Noć muzeja 2022: predstavljanje donacije Iris Bondore Dvornik – Stakleni kabinet čuda

<div class="article-text-content text-base lg:text-lg"> <p> &nbsp;</p> <p> Muzej antičkog stakla u Zadru uz 17. Noć Muzeja predstavlja dvije izložbe. Noć muzeja ove godine ima temu <em>Muzeji između stvarnog i digitalnog / Muzeji u uvjetima globalne krize &ndash; 2</em> tako da Muzej antičkog stakla u Zadru predstavlja donaciju poznate umjetnice Iris Bondore Dvornik na <em>stvarnoj</em> izložbi u Muzeju i istovremeno <em>digitalnoj</em> odnosno virtualnoj izložbi na mrežnoj stranici Muzeja. Naslov obiju izložbi je <em>Stakleni kabinet čuda &ndash; Predstavljanje donacije Iris Bondore Dvornik</em>.</p> <p> <strong>Iris Bondora Dvornik </strong>bila je jedna među prvima, koji su izlagali suvremeno umjetničko staklo u MAS-u. Tri godine nakon otvorenja i nakon velikih i važnih izložbi suvremenog umjetničkog stakla poput retrospektive velikog Raoula Goldonija, izložbi Josipa Botterija Dinija, Ljerke Njer&scaron;, Dražena Trogrlića, Antona Vrlića i drugih, 2012. godine je otvorena izložba Iris Bondora Dvornik: &ldquo;Tragom stakla.&rdquo; Provokativna već u naslovu, a tako i u ideji, ova izložba je uz antičko staklo i Zbirku donacija umjetničkog stakla u nastajanju, prezentirala ne&scaron;to potpuno novo i neobično. To su bili mahom veliki formati slika na vivak podlozi ili pleksiglasu, materijalima koji se uvjetno znaju nazvati &ldquo;novim staklom.&rdquo; Međutim, inspiracija ove umjetnice ih je posula pravim staklom, njegovim krhotinama, razvijajući i uobličujući ovaj ciklus, stvarajući tu neraskidivu staklenu vezu s Muzejom antičkog stakla.</p> <p> U muzejskoj Zbirci donacija nalaze se 3 rada Iris Bondore Dvornik, koji su darom umjetnice postali važna akvizicija te su izlagani u sklopu projekta &ldquo;Ljudi od stakla.&rdquo; To je projekt koji predstavlja sve izložbe suvremenog umjetničkog stakla te umjetnike koji su izlagali u MAS-u od otvorenja kroz koncept plakata izložbi i doniranih djela. Upravo je u tom svjetlu jo&scaron; i važnija lijepa gesta Iris Bondore Dvornik da Muzeju antičkog stakla u Zadru daruje jedan dio svog opusa, koji se naravno veže uz staklo i tako oplemeni tu zbirku, ali i da nađe adekvatan dom svojim radovima. Nedostatak prostora za pohranu, ali prvenstveno velika želja da daruje svoj dugogodi&scaron;nji rad i izniman prilog suvremenoj likovnoj umjetnosti, rezultirali su donacijama brojnim muzejima i galerijama diljem Hrvatske i inozemstva. U doniranoj zbirci Muzeju antičkog stakla u Zadru nalazi se 28 radova, od toga 14 slika na pleksiglasu ili vivak podlozi, 13 slika &ndash; asamblaža na staklu ili drvetu te jedan akrilik na platnu. Autorica obiju izložbi je Jadranka Belevski, visa kustosica dokumentaristica Muzeja, voditeljica Zbirke donacija suvremenog umjetničkog stakla Muzeja antičkog stakla u Zadru.</p> <p> Za vrijeme trajanja ove izložbe katalog izložbe <em>Iris Bondora Dvornik: Tragom stakla </em>iz 2012. godine moći će se kupiti uz 50% popusta u muzejskoj suvenirnici.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <img alt="Stakleni kabinet čuda - Predstavljanje donacije Iris Bondure Dvornik" src="https://www.mas-zadar.hr/attachments/thumbnail/61eff8db1f77a/iris-bondora-dvornik.jpg?w=800&amp;h=0&amp;mode=crop&amp;q=60" style="height: 642px; width: 450px;" /></p> </div> <p> &nbsp;</p>

