplja motiv plavog u medijima crteža, slika, fotografije i instalacije prekinuta je <em>lockdownom</em> i razornim potresom koji je o&scaron;tetio ISO i &Scaron;kolu primijenjene umjetnosti i dizajna. Međutim, zahvaljujući na&scaron;em, sada već vi&scaron;egodi&scaron;njem partneru MSU, na na&scaron;e veliko zadovoljstvo izložbu možemo u cijelom njezinom obimu realizirati u gostovanju u Zbirci Vjenceslava Richtera i Nade Kare&scaron; Richter. Čini nam to iznimnu radost u ovim nesmiljenim vremenima. Tako je izložba PLAVO - ŽENSKE PERSPEKTIVE prva izložba iz programa ISO-a koju organiziramo nakon lockdowna. Do kraja godine Zbirka Richter ugostit će jo&scaron; tri izložbe obogaćene dodatnim programima, radionicama i <em>artist talkovima.</em> Autorice koje izlažu na izložbi od 20. 10. su redom Gordana Bakić, Andrea Pavetić, Lea Popinjač, Petra Lidia &Scaron;eveljević, Marta Živičnjak, Koraljka Kovač, Ma&scaron;a Bajc, Rebeka Legović, Petra Slobodnjak, Vladimira Spindler, Maja Strgar Kurečić. Međunarodni dan boja tradicionalno organizira Hrvatska udruga za boje u suradnji sa Sveučili&scaron;tem u Zagrebu, Tekstilno - tehnolo&scaron;kim fakultetom, Grafičkim fakultetom i Arhitektonskim fakultetom.<br /> Autorica predgovora Vi&scaron;nja Slavica Gabout, koja vrijedno prati ovaj kustoski tim, napisala je &quot;Ono &scaron;to u izložbi pod nazivom Plavo &ndash; ženske perspektive povezuje jedanaest različitih, samosvojnih autorskih osobnosti, koje u fotografskom i slikarskom mediju odgovaraju na temu plave boje (boje bezbrojnih pojavnosti te snažne simbolike i asocijativnosti) je gender pogled. Pogled na svijet sa stavom, iz osvije&scaron;teno ženske perspektive. To znači da zajednički nastup ovih autorica, unatoč svim autorskim i rukopisnim suprotnostima, kao i izričajnim razlikama, ovdje ima zajedničku potku i zajednički diskurs, povezujući izrazite umjetničke individualnosti u neočekivanu cjelinu i intrigantno zajedni&scaron;tvo. U vizualnu komunikaciju, suglasje i medijski razgovor.&quot;</p> <p> Pozivamo Vas draga publiko, da podržite ovu izložbu svojim dolaskom u jednom od ponuđenih termina do 31. 10. 2020. te koristite ovu priliku da razgledate i Zbirku Richter (cijena ulaznice za sve je simboličnih 10,00 kn) te se utisnete u mogućnosti plavih svijetova. Na prvi dan izložbe/klizno otvorenje ulaz je besplatan od 17 do 20 sati, a od 18 sati u prostor Zbirke pridružit će se i autorice.</p> <p> &nbsp;</p> <p> ISO &ndash; Izložbeni salon Izidor Kr&scaron;njavi<br /> Trg Republike Hrvatske 11, Zagreb<br /> e-mail: izlozbenisalon.izidorkrsnjavi@gmail.com<br /> web: ss-primijenjenaumjetnostidizajn-zg.skole.hr<br /> fb: @isospud</p> <p> <br /> Muzej suvremene umjetnosti /<br /> Zbirka Vjenceslava Richtera i<br /> Nade Kare&scaron; Richter<br /> Vrhovac 38, Zagreb<br /> ut &ndash; pet 15 &ndash; 19 sati, sub 11 &ndash; 16 sati,<br /> (ostalim danima uz prethodnu najavu)<br /> Tel: 01/60 52 700; 01/ 37 04 892<br /> Voditeljica zbirke: Vesna Me&scaron;trić, vi&scaron;a kustosica</p> <p> Izdavač deplijana: &Scaron;kola primijenjene umjetnosti i dizajna<br /> Za izdavača: Filip Pintarić<br /> Voditeljica ISO-a: Bernarda Cesar<br /> Asistent: Igor Kozlina<br /> Savjet ISO-a: Martina Božić, Marija Juza,<br /> Irena Kra&scaron;evac, Vinka Mortigjija Anu&scaron;ić,<br /> Matej Pa&scaron;alić, Filip Pintarić, Ivan Skvrce</p> <p> Organizatorice i koordinatorice izložbe:<br /> Koraljka Kovač i Maja Strgar Kurečić<br /> Postav: Koraljka Kovač, Maja Strgar Kurečić i Vi&scaron;nja Slavica Gabout<br /> Predgovor: Vi&scaron;nja Slavica Gabout<br /> Na naslovnici: fotografija Iz serije Pe&scaron;ča blues, Petra Slobodnjak</p> <p> dodatni program<br /> &ndash; vodstva kroz izložbu, radionice</p>

Novosti Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU (rujan i listopad 2020.)

