Izložba ''Nepoznati Klimt'' ponovo u Rijeci

<p> Posjetitelji Palače &scaron;ećera mogu od 1. srpnja 2022. ponovo uživati u slikama izložbe &bdquo;Nepoznati Klimt &ndash; ljubav, smrt, ekstaza&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Riječka izložba donedavno je bila na gostovanju u Galeriji Klovićevi dvori, gdje su je Zagrepčani mogli vidjeti od 12. travnja do 26. lipnja. Izložbu je publika Klovićevih dvora primila odlično. To i nije iznenađenje, znamo li kako donosi svojevrsno umjetničko otkriće. Njome se pokazuje devet manje poznatih radova bečkih slikara Gustava Klimta, Ernsta Klimta i Franza Matscha, izrađenih specijalno za dekoraciju riječke kazali&scaron;ne zgrade 1885. godine. Te su slike triju umjetnika njihovi prvi pojedinačno potpisani radovi. Tijekom pripreme izložbe utvrđeno je i da nisu izrađene u tehnici ulja, kako se obično mislilo, riječ je o temperama na platnu. Dakako, posebnu pozornost među njima privlače radovi Gustva Klimta, koji se nakon riječke umjetničke epizode prometnuo u jednu od najvećih svjetskih likovnih zvijezda. Radove trojice slikara vidjelo je u Klovićevim dvorima deset tisuća posjetitelja.&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

5. Boutique Art Fair / Nesvrstani

<div> Na ovogodi&scaron;njem (već petom!) izdanju Boutique Art Faira Nesvrstani izlagat će čak 13 hrvatskih i inozemnih galerija te 20 samostalnih umjetnika.</div> <div> &nbsp;</div> <div> KATEGORIJA A: GALERIJE</div> <div> AAC International (Klagenfurt)</div> <div> Apoteka (Vodnjan)</div> <div> Atelijeri Žitnjak (Zagreb)</div> <div> Galerija 90-60-90 (Zagreb)</div> <div> Galerija Barijera (Zagreb)</div> <div> Galerija Beck (Zagreb)</div> <div> Galerija Kranjčar (Zagreb)</div> <div> Galerija Poola (Pula)</div> <div> Galerija S (Koprivnica)</div> <div> KIBLA (Maribor)</div> <div> Lauba- Kuća za ljude i umjetnost (Zagreb)</div> <div> Sloart (Ljubljana)</div> <div> U10 (Beograd)</div> <div> &nbsp;</div> <div> KATEGORIJA B: UMJETNICI</div> <div> Agata Lučić</div> <div> Antonija Majstorović</div> <div> Dajana Džafo</div> <div> Darija Jelinčić</div> <div> Diana Trohar</div> <div> Ena Gilih</div> <div> Gorana Težak</div> <div> Jelena Martinović</div> <div> Lorena Alma&scaron;i</div> <div> Lorna Kijurko</div> <div> Luisa Pascu</div> <div> Maja Mi&scaron;kov</div> <div> Mario Miličić</div> <div> Monika Meglić</div> <div> Nikola Grabovac</div> <div> Nikolina Ivezić</div> <div> Petra Balekić</div> <div> Teo Ki&scaron;</div> <div> Zorana Unković</div> <div> Zvonimir Haramija</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izvor:<a href="http://https://www.lauba.hr/objavljeni-su-sudionici-na-ovogodisnjem-boutique-art-fairu-nesvrstani/"><span style="color:#009ee3;">&nbsp;https://www.lauba.hr/objavljeni-su-sudionici-na-ovogodisnjem-boutique-art-fairu-nesvrstani/</span></a></div>

35 godina Galerije Kurija

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2022/35%20godina%20Galerije%20Kurija_Muzej%20Prigorja.jpg" style="width: 381px; height: 968px;" /></p>

Impaktori, impakti, impaktni krateri i njihove posljedice

<p> U četvrtak 30. lipnja 2022., s početkom u 17 sati u Muzeju krapinskih neandertalaca otvorit će se gostujuća izložba Udruge ProGEO &ndash; Hrvatska pod nazivom &bdquo;Impaktori, impakti, impaktni krateri i njihove posljedice&ldquo;.</p> <p> Izložba će biti otvorena povodom Međunarodnog dana asteroida u atriju Muzeja na Hu&scaron;njakovu.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će se moći razgledati do 30. srpnja 2022.&nbsp;</p>