NOĆ MUZEJA 2022

NOĆ MUZEJA 2022 Tehnički muzej Nikola Tesla će u okviru ovogodišnje "Noći muzeja" predstaviti svoje tri izložbe kroz online vodstva njihovih autora. Muzej će biti zatvoren za javnost. Vodstva će se moći “u živo” pratiti na fb profilu Tehničkog muzeja Nikola Tesla prema satnici u nastavku. Izložbe su i inače dostupne posjetiteljima u radno vrijeme Muzeja. ŽENE I TEHNIKA – IZLOŽBA RODNO INKLUZIVNE TEMATIKE Kroz izložbu će vas provesti jedna od autorica koncepta i kustosica izložbe Kosjenka Laszlo Klemar. Javljanje “u živo” na fb stranici TMNT-a započinje u 19.30 sati. Žene i tehnika – izložba rodno inkluzivne tematike usmjerena je na afirmaciju žena koje su pridonijele razvoju znanosti i tehnologije, ali i na propitivanje utjecaja razvoja znanosti i tehnologije (znanstvenih otkrića i tehničkih izuma) na život i društveni status žena, s naglaskom na radnu sferu. Sve do osamdesetih godina 20. stoljeća žene su bile uglavnom zanemarene u povijesti znanosti i tehnologije. U novije vrijeme ne samo da je "otkriven" velik broj zaslužnih znanstvenica i izumiteljica, a neke od njih našle su svoje mjesto i u "službenim" povijesnim pregledima, nego su i istraženi i dokumentirani složeni društveno-povijesni procesi te često slabije vidljivi faktori koji su uzrokovali njihovu povijesnu nevidljivost. Izložba uključuje priče o istaknutim znanstvenicama, ženama koje su probijale društveno nametnute barijere i istaknule se u stereotipno muškim zanimanjima te o čitavom nizu anonimnih žena koje su usprkos tome što su bile osuđene na drugorazredne, repetitivne, slabo plaćene poslove uspjele zadužiti znanost. Bez njihova doprinosa znanost i tehnologija kakve danas poznajemo bile bi bitno drukčije. Izložba se koncepcijski oslanja na odjele stalnog postava Tehničkog muzeja Nikola Tesla. Sastoji se od više cjelina interpoliranih u stalni postav koje postojeći izložbeni narativ dopunjuju komplementarnim, čiji je fokus izmijenjen i usmjeren na žene. Dva paralelna narativa ne upućuju na dvije povijesti ("žensku" i "mušku"), već apostrofiraju potrebu za revizijom općeprihvaćenog, uvriježenog znanja. https://tmnt.hr/izlozba?id=8212 IZLOŽBA KAD ZEMLJA ZATRESE Kroz izložbu će vas provesti autor stručne koncepcije Zvonimir Drvar. Javljanje “u živo” na fb stranici TMNT-a započinje u 20.30 sati. Svim stanovnicima Zagreba zauvijek će u sjećanju ostati rano nedjeljno jutro 22. ožujka 2020. kad je potres magnitude 5,5 prema Richterovoj skali pogodio glavni grad Hrvatske. Učinio je veliku štetu u staroj gradskoj jezgri, ali i izvan nje, pogotovo u području epicentra u blizini prigorskog naselja Markuševca, pri čemu je uzeo jednu ljudsku žrtvu. Potres te jačine očekivao se dugo, no