Izložba fotografija Amele Frankl / Dnevnik s ruba pustinje

<p> Izložba multimedijalne umjetnice AmeleFrankl koja nosi naziv <strong>&bdquo;Dnevnik s ruba pustinje&ldquo;</strong> otvara se 2. ožujka u Muzeju za umjetnost i obrt, a predstavit će kompozicije dnevničkih foto-slika, skup fotografija i fotomontaža iz osobnog arhiva umjetnice nastale u razdoblju od 2019. do 2021. godine. U formi dnevničkog fotografskog niza, u kojem svaka fotografija ima svoju priču i emocionalnu pozadinu, bit će izloženo oko 150 fotografija.</p> <p> Riječ je o dnevničkom fotografskom zapisu fascinacije okruženjem koji je Amela Frankl započela putovanjem u Mauritaniju, nastavila po Francuskoj, te naposljetku u Zagrebu, u njenoj zagrebačkoj svakodnevici. Kako sama umjetnica opisuje radi se o foto - dnevniku bez datuma, bez racionalizacije osjećaja i reda. Nedisciplinirano i nedosljedno. Krnje, s ispadima brzih misli, fiktivnim dijalozima i&nbsp; komentarima u kojima priziva omiljene grčke junake i božanstva. Kao i uvijek, tako i u ovom radu fotografski materijal je u funkciji vizualno-tehničkog <em>supporta</em> na kojem će ona sto, dvjesto puta poku&scaron;ati započeti neku svoju priču.</p> <p> Fotografija <em>Četiri Argonauta traže posao</em> snimljena je na ulicama glavnog grada Nouakchotta u Mauritaniji koja govori o načinu života tamo&scaron;njeg stanovni&scaron;tva koji su inspirirali umjetnicu i vrlo često ju podsjećali na likove iz grčke mitologije. Jednako tako umjetnica prikazuje fascinaciju geografskim razmjerima&nbsp; i meteorolo&scaron;kim razlikama između Mauritanije i Hrvatske koju poku&scaron;ava sažeti u samo jednoj rečenici. Za ilustraciju umjetnici je poslužio detalj sa srednjovjekovne tapiserije iz Angersa. Također, u cijelom nizu fotografija u kojima su motivi djeca fascinacija umjetnice je upravo dječja igra, energija i njihova dionizijska snaga te potencijal. Fotografija je snimljena u Francuskoj, u Bordeauxu.</p> <p> Kustosica izložbe je dr. sc.&nbsp;Ivana Mance, Institut za povijest umjetnosti, a kustosica za izložbe Muzeja za umjetnost i obrt je Marijana Paula Ferenčić.</p> <p> <u>O umjetnici:</u></p> <p> Amela Frankl (Zagreb 1963.) multimedijalna umjetnica, diplomirala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti (klasa F. Kulmer) u Zagrebu 1988. godine. U razdoblju od 1989. do 1994. godine na studijskom je boravku u Koelnu. Članica HZSU-a. Živi i radi u Zagrebu. Realizacije (izbor): <strong>I to će proći</strong>, Institut za suvremenu umjetnost, Zagreb, 2017.; <strong>&Scaron;to nosim</strong>, projekt knjige, u suradnji s MSU i MeandarMedia, 2017.; <strong>Balada o dva nadgrobna bloka</strong>, park Zrinjevac, Zagreb, 2015.; <strong>Za početak</strong>, u suradnji s orgulja&scaron;em Pavom Ma&scaron;ićem, Stara sinagoga, Koprivnica, 2013.; <strong>&Scaron;to nosim</strong>, u suradnji s deset zagrebačkih kustosa i kustoskih udruga, Muzej suvremene umjetnosti Zagreb Zagreb-Pariz , 2011.-2013.; <strong>Za zdenac života</strong>, Atelje Me&scaron;trović, Zagreb, 2011.; <strong>Ime mojega oca</strong>, Slika od zvuka, Treći program Hrvatskog Radija, 2010.; <strong>Do kosti</strong>, Gradska Galerija Labin, Labin, 2010.; <strong>S njima i bez njih</strong>, Festival Ekstravagantna tijela: Estravagantni umovi, Zagreb 2010.</p> <p> &nbsp;</p>