Retrospektivna Izložba akademskog kipara Petra Ujevića

<p> Otvorenje retrospektivne izložbe kipara Petra Ujevića održat će se u četvrtak 30. lipnja 2022. u 19 sati u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba se održava sklopu 12. Umjetničke kolonije &Scaron;trigova 2022., a otvorit će ju povjesničarka umjetnosti Dunja Horvat Weitner koja je napravila izbor radova i napisala predgovor za katalog u kojemu između ostalog kaže:</p> <p> &nbsp;</p> <p> <i>Vjerni portreti, stilizirani kiparski &bdquo;kolaži&ldquo; i &bdquo;asamblaži&ldquo;, animalistika, simbolična i sakralna skulptura, ludička i pop skulptura, minijature i javni spomenici, izvedeni u &scaron;irokom rasponu materijala od onih klasičnih poput drva i bronce, preko željeza i umjetnog kamena, pa sve do žice, stiropora ili plastelina &ndash; svi oni zajedno tvore bogatstvo kiparskog opusa Petra Ujevića. Rođen u Krivodolu pored Imotskog 1960. godine, kao član glasovite obitelji Ujević odmalena je izložen umjetnosti i u familijarnom okruženju potican da stvara. Nakon zavr&scaron;etka gimnazije u Imotskom odlazi na studij kiparstva u Zagreb, gdje studira u klasi Stipe Sikirice, Želimira Jane&scaron;a i Branka Ružića. </i></p> <p> <i>U opusu mu općenito razabiremo dvije odvojene tematske i oblikovne cjeline: prvoj pripadaju narativne figuralne kompozicije i reljefi najče&scaron;će sakralne tematike, a drugoj prikazi samostalnog motiva, gdje je pažnja, izostankom naracije, usmjerena na formu, obradu materijala i simbolička značenja.</i></p> <p> <i>Ujeviću je posebno drag motiv posrnula konja, kao i svojevrstan mu antipod &ndash; pravilno oblikovana kugla &ndash; simbol savr&scaron;enstva i besmrtnosti koja podsjeća na nikada vi&scaron;e dostižno blaženstvo raja.</i></p> <p> <i>Iza mnogih lica Ujevićeva opusa ipak se nalazi jedan čovjek i jedna ruka, istodobno produhovljena i djetinje zaigrana. Poput &scaron;krinje s draguljima koja plijeni svojim raznobojnim sjajem, Ujevićevo djelo obogaćuje &scaron;irinom svoje zrele i blistave kiparske imaginacije.</i></p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će biti otvorena do 28. srpnja 2022.</p>