kako se potres ne može predvidjeti, uvijek nas iznenadi svojom neočekivanom pojavom, trešnjom tla i strahom. Mnogobrojna podrhtavanja tla koja su uslijedila dala su nam do znanja kako je naša Zemlja živ planet i kako su potresi jedna od manifestacija burnih događanja u unutrašnjosti našeg planeta. Nažalost, krajem 2020. dogodio se još jači i teži potres na području Banovine, magnitude 6,2 prema Richterovoj skali. Iako nepovezan sa zagrebačkim potresom, taj je potres dodatno pokazao koliko štete može izazvati, nažalost i u vidu ljudskih žrtava. Svjedoci smo podrhtavanja tla i mjesecima nakon potresa. Potaknuti potresima koji su tijekom 2020. pogodili središnju Hrvatsku, Tehnički muzej Nikola Tesla organizira izložbu „Kad Zemlja zatrese“. Cilj je izložbe upoznati građane s mehanizmima nastanaka potresa i obrazložiti uzroke potresa koji su pogodili središnju Hrvatsku. Koncipirana je tako da se najprije daje uvid u osnove potresa, njihovu pojavu, manifestaciju, značenje, mjerenje jačine i popratne aktivnosti. Zatim se daje kratak osvrt na povijesni prikaz potresa na području središnje Hrvatske i njihovo značenje. Drugi dio izložbe posvećen je upoznavanju regionalne geotektonske strukture središnje Hrvatske, a potom se daju stručni osvrti na dva glavna potresa koja su tijekom 2020. pogodila središnju Hrvatsku – zagrebački i banovinski. https://tmnt.hr/izlozba?id=8229 IZLOŽBA ODAŠILJAČI I VEZE – 95 GODINA RADIODIFUZIJE U HRVATSKOJ Kroz izložbu će vas provesti njezin autor Goran Rajič. Javljanje “u živo” na fb stranici TMNT-a započinje u 21.30 sati. Izložba je realizirana u suradnji s kompanijom Odašiljači i veze d.o.o., a nastala je povodom 95 godina radija i 65 godina televizije u Hrvatskoj. Nedvojbeno je da je radiodifuzija, opredmećena u dvama ikoničkim fenomenima – radiju i televiziji, u dobroj mjeri obilježila 20. stoljeće te utrla put današnjoj prevlasti multimedije, što se ogleda u posvemašnjoj umreženosti te sve većoj konvergenciji srodnih komunikacijskih tehnologija. Posljedice radija i televizije na razvoj društva bile su slojevite i višeznačne. Radio i televizija bili su ključni u izgradnji demokratskog i pluralnog društva. Tijekom 95 godina razvoja, posve dominantno sve do pojave interneta – "mreže svih mreža", radio i televizija predstavljali su ključan izvor informacija i zabave te su postali simbolima masovne potrošačke i popularne kulture. Danas pak radiodifuzija živi svoju drugu mladost kroz upotrebu digitalne tehnologije i različitih tehnika multipleksiranja koje su omogućile uvođenje novih sadržaja i usluga uz optimalnije iskorištavanje radiofrekvencijskog spektra i veću rentabilnost. U 95 godina postojanja radiodifuzije u Hrvatskoj, tvrtka