<p> Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU s obzirom na izmijenjene okolnosti u ovoj godini zbog pandemije COVID-19 i potresa, Muzej nastoji povećati vidljivost za prijatelje Muzeja i muzejsku publiku u virtualnom obliku.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Stoga Vam u prilogu &scaron;aljemo na&scaron;e <em>Novosti</em> za rujan i listopad 2020. i pozivamo Vas da pratite na&scaron;e objave na web stranici i Facebooku:</p> <p> &nbsp;</p> <p> <a href="https://hmmf.hazu.hr">https://hmmf.hazu.hr</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> <a href="https://www.facebook.com/Hrvatski-muzej-medicine-i-farmacije-HAZU-1821994688078134">https://www.facebook.com/Hrvatski-muzej-medicine-i-farmacije-HAZU-1821994688078134</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> <a href="/files/images/2020/HMMF_Novosti-rujan-listopad-2020.pdf"><em>Novosti</em> za rujan i listopad 2020. (pdf.)</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:</strong></p> <p> Silvija Brkić Midžić, prof.</p> <p> muzejska savjetnica, upraviteljica</p> <p> Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU</p> <p> Gundulićeva 24, 10000 Zagreb</p> <p> Tel. 4825 413</p> <p> e-mail: <a href="mailto:hmmf@hazu.hr">hmmf@hazu.hr</a></p> <p> URL: <a href="https://hmmf.hazu.hr">https://hmmf.hazu.hr</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Moć zlata

<p style="text-align: justify;"> Izložba se može razgledati u Tehničkom&nbsp;muzeju Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb, IZLOŽBENA DVORANA, u periodu o<strong>d 20. listopada&nbsp;do 30. studenog 2020.</strong></p> <p style="text-align: justify;"> <strong>RADNO VRIJEME IZLOŽBE:</strong> utorak &ndash; petak od 10 do 17 sati, subota i nedjelja 9 do 13 sati, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno</p> <p style="text-align: justify;"> <strong>ULAZ SLOBODAN</strong></p> <p style="text-align: justify;"> Rudarstvo je gospodarska grana koja se bavi dobivanjem mineralnih sirovina iz njihovih leži&scaron;ta u dostupnom dijelu Zemljine kore primjenom rudarskih radova.</p> <p style="text-align: justify;"> Na izložbi su prikazane različite primjene zlata kroz niz predmeta koji nas okružuju u svakodnevnom životu. Zanimljivo je bilo istraživati u kojim se sve područjima upotrebljava zlato, u početku kao nakit i novac, a tijekom vremena za izradu statusnih simbola i nagrada, u industriji, stomatologiji, medicini, zrakoplovstvu i svemirskoj tehnologiji, arhitekturi, kozmetici te kao hrana i dekoracija u gastronomiji i kulinarstvu.&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"> Cilj izložbe jest predstaviti &scaron;iroj javnosti jedan od najstarijih oblika rudarenja, primjerice ispiranje zlata iz rijeka i potoka. Na taj način bi se prikazanim sadržajima zbirka Rudarska tehnika dodatno promovirala s tendencijom prikupljanja najzanimljivijih informacija na ovu temu i u budućnosti.</p> <p style="text-align: justify;"> Zlato je u na&scaron;im krajevima bilo prva mineralna sirovina koja se dobivala rudarskim radom. Tehnikom ispiranja naplavina uz rijeke Dravu i Muru dobivalo se elementarno zlato. Prvi dokumentirani počeci rudarstva u Hrvatskoj datiraju iz 14. stoljeća. U to vrijeme Frankopani su u Gorskom kotaru i Lici dobivali rudu željeza te zlato i srebro. U Čabru je 1651. radila peć za taljenje željeza, kada su slične peći građene i u Europi, &scaron;to upućuje na to da je Hrvatska u to vrijeme bila u tehnolo&scaron;kom vrhu Europe. Leži&scaron;ta zlata i srebra bila su osnova za tada&scaron;nje kovnice koje su Zrinski imali već početkom 16. stoljeća i nalazile su se u Gvozdanskom (na Zrinskoj gori). Prema profesoru Vladimiru Abramoviću, u to vrijeme kovnice su bile u Kotoru, Dubrovniku, Splitu, Zagrebu, Virovitici, Pakracu, Požegi i Srijemskoj Mitrovici. Rudnici metala radili su u Gvozdanskom (Zrinskoj gori), Lici (Rudopolje), Gorskom kotaru (Lič i Čabar), Samoborskom gorju (Rude) i na Medvednici.