12. Međunarodni festival Organ Vida

<p> Međunarodni festival Organ Vida održat će se od 29. lipnja do 28. kolovoza u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti i u gradskim galerijama Miroslav Kraljević i Galeriji Nova. Dvanaesto izdanje Organa Vida nosi naziv &bdquo;no tears left to cry&ldquo;, a tematizira različite manifestacije osjećanja u suvremenom dru&scaron;tvu. Organ Vida u fokus stavlja dru&scaron;tvene dimenzije osjećanja te prezentira umjetničke radove koji se bave prevladavajućim negativnim osjećajima poput tjeskobe ili apatije, ali i radovima koji predstavljaju afektivne alternative, istražuju i/ili zami&scaron;ljaju drugačije afektivne dimenzije dis/u/topije, imaginacije i fantazije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Bijenalni festival okuplja suvremene umjetnice koje rade u mediju fotografije i/ili u njezinom pro&scaron;irenom obliku te koje u svom radu tematiziraju konvencionalno shvaćanje fotografije tako &scaron;to istražuju kako različiti mediji i tehnologije pro&scaron;iruju i obogaćuju domenu fotografskog.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Međunarodni festival fotografije <strong>Organ Vida</strong> donosi samostalnu izložbu nizozemske umjetnice <a href="https://organvida.us9.list-manage.com/track/click?u=4842dc316e2550b925abcf5c5&amp;id=a175e652c8&amp;e=a9e2fa8da5" target="_blank"><span style="color:#009ee3;"><strong>Viviane Sassen </strong><i><strong>Venera i Merkur</strong></i></span>,</a> prvu veliku izložbu ove autorice u Hrvatskoj i na ovim prostorima, koja će otvoriti 12. festivalsko izdanje u <strong>srijedu, 29. lipnja 2022</strong>. s početkom u <strong>20 sati</strong> u <strong>Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu</strong>. Kustosica izložbe je <strong>Marina Paulenka</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Tijekom &scaron;est mjeseci <strong>Viviane Sassen</strong> je imala pristup francuskom dvorcu Versailles gdje je zaronila u arhive i upotrijebila artefakte i arhitekturu palače kako bi stvorila nove fotografije i kolaže. Fotografije fragmenata skulptura kao i fotografije iz privatne korespondencije kraljice Marie-Antoinette aludiraju na neispričane priče Versaillesa. Privučena tijelima predstavljenim u brojnim mramornim kipovima palače, Sassen je stvorila hibridne forme koje se poigravaju pojmovima seksualnosti i roda, a kako bi utjelovila ove priče, umjetnica je radila s grupom mladih žena koje su odrasle u blizini palače. Ovi se modeli pojavljuju i nestaju u gomili slika koje mije&scaron;aju starinsko s modernim i stvarno s lažnim. Sredi&scaron;nji element <i><strong>Venere i Merkura</strong></i> je 20-minutna 2-kanalna video projekcija u kojoj su sve fotografije iz projekta. Za ovaj video rad nizozemska spisateljica <strong>Marjolijn van Heemstra</strong> napisala je kratke priče o skrivenoj povijesti palače koje čita glumica <strong>Tilda Swinton</strong>. Umjetnica će za izložbu u MSU-u napraviti i <i>site-specific</i> instalaciju koja se, osim tema plodnosti i majčinstva, referira i na suvremene feminističke pokrete kao &scaron;to su Femen, Pussy Riot i #MeToo.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Umjetnica Vivianne Sassen prisustvovat će otvorenju izložbe, a netom pred otvorenje, 29. lipnja u 19 sati, s njom će biti upriličen razgovor kojeg će voditi kustosica Marina Paulenka.<br /> &nbsp;</p> <p> <strong>Viviane Sassen</strong> je nizozemska umjetnica, živi u Amsterdamu i radi podjednako u svijetu mode i likovne umjetnosti. Poznata je po kori&scaron;tenju geometrijskih oblika i jarkih boja,&nbsp;apstraktnom, gotovo nadrealnom prikazu ljudskog tijela te kombiniranju dokumentarne i inscenirane fotografije. Sassen je 2007. nagrađena nizozemskom umjetničkom nagradom Prix de Rome, a 2011. osvojila je nagradu Infinity Međunarodnog centra za fotografiju u New Yorku za primijenjenu i modnu fotografiju. Veliki dio njezinih radova nastao je diljem Afrike, gdje je provela djetinjstvo ali i dio odraslih godina. Ti radovi zanemaruju tradicionalne granice žanrova i bave se problematičnom vezom između fotografije, imperijalizma i kolonijalizma.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Istoga dana, u<strong> srijedu 29. lipnja </strong>u<strong> 20 sati</strong>, u Muzeju suvremene umjetnosti otvara se glavna izložba 12. Organa Vida <a href="https://organvida.us9.list-manage.com/track/click?u=4842dc316e2550b925abcf5c5&amp;id=91a9d85096&amp;e=a9e2fa8da5" target="_blank"><span style="color:#009ee3;"><i><strong>No Tears Left to Cry</strong></i></span></a> s radovima deset finalistica: <strong>Marin H&aring;skjold, Mara Jenny, Naomi Moonlion, Yosi Negr&iacute;n, Sara Pukanić, Ezra &Scaron;imek, Nils Stelte, Ana Vallejo, Filip Vest i Nicole Maria Winkler</strong>. Radovi finalisti⁞ca u fokus stavljaju dru&scaron;tvene dimenzije osjećanja te se bave prevladavajućim negativnim osjećajima poput tjeskobe ili apatije, ali i predstavljaju afektivne alternative, istražuju i zami&scaron;ljaju drugačije emotivne dimenzije utopije, distopije, imaginacije i fantazije. Kustosi_ce izložbe su: <strong>Barbara Gregov, Lovro Japundžić </strong>i<strong> Lea Vene</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Pored izložbi u Muzeju suvremene umjetnosti, <strong>12. Organ Vida</strong> u <strong>Galeriji Miroslav Kraljević</strong> <strong>(GMK)</strong> predstavlja samostalnu izložbu umjetnika <a href="https://organvida.us9.list-manage.com/track/click?u=4842dc316e2550b925abcf5c5&amp;id=4199a8afdf&amp;e=a9e2fa8da5" target="_blank"><span style="color:#009ee3;"><strong>Thomasa Cap De Villea </strong><i><strong>INTERLOPE</strong></i></span></a> koja se otvara <strong>30. lipnja</strong> i traje do <strong>15. srpnja</strong>, te grupnu izložbu <a href="https://organvida.us9.list-manage.com/track/click?u=4842dc316e2550b925abcf5c5&amp;id=70a65f7d64&amp;e=a9e2fa8da5" target="_blank"><span style="color:#009ee3;"><i><strong>Osjetljive točke</strong></i></span></a> u <strong>Galeriji Nova</strong> s umjetnicama: <strong>Julie Favreau, Margaret Haines, Katarzynom Perlak </strong>i<strong> Fette Sans </strong>koja se otvara <strong>1. srpnja</strong> i traje do <strong>16. srpnja. </strong>Festival nastavlja dugogodi&scaron;nju suradnju s Fotobook festivalom Kassel&nbsp; te u GMK prezentira uži izbor fotoknjiga <strong>Nagrade Kassel Dummy. </strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Program podržavaju: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Gradski ured za kulturu grada Zagreba, Turistička zajednica grada Zagreba, Mondriaan Fonds, Netherlands Embassy in Zagreb.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="https://ovfestival.org/hr/"><span style="color:#009ee3;">https://ovfestival.org/hr/</span></a></p>

