izložba
Frankopanski gradovi i utvrde s područja Primorsko-goranske županije na povijesnim fotografijama i razglednicama
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
MJESTO
<p>
U srijedu 28. travnja 2021. u 11 sati u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka održat će se konferencija za novinare na kojoj će biti otvorena izložba "Frankopanski gradovi i utvrde s područja Primorsko-goranske županije na povijesnim fotografijama i razglednicama", autorica Margite Cvijetinović, Tamare Mataija, Tee Perinčić i Antonelle Vlaše, u sklopu programa obilježavanja 350. godišnjice pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana smaknutih 1671. u Bečkom Novom Mjestu. Autori edukativnih programa su Denis Nepokoj i Andrea Zubović, a za on-line postav izložbe putem platforme Wix zaslužna je. Margita Cvijetinović (<a href="http://frankopani.ppmhp.hr"><span style="color:#009ee3;">http://frankopani.ppmhp.hr</span></a>).</p>
<p>
O izložbi:<br />
Frankopani (Frankapani) su kao jedna od najznačajnijih i najstarijih hrvatskih plemićkih obitelji ostavili mnogobrojna svjedočanstva svojega djelovanja, pokretna i nepokretna kulturna dobra. Najvidljiviji su znak njihove vlasti mnogobrojni gradovi i utvrde koje su podigli. Već automatski, zahvaljujući projektu “Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana”, povezujemo povijest dvadesetak dobro znanih mjesta, osobito na području otoka Krka, Vinodola i Gorskoga kotara uz tu slavnu obitelj, iako se može se reći kako gotovo da nema mjesta istočno od Rječine, južno od Kupe i zapadno od Cetine, a da na neki način ne govori o Frankopanima.<br />
<br />
Prije stotinu godina Gjuro Szabo, jedan od prvih hrvatskih muzeologa i konzervatora, napisao je da „i nijemi kamen može mnogo pričati, ali će to razumjeti samo onaj, koji se potrudi, da taj govor i razumije, dok će svakomu drugom ostati kamen tek kamenom, a razvalina bit će mu pusta hrpa kamenja“.<br />
<br />
Stoga, vizualnom građom iz fundusa Muzeja – zemljopisnim kartama, nacrtima, knjigama, razglednicama, povijesnim fotografijama i grafikama predstavljamo frankopanske posjede s područja Primorsko-goranske županije i podsjećamo na njihove mijene posljednjih stotinjak godina zabilježene objektivom fotoaparata i sačuvane u brojnim reprodukcijama.<br />
<br />
Izložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke.<br />
<br />
</p>
<p>
Naslovna fotografija: Trsatska gradina<br />
</p>
Trg Riccarda Zanelle 1, Rijeka
Trg Riccarda Zanelle 1, Rijeka
VRIJEME
28.04.2021. / 28.06.2021.
izložba
Ivan Kožarić: Odletjeti u eter ili ostati na Zemlji
Muzej moderne i suvremene umjetnosti
MJESTO
<p>
U riječkome Muzeju moderne i suvremene umjetnosti 28. travnja otvorit će se izložba <i><strong>Odletjeti u eter ili ostati na Zemlji</strong></i> <strong>kojom se</strong> obilježava 100. obljetnicu rođenja jednog od najistaknutijih hrvatskih umjetnika Ivana Kožarića (1921. – 2020.). Izložba predstavlja medijski raznolike radove Ivana Kožarića, odnosno crteže, skulpture, slike i tkanine nastale u razdoblju od 1950-ih do 2010-ih godina, a bit će otvorena do 5. srpnja 2021. godine.</p>
<p>
Izložba je ostvarena u suradnji sa zagrebačkim Muzejom suvremene umjetnosti i obitelji Kožarić, a događanje je dio programa Rijeka 2020.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>*Zbog poštivanja epidemioloških mjera neće biti službenog otvorenja, a izložba će za javnost biti otvorena od srijede 28. 4. od 15 sati.</strong></p>
<p>
</p>
<p>
Odabranim radovima izložba upućuje na umjetnikovo osjećanje prirode, od djetinje nadahnutog divljenja svijetu oko sebe do skulptorskog i filozofskog promišljanja prostora. Priroda u svom širokom značenju ukupnosti materijalnog svijeta, svemira i sila unutar njega u radu Ivana Kožarića egzistira gotovo jednakom sveobuhvatnošću, kao unutarnji princip bivanja, prirodnog toka, rasta, odnosno života.</p>
<p>