</p> <p style="text-align: justify;"> U Hrvatskoj su nalazi&scaron;ta zlata bila relativno brojna, ali siroma&scaron;na, te su većinom naplavinskoga podrijetla. Budući da Hrvatska ima dugu tradiciju rudarenja, na izložbi je prikazano ispiranje zlata iz starih nanosa rijeka i potoka, a to je najstariji oblik rudarenja, koji seže u predmetalno doba razvoja civilizacije. Na &scaron;ljunčanim sprudovima Drave i Mure nekada se ispiralo zlato. Dravsko i mursko zlato smatra se najči&scaron;ćim prirodnim zlatom na svijetu. Zlato se u Međimurju ispiralo jo&scaron; za grofova Zrinskih. Carica Marija Terezija izdala je 1776. ispiračima zlata iz Donjeg Vidovca posebnu povelju, koju je primio nositelj zlatarskog ceha Bolta Embriu&scaron;.&nbsp;<br /> Danas se zlato ispire pred turistima i živi u sjećanju onih koji su životni vijek proveli tragajući za grumenjem ili su imali sreće biti posljednja generacija znalaca tog umijeća.&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"> Rudarstvo je potkraj 16. stoljeća zamrlo prodorom Turaka. Nastavak rudarstva u Hrvatskoj započeo je početkom 19. stoljeća pridobivanjem ugljena i trajalo je sve do kraja 20. stoljeća.</p> <p style="text-align: justify;"> Zlato je jedan od najkorisnijih i najtraženijih minerala od svih koji su izvađeni iz Zemljine kore te ima &scaron;iroku primjenu zbog različitih korisnih svojstava. Dobar je provodnik električne energije, ne hrđa, vrlo se lako obrađuje, podatno je za izvlačenje u žicu, može se kovati u tanke listiće, legirati s mnogim drugim metalima, može se rastopiti i lijevati u vrlo detaljne oblike a usto ima prekrasnu žutu boju i atraktivan vrlo visoki prirodni sjaj.<br /> Kada su &scaron;panjolski istraživači prvi put stigli u Novi svijet, upoznali su domoroce u Južnoj Americi. Te su dvije kulture bile razdvojene nepreglednim oceanom, nikada nisu imale nikakve kontakte, govorile su različitim jezicima i živjele potpuno drugačijim načinom života. Ipak, imali su jednu zajedničku stvar &ndash; veliko po&scaron;tovanje prema zlatu, koje su upotrebljavali za izradu svojih najvažnijih predmeta.</p> <p style="text-align: justify;"> Kroz povijest gotovo su sve kulture upotrebljavale zlato kao simbol moći, ljepote, čistoće i uspjeha. Dana&scaron;nje kulture nastavljaju tradiciju upotrebe tog plemenitog metala kako bi obilježile svoje najznačajnije događaje: vjenčanim prstenjem, olimpijskim medaljama, nagradama poput Oscara i Grammyja, izradom novca, raspela i sakralnog posuđa. Nijedan drugi rijetki metal nije nadma&scaron;io vrijednost zlata u na&scaron;em dru&scaron;tvu.</p> <p style="text-align: justify;"> <strong>IMPRESUM IZLOŽBE</strong></p> <p style="text-align: justify;"> <strong>Organizator</strong><br /> Tehnički muzej Nikola Tesla</p> <p style="text-align: justify;"> <strong>Autorica izložbe</strong><br /> Davorka Petračić</p> <p style="text-align: justify;"> <strong>Autor likovnog postava</strong><br /> Hrvoje Đukez</p> <p style="text-align: justify;"> <strong>Grafičko oblikovanje izložbe s pripremom plakata</strong><br /> Hrvoje Đukez</p> <p style="text-align: justify;"> <strong>Grafičko oblikovanje kataloga</strong><br /> Luka Gusić</p> <p style="text-align: justify;"> <strong>Ustanove i osobe koje su posudile građu i dokumentaciju</strong><br /> Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu, Zagreb<br /> BankaZlata.com (Saiva d.o.o.), Zagreb<br /> Katarina Filić, Zagreb<br /> Hrvatski novčarski zavod d.o.o.