Azulejos – umjetnost portugalskih keramičkih pločica

<p> Otvorenje gostujuće izložbe Muzeja za umjetnost i obrt&nbsp;<i>Azulejos &ndash; umjetnost portugalskih keramičkih pločica</i>&nbsp;održat će se u srijedu 29. lipnja 2022. u 12 sati, u Velikom atriju Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Izložba ostaje otvorena do 6. rujna 2022.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbom&nbsp;<i>Azulejos &ndash; umjetnost portugalskih keramičkih pločica</i>&nbsp;u organizaciji Muzeja za umjetnost i obrt i Pomorskog i i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, autorica izložbe doc. dr. sc.Marina Bagarić, muzejska savjetnica predstavlja 11 panoa s kompozicijama modro-bijelih keramičkih, ocakljenih i oslikanih pločica koje su u fundus Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu prispjele 2015. kao vrijedna donacija Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Pločice su djelo lisabonskih radionica iz druge četvrtine 18. stoljeća, a nekad su, sekundarno ugrađene, krasile zidove prostorija zgrade Veleposlanstva biv&scaron;e SFR Jugoslavije u Portugalu. Zgradu je naslijedila Republika Hrvatska, a pločice su, uz suglasnost portugalskih vlasti, demontirane sa zidova. Jedanaest je panoa donirano Muzeju za umjetnost i obrt, a preostalih &scaron;est ostalo je u novoj zgradi Veleposlanstva Republike Hrvatske u Lisabonu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Povijest portugalskog azulejosa počinje nakon posjeta kralja Manuela I. &Scaron;panjolskoj krajem 15. stoljeća, kad je impresioniran hispano-moresknim palačama odlučio svoju rezidenciju u Sintri ukrasiti &scaron;panjolskim pločicama. Pločice su se prvotno uvozile iz &Scaron;panjolske, potom Italije i Flandrije, ali su tehniku majolike uskoro savladali i domaći majstori da bi azulejos, zahvaljujući angažmanu slikara pri njihovoj izradi, tijekom 18. stoljeća dobio status umjetničkoga djela, a od 2017. odlukom portugalskog parlamenta ima i svoj dan. &Scaron;esti svibnja Nacionalni je dan azulejosa.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Naziv za pločice azulejo preuzet je iz &scaron;panjolskog jezika, a podrijetlo mu je u arapskoj riječi azzelij (al zellige) i znači glatki, ravni kamen.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Produkcija pločica bila je vrlo velika jer su se koristile za ukra&scaron;avanje interijera privatnih, javnih i sakralnih objekata, reprezentativnih i pomoćnih prostora, dvori&scaron;ta, stepeni&scaron;ta, ulica te čitavih pročelja. Dominiraju modro-bijeli panoi, a motivi su brojni. Izvorno su ocakljene keramički plohe trebale imitirati kameni mozaik, ali su postale daleko vi&scaron;e od toga, prepoznatljiv znak portugalske kulture i tradicije jednog naroda.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kako su azulejosi vezani i uz pomorsku tradiciju Portugala i njihove kolonije, izložba je simbolično dopunjena maketom jedrenjaka brika iz fundusa Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.</p> <p> &nbsp;</p>

HDD galerija / Boris Ljubičić: „Slike vremena – Dizajn i politika“

<p> U utorak 28. lipnja u 19 sati u HDD galeriji otvara se izložba BORIS LJUBIČIĆ: SLIKE VREMENA &ndash; DIZAJN I POLITIKA.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba obuhvaća dizajnerske radove nastale od 1970-ih do 2000-ih godina koje povezuje tema politike, u rasponu od plakata, preko vizualnih identiteta, kampanja i objekata u javnom prostoru, do samoiniciranih projekata i novinskih tekstova.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U večeri otvorenja održat ćemo i [D]RAZGOVOR s Borisom Ljubičićem u kojem ćemo razgovarati o istim ovim temama i pozvani ste da nam se pridružite! Izložba, koja je dio serije kojom obrađujemo pojedine tematske segmente Ljubičićevog dizajnerskog opusa, ostaje otvorena do 21. srpnja, a njen kustos je Marko Golub.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="http://dizajn.hr/blog/boris-ljubicic-slike-vremena-dizajn-politika/"><span style="color:#009ee3;">dizajn.hr</span></a></p>

ORIS Kuća arhitekture / Predstavljanje monografije i izložba Peruška Bogdanića

<p> U utorak 28. lipnja 2022. godine u 19 sati u Oris Kući arhitekture, održat će se predstavljanje monografije Peru&scaron;ka Bogdanića, akademskog kipara i profesora emeritusa na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu<strong>. </strong>O knjizi će govoriti Ive &Scaron;imat Banov, Zvonko Maković, Milan Be&scaron;lić, Branko Franceschi i Tomislav Buntak. Razgovor će moderirati Iva Koerbler.</p> <p> Tom prilikom bit će izložene i skulpture Peru&scaron;ka Bogdanića.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kipar Peru&scaron;ko Bogdanić rođen je 1949. u Starom Gradu na otoku Hvaru. Na akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je 1976. godine u kiparskoj klasi prof. Vjekoslava Rukljača. Studijski se usavr&scaron;avao u SAD-u. Od 1996. do 2020. predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1996. godine bio je mentor ljetnog studija kiparstva, a od 2002. do 2020. umjetnički voditelj Međunarodne studentske kiparske radionice &quot;Montraker&quot; u Vrsaru. Izlagao je na mnogobrojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu ostvario je značajnu pedago&scaron;ku aktivnosti, a godine 2020. izabran je za profesora emeritusa Sveučili&scaron;ta u Zagrebu. Sudjelovao je na brojnim kiparskim simpozijima i radionicama. Autor je skulptura u javnim prostorima u Zagrebu, Labinu, Kostanjevici na Krki, Sisku, Poreču i Edinburghu. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbu će se moći pogledati do 2. srpnja 2022.</p>

