PRIVREMENA OBUSTAVA VODSTAVA

Poštovani posjetitelji, u prostoru stalnog postava Muzeja istovremeno može biti prisutno 50 osoba uz obavezno pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera i posebnih preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Zbog epidemioloških mjera do 21. prosinca 2020. ne održavaju se predavanja u Planetariju i Demonstracijskom kabinetu Nikole Tesle ni vodstva u Rudniku.

Izložba "Baština međunarodne suradnje: afrički i azijski radovi hrvatskih arhitekata" u Društvu arhitekata Zagreba

<p> Izložba &bdquo;Ba&scaron;tina međunarodne suradnje: afrički i azijski radovi hrvatskih arhitekata&ldquo; otvara se u ponedjeljak, 30. studenog, u prostorijama Dru&scaron;tva arhitekata Zagreba. Na otvorenju u 18.30 h moći će se čuti vi&scaron;e o modernističkoj arhitekturi pro&scaron;loga stoljeća i njenom nasljeđu uz opu&scaron;teni razgovor sa stručnjacima: Lukasz Stanek, Vladimir Kulić (jedan od autora izložbe jugoslavenske arhitekture u MoMi), Charles Kofi Bosumprah (mladi arhitekt iz Gane, &bdquo;nasljednik&ldquo; Johna Owusua Adda), Tvrtko Jakovina i Nikolina Jelavić Mitrović te Rasselas Lakew, etiopski režiser koji snima dokumentarac o izgradnji Etiopije za vrijeme Haila Selassija.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Djelovanje hrvatskih arhitekata u inozemstvu odvijalo se, i jo&scaron; se uvijek odvija, divergentno, kako u prostornom, tako i u organizacijskom smislu. Izdvajanje teritorija afričkih i azijskih zemalja kao područja njegove konvergencije u bitnoj je mjeri rezultat vanjske politike socijalističke Jugoslavije vođene idejom nesvrstavanja.</p> <p> Istovremeno, riječ je o dinamičnoj platformi raznorodnih aktera na građevinskom trži&scaron;tu mladih, netom emancipiranih nacija čijem očekivanom suverenom razvoju arhitektura nudi vizije s vlastitih pozicija. Karakter arhitektonskih praksi koje se pojavljuju unutar takve koncepcije &bdquo;Trećega svijeta&ldquo; stoga je izrazito heterogen. S ekonomskog je stajali&scaron;ta moguće diferencirati skalu od gospodarski značajnih, do sasvim individualnih poslovnih, pa i migracijskih poduhvata. Iz perspektive neposrednih radnih okolnosti najizraženija je opreka u mjestu izrade projekata pri čemu se određena dokumentacija &bdquo;izvozi&ldquo; iz hrvatskih biroa, dok druga nastaje temeljem vi&scaron;egodi&scaron;njeg rada u međunarodnom okruženju stručnjaka na samoj lokaciji.</p> <p> Uvid u relevantne afričke i azijske radove hrvatskih arhitekata ostvaruje se kroz deset prikaza prostorno i sadržajno različitih tematskih cjelina. Sadržaj postava ujedno je i odraz varijabilnosti sadržane u prirodi njima pripadajućih modaliteta djelovanja.</p> <p> - Mojca Smode Cvitanović</p> <p> &nbsp;</p> <p> U okviru projekta &ldquo;Pametniji grad&rdquo; ova se izložba savr&scaron;eno uklapa ispreplićući materijalnu i nematerijalnu ba&scaron;tinu, povezuje hrvatsko i svjetsko arhitektonsko i graditeljsko naslijeđe te kontekstualizira opći cilj - da participativnom i skupnom energijom zajedni&scaron;tva i razmjene istražimo različite mogućnosti resursnosti grada.<br /> &nbsp;</p> <p> Pametniji grad je vi&scaron;egodi&scaron;nji program Bacača Sjenki koji se bavi gradom kao resursom zajednice. U okviru navedenog programa promičemo i povezujemo hrvatsko i svjetsko arhitektonsko i graditeljsko naslijeđe, ispreplićemo materijalnu i nematerijalnu ba&scaron;tinu, stalno kontekstualizirajući projekt povijesnim, znanstvenim, kulturnim i općedru&scaron;tvenim temama i sadržajima koje obrađujemo u suradnji sa zainteresiranom lokalnim zajednicama i brojnim međunarodnim stručnjacima.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će trajati do srijede, 16. prosinca 2020., ma moći će se pogledati u radnom vremenu galerije: od utorka do petka od 11h do 18h te subotom do 10h do 13h.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Donacije projektu: Ministarstvo kulture i medija te Ured za kulturu grada Zagreba</p> <p> Donacije Bacačima Sjenki: Nacionalna Zaklada za razvoj civilnog dru&scaron;tva, Zaklada kultura Nova</p> <p> Pokroviteljstvo izložbe: ArsKopija</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Nin i novac - povijest kroz numizmatičke nalaze iz Nina od antike do novog vijeka