<br /> Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb<br /> Kozmetika Afrodita d.o.o., Roga&scaron;ka Slatina, Slovenija<br /> Kreativni laboratorij, Velika Gorica<br /> KUC Travno Posudionica i radionica narodnih no&scaron;nji, Zagreb<br /> Mario Ruff, Zagreb<br /> Muzej Međimurja Čakovec, Čakovec<br /> Royal Bank Plaza, Toronto, Kanada</p> <p style="text-align: justify;"> <strong>Izložba je realizirana sredstvima Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija</strong></p>

Dodijeljene Godišnje nagrade projektima realiziranim u 2019. godini i Nagrade za životno djelo HMD-a

<p> Na Svečanoj dodjeli Nagrada Hrvatskog muzejskog dru&scaron;tva, održanoj 16. listopada 2020. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu <strong>dodijeljene su Nagrade za životno djelo i Godi&scaron;nje nagrade projektima realiziranim u 2019. godini</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ocjenjivački sud za dodjelu Nagrada HMD-a imao je težak zadatak izbora između 49 pristiglih prijava, ne samo zbog brojnosti prijava već i zbog njihove kvalitete, stoga su dodijeljena i Posebna priznanja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Nagrade za životno djelo HMD-a</strong></p> <p> Ocjenjivački sud dodjeljuje<strong> trima vrsnim muzealkama: Željki Kolveshi, </strong>muzejskoj savjetnici u mirovini Muzeja grada Zagreba, <strong>Hermine G&ouml;ricke Lukić</strong>, muzejskoj savjetnici u mirovini Muzeja Slavonije Osijek i <strong>Ljubici Gligorević</strong>, muzejskoj savjetnici u mirovini Gradskog muzeja Vinkovci.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Godi&scaron;nje nagrade HMD-a</strong> <strong>za 2019. godinu </strong></p> <ol> <li> <strong>Kategorija za realiziranu izložbu</strong></li> </ol> <p> U kategoriji za realiziranu izložbu u 2019. godini nagrada se dodjeljuje <strong>Nata&scaron;i Ivančević </strong>za izložbu <strong>&ldquo;Ljubav i otpor Ivane Popović&rdquo; </strong>Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb.</p> <ol> <li value="2"> &nbsp;</li> <li> <strong>Kategorija za realizirani stalni postav</strong></li> </ol> <p> U kategoriji za realizirani stalni postav u 2019. godini nagrada se dodjeljuje <strong>Gradskom muzeju Virovitica</strong> za stalni postav <strong>&bdquo;Drveno doba&ldquo;.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <ol> <li value="3"> <strong>Kategorija za realizirani izdavački projekt</strong></li> </ol> <p> U kategoriji za realizirani izdavački projekt u 2019. godini nagrada se dodjeljuje <strong>Muzeju grada Splita</strong> za katalog izložbe <strong>&bdquo;Splitski gradonačelnici (1882.&ndash;1918.): život i uspomene&ldquo;</strong>, autora Marijana Čipčića.</p> <p> &nbsp;</p> <ol> <li value="4"> <strong>Kategorija za provedenu restauraciju muzejske građe</strong></li> </ol> <p> U kategoriji za provedenu restauraciju muzejske građe Ocjenjivački sud nije dodijelio nagradu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> 5.A.