KATAMARAN ART 2022 / Kažimir Hraste

<p> <i>Katamaran Art</i>&nbsp;zajednički je projekt Muzeja općine Jelsa i Galerije umjetnina pokrenut 2018. godine. Riječ je o izložbenom programu koji se tijekom ljetnih mjeseci naizmjenično događa u Jelsi i Splitu. Sam naziv se referira na jednu od najprometnijih katamaranskih linija na Jadranu, Split - Jelsa, kojom se svake godine, osobito ljeti, preveze na tisuće putnika. Cirkulacija ljudi i roba uglavnom je vezana uz turizam i svakodnevni život domicilnog stanovni&scaron;tva.&nbsp;<i>Katamaran Art</i>&nbsp;za cilj ima aktualizirati onu treću, jednako važnu dimenziju putovanja, a radi se o&nbsp;<i>prometu ideja</i>, u konkretnom slučaju, onih umjetničkih.</p> <p> U programskom smislu&nbsp;<i>Katamaran Art</i>&nbsp;je otvoren za različite generacijske, medijske i poetičke&nbsp;<i>kombinacije</i>.&nbsp;<i>Projektni zadatak</i>&nbsp;stavljen pred umjetnike uvr&scaron;tene u program&nbsp;<i><strong>Katamaran Art 2022.</strong></i>, a riječ je o&nbsp;<strong>Snježani Ban</strong>,&nbsp;<strong>Kažimiru Hrasti</strong>&nbsp;i&nbsp;<strong>Lorenu Živkoviću Kulji&scaron;u</strong>, koncipiranje je i realizacija radova koji će valorizirati specifični kontekst izlaganja.</p> <p> <strong>Izložba Kažimira Hrastea bit će otvorena od 28. lipnja do 19. srpnja u Galeriji umjetnina u Splitu te <a href="https://mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/katamaran-art-2022-_-kazimir-hraste,107085.html?date=16-08-2022&amp;view=grid"><span style="color:#009ee3;">od 16. kolovoza do 11. rujna 2022. u Galeriji Kravata u Jelsi</span></a>.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Voditelji projekta: Duje Dorotka, Božo Majstorović, Marija Plenković</p> <p> Koncept: Božo Majstorović</p> <p> Kustos izložbe: Božo Majstorović</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kažimir Hraste</strong>&nbsp;(1954., Supetar na Braču) diplomirao je kiparstvo na Akademiji za likovne umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Valerija Michielija. Zavr&scaron;io je poslijediplomski studij kiparstva u Ljubljani 1984. godine, a kao stipendist talijanske vlade proveo je jedan semestar na stručnom usavr&scaron;avanju u Rimu. Jedan je od osnivača Umjetničke akademije u Splitu, gdje je i zaposlen kao redovni profesor kiparstva. Izlagao je na tridesetak samostalnih te na vi&scaron;e od stotinu grupnih izložbi u zemlji i u inozemstvu. Autor je brojnih javnih spomenika i skulptura (izbor): Visovac,&nbsp;<i>Uskrsli Krist</i>&nbsp;(1988.); Solin,&nbsp;<i>Don Frane Bulić</i>&nbsp;(1991.); Vrgorac,&nbsp;<i>Spomenik Tinu Ujeviću</i>&nbsp;(1993.); Split, Gradska fontana u Marmontovoj ulici (1998.); Miljevci,&nbsp;<i>Spomenik kralju Petru Svačiću</i>&nbsp;(2002.); Omi&scaron;, Spomenik palim braniteljima u Domovinskom ratu (2004.); Ka&scaron;tel Novi, Biblijski vrt Stomorija,&nbsp;<i>Jabuka</i>&nbsp;(2008.); Ploče, Spomenik palim braniteljima u Domovinskom ratu (2009.); &Scaron;ibenik,&nbsp;<i>Spomenik Draženu Petroviću</i>&nbsp;(2011.). Za svoj rad dobio je brojne nagrade i priznanja te državna odlikovanja. Redoviti je član HAZU od 2022. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> KATAMARAN ART 2022</p> <p> <strong>Snježana Ban</strong>: <a href="mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/katamaran-art-2022-_-snjezana-ban,107088.html?date=15-07-2022&amp;view=grid"><span style="color:#009ee3;">Galerija Kravata, Jelsa, 15. 7. &ndash; 7. 8.</span></a> / <a href="mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/katamaran-art-2022-_-snjezana-ban,107089.html?date=11-08-2022&amp;view=grid"><span style="color:#009ee3;">Galerija umjetnina, Split, 11. &ndash; 31. 8.</span></a></p> <p> <strong>Kažimir Hraste</strong>: <a href="mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/katamaran-art-2022-_-kazimir-hraste,107085.html?date=16-08-2022&amp;view=grid"><span style="color:#009ee3;">Galerija Kravata, Jelsa, 16. 8. &ndash; 11. 9.</span></a> / <a href="mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/katamaran-art-2022-_-kazimir-hraste,107084.html?date=28-06-2022&amp;view=grid"><span style="color:#009ee3;">Galerija umjetnina, Split, 28. 6. &ndash; 19. 7.</span></a></p> <p> <strong>Loren Živković Kulji&scaron;</strong>: <a href="mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/katamaran-art-2022-_-loren-zivkovic-kuljis,107086.html?date=24-06-2022&amp;view=grid"><span style="color:#009ee3;">Galerija Kravata, Jelsa, 24. 6. &ndash; 13. 7.</span></a> / <a href="mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/katamaran-art-2022-_-loren-zivkovic-kuljis,107087.html?date=21-07-2022&amp;view=grid"><span style="color:#009ee3;">Galerija umjetnina, Split, 21. 7. &ndash; 7. 8.</span></a></p> <p> &nbsp;</p>