Odašiljači i veze praćenjem i primjenom moderne tehnologije te svojim inovativnim rješenjima i stalnim ulaganjima u stratešku infrastrukturu omogućila je tehnološku evoluciju radiodifuzije na tlu Hrvatske i bivanje u tijeku sa svjetskim trendovima razvoja. Danas, osim ostalih dostignuća, OIV digitalnim televizijskim signalom s 214 odašiljačkih lokacija te radijskim FM signalom sa 77 odašiljačkih lokacija, pokriva 99 posto stanovništva Hrvatske, dok s eksperimentalnim digitalnim radijskim signalom (DAB+) opslužuje više od tri milijuna stanovnika. Izborom reprezentativnih predmeta iz zbirke Radijska i televizijska tehnika Tehničkoga muzeja Nikola Tesla te predmeta upotrijebljenih u kompaniji Odašiljači i veze odajemo počast značajnoj obljetnici radiodifuzije na tlu Hrvatske kao i gotovo stoljetnom trudu domaćega radnog i intelektualnog potencijala u toj tvrtki. Odašiljači i veze našim su kućanstvima osigurali prijam kvalitetne, pouzdane i u tehnološkom smislu napredne usluge. Između ostalog na izložbi će se moći vidjeti različiti radijski i televizijski odašiljači, te širok izbor radijskih i televizijskih aparata korištenih u Hrvatskoj od samih početaka radija i televizije. Sve je popraćeno fotografijama najznačajnijih lokacija na kojima su smješteni odašiljači OIV-a diljem Hrvatske, a prateći podaci otkrivaju nam manje poznate podatke o veličini, razgranatosti i zahtjevnosti održavanja mreže na kojoj počiva radiodifuzija u Hrvatskoj. Prvi radioodašiljač u Zagrebu proradio je 15. svibnja 1926. kao rezultat napora utemeljitelja Radio-kluba Zagreb, a proizvela ga je njemačka tvrtka Telefunken iz Berlina. Povodom tridesete godišnjice radija, 15. svibnja 1956. s antena montiranih na Tomislavovom domu na zagrebačkom Sljemenu kreće emitiranje televizijskog programa koji se mogao pratiti na tridesetak za tu priliku nabavljenih njemačkih televizora Schaub Lorenz koji su bili razmješteni na frekventnim mjestima u gradu. Deset godina kasnije, s probnim radom započinje i emitiranje televizijske slike u boji. U studenom 2017. šesnaest radijskih postaja u RH počelo je s probnim emitiranjem digitalnog radija, a koncem prošle godine u Hrvatskoj se s postojećeg DVB-T sustava odašiljanja prešlo na novi DVB-T2 sustav koji je nadogradnja europskog standarda za zemaljsku digitalnu televiziju. Danas Hrvatska broji gotovo 1,5 milijun radijskih pretplatnika i 1,3 milijuna televizijskih pretplatnika kojima je usluga osigurana primjenom moderne tehnologije, a ključna uloga u izgradnji i unaprjeđenju potrebne infrastrukture pripada upravo kompaniji Odašiljači i veze d.o.o. https://tmnt.hr/izlozba?id=8148 Tehnički muzej Nikola Tesla Savska cesta 18, ZAGREB 01/4844-050, marijo.zrna@tmnt.hr

