Predavanje dr. sc. Snješke Knežević: Milan Lenuci (1894.-1924.) / U povodu 170-e obljetnice rođenja

<p> U Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU bit će&nbsp; u srijedu, 31. srpnja 2019. s početkom u 18 sati predavanje dr. sc. Snje&scaron;ke Knežević: MILAN LENUCI (1894.-1924.) : u povodu 170-e obljetnice rođenja. Pozdravnu riječ održat će doc. dr. sc. Borka Bobovec, upraviteljica Muzeja, a zaključnu riječ akademik Andrija Mutnjaković, voditelj Muzeja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <img alt="" src="/files/images/2019/ml_1.JPG" style="width: 432px; height: 446px;" /><img alt="" src="/files/images/2019/ml_2.JPG" style="width: 432px; height: 422px;" /></p>

Hvarski ribari i brodograditelji u Novome svijetu

<div> Otvorenje izložbe &quot;Hvarski ribari i brodograditelji u Novome svijetu&quot; održat će se u srijedu, 31. srpnja 2019. u 21 sat, u Muzeju Staroga Grada na otoku Hvaru. Izložba je posvećena hvarskim ribarima i brodograditeljima koji su ostavili trag na svjetskoj razini, a bit će otvorena do 30. rujna 2019.&nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ribarske priče o vječnoj borbi čovjeka i mora utkane su u svaku poru njihovih potomaka. U ovom nesigurnom poslu, koji je othranio hvarske obitelji na dalekim oceanima, izgubljeni su brojni životi. Unatoč nedostatku formalnog obrazovanja, bili su vrsni u plovidbi, a hvarski brodograditelji i u izgradnji brodova. Nalazimo ih u najvećem broju na pacifičkoj obali Sjedinjenih Američkih Država i na Novom Zelandu, te nekolicinu u Meksičkom zaljevu i u Australiji.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Fascinantni su podaci da je Peratrovich Island na Aljasci dobio ime po Hvaraninu, da je prva Europljanka rođena na kalifornijskom otoku Catalina bila malena Ruth, pripadnica hvarske obitelji Maricich, a da je najvećeg tunolovca na svijetu izgradio Starograđanin Martin Petrich 1949. godine u Tacomi (Washington).</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autorica izložbe je Branka Bezić Filipović, voditeljica splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika, dok je autor postava izložbe splitski umjetnik Viktor Popović, s kojim Muzej Staroga Grada surađuje dugi niz godina.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vi&scaron;e o izložbi pročitajte na: <a href="https://msg.hr/">https://msg.hr/</a></div>

Projekcija filma: Nasljeđe / Tumačenje vlastite povijesti: film o Slavomiru Drinkoviću

