Muzej za umjetnost i obrt pripremio bogati program uz 140. obljetnicu

<div> Muzej za umjetnost i obrt je za narednih mjesec dana, u prigodi 140 godi&scaron;njice, pripremio bogati program kojim obilježava obljetničku godinu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Za subotu, <strong>29. veljače 2020.</strong>, najavljena je radionica majstora - zlatara Maria Nokaja, vlasnika Zlatarne Mario &ndash; Lapidarium, koji će prezentirati svoje umijeće dizajna nakita i obrade plemenitih metala.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Održava se u sklopu aktualne izložbe u MUO &quot;MADE IN: Crafts &mdash; Design Narratives&quot; koja istražuje i spaja suvremeni dizajn i tradicionalno obrtni&scaron;tvo, predstavljajući radove vi&scaron;e od 30 obrtnika i vi&scaron;e od 40 istaknutih europskih dizajnera.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nokaj će na radionici demonstrirati proces izrade nakita inspiriranog motivima Tomislava Krizmana iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &quot;Upravo je ta vrsta inspiracije temelj dugogodi&scaron;nje suradnje Muzeja za umjetnost i obrt i ovog vrsnog majstora tehnike obrade nakita, jo&scaron; od 2003. radi na izradi unikatnog nakita inspiriranog predmetima iz muzejskih zbirki i stilskih razdoblja koji su dio ponude muzejskog dućana&quot;, ističe se u najavi.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U prvom tjednu ožujka, u četvrtak <strong>5. ožujka</strong>, održat će se vodstvo na temu &quot;Jedan eksponat: priča o dva Komersteinerova oltara&ldquo; o čemu će govoriti vi&scaron;a kustosica Jasmina Fučkan, voditeljica Zbirke bjelokosti i Zbirke kiparstva.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dva tjedna kasnije, u <strong>četvrtak, 19. ožujka</strong> muzejska savjetnica Arijana Koprčina predstavit će javnosti Zbirku metala pod nazivom &quot;&Scaron;to sve ima u Zbirci metala?&ldquo;, a <strong>26. ožujka</strong> slijedi predstavljanje Zbirke satova &quot;Ne&scaron;to staro, ne&scaron;to novo, jedna zagonetka, jedna odgonetka&ldquo;,&nbsp; pod vodstvom muzejske savjetnice Vesne Lovrić Plantić. (Hina)&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Enca Kovačević / Umjetnik kod Meštrovića

<div> U Atelijeru Me&scaron;trović bit će u četvrtak 27. veljače 2020. u 19 sati u okviru ciklusa &quot;Umjetnik kod Me&scaron;trovića&quot; otvorenje izložbe radova umjetnice <strong>Ence Kovačević</strong>. Predstavljači izložbe su:</div> <div> Sandra Grčić Budimir, ravnateljica Muzeja Ivana Me&scaron;trovića</div> <div> Vesna Bulić Baketić, voditeljica marketinga i odnosa s javno&scaron;ću</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O umjetnici:</strong></div> <div> Slikarica Enca Kovačević rođena je 15. listopada 1953. godine u Splitu, u obitelji otočnih korijena. Nakon zavr&scaron;ene &Scaron;kole primijenjene umjetnosti, u rodnom gradu upisuje studij slikarstva na Pedago&scaron;koj akademiji, u klasi profesora Ante Ka&scaron;telančića, gdje je diplomirala 1976. godine. U članstvo Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika primljena je 1980. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Potraga za vlastitim likovnim izrazom ubrzo je dovodi do vrlo individualizirane palete i specifične lirske figuracije s elementima apstrakcije. Slikarica najče&scaron;će koristi ulje na drvenoj podlozi, a krajolici, podmorje, žene u dalmatinskim no&scaron;njama i aktovi njezini su glavni motivi.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U novijim radovima koncentrira se na studije nagog ženskog tijela, a tehniku kitovanja drvene podloge na koju potom nanosi boju kistovima i če&scaron;ljevima, razvija do razine koja doseže impresivan odnos reljefne podloge i vrlo fine gradacije pastelne palete. (Vesna Bulić Baketić)</div> <div> &nbsp;</div> <div> ***</div> <div> &nbsp;</div> <div> Putenost i izmjene impostacije, dijalozi vi&scaron;e figura, fokusiranje samo na segmente ženskog tijela, poput grudi ili trbuha, čime se upućuje na seksualnost i plodnost &ndash; sve su to elementi njezine definicije ženskog principa koje ne počiva na ideji dualizma stvaranja i razaranja, nego isključivo na kreaciji kao prapočelu koje prethodi destrukciji. (Marin Ivanović)</div> <div> &nbsp;</div> <div> ***</div> <div> &nbsp;</div> <div> Rafinirani tonski intimizam i nepatvoreni izričaj suosjećajnosti spram žene i njezine faktične tjelesnosti, likovni su mikrosvijet Encina slikarstva. Njezini aktovi, bilo da su sklupčani u bolu ili čeznutljivu zazivanju erosa, bilo da su usredotočeni na okrepljujuća torza ili čvrstinu bedara, ne samo da ocrtavaju duh i tijelo istinske žene, osiguravateljice života pro futuro, nego i zrcale autoričino psiholo&scaron;ko i emotivno stanje tijekom kreativnog čina. (Biserka Rauter Plančić)</div>

