izložba
Grad na drugi pogled udruge PUNKT
Gradski muzej Varaždin
MJESTO
<div>
U Palači Herzer, Gradskog muzeja Varaždin otvara se u petak, 27. svibnja 2022. u 19 sati izložba 'Grad na drugi pogled - Varaždin'.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba je rezultat višemjesečnog projekta <strong>'Grad na drugi pogled udruge PUNKT</strong>' koji se tijekom proljeća 2022. godine odvijao u Varaždinu u partnerstvu s Gradskim muzejom Varaždin i u suradnji s Filmsko-kreativnim studijem Vanima, Društvom arhitekata Varaždin, Platformom 1postozagrad, vizualnim umjetnicima i stručnjacima iz različitih područja koja se bave gradom.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba ravnopravno predstavlja nove umjetničke produkcije pozvanih umjetnika/mentora i rezultate varaždinskih učenika i studenata nastale na Gn2p radionicama - video radionicama i aktivističkoj radionici. Radove na temu grada Varaždina izlažu učenici Prve i Druge gimnazije Varaždin, Srednje strukovne škole Varaždin, studenti Multimedije varaždinskog Sveučilišta Sjever te umjetnici/mentori Antonio Grgić, Bojan Mucko, Monika Rusak, Goran Škofić i Ivana Tkalčić.</div>
<div>
</div>
<div>
Ambijentalna izložbena cjelina obuhvaća različite subjektivne i autentične poglede na grad; od prepoznatih mogućnosti i upućenih kritika do poetičnih imaginacija novih urbanih identiteta u mediju videa, fotografije, prostornih instalacija i aktivističkih inicijativa. Grad se prepoznaje kao neprekinuti proces podložan reimaginaciji i preoblikovanju, a pred posjetitelje se postavlja izazov daljnjeg otkrivanja i traženja „drugog pogleda“ na poznato i svakodnevno.</div>
<div>
</div>
<div>
Interdisciplinarni edukacijsko-izložbeni putujući projekt Grad na drugi pogled od 2013. godine održan je kroz 14 sekvenci u 11 gradova (Veliko Gorica, Rijeka, Koprivnica, Sisak, Split, Karlovac, Vrbovec, Šibenik, Pariz, Zagreb, Varaždin), a povezuje angažirano promišljanje grada, edukaciju mladih kroz predavanja i radionice s vizualnim umjetnicima i stručnjacima iz različitih područja koja se bave gradom, produkciju city specific radova renomiranih suvremenih umjetnika, kao i razvoj publike; projekt strateški jača interes zajednice za praćenje i sudjelovanje u programima suvremene umjetnosti i kulture u lokalnom kontekstu.</div>
Palača Herzer - Stalni postav Prirodoslovnog odjela "Svijet kukaca", - Prirodoslovni odjel, - Povijesni odjel, - Arheološki odjel, Franjevački trg 10, Varaždin
Palača Herzer - Stalni postav Prirodoslovnog odjela "Svijet kukaca", - Prirodoslovni odjel, - Povijesni odjel, - Arheološki odjel, Franjevački trg 10, Varaždin
VRIJEME
27.05.2022. / 12.06.2022.
izložba
Josip Alebić / Adoracija kadra
Gradski muzej Vukovar
MJESTO
<p>
<img alt="" src="/files/images/2022/Josip-Alebi%C4%87-,-Adoracija-kadra.jpg" style="width: 450px; height: 596px;" /></p>
Dvorac Eltz, Županijska 2, Vukovar
Dvorac Eltz, Županijska 2, Vukovar
VRIJEME
27.05.2022. / 14.06.2022.