<div> Muzej općine Jelsa&nbsp; u suradnji s Kinom Mediteran Jelsa organizira u utorak 30.7. 2019. u 21.30 sati u ljetnom kinu Jelsa projekcija filma o kiparu Slavomiru Drinkoviću. Film je snimila njegova studentica Ana Mu&scaron;ćet čiji je naslov &quot;Nasljeđe / Tumačenje vlastite povijesti: film o Slavomiru Drinkoviću&quot;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O filmu:</strong></div> <div> Razgovor s kiparom Slavomirom Drinkovićem, zabilježen 27. svibnja 2016. godine u području Bilogore osnova je filma Ane Mu&scaron;ćet, koji je nastao kao poku&scaron;aj u traženju odgovora o vlastitoj povijesti. Odgovarajući na unaprijed pripremljena pitanja, Drinković pripovijeda o svom umjetničkom, ali i životnom putu, otvoreno promi&scaron;ljajući vrijeme i prilike u kojima živimo. Izloživ&scaron;i se razmi&scaron;ljanju o napravljenom, kroz vizuru svojih početaka na otoku Hvaru, Drinković odgovor pronalazi upravo u roditeljima i precima. Dva mjeseca kasnije, u srpnju, u svojoj rodnoj Jelsi, pokazat će izbor radova nastalih od 1974. do 2016. &ldquo;Je&scaron;onska&rdquo; je Drinkovićeva posljednja izložba koju je za života realizirao.&nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O autorici filma:</strong></div> <div> Ana Mu&scaron;ćet magistrirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti, u klasi prof. Slavomira Drinkovića s pohvalom Summa Cum Laude 2016. godine. Godine 2010. magistrirala je pri Odsjeku za kroatistiku i rusistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dobitnica je nekoliko stipendija za izvrsnost, finalistica Essl Art Award nagrade za 2015. godinu, dobitnica Posebne rektorove nagrade te dvije Dekanove nagrade za uspje&scaron;nost u radu. Za rad Na promjenu zraka nagrađena je II. Nagradom za slobodu na VII. po redu Passion for Freedom festivalu u Londonu, od strane stručnog žirija, predvođenog američkim umjetnikom Geryjem Hillom. Radi iste nagrade Sveučili&scaron;te je Ani Mu&scaron;ćet dodijelilo Posebno priznanje za ostvarenje od međunarodne važnosti. Istoimena izložba nagrađena je 2016. godine Rektorovom nagradom za individualni umjetnički rad, a HRT je o njoj prethodno snimio emisiju Trikultura. Godine 2016. dobitnica je stipendije nizozemskog Woman Education Funda te Grand Prixa na 25. slavonskom biennalu, kao i Nagrade publike za isti rad u 2017. godini. U 2019. godini Mu&scaron;ćet je s Leonidom Kovač realizirala grafički roman o slikarici Nasti Rojc, u izdanju Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. U svibnju ove godine njena samostalna izložba Zastave pokazana je u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti. U lipnju ove godine u Frankfurtu je otvorena skupna izložba hrvatskih suvremenih umjetnika, koji će do listopada 2019. prezentirati Republiku Hrvatsku u Europskoj Uniji. Izložbu u organizaciji Europske sredi&scaron;nje banke kurirala je kustosica Britta Von Camphausen. Radovi joj se nalaze u zbirkama suvremene umjetnosti u Galeriji umjetnina u Splitu i Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku. Vi&scaron;e o radu Ane Mu&scaron;ćet, potražite na web stranici umjetnice.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Oblikovanje vizuala:</strong></div> <div> Vizual projekta dizajnera je Damir Gamulina.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vi&scaron;e informacija o programima Muzeja i Kina Mediteran Jelsa pogledajte na facebook stranicama Muzej općine Jelsa / Jelsa Municipal Museum i Kino Mediteran Jelsa.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Marija Plenković, ravnateljica</div> <div> Muzej općine Jelsa</div> <div> Jelsa 477</div> <div> 21465 Jelsa</div> <div> +385 (0)21 761 112</div>

Staklene svjetiljke kroz vrijeme - staklene svjetiljke u Hrvatskoj od 1. do 19. stoljeća

<p> Otvorenje izložbe &bdquo;Staklene svjetiljke kroz vrijeme - staklene svjetiljke u Hrvatskoj od 1. do 19. stoljeća&ldquo; održat će se u ponedjeljak, 29. srpnja 2019. u 20 sati u izložbenom prostoru Muzeja hrvatskih arheolo&scaron;kih spomenika. Riječ je o gostujućoj izložbi Muzeja antičkog stakla u Zadru&nbsp;u kojoj sudjeluju 10 muzeja iz cijele Hrvatske ustupanjem građe iz vlastitih fundusa.</p> <p> Izložba &bdquo;Staklene svjetiljke kroz vrijeme&ldquo; obuhvaća pregled tipolo&scaron;ki vrlo raznolikih svjetiljki koje su u rasponu od 1. do 19. stoljeća bile u opticaju na &scaron;irem prostoru Hrvatske. Ukupno trideset cjelovitih ili rekonstruiranih primjeraka, te dvostruko veći broj fragmenata u kojima se također raspoznaju tipolo&scaron;ki jedinstvene svjetiljke, prikupljeni su u cilju prezentacije vizualno atraktivne teme osvjetljavanja prostora u pro&scaron;losti, s naglaskom na raznim oblicima nosača, visećim metalnim držačima (polikandilima) i srodnim nosačima koji su proiza&scaron;li iz čovjekove potrebe za preno&scaron;enjem svjetla u skladu sa svakodnevnim aktivnostima.</p> <p> Autori izložbe su dr. sc. Vedrana Jović Gazić i dr. sc. Berislav &Scaron;tefanac iz Muzeja antičkog stakla u Zadru.&nbsp; Organizatori izložbe su Muzej hrvatskih arheolo&scaron;kih spomenika i Muzej antičkog stakla u Zadru.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba se može pogledati do 30. listopada 2019.</p> <p> (MHAS)</p> <p> &nbsp;</p>