<p> U ponedjeljak 30. studenog u 13 sati otvorit će se izložba&nbsp;<strong>Nin i novac - povijest kroz numizmatičke nalaze iz Nina od antike do novog vijeka</strong> Arheolo&scaron;kog muzeja Zadar - Muzej grada Nina. Prijenos otvorenja može se pratiti uživo putem <a href="https://www.facebook.com/amzd.hr"><span style="color:#009ee3;">Facebook stranice muzeja</span></a>.</p> <p> Iako je novac jedan od najmanjih arheolo&scaron;kih nalaza, pruža veliku količinu informacija o raznim aspektima ljudskog života i time uvelike nadilazi svoje isključivo ekonomske funkcije. Izložbom &bdquo;Nin i novac: povijest kroz numizmatičke nalaze iz Nina od antike do novog vijeka&ldquo; obuhvaćen je raznovrstan novac iz dugog vremenskog raspona, &scaron;to je omogućilo da se obrade različite teme iz pro&scaron;losti. Novac pronađen u Ninu svjedoči o bogatom nasljeđu rimske civilizacije i dugoj vladavini Mletačke Republike istočnom obalom Jadrana. Kroz novac je Nin povezan s karolin&scaron;kom Europom i dionik gospodarskog procvata gradova u 13. i 14. stoljeću. Izložbom su dotaknuta važna povijesna zbivanja, ali i svakodnevni život dobrostojećeg Hrvata iz Nina u 9. stoljeću, čime se zaokružuje repertoar tema obrađenih analizom novca iz različitih razdoblja, prostora i novčanih sustava.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Granice - između reda i kaosa

<p> U sklopu programa <strong>Rijeka 2020 &ndash; Europska prijestolnica kulture</strong>, programskog pravca Doba moći &ndash; Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka u ponedjeljak 30. studenoga otvara <strong>online izložbu &bdquo;Granice - između reda i kaosa&ldquo;</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autori izložbe su Marko Badurina, Margita Cvijetinović, Ana Golja, Vana Gović, Tamara Mataija, Nik&scaron;a Mende&scaron;, Ivo Mileusnić, Tea Perinčić, Ivana &Scaron;arić Žic, Jasna Ujčić Grudenić, dizajn potpisuju Sanjin Kunić i Nikolina Radić &Scaron;tivić, a on-line postav Digital expirience.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;Granice &ndash; između reda i kaosa&ldquo; problematizira granice &ndash; one stvarne, one koje sami sebi namećemo ili one koje nam nameće okolina, način života, tradicija... Iako postoje i onda kad na njih ne obraćamo pozornost vjerujemo da je &ldquo;novo normalno&ldquo; uzrokovano pandemijom bolesti COVID-19 svima nama osvijestilo i neke granice o kojima dosad nismo razmi&scaron;ljali. Iako isprva zami&scaron;ljena na tri lokacije &ndash; u Guvernerovoj palači te dislociranim zbirkama u Kastvu i Lipi, izložba &bdquo;Granice &ndash; između reda i kaosa&ldquo; nai&scaron;la je na &ldquo;granice&ldquo; koje je nametnula pandemija te će biti predstavljena u virtualnom obliku.<br /> Svjesni smo da sve &scaron;to postoji teži omeđenju odnosno postavljanju granica. Generira li granica red ili kaos, je li ona nužnost ili ne&scaron;to čijem ukidanju želimo i trebamo težiti? Gdje prestaje red i počinje kaos? I niz drugih pitanja bez konačna odgovora potaknut će i vas na razmi&scaron;ljanje u &ndash; okolnostima nametnutom &ndash; virtualnom posjetu na&scaron;oj izložbi. Pozivamo vas da putem internetske adrese&nbsp;<a href="http://granice.ppmhp.hr/?fbclid=IwAR1NVCzGt_iIrR6fJY_PhhRzhLVN_sFH1McUU-LFk7iN3_FEVv-aj8I8Zos" role="link" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">http://granice.ppmhp.hr/</span></a>&nbsp;posjetite izložbu i zajedno s nama preispitate svoju percepciju granica.</p> <p> &nbsp;</p>