izložba
Rino Gropuzzo / Izvor i radost svijeta
Muzej grada Rijeke
MJESTO
<p>
U Muzeju grada Rijeke bit će 26.svibnja 2022. u 19,30 sati (Palača šećera, Krešimirova 28) otvorenje izložbe <strong>Rina Gropuzzoa</strong>. Izložba "<strong>Izvor i radost svijeta</strong>" trajat će do 30. lipnja 2022.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Rino Gropuzzo</strong> je fotograf koji zna spojiti nagon ka ljepoti s potrebom za istraživanjem i stvaranjem. Ima i poriv za istraživanjem moralnih zasada bližnjih i uznemiravanje okoline. Svojedobno je podosta zbrke izazvao fotografijom nage djevojke koja čuči nad bodljama kaktusa, a za izložbu suvremenih hrvatskih umjetnika u Kini morao je, na zahtjev Kineza, povući svoju prilično bezazlenu fotografiju nage djevojke i zamijeniti je krajolikom.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba fotografija počinje kao interpretacija slavne realistične slike Gustava Courbeta <em>L' Origine du Mond</em> (<em>Izvor ili podrijetlo svijeta</em>). Slikar je sve napore uložio da se potpuno približi stvarnosti, a posve je uspio u samo dvije slike, u <em>Tucačima kamena</em> i u <em>Izvoru svijeta</em>, slici žene koja leži raširenih nogu, s jasno prikazanim genitalijama. Uvijek je iznova začuđujuće koliko ljude duboko uznemiruje lijepo golo tijelo, a koliko ih malo muči najcrnje zlo koje ih okružuje.</p>
<p>
</p>
<p>
Izvor – ili Ishodište – svijeta u Gropuzzovoj je interpretaciji ishodište u doba korone. Vjerno ponavljanje Courbetove slike pridodavanjem medicinske maske koja prekriva obrijanu (ipak smo u 21. stoljeću) ključnu točku slike, samo je po sebi dovoljno rječito. Središte je - ili ishodište - izložbe dovoljno naglašeno upravo tom jednom, ključnom slikom.</p>
<p>
</p>
<p>
Sve ostalo je ugoda i igra. Gropuzzo je poželio da upravo u Palači šećera, u tri dvorane gdje je prethodno prikazana izložba <em>Klimt</em>, postavi svoju izložbu. Tu je, u Palači, dok je još bila gradilište kojim su gospodarili zidari i restauratori, snimio fotografije barokno kostimirane i djelom razodjevene djevojke nježnog lika, koja se dobro uklopila u oblike i štukature interijera. Zatim mu se nametnula zamisao da pridoda i druge radove, da uključi ciklus aktova snimljenih u raznim ambijentima: u uljari u Bujama, u vinskom podrumu kod Ščureka u Goriškim Brdima, u pogonima riječke Tvornice papira. Mašta i igra, nježni erotizam i otvoreni hedonizam u novija su vremena gotovo iščeznuli iz umjetnosti, vlast su preuzeli oporost i nasilje. Onaj tko posegne za igrom i nježnošću mogao bi biti proglašen čistim dekoraterom ili običnim kičerom.</p>
<p>
</p>
<p>
Gropuzzo se toga ne boji. Aktualnom izložbom je spojio više razina i iznova podsjetio da svijet nije jednodimenzionalan te da još uvijek nije izgubljen. Izazovan prikaz ishodišta svijeta spojio je sa slikama ljepote i zaigranosti. Da, svijet ima i svoj izvor i svoje radosti.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Krešimirova 28, Rijeka
Krešimirova 28, Rijeka
VRIJEME
26.05.2022. / 30.06.2022.
izložba
U redu za ples. Zbirka plesnih redova u Muzeju Slavonije
Muzej Slavonije
MJESTO
<div>
U Muzeju Slavonije otvorena je izložba „<strong>U redu za ples. Zbirka plesnih redova u Muzeju Slavonije</strong>“ autorice Gabrijele Odobašić. Izložba posjetitelje približava naizgled jednostavnom, nezamijećenom umjetničkom predmetu nazvanom plesni red.</div>
<div>
</div>
<div>
Definicija plesnog reda određena je funkcijom. Tumači ga se kao galanterijski proizvod namijenjen sudionicima plesne svečanosti, najčešće damama, koji sadrži neophodne informacije o plesu: naziv događaja, vrijeme i mjesto održavanja, organizator i red plesova. Veličinom je manjih dimenzija i pripada grupi predmeta od luksuznog papira (njem. Luxuspapier). U hrvatskom jeziku uobičajen je izraz plesni red. Na njemačkom govornom području upotrebljava se nekoliko izraza koji podrazumijevaju plesni red: Tanzordnung, Ballspende i Damenspende. Plesni red izvorno potječe od izraza Tanzordnung koji označava jednostavnu kartu ili knjižicu s redom plesova. Ballspende ili Damenspende predstavlja spoj knjižice s redom plesova i odgovarajućeg originalnog privjeska kao modnog dodatka. Sam izraz govori da je namijenjen ženskoj osobi.</div>