Grof Edgar Corberon u hrvatskoj povijesti

<div> U petak 28. 1. 2022. u 18 sati povodom Noći Muzeja u Muzeju Brdovec otvara se izložba &bdquo;Grof Edgar Corberon u hrvatskoj povijesti&ldquo;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Grof Corberon se dolaskom u Hrvatsku polovicom 19. st. nastanio u dvorcu Janu&scaron;evcu, te postao načelnik Općine Brdovec. Njegov doprinos hrvatskoj politici, kulturi i obrazovanju je neizmjeran, no slabo poznat. Vi&scaron;e o njemu saznajte na izložbi koja je nastala u suradnji s Muzejom Sveti Ivan Zelina povodom obilježavanja 160. obljetnice njegove smrti.&nbsp;</div>

Sara Pukanić / Toga su dana svi u kući bili sretni

<div> U petak, 28. siječnja u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici, u sklopu ovogodi&scaron;nje Noći muzeja, otvara se druga samostalna izložba mlade fotografkinje Sare Pukanić, studentice diplomskog studija fotografije pri Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, naziva &#39;&#39;Toga su dana svi u kući bili sretni&#39;&#39;. Autorica će izložiti tri serije analognih fotografija (Jedna za du&scaron;u, 2019.; Roza, 2020.; Oni i ja, 2021.) koje obilježava intimistički pristup obiteljskom naslijeđu, sjećanju na preminule članove obitelji i ispitivanju fragmentarnosti vlastita identiteta. Svaka je serija jedan &bdquo;čin&ldquo; priče o gubitku, bliskosti, nedovr&scaron;enosti i čežnji, ali u cjelini funkcioniraju kao prolog za budućnost. Kustosica izložbe i autorica predgovora je povjesničarka umjetnosti Jozefina Ćurković.</div> <div> &#39;&#39;Povijest obitelji, povijest gubitka, selektivno sjećanje, dijeljeni pogled, gledanje između redaka, gledanje u budućnost, odvraćanje pogleda &ndash; nerijetko premrežuju na&scaron;e suočavanje s obiteljskim albumom i pripadajućim mu imaginarijem likova i uloga (jer fotografija uvijek i neizbježno jest suočavanje &ndash; bilo da smo iza objektiva, ispred njega, ili promatramo rezultat toga procesa). Fotografije Sare Pukanić nastaju na sjeci&scaron;tu tih pojmova. Međutim, ona se ne suočava samo s konkretnim događajima ili osobama iz svoje obitelji, nego i sa svojom genealogijom, koju su drugi ispisali iz različitih uglova, nastojeći se u njoj suvereno pozicionirati. Njezino se vizualno pripovijedanje odvija kao izmjena triju činova uprizorenih u tri serije fotografija, mahom portreta i autoportreta. Oni se neprestance prelijevaju iz jednoga u drugi, neovisno o kronologiji njihova nastanka, komunicirajući vlastitim simboličkim jezikom u mreži obiteljskih pogleda, dosljedno prožeti aurom suzdržanosti i melankolije. Ako bismo ih ipak željeli strukturirati, mogli bismo svaku od serija povezati s jednom tematskom odrednicom: suspenzija (Jedna za du&scaron;u), rekonstrukcija (Oni i ja) te ra&scaron;članjivanje (Roza).&#39;&#39; &ndash; iz predgovora izložbe, Jozefina Ćurković</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kao popratni program izložbe, u četvrtak, 17. veljače, u Galeriji Galženica, održat će se razgovor s umjetnicom kojeg će moderirati kustosica izložbe Jozefina Ćurković.</div> <div> Izložba ostaje otvorena do 4. 3. 2022.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Biografija:</div> <div> Sara Pukanić rođena je 1991. godine u Zagrebu. Zavr&scaron;ila je preddiplomski studij novinarstva (2013./2014.) i diplomski studij upravljanja poslovnim komunikacijama na Veleučili&scaron;tu Vern (2017.). Godine 2020. upisala je diplomski studij fotografije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. O fotografiji se dodatno educirala na fotografskoj radionici &bdquo;Drugi kadar&#39;&ldquo; (2019./2020.) te na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu na kolegiju &bdquo;Fotografija&ldquo; (2014.). Godine 2018. predstavila se samostalnom izložbom fotografija naziva &bdquo;A tko si ti?&ldquo; u R3a Galeriji u Zagrebu, a 2021. godine u Galeriji F8 u Zagrebu, predstavila se serijom fotografija &bdquo;Oni i ja&ldquo;, u sklopu ispitne izložbe studenata 1. godine diplomskog studija fotografije Akademije dramske umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Zagrebu naziva &bdquo;Ispit 2021.&ldquo;.&nbsp;</div> <div> Snima modne editorijale za časopise i portale (Journal, Fashion.hr, Buro 24/7, Elle, Glorija In, Story Magazin, Badland Magazine&hellip;).&nbsp;</div> <div> U svom umjetničkom radu usmjerena je na obiteljsku, portretnu i modnu fotografiju. Fotografira isključivo analognim fotoaparatima.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Naslovna fotografija: Roza (2020.)</div>

Dobriša Cesarić u Požegi

<div> Gradski muzej Požega i O&Scaron; &bdquo;Dobri&scaron;a Cesarić&ldquo; Požega pozivaju na izložbu &bdquo;Dobri&scaron;a Cesarić u Požegi&ldquo; koja će se održati od 26.siječnja do 9. veljače 2022. godine u Galeriji Tunel u Gradskoj knjižnici Požega .</div>