Avari i Slaveni sjeverno od Dunava

<div> U Galeriji Koprivnica&nbsp; u petak, 28. studenog 2020. godine u 19 sati otvorenje izložbe &bdquo;<strong>Avari i Slaveni sjeverno od Dunava</strong>&ldquo;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na otvorenju prve izložbe u sklopu ciklusa &quot;Avari i Slaveni&quot;, bit će predstavljena materijalna ostav&scaron;tina Avara i Slavena iz razdoblja između sredine 6. do sredine 9. stoljeća. O značaju ovog izložbenog ciklusa govori i činjenica da se radi o najznačajnijim predmetima materijalne kulture Avara i Slavena pronađenima na prostoru Slovačke Republike i Če&scaron;ke Republike. Izložbu posjetite do 22. ožujka nakon čega će ju zamijeniti izložba Avari i Slaveni južno od Drave.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Realizaciju izložbe omogućili su: Muzej grada Koprivnice, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Koprivnica, Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu, Gradski muzej Vinkovci.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Trg dr. Leandera Brozovića 1, 48000 Koprivnica</div> <div> Telefon: +385 48 622 307</div> <div> Telefax: +385 48 222 871</div> <div> e-po&scaron;ta: <a href="http://info@muzej-koprivnica.hr">info@muzej-koprivnica.hr</a></div>

I nakon života, život

<div> &nbsp;U Gradskoj Galeriji Labin bit će u petak 28.02.2020., u 18 sati otvorenje skupne izložbe labinskih pokojnih umjetnika <strong>&quot;I NAKON ŽIVOTA, ŽIVOT</strong>&quot;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Predstavljaju se sljedeći autori:&nbsp;</div> <div> Quintino Bassani, Mate Čvrljak, Josip Diminić, Kre&scaron;imir Farka&scaron;, Beti Kranjčević, Jasna Maretić Diminić, Orlando Mohorović, Renato Percan, Sanja &Scaron;vrljuga Milić</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Izložba labinskih umjetnika posvećena je Danu Labinske republike. Na izložbi je predstavljeno devetoro snažnih likovnih&nbsp; osobnosti koje su u jednom dijelu svoga života dijelile isti prostor i isto vrijeme, proživljavale nedaće i sudbinu rudarskog života grada koji je dugo bio na margini likovnih zbivanja, ali koji je izrastao u jedno od najznačajnijih sredi&scaron;ta likovnoga stvaranja u Hrvatskoj.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Oko ovih umjetnika odvijale su se sve značajnije likovne manifestacije u Labinu i Istri, bili su moćni stupovi autentičnih poetika i predvodnici novih likovnih kretanja. Svi su u sebi nosili umjetnički duh oblikovan rudarskom pro&scaron;lo&scaron;ću koji se, makar u segmentima i modifikacijama, protegnuo u njihova djela. Tema ovoga predgovora nisu njihove konačnosti i odlasci, već neprolazne vrijednosti njihove umjetnosti, kako su ostvarili sebe kroz umjetnost, na koje su nam načine dali najdublji i najosobniji dio sebe.&quot; (&nbsp; Branka Arh... iz predgovora katalogu izložbe)</div>

Nina Horvat: Ovo nije lijepo, 2014. - 2020.