<div>
</div>
<div>
Taj oku dopadljiv, pomalo zanemaren predmet umjetničkog obrta smatra se blagom galantnog doba u habsburškoj kulturnoj povijesti. Karakteristični su za područje Habsburške Monarhije tijekom 19. i u prvoj četvrtini 20. stoljeća. Javljaju se na bečkom dvoru pa se smatraju habsburškim izumom koji se nakon održavanja Bečkog kongresa 1814./1815. godine proširio cijelom Europom. Povijest uporabe prvotno se veže uz dvostruku funkciju – zamišljeni su za pohranjivanje i upisivanje pravila o plesu, poput malih notesa, te kao suveniri ili uspomene.</div>
<div>
</div>
<div>
Izdvajanjem iz Zbirke modnog pribora i Zbirke varia nastala je neobična i bogata Zbirka plesnih redova, spomenara i straničnika u Odjelu umjetničkog obrta Muzeja Slavonije. Među njima, brojem je najveća kolekcija plesnih redova. Ona daje kvalitetan pregled razvoja ovih neobičnih umjetničkih galanterija. U cjelini zbirke može se pratiti pregled od najranijih primjera iz prve polovice 19. stoljeća do jednostavnih, plošnih plesnih redova iz 1920-ih i 1930-ih godina. Zbirka je bogato zastupljena „historicističkim draguljima“ iz vremena između 1880. i 1900. godine te plesnim redovima sofisticiranih secesijskih motiva.</div>
<div>
</div>
<div>
Prvi primjeri bile su manje knjižice ili papirnate plesne karte (Tanzkarte) na preklop koje su posjedovali podjednako i žene i muškarci. Obilježje darivanja zadržalo se kod plesnog reda, ali je funkcija upisivanja reda plesova i potpisivanja plesnih partnera postala najvažnijom. Plesni se red pojavio iz ljupke nužnosti. Najstariji poznati plesni redovi datiraju u vrijeme bidermajera. Kako bi se izbjegao nesporazum oko poziva na ples, partner se morao na vrijeme upisati u plesni red i tako „rezervirati“ svoj ples. Za upis je služila mala olovka koju je plesni partner ili imao uz sebe ili je bila pričvršćena uz knjižicu. Na plesnim redovima namijenjenim damama nalazila se alkica kojom se predmet vješao za pojas haljine. Plesna večer u osnovi je bila podijeljena u dva dijela – prije i nakon stanke. Takav raspored pratio je otisnuti plesni red. Plesovi su morali biti jasno utvrđeni, a uz svaki ples ostavljena je prazna linija za upis imena. Ovisno o naručitelju, aranžmani plesnog reda bili su opsegom od jednog lista do formata knjižice. Od sredine 19. stoljeća plesni red postaje galanterijski proizvod i obvezatni ženski modni dodatak za ples.</div>
<div>
</div>
<div>
Vrhunac u vješto osmišljenim i umjetnički oblikovanim predmetima ostvaren je u Beču između 1880. i 1900. godine kada plesni redovi postaju vrijedni minijaturni ručni radovi specijaliziranih obrta. Remek-djela u izradi modela stvarao je bečki proizvođač August Klein, a u Budimpešti József Morzsányi. Izrađuju se od finog materijala u raznovrsnim i maštovitim oblicima. Izgled plesnog reda ovisio je o financijskoj moći organizatora ili o njegovoj vještini privlačenja donatora koji bi se tako reklamirali. Tako je plesni red doživio razvoj od „obične“ knjižice do prestižnog suvenira i minijaturne rukotvorine. Na kraju 19. stoljeća svrha plesnog reda proširila se s funkcionalne uporabe na predstavljanje i promidžbu organizatora.</div>
<div>
</div>
<div>
Plesni redovi primjenjuju se i početkom 20. stoljeća sve do Prvoga svjetskog rata, ali ih pod utjecajem secesijskog stila odlikuje nova estetska vrijednost. Naglasak se stavlja na jednostavan dizajn i plošnost pa secesijski plesni redovi djeluju elegantno i sofisticirano, za razliku od prethodnih historicističkih plesnih redova, materijalom bogatih i oblikovno maštovitih (gotovo kičastih). Nakon Prvoga svjetskog rata ponovno se organiziraju plesne večeri, ali djelomično izostaje podjela plesnih redova. Koriste se usputno na pojedinim plesovima i predstavljaju tek blijedu sliku svojih dragocjenih prethodnika. Zlatno doba završilo je prije Prvoga svjetskog rata.</div>