50 godina istrorumunjskog jezika: od oxfordske Hurrenove zbirke do ISTROX projekta

<p> U nedjelju, 26. lipnja 2022. u 20 sati, bit će otvorena izložba&nbsp;<strong>50 godina istrorumunjskog jezika: od oxfordske Hurrenove zbirke do ISTROX projekta&nbsp;</strong>u organizaciji Muzeja-Museo Lapidarium u suradnji s Istraživačkim centrom za romansku lingvistiku sa Sveučili&scaron;ta u Oxfordu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na otvorenju izložbe sudjeluju i članovi istrorumunjske zajednice iz Žejana, &Scaron;u&scaron;njevice, Nove Vasi i Letaja.</p> <p> O izložbi i projektu govore: Profesor Martin Maiden, direktor Istraživačkog centra za romansku lingvistiku Sveučili&scaron;ta u Oxfordu i znanstvene suradnice ISTROX-a. (teme: međunarodna kulturna suradnja, muzeologija i lingvistika, zavičajnost, za&scaron;tita i očuvanje nematerijalne kulturne ba&scaron;tine, interdisciplinarni projekt, razvoj interkulturnog dijaloga i kulturne raznolikosti, promocija hrvatske ba&scaron;tine, multimedijalna izložba).</p> <p> Nakon otvorenja izložbe, a u sklopu projekta &bdquo;Too old to die&ldquo; slijedi glazbeni nastup grupe GorrMarr (Goran Farka&scaron; i Marijan Jelinić) interesantan spoj vrednovanja ba&scaron;tine i istarske kulture.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Projekt ISTROX</strong> provodi od 2018. godine Fakultet za lingvistiku, filologiju i fonetiku Sveučili&scaron;ta u Oxfordu. Znanstveni projekt spaja lingvistička istraživanja s uključivanjem istrorumunjske zajednice kroz terenski rad u Istri, SAD-u i Australije, te analizama, transkripcijama i rada na metapodacima i internetskim platformama.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Istrorumunjski </strong>vjerojatno je najmanje istraženi živući romanski jezik te su stoga njegova fonologija, morfologija, sintaksa i leksikon od velikog zanimanja za akademsku lingvističku zajednicu, osobito onu koja se bavi romanskim jezicima. Projekt se temelji na analizi neobjavljenog lingvističkog materija sakupljenog od Tonyja Hurrena.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Tony (Anthony) Hurren</strong>, engleski lingvist koji je proučavao istrorumunjski jezik, predavao je na Sveučili&scaron;tu u Oxfordu od 1985. do 1997. Nakon njegove smrti, Hurrenova udovica darovala je Sveučili&scaron;tu veliku količinu neobjavljenog materijala o profesorovom istraživanju istrorumunjskog jezika u ljeto 1966. i 1967. u Istri, &scaron;to uključuje:</p> <p> &ndash; oko 30 sati zvučnih zapisa (na rolama ili kazetama) koje je T.Hurren snimio u nekoliko istrorumunjskih sela 1960-ih</p> <p> &ndash; osam bilježnica s terenskog rada koje su prikupljene tijekom Hurrenovih istraživačkih posjeta Istri,a sadržavaju transkripciju i/ili prijevode dijela zvučnog materijala, kao i</p> <p> lingvističke upitnike, informacije o govornicima i sudionicima itd.,</p> <p> &ndash; uvezanu, jo&scaron; neobjavljenu gramatiku Istrorumunjski: funkcionalna fonologija i gramatika,</p> <p> &ndash; 50 fotografija istrorumunjske zajednice iz 1960-ih snimanih za vrijeme Hurrenovih istraživačkih posjeta Istri.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Navedena građa do sada nije javno objavljena, gotovo se za nju i ne zna. Bez obzira na to &scaron;to je Tony Hurren materijale iz Istre koristio za svoj pregled gramatike istrorumunjskog te za dio objavljenih znanstvenih članaka o istrorumunjskom aspektualnom sustavu, njegova ostav&scaron;tina je iznimna i gotovo netaknuta riznica informacija o istrorumunjskom jeziku, posebice o istarskoj povijesti, ba&scaron;tini i multikulturalnosti.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Skrećemo pažnju kako govorni istrorumunjski jezik gotovo da i nije zabilježen prije početka 20. stoljeća, stoga Hurrenov materijal iz 1960-ih čini zabilježenu povijesti istrorumunjskog jezika i njegovih govornika, od kojih su neki jo&scaron; živi.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Organizatori: Muzej-Museo Lapidarium, Novigrad-Cittanova i Fakultet za lingvistiku, filozofiju i fonetiku Sveučili&scaron;ta u Oxfordu/ Faculty of Linguistics, Philology &amp; Phonetics University of Oxford,</p> <p> Autori: Jerica Ziherl i ISTROX tim</p> <p> &nbsp;</p> <p> Realizaciju izložbe i publikacije omogućili su Istarska županija &ndash; Upravni odjel za kulturu i zavičajnost, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Novigrad-Cittanova i Turistička zajednica grada Novigrad-Cittanova.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <a href="http://www.muzej-lapidarium.hr/istrox/"><span style="color:#009ee3;">http://www.muzej-lapidarium.hr/istrox/</span></a></p>