Šareni svijet Spačeka

<p> U petak 26.srpnja u 19 sati u Samoborskom muzeju otvara se izložba &bdquo;&Scaron;areni svijet Spačeka&ldquo; slovenske umjetnice Nata&scaron;e Gregorič.</p> <p> Izložba koja se održava neposredno uoči 23.svjetskog susreta Spačeka bit će otvorena do 21. kolovoza 2019. godine.</p> <p> <img alt="" src="/files/images/2019/2019_Samoborski-muzej_Spa%C4%8Dek.jpg" style="width: 453px; height: 453px;" /></p> <p> &nbsp;</p>

Eugen Varzić / Ludus

<p> U petak 26. srpnja u 19 sati&nbsp;u&nbsp;Likovnom salonu &ldquo;Vladimir Becić&rdquo;&nbsp;Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda otvara se izložba&nbsp;&ldquo;Ludus&rdquo; hrvatskog akademskog umjetnika&nbsp;Eugena Varzića.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Putujuća izložba je započela u umjetnikovom rodnom Đakovu u sklopu ovogodi&scaron;nje Noći muzeja, nastavila se izložbom u Zagrebu u svibnju ove godine, u prvoj polovici srpnja izložba je gostovala u &Scaron;ibeniku, u Slavonskom Brodu izložba će boraviti sve do početka rujna, potom putuje u Motovun, a godinu zavr&scaron;ava gostovanjem u Pakracu. Postav izložbe se mijenja od izložbe do izložbe ovisno o prostornim mogućnostima galerije i muzeja, no ujedno i stalno nadopunjuje novonastalim radovima koji nastanu u periodu između dvije izložbe. Tako da će Brođani prvi imati priliku vidjeti radove koji predstavljaju dio mini-ciklusa od ukupno tri rada: &ldquo;Bosna&rdquo;, &ldquo;Srbija&rdquo; i &ldquo;Hrvatska&rdquo; s tim da je Hrvatska jo&scaron; u procesu nastajanja. Riječ je o tzv. prijelaznim slikama koje su poveznica ranijeg ciklusa i tek predstojećeg ciklusa te označavaju transformaciju i rađanje nečeg novog u umjetnikovom radu.</p> <p> Nakon izlaganja na eminentnim žiriranim bijenalnim i trijenalnim izložbama poput 4. bijenala slikarstva u HDLU, 18. triennala hrvatskog slikarstva Plavi salon u Zadru i 8. hrvatskog triennala akvarela u Slavonskom Brodu, Eugen Varzić se predstavlja samostalnom izložbom u Slavonskom Brodu na kojoj će posjetitelji moći pogledati između 15 i 20 radova iz recentnog ciklusa &ldquo;Ludus&rdquo;. Slikarstvo Eugena Varzića obilježeno je kontinuiranim istraživanjem, eksperimentiranjem i razvojem. Nerv koji uvijek propituje, te tjera i gura umjetnika prema naprijed rezultirao je novim radovima objedinjenim pod nazivom Ludus. Ime karakterizira osjećaj prisutan prilikom stvaranja &ndash; trenutka unutar kojeg je slikarstvo Eugena Varzića doseglo stupanj kada slikanje postaje užitak, a igra proces u vremenu. Tematsko područje i dalje ostaje isto &ndash; svijet figuracije s motivima ljudskog lika u formi portreta ili autoportreta, no pristup u obradi motiva i sadržaja se značajno mijenja. Svaka slika postaje slika-koncept, te svojom snagom može stajati samostalno u prostoru, neovisno od drugih djela nastalih u istom periodu. Svaka slika je istovremeno traganje, propitkivanje i zauzimanje stava.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će biti otvorena do 4. rujna 2019. godine.</p> <p> (GUGSB)</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Gordana Majnarić / Šufitpuppen