<div>
</div>
<div>
Kako plesni redovi svjedoče o građanskom načinu života druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća, tako je izložba proširena i obogaćena građanskom plesnom, večernjom odjećom te modnim dodatcima tog vremena. S obzirom na to da su većinom prikupljeni u lokalnoj zajednici, važni su za usporedbu umjetničkih dosega i naručiteljske moći pojedinaca i društva općenito, a u lokalnoj, osječkoj sredini kao dragocjeni trag u otkrivanju kulturne povijesti grada. Posebnost izložbi daju fotografije Osječana i Osječanki u plesnoj i pokladnoj odjeći, ženski portreti, prikazi zgrada u kojima su bile plesne dvorane te sitni tisak s pozivnicama i obavijestima o održavanju plesne večeri. </div>
<div>
</div>
<div>
U sklopu izložbe organiziramo tematske edukativne aktivnosti poput predavanja ili radionica za djecu i odrasle. Izložbu prate katalog i tematske legende na hrvatskom i engleskom jeziku, a može se razgledati do prosinca 2022. godine, od utorka do subote u vremenu od 10 do 18 sati.</div>
Trg Svetog Trojstva 6, Osijek
Trg Svetog Trojstva 6, Osijek
VRIJEME
26.05.2022. / 31.12.2022.
izložba
Kuzma Kovačić / Kiparevo svjedočenje vjere
MJESTO
<p>
U Katedrali sv. Petra u Đakovu u četvrtak 26. svibnja 2022. u 12 sati bit će otvorena izložba „Kiparevo svjedočenje vjere“ akademika Kuzme Kovačića. O kiparevu djelu govorit će autor izložbe Milan Bešlić, a nazočnima će se obratiti i akademik Kovačić. Izložbu će otvoriti nadbiskup đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić.</p>
<p>
</p>
<p>
Uvodnu riječ održat će izv. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, a pozdravnu riječ Marin Mandarić, dipl. oec., gradonačelnik Đakova.</p>
<p>
</p>
<p>
O kiparevu djelu govorit će Milan Bešlić, autor izložbe, a zahvalnu riječ akademik Kuzma Kovačić.</p>
<p>
</p>
<p>
Akademik Kuzma Kovačić je 2018. godine u <a href="https://narod.hr/kultura/kuzma-kovacic-ususret-otkrivanju-spomenika-franji-tudmanu-kultura-je-ciljana-zrtva-one-politike-koja-djeluje-protiv-dobra-nasega-naroda">intervjuu</a> za Narod.hr istaknuo:</p>
<p>
“Jednostavno, moja se kiparska umjetnost rodila iz vjere. Kad sam osjetio poziv, u gimnazijskim danima, mislio sam upravo na to da bih kroz umjetnost mogao svjedočiti o svojoj i našoj kršćanskoj, katoličkoj vjeri, u nadi da bih tako mogao biti bliže Bogu. Utjelovljenjem Sina Božjega i umjetnost je postala (i zauvijek ostala) – nova. Po utjelovljenskome principu po kojemu i sama postoji i djeluje, umjetnost, a osobito kiparstvo, najizravnije očituje i posreduje tu veliku radost i nadu ljudskim naraštajima kroz dvije tisuće godina. Znajući to, postavio sam sebi zadaću da tako bude i danas, u našoj suvremenosti. Nastojao sam svoju vjeru utkati u samu bit kiparske forme, prihvaćajući nadahnuće odozgor. Koliko zahtjevna zadaća!</p>
<p>
</p>
<p>
Znamo, međutim, da u tzv. suvremenoj umjetnosti (onoj koja samo sebi dopušta to ime), kršćanska vjera veoma rijetko prebiva. U općem relativizmu postmoderne vjera je zastrta velikim zastorom i zaboravlja se na Tvorca svega vidljivoga i nevidljivoga, dakle i umjetnosti same. Umjetnost tako zdušno radi na vlastitoj propasti. Ali, ne i svi umjetnici, jer se neki još uvijek raduju biti sustvaratelji Božji.”</p>
<p>
</p>
<p>
Izvor: <a href="https://narod.hr/hrvatska/izlozba-kiparevo-svjedocenje-vjere-akademika-kuzme-kovacica-odrzat-ce-se-26-5-u-dakovu">https://narod.hr/hrvatska/izlozba-kiparevo-svjedocenje-vjere-akademika-kuzme-kovacica-odrzat-ce-se-26-5-u-dakovu </a></p>
Katedrala sv. Petra u Đakovu
Katedrala sv. Petra u Đakovu
VRIJEME
26.05.2022. / 11.09.2022.