Stručno vodstvo po izložbi Duje Jurića „Mreža oprostorene slike“

<p> U Muzeju suvremene umjetnosti do 14. ožujka otvorena je izložba &bdquo;Mreža oprostorene slike&ldquo; istaknutog hrvatskog umjetnika Duje Jurića, pripadnika slikarske generacije stasale u prvoj polovini osamdesetih godina pro&scaron;log stoljeća, koji se na hrvatskoj likovnoj sceni pozicionirao kao samozatajan, disciplinirani umjetnik, od početaka vjeran slici kao mediju.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>U subotu, 27. veljače u 17 sati održat će se stručno vodstvo po izložbi s umjetnikom i kustosima.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Duje Jurić</strong> rođen je 18. travnja 1956. u Rupama pokraj Skradina. Umjetničko obrazovanje započinje 1971. u Centru za dekorativno i industrijsko oblikovanje u Splitu, a nakon zavr&scaron;enoga trećeg razreda upisao se u &Scaron;kolu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, gdje je i maturirao 1976. godine. Diplomirao je 1981. na Odsjeku za slikarstvo Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Vasilija Jordana. Od 1982. do 1985.bio je suradnik majstorske radionice prof. Ljube Ivančića i Nikole Reisera. Nakon studija radi i djeluje kao slobodni umjetnik, a od 1984. bilježi i prve samostalne izložbe u zemlji i inozemstvu. Krajem osamdesetih godina surađivao je s Julijem Kniferom pri realizaciji njegovih murala u Salzburgu, Ženevi, S&eacute;teu i Dijonu. Od 1986. do 1988. surađivao je u projektima kazali&scaron;ne skupine &bdquo;Kugla glumi&scaron;ta&rdquo; kao scenograf ili priređujući slikarske izvedbe. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na Katedri za crtanje i slikanje zaposlen je od 2000., prvo kao docent pa kao izvanredni i naposljetku redovni profesor. Vodi slikarske klase, a 2008. postaje mentor na doktorskom studiju slikarstva.</p> <p> Tijekom vi&scaron;e od trideset godina umjetničke prakse Jurić je izlagao na preko osamdeset samostalnih i sudjelovao u vi&scaron;e od stotinu i pedeset skupnih izložaba u zemlji i u inozemstvu. Autor je brojnih akcija i umjetničkih projekata, među kojima se ističu njegovi ambijenti (svjetlosne instalacije) i scenografsko-slikarski radovi u okviru projekata &bdquo;Kugla glumi&scaron;ta&rdquo;. Boravio je na brojnim studijskim putovanjima u Francuskoj, Njemačkoj, Engleskoj, Italiji, Albaniji, &Scaron;panjolskoj, Poljskoj, SAD-u, Mađarskoj, Če&scaron;koj, &Scaron;vicarskoj, Sloveniji, Egiptu, Indiji&hellip;</p> <p> Duje Jurić za svoj je umjetnički rad dobio nekoliko visokih priznanja, među njima i Nagradu HDLU-a za najbolju izložbu u 2002. godini, Nagradu Vladimir Nazor za 2002. godinu i Nagradu Josip Račić za 2010. godinu.</p> <p> Djela mu se nalaze u mnogim privatnim i javnim zbirkama: Muzej suvremene umjetnosti Zagreb; Moderna galerija, Zagreb; Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb; Muzej Grada Vukovara; Lauba&ndash; kuća za ljude i umjetnost, Zagreb; Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka; Umjetnička galerija Dubrovnik; Zbirka moderne umjetnosti Zavičajnog muzeja grada Rovinja / Collezione d&rsquo;arte moderna del Museo civico della Citta di Rovigno; Mondriaanhuis, Amersfoort; NeueGalerie, Graz; Kolekcija suvremene umjetnosti / Collezione d&#39;arte contemporanea Marino Cettina, Umag; University Museum Sutton Hall, Indiana University of Pennsylvania, Indiana, SAD; Galerija Edward Lear, Berat; Zbirka Karninčić, Bol, otok Brač.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e na: <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/izlozba-duje-juric-mreza-oprostorene-slike/584/hr.html"><span style="color:#009ee3;">msu.hr</span></a></p> <p> &nbsp;</p>

HDD galerija / NEDELJKO DRAGIĆ: Dizajn i ilustracija 1969. – 1991.