<strong> Kategorija za provedeni istraživački rad koji je rezultirao izložbom</strong></p> <p> U kategoriji za provedeni istraživački rad koji je rezultirao izložbom u 2019. godini nagrada se dodjeljuje <strong>Gracijanu Ke&scaron;cu, Katarini Pocedić i Gordani Milaković </strong>(Povijesni i pomorski muzej Istre) za istraživački rad koji je rezultirao izložbom <strong>&bdquo;Pulski električni tramvaj</strong>&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> 5.B. <strong>Kategorija za provedeni istraživački rad koji je rezultirao publikacijom</strong></p> <p> U kategoriji za provedeni istraživački rad koji je rezultirao publikacijom u 2019. godini nagrada se dodjeljuje <strong>Goranu Borčiću </strong>(Etnografski muzej Split) za &nbsp;publikaciju <strong>&bdquo;Splitski krnjevali&rdquo;.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <ol> <li value="6"> <strong>Kategorija za realizirani dokumentacijsko &ndash; informacijski program</strong></li> </ol> <p> U kategoriji za provedenu restauraciju muzejske građe Ocjenjivački sud nije dodijelio nagradu.</p> <p> &nbsp;</p> <ol> <li value="7"> <strong>Kategorija za realizirani pedago&scaron;ko &ndash; edukacijski program</strong></li> </ol> <p> U kategoriji za realizirani pedago&scaron;ko &ndash; edukacijski program u 2019. godini nagrada se dodjeljuje <strong>Ivani Gorički </strong>(Muzej suvremene umjetnosti Zagreb) za program <strong>&ldquo;</strong> <strong>MSU AVANTURA &ndash; projekt povezivanja &scaron;kolskog kurikuluma, nastave likovnog odgoja i MSU-a</strong></p> <p> &nbsp;</p> <ol> <li value="8"> <strong>Kategorija za realizirani marketin&scaron;ko &ndash; propagandni program</strong></li> </ol> <p> U kategoriji za provedenu restauraciju muzejske građe Ocjenjivački sud nije dodijelio nagradu.</p> <p> &nbsp;</p> <ol> <li value="9"> <strong>Kategorija za međumuzejsku suradnju</strong></li> </ol> <p> U kategoriji za međumuzejsku suradnju u 2019. godini nagrada se dodjeljuje <strong>Aniti Dugonjić </strong>(Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu) i <strong>Aniti Rapan Pape&scaron;a </strong>(Gradski muzej Vinkovci) za suradnju na izložbi <strong>&bdquo;Avari i Slaveni&ldquo;.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Posebna priznanja </strong><strong>HMD-a</strong></p> <p> Obzirom na kvalitetu i brojnost pristiglih prijava u pojedinim kategorijama Ocjenjivački sud odlučio je dodijeliti i posebna Priznanja u sljedećim kandidatima:</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Priznanje za realiziranu izložbu </strong>Ocjenjivački sud dodjeljuje <strong>Aidi Brenko, Vesni Zorić i Mareti Kurtin </strong>(Etnografski muzej Zagreb) za izložbu<strong>&bdquo;Kapa dolje! Priča o (ne)pokrivanju glave&ldquo; </strong>te <strong>Lani Bede </strong>(Gradski muzej Karlovac) i <strong>Tatjani Parlov</strong> (Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek) za katalog zbirke <strong>&ldquo;Gledam pogledom&ldquo;.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Priznanje za realizirani stalni postav </strong>dodjeljuje se <strong>Hrvojki Božić i Ružici Stjepanović </strong>(Gradski muzej Karlovac) za stalni postav <strong>Muzeja Domovinskog rata Karlovac &ndash; Turanj.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Priznanje za realizirani izdavački projekt </strong>dodjeljuje se<strong> Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja </strong>za publikaciju<strong> &bdquo;Rijeka ili smrt&ldquo;, autorice Tee Perinčić.