izložba
Željko Lesar / Arhajski torzo
Muzej Međimurja Čakovec
MJESTO
<p>
<img alt="" src="/files/images/2022/les.jpg" style="width: 380px; height: 628px;" /></p>
Trg Republike 5, Čakovec
Trg Republike 5, Čakovec
VRIJEME
26.05.2022. / 26.05.2022.
izložba
Nina Atević Murtić / Veze i slaganja
Galerija Vladimir Bužančić
MJESTO
<p>
U Galeriji Vladimir Bužančić 26. svibnja 2022. U 19 sati bit će otvorenje izložbe <strong>Nine Atević Murtić</strong> naslova <em><strong>Veze i slaganja.</strong></em></p>
<p>
</p>
<p>
U sklopu godišnjeg programa pod nazivom <em>Umjetnost kao čin slobode</em> Galerija Vladimir Bužančić predstavlja umjetnicu Ninu Atević Murtić na jedan novi način. Prihvativši izazov teme, autorica je ostvarila posve autentičan rad koji sažima njezin svakodnevni život, ono umjetničko i ne-umjetničko u njemu, a u kojemu hvata tragove slobode. Njezin rad čini slikarska ambijentalna instalacija kojom je iskoračila u prostor proširenog polja slike. Umjetnica čiji se dosadašnji umjetnički rad kretao unutar okvira apstraktnog modernističkog slikarstva, u kojemu se slika pojavljuje kao autoreferentni estetski artefakt, sada premješta pažnju na prostor i odnose koje u prostornoj cjelini uspostavljaju tri dijela i tri teme. Na taj način, ne možemo više govoriti o fiksnim estetskim objektima nego, da parafraziramo Mondriana, modelima procesa koji nisu fiksni, već nestalni, promjenjivi i međusobno uvjetovani. </p>
<p>
</p>
<p>
Evo što je Nina Atević Murtić kazala o svom izložbenom projektu:</p>
<p>
Moj odgovor na zadanu temu <em>Umjetnost kao čin slobode</em> je rad koji razvijam kroz tri teme, tri dijela i tri prostora moga djelovanja, kretanja i osjećanja u kojima mogu uhvatiti tragove slobode u različitim aspektima i aktivnostima u svom životu: kretanje, slikanje, obitelj. Ti dijelovi i prostori su u sinergiji, stalnom prožimanju i međusobnom uvjetovanju.<br />
<br />
Na podu ateljea, prostora slobode na mapi moga dnevnog kretanja, iscrtava se moj život. Slobodno od bilo kakve namjere i svjesne kontrole ostavljam na podu ateljea tragove vođene potpunom intuicijom i slučajem. Pod kao da bilježi privatne aritmije, različite smjerove dnevnog kretanja, nemire i izbore. Pod se na taj način transformira u sliku nastalu u vremenu, sliku koja je nedovršena i nedovršiva, jer se svakodnevno iznova stvara i iznova poništava. Tu arheologiju svoje slobode prenosim iz ateljea u galeriju projekcijom. Podižem ga u vertikalnu ravninu i projiciram na zid galerije, čime se mijenja i narav samog predmeta i perspektiva gledanja te otkrivaju nova značenja. Samim ulaskom u galeriju pod dobiva novu dimenziju artefakta, umjetničkog otiska koji nastaje na osobit način.<br />
<br />
Nasuprot zidu s projekcijom poda izlažem niz apstraktnih slika u tehnici akrilika i pigmenta. Slikanje je moja izravna sloboda, sabiranje energija vanjskoga i unutarnjega, hvatanje sadržaja, bijeg predmeta i predstavnoga. Slikanje kao proces je čin slobode, čin tetoviranja sebe u drugom mediju. Završena slika pak neminovno gubi nešto od te slobode.</p>
<p>
<br />
Treći dio rada čini sustav zamršenih odnosa, četiri vertikalna transparentna platna, dijelom obrađena i tretirana (vodenim staklom, epoksidnom smolom). Moja obitelj je prikazana kao prostorna opna, najsnažniji filter kroz koji se moja stvarnost mijenja, intenzivna nesloboda ljubavi i odgovornosti koja slobodi daje smisao. Platna su obješena od stropa do poda, između njih se uspostavlja prostorna interakcija, a kroz njih se pod određenim kutom segmentira projekcija slika nastalih u ateljeu.</p>
<p>
</p>
<p>