<p> <img alt="" src="/files/images/nin.jpg" style="width: 450px; height: 678px;" /></p>

Atelje riječi / pokreta

<p> <strong>Gradska galerija Striegl</strong> poziva sve zainteresirane na otvorenje zavr&scaron;ne izložbe kojom predstavlja radove nastale u sklopu ciklusa radionica za djecu i mlade pod nazivom <strong>&quot;Atelje riječi/pokreta&quot;</strong>, koje će se održati u utorak 25. veljače 2020. godine u 18,00 sati.</p> <p> <br /> Gradska galerija Striegl je tijekom 2019. godine pokrenula ciklus radionica za djecu i mlade u suradnji s Vesnom Roguljom Mart i Aleteom Roguljom Mart. Radionice su pokrenute povodom obilježavanja 100. obljetnice rođenja Slave Striegla u Sisku s namjerom povezivanja Strieglova stvarala&scaron;tva s mlađim nara&scaron;tajima. Tijekom radionica, polaznicima je predstavljen Strieglov opus i tematiziran je odnos umjetnika i umjetnosti spram realnosti. Obrađene su važnije tematske cjeline &ndash; pejzaž, vedute grada, animalizam, intima i portret.</p> <p> <br /> Tijekom radionica &quot;Atelje riječi&quot; Strieglovi radovi su bili predlo&scaron;ci za literarno stvarala&scaron;tvo te za promi&scaron;ljanje vizualnog sadržaja kroz tekst, a tijekom &quot;Ateljea pokreta&quot; Strieglovi radovi su bili predlo&scaron;ci za realizaciju plesne improvizacije. Pod vodstvom Vesne Rogulje Mart održano je 5 radionica u sklopu Ateljea riječi te pod vodstvom Aletee Rogulje Mart 3 radionice u sklopu Ateljea pokreta.</p> <p> <br /> Na ovoj zavr&scaron;noj izložbi bit će predstavljene fotografije radionica kao i literarne radove nastale tijekom radionica. Također će u sklopu otvorenja izložbe biti izvedena zavr&scaron;na plesna improvizacija polaznica radionice kao rezultat Ateljea pokreta.</p>