Goran Nježić / 300 naopakih križeva 2.0

<div class="a-description"> &nbsp;</div> <div class="a-description"> Izložba Gorana Nježića pod nazivom &#39;300 naopakih križeva 2.0&#39; održava se od 26. siječnja do 13. veljače 2022. u&nbsp;Gradskoj galeriji Striegl.</div> <p> Ovogodi&scaron;nju izložbenu sezonu galerija Striegl otvara s umjetnikom, koji nije činjenicom rođenja vezan za Sisak, ali jest po većini drugih aspekata svojeg rada, kao i po činjenici da se Sisku vraća i obraća.</p> <p> <br /> Iza tog ogoljenog, upečatljivog i veoma sugestivnog naziva izložbe - 300 naopakih križeva 2.0 - stoji rad čiji je proces razvijanja, promi&scaron;ljanja i nastajanja započeo 2015. godine. Tada je Goran Nježić u Gradskoj galeriji Striegl izložio &#39;&#39;300 naopakih križeva&#39;&#39;, a sama izložba je bila inspirirana istoimenom pjesmom benda ### (Anja Tkalec, Sven Sorić, Jurica Zrnc i Goran Nježić) i pratećim video radom.<br /> Motiv križa je autor od tada artikulirao u gotovo svim medijima svog umjetničkog djelovanja: crtež, grafika, slika, objekti, interaktivne skulpture, land art, sve do digitalnih interpretacija čiju izvedenicu imamo priliku vidjeti na ovoj izložbi.<br /> Proces fascinacije motivom križa je ovom izložbom dobio svoju animiranu vizualizaciju i digitalno izdanje u formi nezamjenjivog tokena zadržavajući maksimum svojih objektnih i značenjskih odnosa koji su predmet vi&scaron;egodi&scaron;njeg umjetničkog istraživanja autora. <a href="https://galerija-striegl.hr/goran-njezic-300-naopakih-krizeva-2-0/">Op&scaron;irnije</a></p>

Sjećanje na Evu Akerman

<div> &nbsp;</div> <div> Nakon duže stanke nastale zbog situacije izazvane koronavirusom, Gradski muzej Varaždin nastavlja s popularnim tjednim programom u sklopu kojeg je proteklih godina održan niz aktivnosti: predavanja različitoga tematskog spektra, predstavljanja publikacija, znamenitih pojedinaca i ustanova, otvorenja izložbi te drugih kulturnih i općedru&scaron;tvenih sadržaja. S obzirom na aktualnu epidemiolo&scaron;ku situaciju, Srijede će se organizirati uz provedbu propisanih/preporučenih mjera, koje će se prilagođavati odlukama mjerodavnih tijela, a većina programa moći će se pratiti i uživo na nekoliko medija.</div> <div> Prva ovogodi&scaron;nja Srijeda u Muzeju, koja je na rasporedu 26. siječnja, posvećena je Evi Akerman, ženi iznimne energije koja nas je napustila u lipnju pro&scaron;le godine. Rođena je u Varaždinu, u uglednoj židovskoj obitelji Krajanski; jedina je iz svoje obitelji preživjela holokaust. Nakon Drugoga svjetskog rata živjela je u Zadru, a od 2005. u Zagrebu.<br /> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Priča o Evi Akerman realizirana je kroz projekt &ndash; izložbu i dokumentarni film &ndash; Židovske općine Zagreb, Mire Wolf i članova obitelji Akerman, premijerno predstavljen u Zagrebu potkraj pro&scaron;le godine. Autorica i scenaristica dokumentarnog filma o životu Eve Akerman je Mira Wolf, snimatelj je Miljenko Bolanča, a montažer Bogdan Tankosić.<br /> &nbsp;</div> <div> Projekt se u GMV-u predstavlja u povodu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.<br /> Izložba s obiteljskim uspomenama i slikarskim radovima Eve Akerman u varaždinskom izdanju bit će dopunjena predmetima iz fundusa GMV-a sadržajno povezanima s obitelji Krajanski i bit će besplatno dostupna za razgled do 27. veljače ove godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Program se održava u multimedijskoj dvorani u palači Herzer GMV-a (Franjevački trg 10) s početkom u 19 sati, uz ograničen broj posjetitelja (25), a emitirat će se i uživo na medijima: Facebook stranicama GMV-a, Varaždinski.hr, Magic Net i TV kanal Magic Net. Snimka programa trajno je dostupna na YouTube kanalu GMV-a.</div>