<p> Od petka 26. veljače do 19. ožujka u HDD galeriji pogledajte izložbu koja po prvi put na jednom mjestu okuplja najvažnije radove istaknutog hrvatskog filmskog i likovnog umjetnika <strong>NEDELJKA DRAGIĆA</strong> u području grafičkog dizajna i ilustracije, prije svega plakate za kazali&scaron;te i različite kulturne i turističke manifestacije i institucije, naslovnice knjiga, iznimno uspje&scaron;ne i popularne maskote, oblikovanje časopisa, reklamne filmove za domaće i strane naručitelje itd.</p> <p> Prvi dan izložbe, u petak 26.2. izložbu možete posjetiti od 15:00 do 20:00 sati, a nakon toga sve dane od ponedjeljka do petka od 12 do 19 sati, zaključno do 19. ožujka.</p> <p> Kustos izložbe je Marko Golub, stručni suradnik Veljko Krulčić.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Iz teksta Marka Goluba:</strong></p> <p> &ldquo;Nedeljko Dragić (1936.) istaknuta je umjetnička figura u na&scaron;oj sredini, prije svega kao autor niza internacionalno vi&scaron;estruko nagrađivanih animiranih filmova (pobjednik festivala u Annecyu, Oberhausenu, nominiran za Oscara za film <i>Tup-Tup</i>), jedan od najznačajnijih predstavnika tzv. zagrebačke &scaron;kole animiranog filma, potom kao karikaturist, strip autor (<i>Tupko</i>) i ilustrator, no njegov rad u kontekstu grafičkog dizajna ostao je pomalo u sjeni drugih, prije svega filmskih uspjeha. To je gotovo pa uobičajen slučaj s mnogim polivalentnim autorima poput Dragića, te je u neku ruku blizak situacijama koje smo imali priređujući posljednjih godina izložbe dizajna Gorana Trbuljaka, Sanje Iveković ili Dalibora Martinisa, gdje je također u neku ruku trebalo pokazivati kako dizajn za njih nije bio samo usputna fusnota, nego ozbiljna i kontinuirana profesionalna aktivnost čiji trag nije bio nezapažen.</p> <p> Kod Nedeljka Dragića, &scaron;tovi&scaron;e, uz minimum znanja to uopće nije te&scaron;ko pokazati, na ruku mu ide i nasljeđe popularne kulture nekada&scaron;nje Jugoslavije. Primjerice, Zagi, službena maskota Univerzijade održane u Zagrebu 1987., apsolutno sveprisutna figura tog vremena, njegovo je djelo. Likovi s kutije žvakaćih guma <i>Tin i Tina</i> iz 1980-ih godina, također Dragić. Jo&scaron; jednu maskotu, Vučka Zimskih OI u Sarajevu iz 1984. vrlo ste vjerojatno vidjeli i u Dragićevoj crtačkoj interpretaciji dizajna Jože Trobeca.</p> <p> Neki od najtiražnijih naslova najpoznatijeg dječjeg nakladničkog niza ikad objavljivanog u Hrvatskoj, <i>Biblioteke Vjeverica</i> izdavačke kuće Mladost, pamte se upravo po Dragićevim naslovnicama i unutarnjim ilustracijama (<i>Laže&scaron;, Melita</i> i <i>Stra&scaron;ni kauboj</i> Ivana Ku&scaron;ana, <i>Mama, volim te</i> i <i>Tata, ti si lud</i> Williama Saroyana itd.). Ili sa sasvim praktične strane, reklamni animirani filmovi koje je Dragić za domaće i internacionalne naručitelje kontinuirano radio od 1964. do 2000-ih godina brojčano daleko nadma&scaron;uju njegovu kanonsku umjetničku filmografiju te su mu, osim toga, u cijelom tom periodu predstavljali najznačajniji izvor prihoda.</p> <p> Dragić je i dizajner brojnih plakata za Satiričko kazali&scaron;te Jazavac (danas Kerempuh) i Komediju iz zadnje četvrtine 20. stoljeća, bio je i likovni urednik najdugovječnijeg filmskog časopisa u Hrvatskoj, <i>Filmska kultura</i>, autor niza turističkih plakata Zagreba, kao i mnogih važnih kulturnih, filmskih i turističkih događanja, uključujući i ugledne međunarodne manifestacije poput Međunarodnog festivala kratkometražnog filma u Oberhausenu (1984.) i Filmskog festivala u Sydneyu (1973.), &scaron;pica za televizijske emisije (Nedjeljno popodne, 3,2,1 kreni) i filmske festivale (Pulski filmski festival), reklamnih oglasa itd.</p> <p> Gledajući sve to na okupu, uz neizbježan proces selekcije usmjeren na to da dizajnersku i ilustratorsku priču o Nedeljku Dragiću ispričamo u skromnom prostoru Galerije Hrvatskog dizajnerskog dru&scaron;tva, nema nikakve dvojbe da je riječ respektabilnom dizajnerskom opusu koji je u nekim svojim segmentima izravno isprepleten s drugim, ranije spomenutim Dragićevim umjetničkim aktivnostima. (&hellip;)&rdquo;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izvor: <a href="http://dizajn.hr/blog/nedeljko-dragic-izlozba/"><span style="color:#009ee3;">dizajn.hr</span></a></p> <p> &nbsp;</p>