Festival arheologije Europske unije

<table border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" style="width:100.0%;" width="100%"> <tbody> <tr> <td> <table align="left" border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" style="width:100.0%;" width="100%"> <tbody> <tr> <td style="width:600px;"> <table align="left" border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" style="width:100.0%;" width="100%"> <tbody> <tr> <td> <p> <strong>U petak 21. veljače 2020. u Arheolo&scaron;kom muzeju u Zagrebu održano je predstavljanje Festivala arheologije Europske unije </strong>koji se odvija pod visokim pokroviteljstvom Europskog parlamenta. Organizatori Festivala su Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu i Europska arheolo&scaron;ka udruga. Programski sadržaj Festivala ostvaren je s partnerskim europskim institucijama, visokoobrazovnim ustanovama, institutima, agencijama, tijelima javnih vlasti, muzejima, istraživačkim centrima i nacionalnim strukovnim arheolo&scaron;kim udrugama u suradnji s veleposlanstvima država članica Europske unije u Hrvatskoj.</p> <p> <br /> <strong>Od 7. veljače do 30. lipnja 2020. </strong>europski stručnjaci iz 26 zemalja članica Europske unije, na Festivalu EU arheologije, predstavljaju novosti iz svijeta arheologije i otkrivaju tajne iz pro&scaron;losti na&scaron;eg kontinenta. Festivalski sadržaj kojem je cilj javnosti prezentirati arheolo&scaron;ku ba&scaron;tinu Europske unije sastoji se od znanstveno-popularnih predavanja, izložbi, radionica i ostalih zanimljivih događanja. Osim dru&scaron;tvene, Festival ima profesionalnu dimenziju stvarajući mrežu partnera iz cijele Europske unije oko tema za&scaron;tite, očuvanja i valorizacije arheolo&scaron;ke ba&scaron;tine. I na kraju politički kontekst predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije Festival želi iskoristiti da po&scaron;alje važnu i snažnu poruku o izuzetnoj važnosti arheolo&scaron;ke ba&scaron;tine te da moramo djelovati odmah, i ponajvi&scaron;e, da moramo djelovati zajedno ako je želimo očuvati za budućnost kao temeljnu oznaku na&scaron;eg europskog identiteta.<br /> <br /> Govornici na predstavljanju Festivala EU arheologije bili su Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu, dr. sc. Hrvoje Potrebica, red. prof., član izvr&scaron;nog odbora Europske arheolo&scaron;ke udruge, mr. sc. Milana Vuković Runjić, prof., pročelnica Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba i Gordan Markotić, veleposlanik, koordinator predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije 2020.</p> <p> <br /> Prisjećajući se <strong>ideje o organizaciji Festivala EU arheologije </strong>Sanjin Mihelić rekao je: &bdquo;U Arheolo&scaron;kom muzeju u Zagrebu smatrali smo činjenicu da će se Hrvatska tijekom svog predsjedanja Vijećem Europske unije 2020. godine naći u samom sredi&scaron;tu vrlo važnih političkih zbivanja vrijedilo oplemeniti i programom usmjerenim na na&scaron;u zajedničku europsku kulturnu ba&scaron;tinu. Kao znanstvena i kulturna ustanova željeli smo doprinijeti časnom zadatku Predsjedanja i odlučili ponuditi dvojaki program &ndash; jedan koji bi se odnosio na predstavljanje hrvatske ba&scaron;tine u drugim sredinama EU i drugi, u kojem bi upravo Hrvatska i Zagreb kao njezin glavni grad bili u samom sredi&scaron;tu zbivanja. Uz potporu Ministarstva kulture i Grada Zagreba, AMZ će predstaviti neke od najznačajnijih predmeta iz svog fundusa na izložbama u Ateni i Rimu. U Ateni se tako početkom travnja otvara izložba posvećena počecima grčke kolonizacije istočne obale Jadrana, a glavni izložak bit će čuvena lumbardska psefizma kojoj smo pro&scaron;le godine posvetili cijeli jedan ciklus događanja. Nakon toga, u okviru obilježavanja Dana državnosti u Rimu predstavljamo izložbu o možda jo&scaron; čuvenijem predmetu &ndash; Zagrebačkoj lanenoj knjizi, najdužem sačuvanom tekstu na etru&scaron;čanskom jeziku uopće&ldquo;.</p> <p> <br /> &bdquo;Organizacijom Festivala EU arheologije cilj nam je bio ponuditi jedan specifičan kontekst u kojem bi se sve zemlje članice Unije pojavile kao partneri u zajedničkom projektu. Od 7. veljače do 30. lipnja 2020. &nbsp;svaka od 26 zemalja na Festivalu zastupljena je s jednim ili vi&scaron;e odabranih programa koji će u prvoj polovici 2020. godine biti predstavljeni jedan za drugim u neprekinutom nizu. Festival je počeo slovačkim danom zatim su uslijedili malte&scaron;ki dani a već u ponedjeljak 24. veljače počinju dani Austrije s otvorenjem izložbe.