Od naslućivanja cikličkih izmjena godišnjih doba, kretanja sunca i preobrazbi krošnji drveća do bilježenja čovjekova rada u prirodi (prikazi oranica) i skulptorski mišljenih preoblikovanja svijeta, u Kožarićevim radovima pratimo kako je mijena jedini životni i umjetnički zakon. Posvete živom svijetu i motivi poput globusa, stabla, neba ili efemernih meteoroloških pojava poput kiše u ritmiziranim linijama, u dijalogu su sa stalnom pretvorbom oblika i energije, duha i materije. Kugla zemaljska sa svojim geomorfološkim varijacijama često je ishodište Kožarićeva rada, materija koja se oblikuje, izrezuje, udubljuje, čija se površinska materijalnost naglašava u prikazima oranicama. Oblik kugle i kruga prisutan je i kao nebesko tijelo, globus, sunce ili apstrakciji bliska sfera.</p>
<p>
Savladavanje prostora (stvarnog i metaforičkog prostora slobode) poigravanje je i osnovnom fizikalnom silom, gravitacijom kojoj prkose uzleti ili koja ostaje nepobijeđena u pokušaju otiskivanja s tla. Izložba tako prati kako se nevidljive prirodne sile oblikuju u konceptualne umjetničke postupke prizemljivanja, priljepljivanja, skupljanja, rastezanja ili ostaju registrirane kao „osjećaji-ideje.“ U stalnom osjećanju prostora i njegove ispunjenosti, Kožarić ne zanemaruje negativ, prazninu i potencijal međuprostora, nevidljivi zrak koji struji.</p>
<p>
Kožarićevi radovi inspiriraju nas da se zapitamo što su sunce, oranica, nebo ili praznina… Ukazuju kako energija autora zaokuplja u raznim oblicima i najrazličitijim manifestacijama. Obuhvaćajući u kontekstu širokog raspona umjetnikovog suodnosa s prirodom pregled radova iz različitih razdoblja kompleksnog i raznolikog umjetnikovog stvaralaštva, izložba ocrtava momente razvoja Kožarićeve umjetničke matrice, promišljanja oblika, materije i materijala, praznine, duha, posve jedinstvenog kiparskog jezika.</p>
<p>
Izložba je zamišljena kao dio službenog zatvaranja Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture, a podsjeća nas na Kožarićevu instalaciju <i>Stog sijena</i> koja je bila privremeno postavljena uz riječki Korzo, prije nešto više od godinu dana, uoči otvorenja EPK. Izložba okuplja radove Ivana Kožarića iz Zbirki Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb i Atelijera Kožarić (u vlasništvu Grada Zagreba), obitelji Kožarić i Kolekcije Marinko Sudac.</p>
<p>
<strong>Ivan Kožarić</strong> (Petrinja, 10. lipnja 1921. – Zagreb, 15. studenog 2020.) diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949. godine. Nakon povratka iz Pariza, gdje je nekoliko mjeseci boravio godine 1959./60., pridružuje se neformalnoj umjetničkoj grupi Gorgona. Od 1953. godine izlagao je na preko tristo samostalnih i skupnih izložaba, od kojih izdvajamo nastupe na važnim međunarodnim izložbama kao što su Biennale u Veneciji (1976.), Biennale u Sao Paolu (1979.) i Documenta 11 (2002.). Djela mu se nalaze u brojnim privatnim zbirkama i u muzejima u zemlji i svijetu (od 2019. godine i u njujorškoj MoMA-i). Više je Kožarićevih skulptura trajno postavljeno u vanjskim prostorima, među kojima su i <i>Hodač</i> na riječkom Korzu, spomenik A.G. Matošu na Strossmayerovom šetalištu u Zagrebu ili <i>Prizemljeno sunce</i> u zagrebačkoj Bogovićevoj ulici. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za svoj rad, a 1997. godine postao je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.</p>
<p>
Kustosica : Kora Girin</p>
<p>
Postav: Branka Benčić, Kora Girin / tehnički postav: Vanja Pužar, Anton Samaržija</p>
<p>
Izložba se realizira u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti Zagreb i obitelji Kožarić</p>
<p>
Posuditelji: Muzej suvremene umjetnosti Zagreb i Atelijer Kožarić (Grad Zagreb), Obitelj Kožarić; Marinko Sudac</p>
<p>
Zahvale: posuditeljima i Radmili Ivi Janković</p>
<p>
Podrška: Grad Rijeka, Ministarstvo kulture i medija, Wiener osiguranje, Rijeka 2020</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Krešimirova 26 c, Rijeka
Krešimirova 26 c, Rijeka
VRIJEME
28.04.2021. / 05.07.2021.