Galerija ULUPUH / Ana Zubić: Plakati – Prva lica izložbi

<p> Izložbom će se prikazati kritički izbor najuspjelijih plakata dizajniranih za potrebe značajnih zagrebačkih izložbi, kao dijela vizualnog identiteta pojedine izložbe (Muzej Mimara, Umjetnički paviljon, Moderna galerija, Muzej suvremene umjetnosti, Galerija Kranjčar i sl.) dizajnerice Ane Zubić, jedne od najangažiranijih grafičkih dizajnerica koja radi za velike muzejske i galerijske sustave. Upravo u dijelu pratećih plakata izložbi dizajneri često imaju mogućnost slobodnog umjetničkog dizajniranja prema vlastitom umjetničkom konceptu bez sugestija naručitelja koji bi potencijalno utjecali na dizajnerski pečat. Njezini su umjetnički plakati danas vrlo prepoznatljivi, a odlikuje ih reducirani, elegantni dizajn s minimalističkim tendencijama, kao i posebna posvećenost za biranje rafiniranih fontova, čime se direktno naslanja na značajnu tradiciju na&scaron;ih tipografa. Obzirom na obimnu produkciju autoričinog rada na izložbi će se predstaviti njen rad u posljednjih pet godina.</p> <p> Kustosica izložbe Iva K&ouml;rbler.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Ana Zubić</strong> rođena je u Zagrebu 1971. godine. Zavr&scaron;ila je Odjel grafike na &Scaron;koli za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu 1989. &Scaron;kolovanje nastavlja na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje je 1995. diplomirala na Odjelu primijenjene grafike u klasi prof. Ti&scaron;ljara. Već tijekom studija dobiva priznanje u vidu Rektorove nagrade,&nbsp; a 2013. godine dobiva i nagradu za dizajn knjige<em> Birth of a Ship</em> fotografa Nenada &Scaron;aljića na manifestaciji Photodays Rovinj. Njezin umjetnički rad većim je dijelom vezan uz izradu vizualnog identiteta izložbi, dizajn plakata i kataloga za razne muzeje i galerije te brojnih umjetničkih monografija i knjiga. Članica je ULUPUH-a (od 1997.) i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (od 1998.).Živi i radi u Zagrebu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Otvorenje izložbe je u četvrtak, 25. veljače. Umjetnica će biti prisutna u Galeriji za druženje s publikom od 18 do 20 sati.</strong></p> <p> <strong>Posjetitelji će moći razgledati izložbu od 26.02. do 10.03. u Galeriji ULUPUH, Ilica 13/1.kat, Zagreb, radnim danom od 10 do 17 sati i subotom od 10 do 13 sati. Nedjeljom i praznikom Galerija je zatvorena. Ulaz je slobodan.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Izvor: <a href="https://ulupuh.hr/ana-zubic-plakati-prva-lica-izlozbi/"><span style="color:#009ee3;">ulupuh.hr</span></a></p> <p> &nbsp;</p>