Stroj u vrtu

<div class="so-panel widget widget_sow-editor panel-last-child" data-index="1" id="panel-8061-0-0-1"> <div class="so-widget-sow-editor so-widget-sow-editor-base"> <div class="siteorigin-widget-tinymce textwidget"> <p> &nbsp;</p> <p> NMMU započinje svoju programsku koncepciju kustoskih interpretacija Zbirke NMMU-a u 2022. godini izložbom <em>Stroj u vrtu</em>. Koncepcija izložbe koju je osmislio i pripremio kustos NMMU-a Klaudio &Scaron;tefančić usmjerena je na izbor djela hrvatskih umjetnika s motivima i temama koje su povezana s tehnolo&scaron;kom modernizacijom dru&scaron;tva, u vremenskom razdoblju od početka 20. stoljeća do danas. Na izložbi će publici biti predstavljen0 54 umjetnička djela iz Zbirke NMMU-a, uz tri djela posuđena iz Muzeja za umjetnost i obrt, Muzeja suvremene umjetnost i Zbirke dr. Josipa Kovačića.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će ukazati na utjecaj dru&scaron;tvenih zbivanja na umjetnost i potrebu da se umjetnost pro&scaron;lih razdoblja aktualizira u vremenu u kojemu kao publika živimo i djelujemo. U hrvatskom slikarstvu, skulpturi i grafici 20. stoljeća, motivi strojeva i industrije nisu brojni pa kada se pojave predstavljaju osobite znakove koji podjednako upućuju na umjetničku inovaciju i na dru&scaron;tveno-ekonomsku situaciju.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Iz teksta: &bdquo;&hellip;<em>U hrvatskom slikarstvu, skulpturi i grafici 20. stoljeća, motivi strojeva i industrije nisu brojni, pa kada se pojave predstavljaju osobite znakove koji podjednako upućuju na umjetničku inovaciju i na dru&scaron;tveno-ekonomsku situaciju. &hellip;. Svi oblici sagorijevanja, sve &scaron;to se dimi, od cigarete, preko auspuha do dimnjaka, sve to u na&scaron;em dobu vi&scaron;e nije poželjno. Pred na&scaron;im se očima danas pojavljuje drugačija stvarnost: umjesto tvorničkih dimnjaka, elektronski zasloni; umjesto automobila u pejzažu, borba protiv klimatskih promjena; umjesto parne lokomotive, vjetroturbina itd. Sraz umjetnosti i novih oblika proizvodnje često je dramatičan i na ne&scaron;to od dinamike tog odnosa poku&scaron;ali smo ukazati ovom izložbom. Kako god izgledalo, dru&scaron;tvo u budućnosti nećemo moći zamisliti bez simbola vrta i stroja&hellip;&ldquo; (K. &Scaron;tefančić)</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Izlažu:&nbsp;</strong> Atelier Tri, Vladimir Becić, Ivo Deković, Marijan Detoni. Jadranka Fatur, Vilko Gecan, Dubravko Gljivan, Griesbach i Knaus (radionica), Karlo Mijić, Georg Hermann, Fr&eacute;res Huguenin, Nina Ivančić, Hinko Juhn, Leo Junek, Slavko Kopač, Anka Krizmanić, Mihovil Kru&scaron;lin, Nenad Opačić, Ivan Picelj, Vjenceslav Richter, Josip Seissel, Robert &Scaron;imrak, Miroslav &Scaron;utej, Frano &Scaron;imunović, Ernest Toma&scaron;ević, Milivoj Uzelac, Vladimir Varlaj, Mladen Veža, Jelka Struppi Wolkensperg</p> <p> &nbsp;</p> <p> Reprodukcija: Anka Krizmanić, <em>Radničko predgrađe</em> (Nova Ves), 1912., ulje na platnu. Dim:&nbsp; 40, 5 x 50 cm,&nbsp; MG &ndash; 5907.&nbsp; Foto: Goran Vranić &copy; Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb</p> </div> </div> </div> <p> &nbsp;</p>

Produženje izložbe / Art Contact – umrežavanja umjetničkih ideja

<p> Produženje izložbe koja nas vodi u vrijeme kad su političko-ideolo&scaron;ke podjele Europe nakon Drugog svjetskog rata rezultirale izrazitom kontrolom nad kulturnim djelovanjem u Istočnom bloku te ograničavale umjetničku slobodu i međunarodne susrete. Unatoč tome, umjetnici su pronalazili načine da zaobiđu režim i izlažu izvan zemlje. Izložba predstavlja međunarodne izložbe koje su organizirale nekada&scaron;nja GSU (danas MSU) i Galerija SC &scaron;ezdesetih i sedamdesetih.</p> <p> Naslovnica:&nbsp;Petr &Scaron;tembera, Flagellation, 1974.</p>