<p> U petak 26. srpnja s početkom u 21 sat, otvara se izložba Gordane Majnarić &quot;&Scaron;ufitpuppen&quot; u Muzeju Lapidarium u Novigradu.</p> <p> &bdquo;Izložba ima retrospektivan karakter i prezentira dio mojih eksponata Kuće lutaka izabranih metodom &#39;Curator &amp; artist choice&#39; s namjerom da vizualizira dio postojećeg ambijentalnog postava &#39;lutaka&#39; u istoimenoj kući u istarskom selu Gajani. Izložba u Muzeju Lapidarium je neuobičajena za Kuću lutaka. Osim replike u Ashevillu, u Sjevernoj Karolini (SAD), izložba po prvi put u ovakvom obliku gostuje, odnosno, prezentira se i prikazuje u Hrvatskoj.</p> <p> Cjelokupan fundus mojih radova uključujući crteže, slike, objekte i instalacije u prostoru, ove potonje su, uvjetovano prilikama, &quot;ekspandirale&quot; i u vrt, modificirajući ga u &quot;dvori&scaron;te ruina i skulptura&quot; koje se nalazi u Kući lutaka. To usprkos činjenici &scaron;to pola stoljeća živim u Beču kao sastavni dio urbane sredine ne prekidajući svoj konceptualni &#39;work in progress&#39; i umjetnički rad s kulturno-edukacijskim-ekolo&scaron;kim angažmanom započetim davnih 1980-ih godina na relaciji &#39;Tu i tamo&#39;, a zapravo konzekventno &#39;Sa sobom i putnom torbom kao suputnicom&#39;, nikad ne sumnjajući u Vremeplov i dosljedno citirajući sebe, tj. svoj kredo: &#39;Ja se ne borim za bolju budućnost. Ja se borim protiv pogre&scaron;ne stvarnosti.&#39;&ldquo; (Gordana Majnarić &amp; Jerica Ziherl)</p> <p> Izložba će biti otvorena do 13. kolovoza 2019. godine.</p> <p> (<a href="http://www.muzej-lapidarium.hr/sufitpuppen/?fbclid=IwAR2PYH5kYIf0wfU9ian4uK--4fgjEUOE3CJjfiH6YnhKKNmv9u6NfTvd6Sw">Muzej-Museo Lapidarium</a>)</p> <p> &nbsp;</p>

Pomorac i ocean - izložba Sunčice Kuzmanić

<p> U četvrtak 25.srpnja s početkom u 20 sati u hrvatskom pomorskom muzeju Split otvorit će se izložba radova Sunčice Kuzmanić &bdquo;Pomorac i ocean&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &bdquo;Sunčicu Kuzmanić zasigurno privlači životvornost i simbolika pomoraca, ba&scaron; kao i libido vjetra, mora i plovidbe i to one plovidbe u kojoj se traga za nepoznatim i za adrenalinom pustolovine, a zasigurno, u konačnici, i za samim sobom, za postizanjem mira i spokoja na spasonosnim obalama neke vlastite Itake. Odatle i ideja za realizaciju projekta &bdquo;Mornar i ocean&ldquo;. Ni&scaron;ta neobično za umjetnicu koja u svom umjetničkom radu voli igru i česte odmake, pomake i mijene, isto tako ne i bez razloga u njezinu propitkivanju dubljih razina smisla.</p> <p> Plovidba morem uvijek je vezana uz avanturu i uz izloženost pogibelji koja proizlazi iz promi&scaron;ljanja mora kao simbola nesvjesnih energija bezobličnih sila du&scaron;a te tajnovitih i nepoznatih motivacija.<br /> Ali ploviti znači isto &scaron;to i tragati. U tom smislu plovidba je potraga za novim iskustvima mnogo vi&scaron;e i prije negoli za pukom promjenom mjesta; ona izražava duboku želju za unutra&scaron;njim mijenama onoga koji plovi i uvijek je, ili ako ne ba&scaron; uvijek, a ono počesto, motivirana spoznajnim i duhovnim potrebama ili naprosto materijalnim razlozima koji pojedinca pokreću u nove izazove.<br /> Svoju ponesenost neukrotivom energijom i libidom vjetra i nepredvidljivom, ali iznimno potentnom snagom mora, kao i uzbuđenjem pustolovine (plovidbe) koja je u tijeku, Sunčica suvislo prenosi i ugrađuje u slike koje su pred nama. Ona to ne čini hladno, analitički trijezno i racionalno, čini to s poetskom proživljeno&scaron;ću i metaforičkim jezikom koji sav govori buja dubokom simbolikom.<br /> Tako njeni pomorci, mornari, brodograđevni strojari, pomorski kapetani &ndash; motivi slikarskog veselja iznjedrenog iz antejske veze s primorskim zavičajnim ambijentom &ndash; koja će njezinu slikarsku erudiciju i elevaciju / polet plemeniti iznimno čvrstim, koherentnim, gustim, hermetičnim iskazom; žive u aktualnim dnevničkim zapisima svoj vlastiti stvarni život. No, promaknuti u zasanjene arhetipske obrasce (vizije) postaju simboli općenitih ljudskih stanja i zadatosti i svevremenski znakovi duhovnog, a ne fizičkog čovjekova trajanja i djelovanja.</p> <p> Vi&scaron;e negoli priče o moru, o brodovima i mornarima ili o zgodnim kadetima i kapetanima, Sunčine slike su priče o stanjima ljudske du&scaron;e, one su odrazi osamljenosti, neispunjenih želja, čežnje i uskraćenih ljubavi i neostvarenih ili nikada do kraja ostvarenih nada, koje su neprolazne, uvijek ponovljive, vječne... Sudbine ljudi vezanih uz plovidbu i more bile su iste ili vrlo slične i kada se plovilo na jedra, i kada se plovilo parobrodima, a iste su i danas kad se plovi na atomski pogon. Akteri neumitno prolaze i nestaju s pozornice života, no arhetipska stanja ostaju i prerastaju u mitove, a mitovi sjedinjeni i sučeljeni u mediju mora / oceana postaju neuni&scaron;tivim sedimetima života uzmorja, ali i života općenito. &ldquo;</p> <p> (HPMS)</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Ida Blažičko / Zore i vihori