Izložba nagrađenih radova DA! Festivala – studentskog festivala dizajna, arhitekture i umjetnosti

<p> Otvorena galerija Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) ugostit će od 25. veljače do 12. ožujka 2021. izložbu nagrađenih radova DA! Festivala &ndash; studentskog festivala dizajna, arhitekture i umjetnosti.<br /> <br /> Prvo izdanje tog festivala održalo se u siječnju 2021. godine, trajao je deset dana, a uz brojna predavanja &scaron;irokog tematskog spektra i nekoliko radionica priredio i online izložbu studentskih radova (https://www.da-festival.com/). Izložba je prikazivala radove iz vi&scaron;e različitih kategorija: arhitektura, urbanizam i krajobrazna arhitektura, dizajn vizualnih komunikacija, industrijski dizajn, likovna umjetnost, ilustracija, dramska umjetnost (film i fotografija) te tekstilni dizajn. Za nagrade je konkuriralo skoro dvije stotine radova, a u svakoj kategoriji odabrani su najbolji koji će se sada predstaviti u Otvorenoj galeriji MSU. U žiriju su bili Tonči Čerina (arhitektura), Luka Krstulović (urbanizam i krajobrazna arhitektura), Mare Milin (dramska umjetnost &ndash; film i fotografija), Lana Cavar (dizajn vizualnih komunikacija), Dorja Benussi (industrijski dizajn), Ana &Scaron;kegro (likovna umjetnost), Klasja i Zita (ilustracija) te Loreta Gudelj (tekstilni dizajn).<br /> <br /> Cilj DA! Festivala je afirmirati mlade talente i pokazati njihove sposobnosti, uz razvijanje interdisciplinarnosti i upoznavanje struka, ali i podizanje svijesti javnosti o stvarala&scaron;tvu studenata pripadajućih studija.</p>