<b><span style="font-size: 11pt; line-height: 115%; font-family: Calibri, "sans-serif";">Nina Atević Murtić</span></b><span style="font-size: 11pt; line-height: 115%; font-family: Calibri, "sans-serif";"> (Zagreb, 1970.) nakon završene Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje je diplomirala na pedagoškom odjelu (slikarstvo i povijest umjetnosti) u klasi prof. Miroslava Šuteja i Zlatana Vrkljana. Od završetka Akademije bavi se slikarstvom te je izlagala na nizu samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Pored toga, radila je na raznim kostimografskim i dizajnerskim projektima, ilustrirala knjige za djecu te surađivala na likovnim radionicama. Intenzivno se bavi i primijenjenim umjetnostima: izradom visokokvalitetnih i originalnih radova specijalno za određene interijere te dizajnom i raznim segmentima unutarnje opreme. Surađivala je na dizajniranju izložbenih postava i u galerijskom radu. Članica je HDLU-a i i HZSU-a.</span></p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Izložba se može pogledati do 21. lipnja 2022., radnim danom od 10 do 18 sati te subotom od 10 do 13 sati.</strong></p>
<p>
</p>
<p>
Impresum:<br />
Autorica: <strong>Nina Atević Murtić</strong><br />
Kustosica:<strong> Anita Zlomislić</strong><br />
Realizacija projekcije:<strong> Ivan Marušić Klif</strong><br />
Grafički dizajn:<strong> Boris Greiner</strong></p>
<p>
</p>
<p>
Program su financijski podržali Grad Zagreb - Gradski ured za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo te Ministarstvo kulture i medija.<br />
Sponzor izložbe: Lari & Penati.</p>
<p>
</p>
<p>
<br />
<span style="font-size: 11pt; line-height: 115%; font-family: Calibri, "sans-serif";"><!--[if !supportLineBreakNewLine]--><br />
<!--[endif]--></span></p>
VRIJEME
26.05.2022. / 21.06.2022.
izložba
Karlovačke slikarske okosnice
Galerija Prica
MJESTO
<p>
U Galeriji Prica bit će u srijedu 25. svibnja 2022. u 20 sati otvorenje izložbe „<strong>Karlovačke slikarske okosnice</strong>“ na kojoj će biti prezentirani izabranih umjetnina iz zbirki Galerijskog odjela Muzeja grada Karlovca.</p>
<p>
</p>
<p>
Galerijski odjel Muzeja grada Karlovca predstavlja svoje umjetnine povremenim tematskim izložbama ili posuđujući ih drugim muzejima i galerijama.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba je dvodijelna, u skladu s prostornim uvjetima Galerije „Prica“. U dvorani u prizemlju, dostupnoj sa šetnice, ambijentalno je izložen dio ciklusa digitalnih fotografija u boji Gorana Vranića pod naslovom Portret grada Zvijezde (2012.). Ciklus ističe bogatstvo arhitektonskih detalja na kućama karlovačke Zvijezde uz koje ljudi prolaze u vrevi svakodnevnice ne uočavajući i ne videći dekoracije i detalje na njima. Portret je nestale prošlosti i ogledalo izazovna (su)života s arhitektonskom baštinom. Okružena fotografijama izložena je skulptura Studija za spomenik Vjekoslavu Karasu (1970.) autora Koste Angelija Radovanija (1916. – 2002.), tzv. Mali Karas, da bi se razlikovao od Spomenika Vjekoslavu Karasu postavljena 1974. na izlazu iz karlovačke Zvijezde prema Korani u kojoj je Karas skončao život.</p>
<p>
</p>
<p>
Studija čini poveznicu s izabranim slikama, akvarelima i crtežima iz zbirki Galerijskoga odjela Muzeja grada Karlovca koje su izložene u velikoj dvorani Galerije „Prica“. Izbor predstavlja okosnicu fizionomije umjetničkih zbirki Muzeja grada Karlovca. Izloženi izbor slika 19. i 20. stoljeća predstavlja ponajbolja djela najznačajnijih slikara koji su djelovali u Karlovcu, a zastupljeni su u zbirkama Galerijskog odjela Muzeja grada Karlovca. Većina djela u posljednje je vrijeme izlagana te je na njima obavljen konzervatorsko-restauratorski postupak, a neka su nedavno nabavljena pa ih izlažemo prvi put.</p>
<p>
</p>
<p>
Iz teksta predgovora Antonija Škrtić</p>
<p>
</p>
<p>
Više o izložbi: <span id="OBJ_PREFIX_DWT813_com_zimbra_url" role="link"><a href="https://www.samobor.hr/galerija-prica/karlovacke-slikarske-okosnice-n7912" target="_blank">https://www.samobor.hr/galerija-prica/karlovacke-slikarske-okosnice-n7912</a></span></p>
<p>
</p>
Trg Matice hrvatske 6, Samobor
Trg Matice hrvatske 6, Samobor
VRIJEME
25.05.2022. / 30.06.2022.