<p> U četvrtak, 25.srpnja 2019. godine u 21 sat u Zavičajnom muzeju Vesne Parun na otoku Zlarinu otvara se izložba pod nazivom &bdquo;Zore i vihori&ldquo; Ide Blažičko, jedne od najzapaženijih imena hrvatske suvremene scene.</p> <p> Izložba mlade suvremene zagrebačke kiparice Ide Blažičko obuhvaća ambijentalni postav skulpture u vanjski prostor atrija kojom ostvaruje poetičan dijalog između promjenjive forme organskog porijekla i&nbsp; mediteranskog okruženja.</p> <p> Ida Blažičko prisutna je na hrvatskoj likovnoj sceni od 2006. godine, a prepoznatljiva je po &bdquo;biomimetičkim&ldquo; skulpturama monumentalnih dimenzija, krhkih materijala i biomorfne motivike izvedenih u javnom prostoru poglavito od tekstila, povezanih umjesto naslova ili obja&scaron;njenja s poetskim slikama haiku poezije.</p> <p> <a href="http://www.idablazicko.com/">Ida Blažičko&nbsp;</a>(1985., Zagreb) nakon zavr&scaron;ene Klasične gimnazije, diplomirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2007., a tijekom studija boravila na Indiana University of Pennsylvania, SAD. Na Kineskoj akademiji umjetnosti u Hangzhou, gdje je i gostujući profesor, doktorirala je s disertacijom na temu&nbsp;Sustainable Public Art: Re-creating Urban Environment&nbsp;(2012.). Izlagala je navi&scaron;e od četrdeset skupnih i osamnaest samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu. U javnim prostorima realizirala je skulpture od čelika&nbsp;Vjetar&nbsp;(&Scaron;angaj, 2011.),&nbsp;Vjetar II&nbsp;(Hangzhou, 2012.) i&nbsp;Kakva ti&scaron;ina &ndash; u pećinu ponire zrika cicada (San Vito al Tagliamento, 2017.) za koju je osvojila 1. nagradu&nbsp;Premio in Sesto. Na Akademiji likovnih umjetnosti doktorirala je s disertacijom&nbsp;Biomimetika u službi umjetnosti&nbsp;(2016.). Tijekom 2017.boravi na umjetničkoj rezidenciji Cité Internationale des Arts u Parizu te izlaže ambijentalnu skulpturu&nbsp;Blossoms&nbsp;u javnom prostoru, a&nbsp; 2018. sudjeluje na Biennalu suvremene tekstilne umjetnosti Contextileu Guimar&atilde;esu, Portugal. Dopredsjednica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) u Zagrebu i docentica na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti.</p> <p> (TZ Zlarin)</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Zagreb-Grad. Ljudi.Život.

<p> &nbsp;U četvrtak, 25. srpnja 2019. u 20 sati, u Muzeju grada Zagreba bit će otvorena izložba iz fundusa Muzeja grada Zagreba naslova &quot;Zagreb / Grad. Ljudi. Život.&quot;</p> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba predstavlja tek jedan segment života Zagreba i njegovih stanovnika, prema izboru likovnih prikaza grada i portreta znanih i manje poznatih Zagrepčana iz Zbirke slikarstva, grafike i primijenjene grafike Muzeja grada Zagreba koja vi&scaron;estruko svjedoči o kulturno-povijesnoj ba&scaron;tini grada.</div> <div> &nbsp;</div>