Hrvatski povjesničar dr. Rudolf Horvat (Koprivnica, 14.3. 1873. – Zagreb, 25.5.1947.), život i djelo

<p> U petak, 24. lipnja u 19 sati, u Galeriji Koprivnica otvorit će se izložba &bdquo;Hrvatski povjesničar dr. Rudolf Horvat (Koprivnica, 14.3.1873. &ndash; Zagreb, 25.5.1947.), život i djelo&ldquo;. Izložba će trajati do 25. srpnja 2022.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U svom polustoljetnom radu hrvatski povjesničar dr. Rudolf Horvat stvorio je ogroman pisani i govorni opus o kojem najbolje na slikovit način govore sljedeće brojke: objavio je 56 knjiga iz hrvatske povijesti, &scaron;to je u prosjeku ne&scaron;to vi&scaron;e od jedne knjige godi&scaron;nje, u brojnim i raznim novinama i stručnim časopisima objavio je vi&scaron;e od 1200 povijesnih članaka, &scaron;to je iznosilo dva naslova mjesečno te je diljem Hrvatske održao vi&scaron;e od 2000 predavanja, gotovo jedno predavanje tjedno. U svom rodnom gradu održao je desetak predavanja i to najče&scaron;će prilikom obilježavanja važnih obljetnica iz koprivničke i hrvatske povijesti, a napisao je i objavio prvu knjigu iz povijesti Koprivnice: <i>Poviest slob. i kr. grada Koprivnice, Zagreb, 1943.</i></p> <p> &nbsp;</p> <p> Kao povjesničar napisao je i brojne knjige o povijesti hrvatskih gradova a među njima i <i>Povijest grada Varaždina</i> za koju je dovr&scaron;io rukopis <i>1936.</i> no knjiga je objavljena <i>1993. godine</i> te također i rukopis <i>1938.</i> za knjigu <i>Kulturna povijest grada Varaždina</i> koja je objavljena <i>2020. godine. </i></p> <p> Od posebnog su političkog i dru&scaron;tvenog značaja bile i njegove knjige <i>Povjest Medjumurja, 1908.</i>, i pretisak te knjige <i>Poviest Međimurja, 1944.,</i> koje su u kontekstu vremena poslužile argumentaciji da je Međimurje oduvijek bilo hrvatsko. Ova knjiga objavljena je u najnovijem pretisku Matice hrvatske Čakovec 1993. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Obilježavajući 75. godi&scaron;njicu njegove smrti Muzej grada Koprivnice, Gradski muzej Varaždin i Muzej Međimurja Čakovec organizirali su tematsku, povijesnu, memorijalnu izložbu gornjeg naslova s namjerom podsjećanja na njegov život i djelo.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autori stručne koncepcije izložbe i tekstova su Dražen Ernečić, vi&scaron;i kustos, Spomenka Težak, muzejska savjetnica i Ana &Scaron;estak, vi&scaron;a kustosica. Izložba će u rujnu i listopadu ove godine gostovati i u muzejskim ustanovama Varaždina i Čakovca.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Projekt je realiziran sredstvima Grada Koprivnice, Muzeja grada Koprivnice, Gradskog muzeja Varaždin i Muzeja Međimurja Čakovec.</p> <p> &nbsp;</p>

Željko Seleš – Zeleno i plavo

<p> Otvorenje izložbe Željka Sele&scaron;a &bdquo;Zeleno i plavo&ldquo;, uz 50. obljetnicu likovnog stvarala&scaron;tva, održat će se u petak 24. lipnja 2022., u 19 sati. Glazbeni gosti bit će ženski vokalni sastav &bdquo;Đurđevice&ldquo;.</p> <p> Izložba će biti otvorena do 1. rujna 2022.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2022/Pozivnica%20Seles_page-0002%20(002).jpg" style="width: 600px; height: 573px;" /></p>