&ldquo; rekao je Sanjin Mihelić.<br /> <br /> &bdquo;Festival organiziramo u suradnji s Europskom arheolo&scaron;kom udrugom i s nizom partnera, od kojih jednu razinu predstavljaju sva veleposlanstva država članica Europske unije koje imaju svoje predstavni&scaron;tvo u Hrvatskoj i kulturni instituti zemalja članica. Druga razina partnera su stručni partneri iz svake pojedine zemlje članice Europske unije i treću razinu predstavljaju hrvatski partneri kao &scaron;to su to Hrvatsko arheolo&scaron;ko dru&scaron;tvo, ICOM Hrvatska i ICOMOS Hrvatska.&ldquo; istaknuo je Sanjin Mihelić naglasiv&scaron;i vi&scaron;erazinsku organizaciju Festivala. Zahvalio je na financijskoj potpori Ministarstvu kulture, Gradu Zagrebi i Turističkoj zajednici grada Zagreba a za vizualni identitet Festivala Nedjeljku &Scaron;poljaru iz studia Sensus Design Factory.<br /> <br /> &bdquo;Doprinos europske arheolo&scaron;ke ba&scaron;tine dru&scaron;tvenom, gospodarskom i umjetničkom razvoju Europe kakvu danas poznajemo često je zanemarivan, ali je zapravo izuzetno važan, osobito u na&scaron;oj suvremenoj povijesti. Arheologija pokazuje da je upravo na&scaron;a jedinstvena kulturna raznolikost tkivo zajedničkih vrijednosti koje leže u srcu ovog projekta kojeg nazivamo Europom, i koje su istovremeno i najbolji veleposlanici važne uloge koju Europska unija ima na svjetskoj pozornici. Tijekom 25 godina povijesti Europskog arheolo&scaron;kog dru&scaron;tva (EAA), Europa je pro&scaron;la kroz duboke i značajne promjene, ba&scaron; kao i ostatak svijeta u kojem živimo. Mnogi aspekti života postali su znatno složeniji, pa se i samo poimanje Europe i dalje mijenja i preispituje iz mno&scaron;tva različitih perspektiva.&ldquo; rekao je Hrvoje Potrebica.&nbsp;</p> <p> <br /> &bdquo;Iako 60% na&scaron;eg članstva dolazi iz zemalja&nbsp; Europske unije, uvijek moramo imati na umu da se EAA bavi Europom, a ne samo Europskom unijom. Ima određene simbolike u činjenici da je EAA osnovana nedaleko odavde, u Ljubljani, 1994. godine, kad je ova zemlja jo&scaron; bila napadnuta, rastrgana i u stra&scaron;nom se ratu borila za vlastiti opstanak, daleko izvan okrilja Europske unije. Danas, četvrt stoljeća kasnije, ovdje ćemo slaviti arheologiju u trenutku kad Hrvatska kao najmlađa država članica predsjeda na&scaron;om europskom obitelji.&ldquo; istaknuo je Hrvoje Potrebica.</p> <p> <br /> &bdquo;Ovogodi&scaron;nji moto EAA-a je &bdquo;networking&ldquo; &ndash; umrežavanje. To je sredi&scaron;nji pojam modernog dru&scaron;tva čiji značaj raste kao posljedica globalizacije i razvoja komunikacija. Međutim, povezivanje je oduvijek bila opća karakteristika ljudskih zajednica, a arheologija je bolje nego ijedna druga disciplina dokazala važnu ulogu komunikacije i mobilnosti u pro&scaron;lim razdobljima. Tako smo naučili da se pojam umrežavanja i povezivanja ne odnosi samo na ljude nego i na kulturu, materijalna dobra, oblike dru&scaron;tvenog ustroja i institucije. U srži tog pojma leži komunikacija &ndash; &scaron;to u najjednostavnijem obliku znači govoriti drugima, razmi&scaron;ljati o onome &scaron;to nam drugi govore i uzimati u obzir ono &scaron;to smo čuli. Povezivanje i komunikacija moćna su sredstva koja osnažuju i daju glas i nadu slabima, a jake uče poniznosti. Zbog toga koristimo svaku priliku da naglasimo važnost povezivanja na individualnoj i institucionalnoj, intelektualnoj i kolegijalnoj razini, kako bismo na pravi način odgovorili na podjele koje obilježavaju velik dio suvremene europske i svjetske politike. To je upravo ono čemu je EAA uvijek bila posvećena.&ldquo; rekao je Hrvoje Potrebica.</p> <p> <br /> &bdquo;Arheologija nadilazi političke i nacionalne granice, a zadatak nas kao arheologa je da proučavajući pro&scaron;lost razmi&scaron;ljamo i o budućoj pro&scaron;losti čijem stvaranju pridonosimo. Stoga, slaveći ovom prilikom na&scaron;u bogatu i raznoliku pro&scaron;lost, istovremeno slavimo i na&scaron;u zajedničku, nadamo se svjetliju, europsku budućnost.&ldquo; na kraju izjave naglasio je Hrvoje Potrebica.