27. slavonski biennale / Slika kao virus - stručno vodstvo

<p> U četvrtak, <strong>25. veljače</strong> u <strong>19:00</strong> sati održat će se stručno vodstvo kroz postav izložbe <strong><em>27. slavonski biennale: Slika kao virus.</em></strong> Vodstvo će održati vi&scaron;a kustosica Valentina Rado&scaron;.&nbsp;</p> <p> Kako bi se osigurale potrebne mjere socijalne distance i zadovoljile epidemiolo&scaron;ke preporuke, vodstvu će moći prisustvovati deset osoba. Iz Muzeja mole zainteresirane da se prijave na vrijeme te osiguraju svoje mjesto, a to mogu učiniti putem Facebook stranice Muzeja likovnih umjetnosti, putem e-maila <a href="mailto:katica.kaniza@mlu.hr">katica.kaniza@mlu.hr</a> ili telefonski na 031/251-280.<br /> &nbsp;<br /> Vodstva će se održavati u nekoliko termina tjedno sve do zatvaranja izložbe, 14. ožujka, ukoliko to budu dopu&scaron;tali epidemiolo&scaron;ki uvjeti.</p> <p> Ulaz na vodstvo je slobodan, uz obavezno no&scaron;enje maske.<br /> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi</strong>: Slavonski biennale svoje je prvo osječko ostvarenje doživio 1968. godine. Od tada je pro&scaron;lo vi&scaron;e od pola stoljeća, &scaron;to je samo po sebi respektabilan broj godina, broj koji očekivano sadrži mnogo toga, bilo da pričamo o ljudskim životima bilo o izložbenim manifestacijama. Od početnog, revijalnog prikaza recentnog stvarala&scaron;tva Slavonaca do nastojanja proboja u &scaron;ire umjetničke scene, od mirnih vremena do ratnih biennala, od razdoblja rasta do razdoblja odmora..., 27. izdanje na&scaron;e manifestacije u budućim će se pregledima izdvajati po pandemijskoj specifičnosti vremena u kojem je ostvareno &ndash; vremena u kojem je izložba postavljena u izolaciji muzejskog prostora, a posjetitelji su je razgledali u svojim domovima. Muzeolo&scaron;ki izazovi kako izlagati beskontaktno, virtualno, gotovo skrivajući se od nevidljivog neprijatelja, ostat će trajna oznaka 2020. godine. No naziv Slika kao virus nije nužno samo izravna referenca na virusnu ugrozu koja je obilježila tekuću godinu (iako nam je to možda prva i prirodna pomisao), već je referenca i na &scaron;iru sliku suvremenosti i sveprisutne funkcionalne zakonitosti ljudske vizualne kulture.</p> <p align="right"> Valentina Rado&scaron; (iz izložbenog kataloga)</p> <p> Prije ove milenijske zaraze samo su rijetki teoretičari u samom načinu funkcioniranja modernog dru&scaron;tva zapazili virusnu ugrozu, dodu&scaron;e ne patogenu u medicinskom smislu tog pojma, nego kao model pomoću kojeg funkcioniraju intersubjektivnost i vizualna kultura. Primjerice, američki teoretičar W. J. T. Mitchell već je u svojoj knjizi What do Pictures Want iz 2005. prepoznao u slikama umjetnosti i popularne kulture jednu začudnu vrstu životnosti, perverznog vitaliteta, ne&scaron;to poput virusa koji prati čovjeka, definira njegove reakcije, ali i krucijalno ovisi o čovjekovoj životnoj energiji.&nbsp; Iz laičkih spoznaja o virusologiji znamo da virus ne može opstati bez drugog živog bića, mora se na njega vezati i u njemu nastaniti; bez čovjeka virus umire (zato virusi najvi&scaron;e &ldquo;vole&rdquo; najotpornije među nama). Mitchellov pojam &ldquo;živih slika&rdquo; odgovara metafori slika kao virusa: bez čovjeka koji ih gleda i udahnjuje im život, slike i općenito objekti vizualnih komunikacija samo su mrtvi predmeti, poput stolice ili isključenog televizora. Tek u srazu s čovjekovim pogledom slike ožive i počnu pulsirati energijom koja im je inače uskraćena.</p> <p> Ovogodi&scaron;nje izdanje Slavonskog bijenala pod nazivom Slika kao virus želi propitati reakcije umjetnika na potpuno novu situaciju u kojemu se putevi nevidljivih neprijatelja (virusa) i hiper-vidljivih vizualnih komunikacija susreću i često razmjenjuju uloge. Pozivamo umjetnike svih medija da pokažu na koji način vide umjetničku komunikaciju danas kada je ono čega se najvi&scaron;e bojimo nevidljivo. Može li u takvom strahu ono umjetnički i medijski vidljivo uopće prikazati ono patogeno nevidljivo? Ne ustručavamo se postaviti ni očekivana pitanja, poput: kakva je i u čemu se sastoji snaga umjetnosti u doba ugroze ili kakav je smisao umjetničkog djelovanja u dominantnom medijskom narativu zaraze? Želimo da u naslovu Slika kao virus umjetnici prije svega prepoznaju stilsku figuru vremena u kojem živimo, vremena pandemije koje je snažno uzdrmalo temelje demokratskog poretka, dru&scaron;tva blagostanja i međuljudskih odnosa.</p> <p> &nbsp;</p>