Željko Seleš - Zeleno i plavo - uz 50. obljetnicu likovnog stvaralaštva

KATAMARAN ART 2022 / Loren Živković Kuljiš

<p> <i>Katamaran Art</i>&nbsp;zajednički je projekt Muzeja općine Jelsa i Galerije umjetnina pokrenut 2018. godine. Riječ je o izložbenom programu koji se tijekom ljetnih mjeseci naizmjenično događa u Jelsi i Splitu. Sam naziv se referira na jednu od najprometnijih katamaranskih linija na Jadranu, Split - Jelsa, kojom se svake godine, osobito ljeti, preveze na tisuće putnika. Cirkulacija ljudi i roba uglavnom je vezana uz turizam i svakodnevni život domicilnog stanovni&scaron;tva.&nbsp;<i>Katamaran Art</i>&nbsp;za cilj ima aktualizirati onu treću, jednako važnu dimenziju putovanja, a radi se o&nbsp;<i>prometu ideja</i>, u konkretnom slučaju, onih umjetničkih.</p> <p> U programskom smislu&nbsp;<i>Katamaran Art</i>&nbsp;je otvoren za različite generacijske, medijske i poetičke&nbsp;<i>kombinacije</i>.&nbsp;<i>Projektni zadatak</i>&nbsp;stavljen pred umjetnike uvr&scaron;tene u program&nbsp;<i><strong>Katamaran Art 2022.</strong></i>, a riječ je o&nbsp;<strong>Snježani Ban</strong>,&nbsp;<strong>Kažimiru Hrasti</strong>&nbsp;i&nbsp;<strong>Lorenu Živkoviću Kulji&scaron;u</strong>, koncipiranje je i realizacija radova koji će valorizirati specifični kontekst izlaganja.</p> <p> <strong>Izložba Lorena Živkovića Kulji&scaron;a bit će otvorena od 24. lipnja do 13. srpnja u Galeriji Kravata u Jelsi te <a href="https://mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/katamaran-art-2022-_-loren-zivkovic-kuljis,107087.html?date=21-07-2022&amp;view=grid"><span style="color:#009ee3;">od 21. srpnja do 7. kolovoza 2022. u Galeriji umjetnina u Splitu</span></a>.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Voditelji projekta: Duje Dorotka, Božo Majstorović, Marija Plenković</p> <p> Koncept: Božo Majstorović</p> <p> Kustos izložbe: Iris Slade</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Loren Živković Kulji&scaron;</strong>&nbsp;(1973., Split) diplomirao je 1997. godine kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Stipe Sikirice. Studijski je boravio u San Franciscu 2000., te održao predavanje studentima The California College of Arts and Crafts (CCAC) i UC Berkeley. Od 2007. radi na Kiparskom odjelu Umjetničke akademije u Splitu. Izlagao je na dvadesetak samostalnih te na vi&scaron;e grupnih izložbi u zemlji i u inozemstvu. Autor je spomenika Tonču Petrasovu Maroviću na splitskom Sustipanu (2019.). Dobitnik je Treće nagrade (s Anom &Scaron;verko) na Natječaju za izradu spomenika Jakovu Gotovcu u Splitu (2009.) i Treće nagrade (s Anom &Scaron;verko) na Natječaju za izradu skulpture u predvorju Ekonomskog fakulteta u Splitu (2004.). Dobitnik je vi&scaron;e strukovnih nagrada, među kojima je jedna od tri jednakovrijedne nagade na 7. trijenalu hrvatskog kiparstva (2000.) i jedne od tri jednakovrijedne nagrade na 38. Splitskom salonu (2013.). Zastupljen je u stalnom postavu Galerije umjetnina u Splitu i Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> KATAMARAN ART 2022</p> <p> <strong>Snježana Ban</strong>:&nbsp;<a href="mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/katamaran-art-2022-_-snjezana-ban,107088.html?date=15-07-2022&amp;view=grid"><span style="color: rgb(0, 158, 227);">Galerija Kravata, Jelsa, 15. 7. &ndash; 7. 8.</span></a>&nbsp;/&nbsp;<a href="mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/katamaran-art-2022-_-snjezana-ban,107089.html?date=11-08-2022&amp;view=grid"><span style="color: rgb(0, 158, 227);">Galerija umjetnina, Split, 11. &ndash; 31. 8.</span></a></p> <p> <strong>Kažimir Hraste</strong>:&nbsp;<a href="mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/katamaran-art-2022-_-kazimir-hraste,107085.html?date=16-08-2022&amp;view=grid"><span style="color: rgb(0, 158, 227);">Galerija Kravata, Jelsa, 16. 8. &ndash; 11. 9.</span></a>&nbsp;/&nbsp;<a href="mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/katamaran-art-2022-_-kazimir-hraste,107084.html?date=28-06-2022&amp;view=grid"><span style="color: rgb(0, 158, 227);">Galerija umjetnina, Split, 28. 6. &ndash; 19. 7.</span></a></p> <p> <strong>Loren Živković Kulji&scaron;</strong>:&nbsp;<a href="mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/katamaran-art-2022-_-loren-zivkovic-kuljis,107086.html?date=24-06-2022&amp;view=grid"><span style="color: rgb(0, 158, 227);">Galerija Kravata, Jelsa, 24. 6. &ndash; 13. 7.</span></a>&nbsp;/&nbsp;<a href="mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/katamaran-art-2022-_-loren-zivkovic-kuljis,107087.html?date=21-07-2022&amp;view=grid"><span style="color: rgb(0, 158, 227);">Galerija umjetnina, Split, 21. 7. &ndash; 7. 8.</span></a></p> <p> &nbsp;</p>