</p> <p> <br /> Koliko god Europa može biti jedna interesna zajednica, citirajući pročelnicu Gradskog ureda grada Beča &bdquo;ono živo &scaron;to nas povezuje, ono tkivo koje nas spaja u jedno biće je kultura je ba&scaron;tina&ldquo;, a arheologija je možda&nbsp; ta koja u to ulazi najdublje, i doslovce i preneseno rekla je pročelnica Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba Milana Vuković Runjić.</p> <p> <br /> Pozdravljajući organizaciju festivala arheologije, a ističući da festival općenito ima ne&scaron;to u sebi slavljeničko, Vuković Runjić zaključila je da je riječ o &quot;festivalu pra-priče zajedničkog europskog narativa, festivalu najvrjednijeg &scaron;to dijelimo, a to je na&scaron;a davna pro&scaron;lost koja nas je formirala upravo takvima kakvi smo i danas&quot;.</p> <p> <br /> Gordan Markotić, koordinator predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije 2020 naglasio je kako je predstavljanje kulturne ba&scaron;tine države predsjedateljice važan dio uloge predsjedanja, pa je u tom smislu osmi&scaron;ljen niz kulturnih aktivnosti preko kojih će se u državama članicama Europske unije velikoj europskoj obitelji približiti hrvatsku kulturu i umjetnost.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &quot;Upravo ova manifestacija Festivala arheologije Europske unije ne&scaron;to je &scaron;to u najboljem svjetlu oslikava ulogu drpredsjedateljice Vijećem Europske unije, a to je okupiti države članice na zajedničkim temama i pitanjima koje moramo rje&scaron;avati za boljitak Europe&quot;, rekao je Markotić. &quot;Budućnost se ne može raspravljati bez pro&scaron;losti, a Festival EU arheologije je dobra prigoda da se na to podsjetimo i da hrvatskoj javnosti predstavimo arheologiju država članica Europske unije&quot;, zaključio je.</p> </td> </tr> </tbody> </table> </td> </tr> </tbody> </table> </td> </tr> </tbody> </table> <p> &nbsp;</p> <table border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" style="width:100.0%;" width="100%"> <tbody> <tr> <td> <table border="1" cellpadding="0" cellspacing="0" style="width:100.0%;" width="100%"> <tbody> <tr> <td> &nbsp;</td> </tr> </tbody> </table> </td> </tr> </tbody> </table> <p> &nbsp;</p> <table border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" style="width:100.0%;" width="100%"> <tbody> <tr> <td> <table align="left" border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" style="width:100.0%;" width="100%"> <tbody> <tr> <td style="width:600px;"> <table align="left" border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" style="width:100.0%;" width="100%"> <tbody> <tr> <td> <p> <strong>Vi&scaron;e informacija - preuzmite Press kit:</strong><br /> <a href="https://amz.us12.list-manage.com/track/click?u=f183d98a25f4557908000f5a6&amp;id=cb1edc4c1a&amp;e=a08a0fffca" target="_blank">Press informacija-6-2020 - pdf</a><br /> <br /> Za fotografije molimo navedite izvor AMZ, Igor Krajcar<br /> <a href="https://amz.us12.list-manage.com/track/click?u=f183d98a25f4557908000f5a6&amp;id=339124cd8c&amp;e=a08a0fffca" target="_blank">Fotografije s press konferencije</a><br /> <br /> <a href="https://amz.us12.list-manage.com/track/click?u=f183d98a25f4557908000f5a6&amp;id=94a3101578&amp;e=a08a0fffca" target="_blank">Vizual programa</a></p> </td> </tr> </tbody> </table> </td> </tr> </tbody> </table> </td> </tr> </tbody> </table> <p> &nbsp;</p> <table border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" style="width:100.0%;" width="100%"> <tbody> <tr> <td> <table align="left" border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" style="width:100.0%;" width="100%"> <tbody> <tr> <td style="width:210px;"> <table align="left" border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" style="width:100.0%;" width="100%"> <tbody> <tr> <td> &nbsp;</td> </tr> </tbody> </table> </td> <td style="width:390px;"> <table align="left" border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" style="width:100.0%;" width="100%"> <tbody> <tr> <td> <p> Kontakt:<br /> Davorka Maračić<br /> Djelatnica za poslove marketinga i odnose s javno&scaron;ću<br /> <em>Odjel za marketing i odnose s javno&scaron;ću</em><br /> Mob.: +385 (0)95 4323 188<br /> E-mail: <a href="mailto:pr@amz.hr">pr@amz.hr</a> <a href="mailto:dmaracic@amz.hr">dmaracic@amz.hr</a><br /> <a href="https://amz.us12.list-manage.com/track/click?u=f183d98a25f4557908000f5a6&amp;id=405cd1d58e&amp;e=a08a0fffca" target="_blank">www.amz.hr</a></p> </td> </tr> </tbody> </table> </td> </tr> </tbody> </table> </td> </tr> </tbody> </table> <p> &nbsp;</p>