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Priznanje za istraživački rad koji je rezultirao publikacijom</strong> Ocjenjivački sud dodjeljuje <strong>Darku Kom&scaron;i </strong>(Arheolo&scaron;ki muzej Istre) za ipublikaciju <strong>&bdquo;Paleolitičke pećinske slikarije iz Romualdove pećine&ldquo;.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Priznanje u kategoriji za dokumentacijsko-informatički projekt </strong>u 2019. godini dodjeljuje se<strong> Robertu Mar&scaron;iću </strong>(Arheolo&scaron;ki muzej u Zadru) za <strong>Prezentaciju fundusa fotografija Arheolo&scaron;kog muzeja u Zadru preko interaktivnog ekrana.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Posebno priznanje u kategoriji za prevedeni pedago&scaron;ko-edukacijski program</strong> u 2019. godini dodjeljuje se <strong>Muzeju Međimurja Čakovec</strong> za <strong>&bdquo;Muzej za pogled 2019.&ldquo;</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Priznanje u kategoriji za marketin&scaron;ko-propagandni program</strong> dodjeljuje se <strong>Marini Brkić i Donati Smokrović</strong> (Arheolo&scaron;ki muzej u Zadru) te <strong>Ivanu Tandariću i Aleksandru &Scaron;ekuljici</strong> (ELFS) za <strong>Ekskluzivnu liniju suvenira ELFS za Arheolo&scaron;ki muzej u Zadru.</strong></p> <p> <strong>Priznanje u kategoriji za međumuzejsku suradnju </strong>dodjeljuje se<strong> Darku Kom&scaron;i i Đeni Gobić Bravar, (</strong>Arheolo&scaron;ki muzej Istre)<strong> za suradnju kroz Interreg CE projekt COME-IN!</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Virtualna izložba ''''Muzej Mimara: 30 godina djelovanja - 30 godina s vama''''

<p> Muzej Mimara objavljuje virtualnu inačicu izložbe &#39;Muzej Mimara: 30 godina djelovanja - 30 godina s vama&#39; dostupnu na adresi - <a href="https://virtualna-izlozba.mimara.hr/">https://virtualna-izlozba.mimara.hr/</a>.<br /> <br /> Izložba će gledatelje upoznati s bogatom povije&scaron;ću stvaranja muzeja, lično&scaron;ću donatora Ante Topića Mimare te sa bogatstvom fundusa i odjela Muzeja Mimara, a posvećena je 30. obljetnici djelovanja Muzeja Mimara i&nbsp;<em>hommage</em>&nbsp;je, kako velikom donatoru Anti Topiću Mimari i njegovu plemenitu životnom cilju tako i svim ostvarenjima kojima su ispunjena tri desetljeća djelovanja muzeja i koja su, nesumnjivo, potvrdila donatorovu viziju. Fundusom i brojnim vidovima muzejske aktivnosti Muzej je, naime, jasno pozicioniran kao jedno od najznačajnijih znanstveno-edukativnih sredi&scaron;ta te je ujedno nezaobilazna točka isklične kakvoće u uklapanju Zagreba i Hrvatske u gustu mrežu kulturnih svjetskih sredi&scaron;ta. Time je dobio ulogu živoga poticajnog žari&scaron;ta čija se postignuća, sasvim logično, odražavaju na cjelokupni život grada i osnažuju percepciju europskoga i svjetskog značenja Hrvatske.<br /> <br /> Sredi&scaron;nji dio izložbe predstavlja odabir od 75 znanstveno obrađenih djela iz raznorodnog fundusa Muzeja koji nedvojbeno potvrđuje njegovu jedinstvenu vrijednost i značenje. Arhivski materijal, tiskovine i fotografije koje prate izložbu, daju presjek njegove djelatnosti, potvrđujući veličinu i plemenitost vizije koja je vodila donatora i koja se jasno ostvarivala tijekom vi&scaron;e od tri protekla desetljeća od otvorenja Muzeja.<br /> <br /> Katalog izložbe &quot;Muzej Mimara: 30 godina djelovanja - 30 godina s vama&quot; nagrađen je posebnim priznanjem Hrvatskog muzejskog dru&scaron;tva za realizirani izdavački projekt u 2017. godini.<br /> <br /> <a href="https://blog.mimara.hr/">Blog Muzeja Mimara</a></p>