Ana Sladetić: Dream Maps

<p> Od 25. veljače do 16. ožujka 2021. u Kabinetu grafike može se pogledati izložba <strong>Dream Maps</strong> renomirane suvremene grafičarke Ane Sladetić. U sklopu izložbe predstavljaju se i djela iz najnovije grafičke mape Dream Maps u ediciji Argola Kabineta grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Kusstosica izložbe je&nbsp;Ana Petković Basletić.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbom grafika Dream Maps, seriji u trajnom nastajanju (od 2014.), kojoj pripadaju i recentne grafike istoimene grafičke mape iz edicije Argola u izdanju Kabineta grafike HAZU (2020.), grafičarka Ana Sladetić inovativnim i suvremenim vizualnim i/ili prezentacijskim strategijama u svojim radovima, uvijek iz vrlo osobnog rakursa, tematizira fenomen snova. Drema Maps vizualni su zapisi najdojmljivijih Aninih snova, opredmećene igre nesvjesnog (C. G. Jung) i njegovih simbola.<br /> Magijski odrazi iskonskog, proživljenog, kolektivnog ili potisnutog, efemernim i zagonetnim govorom nesvjesnog, u Anino svjesno naviru kao misaone mreže snolikih iracionalnih i složenih mentalnih shema, osobnih kodiranih simboličkih vizija u kojima sve može poprimiti simboličku formu ili značenje. Sustavom slobodnih asocijacija fluidne i hibridne motivike prirodnih pojava, predmeta ili apstraktnih pojmova umjetnica otvorenom zaigrano&scaron;ću campovskog narativa uprizoruje snove kao vedre i lepr&scaron;ave ikoničko-ideogramske prikaze, pritom razlikujući dvojnu relaciju osobno-kolektivno prisutnu u snovima.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ana primjenom relacijske estetike (N. Bourriaud) i suvremenih postmodernističkih strategija citatne igre (autoreferencijalne i aproprijacijske), montaže i kolažiranja te osobnih i ludičkih kodiranja materijalizira efemerni simbolični i arhetipski jezik nesvjesnog i arhivira snove, otkrivajuća kako svi gajimo slične težnje, strahove i želje.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je otvorena 25.2. 16.3.2021. radnim danom od 10 do 16 sati, sub. i ned. zatvoreno</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izvor: <a href="https://www.facebook.com/events/183568823566298/"><span style="color:#009ee3;">facebook stranica Kabineta grafike HAZU</span></a></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Online predavanje Tihomira Milovca / Fotoarhiv nevidljive Savičente

<p> Predavanje&nbsp;Tihomira Milovca Fotoarhiv nevidljive Savičente održat će se&nbsp;u srijedu, 24. veljače u 12,00 sati online&nbsp;putem linka:&nbsp;<u><a href="https://us02web.zoom.us/j/82806535669?pwd=dGsrK3VGSVNUUXIvT2d3M2kybG9wdz09" moz-do-not-send="true" target="_blank">https://us02web.zoom.us/j/82806535669?pwd=dGsrK3VGSVNUUXIvT2d3M2kybG9wdz09</a></u></p> <p> &nbsp;</p> <p> Ovo predavanje treće je u seriji predavanja o kreativnoj interpretaciji arhivskih izvora organiziranih u okviru CREARCH projekta, o čemu vi&scaron;e možete saznati na: .<a href="https://drive.google.com/file/d/1YcNYWYgPitoxXOcNTre7GdNt4ffiyg7n/view" moz-do-not-send="true" target="_blank">https://drive.google.com/file/d/1YcNYWYgPitoxXOcNTre7GdNt4ffiyg7n/view</a>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: -apple-system-font; font-variant-ligatures: normal; font-variant-east-asian: normal; font-variant-position: normal; line-height: 16px;">Fotografski arhiv iz obiteljskih albuma s područja općine Svetvinčenat nastao je u okviru programskih aktivnosti projekta Nevidljiva Savičenta - prevođenje tradicije u suvremenu kulturu koji se provodio 2019. i 2020. godine. Nakana je bila formirati arhiv s fotografijama koje danas mogu doprinijeti pro&scaron;irenju slike o povijesti života pojedinaca i obiteljskih zajednici u &scaron;iroj dru&scaron;tvenoj zajednici iz drugačije, &bdquo;neslužbene&ldquo; perspektive. Arhiv je dostupan u digitalnom formatu na adresi</span><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: -apple-system-font; font-variant-ligatures: normal; font-variant-east-asian: normal; font-variant-position: normal; line-height: 16px;"><a href="http://www.google.com/url?q=http%3A%2F%2Fwww.savicenta.photos&amp;sa=D&amp;sntz=1&amp;usg=AFQjCNEq3OCGh8xuZjnYEYb4FI-hDt2PMw" target="_blank">www.savicenta.photos</a></span><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: -apple-system-font; font-variant-ligatures: normal; font-variant-east-asian: normal; font-variant-position: normal; line-height: 16px;">.</span></p>