izložba
Ivana Petan / Iz pozadine
Galerija umjetnina
MJESTO
<p>
U Galeriji umjetnina bit će <strong>u srijedu, 25. 5. 2022. u 18 sati</strong> otvorenje izložbe slovenske keramičarke <strong>Ivane Petan</strong> naslova „<strong>Iz pozadine“.</strong><br />
<br />
Ivana Petan već gotovo dva desetljeća gradi specifičan autorski pristup radu s glinom i svojim kontinuiranim radom na polju primijenjene i umjetničke keramike zauzima istaknuto mjesto u suvremenoj keramičkoj produkciji u Sloveniji.<br />
<br />
Izražena svijest o glini kao materijalu pogodnom za vrlo istančanu, intuitivnu komunikaciju s kreativnim principom koji prožima sva bića i određuje njihovu slojevitu međusobnu povezanost je ono što Ivanu Petan ističe među rastućim brojem autorica i autora koji su keramiku odabrali kao svoju primarnu umjetničku praksu. Tako, polazeći od neposrednosti kontakta i rada s materijalom, autorica proces stvaranja umjetničkog djela shvaća kao utjelovljene svog osobnog odnosa prema iskustvenom doživljaju života i svijeta. Pritom se konačna forma njezinih radova, bilo da je riječ o pojedinačnim plastikama ili složenijim prostornim instalacijama, formira u komunikaciji sa specifičnim prostornim i vremenskim kontekstom u kojem stvara. Upravo je zbog toga kreativni proces Ivane Petan uvijek fluidnog predznaka, otvoren eksperimentu u formalnom i tehnološkom smislu.<br />
<br />
U Galeriji umjetnina autorica realizira instalacije u dva bitno različita prostora. Otvoreni prostor muzejskog atrija iščitava kao nužnu poveznicu s prirodom i na travnjak postavlja dvadesetak keramičkih skulptura čija forma evocira izgled plemenite periske, dok neutralni <em>white cube</em> prostor izložbene dvorane tretira kao mjesto inscenacije gotovo ritualnog karaktera.<br />
<br />
<strong>Ivana Petan</strong> (Zagreb 1974.) je od 1999. do 2001. godine učila keramiku i lončarstvo u lončarskoj radionici Magušar u Ljubljani. Godine 2000. je diplomirala socijalnu pedagogiju na pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Diplomu geomantije je stekla 2011. godine na školi geomantije, Društvo za sožitje človeka, narave in prostora VITAA u Ljubljani. Godine 2015. je magistrirala filozofiju i teoriju vizualne kulture na Univerza na Primorskem, FHŠ Koper, Slovenija. Od 2004. godine redovito sudjeluje na nizu keramičkih izložbi, radionica, simpozija i rezidencija u Sloveniji i inozemstvu.<br />
<br />
više o izložbi</p>
<p>
<span class="object"><span style="font-size: 11pt; font-family: Calibri, "sans-serif"; color: blue; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial;"><a href="https://galum.hr/izlozbe/izlozba/1748/" target="_blank">https://galum.hr/izlozbe/izlozba/1748/</a> </span></span></p>
Ulica kralja Tomislava 15, Split
Ulica kralja Tomislava 15, Split
VRIJEME
25.05.2022. / 26.06.2022.