„22“ / Suad Rama

<p> <strong>Narodni muzej Zadar </strong>poziva sve zainteresirane na svečano otvorenje izložbe<strong> &bdquo;22&ldquo; autora Suada Rame</strong> koje će se održati u ponedjeljak 24. veljače 2020. s početkom u 19 sati u Kneževoj palači.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kroz &scaron;est izložbenih dvorana Kneževe palače posjetitelji Narodnog muzeja Zadar imaju mogućnost upoznati umjetnika koji inspiraciju pronalazi u svakoj riječi, svakoj priči, svačijem putu te iste poku&scaron;ava prikazati na najljep&scaron;i način bez obzira koliko ružna situacija može biti. Suad Rama svojim djelima ponajprije nastoji izraziti sebe i svoje viđenje okoline u kojoj živi. Poku&scaron;ava promijeniti vizure i koncept na&scaron;ih iskustava događaja s kojima se susrećemo.</p> <p> <br /> Suad Rama profesor je na Pri&scaron;tinskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Pri&scaron;tini od 2011.godine. Sudjelovao je na oko 90 kolektivnih izložbi u različitim zemljama, uključujući Kosovo, ali i u Albaniji, Makedoniji, Hrvatskoj, Austriji, Turskoj, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Egiptu, Italiji, Poljskoj.</p>

Napravljeno u Austriji – Uvoz i izvoz u Hallstattu, Strettwegu i Großkleinu tijekom starijeg željeznog doba

<p> <span>Tijekom starijeg željeznog doba (800-400 pr. Kr.), rudnici soli u Hallstattu proizvodili su jednu od najvažnijih sirovina u tom vremenu &ndash; sol. Unatoč udaljenosti, zajednica u Hallstattu nije bila izolirana, već je funkcionirala u sklopu &scaron;iroke mreže pretpovijesnih zajednica koje su živjele zapadno i istočno od Alpa. U blizini Gro&szlig;kleina, uz istočni put od Alpi do panonske nizine, nastala su dva velika centra &ndash; Falkenberg pored Judenburga te Burgstallkogel pored Groa. Ova su visinska naselja, s pripadajućim grobljima pod tumulima, dominirala krajolikom, koristila sirovine, pogotovo željezo, i kontrolirala trgovinu. Uvozni predmeti, pronađeni u najbogatijim grobovima, potvrđuju dalekosežne veze ovih elita.</span><strong>&nbsp;</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Autori: </strong>mag. Hans Reschreiter, dr. sc. Kerstin Kowarik, mag. Susanne Tiefengraber, dr. sc. Georg Tiefengraber, dr. sc. Marko Mele</p> <p> &nbsp;</p> <p> <em>Foto:</em><br /> <em>Brončano posuđe stariježeljeznodobnog tumula u Kleinkleinu pored Gro&szlig;kleina.<br /> &copy; Universalmuseum Joanneum</em><em>, N. Lackner</em></p>