Adventske radionice u Muzeju grada Zagreba

NA_CM_zv

Tvornice i radnici u fokusu fotografa

<p> Izložba će se održati u sklopu participativnog projekta &#39;&#39;Zajednički fotografski narativi&rdquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Nakon dionice posvećene fotografskim časopisima, sudionici istraživačke platforme &quot;Zajednički fotografski narativi&quot; usmjerili su svoja istraživanja na načine kako je fotografija prikazivala procese rada u industriji kao jednoj od najznačajnijih pokretača poslijeratnog razvoja u Jugoslaviji. Bilo je to važno političko pitanje koje se rje&scaron;avalo istodobno s intenzivnom migracijom stanovni&scaron;tva iz ruralnih krajeva u gradove i ekstenzivnim zapo&scaron;ljavanjem u različitim privrednim granama, kako bi se pokrenula modernizacija zemlje i razvoj njezine ekonomije. Mnoge su tvornice relativno rano počele objavljivati tvorničke novine i razne druge vrste publikacija, a brojni poznati ili posve nepoznati (pa i nepotpisani) fotografi snimali su izgradnju ne samo novih postrojenja nego i samih proizvodnih pogona, ili pak portrete članova tvorničkih kolektiva koji izgledaju poput obiteljskih fotografija. Brojni će lokalni fotoreporteri, usredotočeni na snimanje radnika u pogonima, ali i pri izlasku iz tvorničkih kompleksa, evocirati razne faze rada u svojim fotografijama. Pojedini će pozorno odabranom perspektivom naglasiti prostorne odnose, ili pak neku vrstu digniteta strojeva kao ključnih elemenata ne samo radnog procesa, nego i posredovanja određene ideje putem fotografije.<br /> Razvitak ne samo proizvodnje nego i tiskarskih tehnika, omogućili su fotografima da znatno sudjeluju u pogledu na svijet, a same fotografije danas ilustriraju brojne okolnosti koje je u području rada i industrijalizacije potrebno raspraviti. Upravo stoga, suradnici Zajedničkih fotografskih narativa istražili su publikacije i novine posvećene ovom području te izabrali i prikazali relevantne primjere.</p> <p> &nbsp;</p> <p align="center"> &nbsp;</p> <p> Suradnici na projektu:</p> <p> Tea Hatadi, Gradski muzej Križevci, Križevci<br /> Ante Orlović, samostalni istraživač, Zadar<br /> Valentina Rado&scaron;, Muzej likovnih umjetnosti, Osijek<br /> Darko &Scaron;imičić, Institut Tomislav Gotovac, Zagreb<br /> Tanja &Scaron;poljar, Atelieri Koprivnica, Koprivnica<br /> Lucija &Scaron;vob, Kreativni kolektiv Kombinat, Rijeka<br /> Alma Trauber, Gradska galerija Striegl, Sisak<br /> &nbsp;</p> <p> Voditeljica projekta: Sandra Križić Roban, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb<br /> &nbsp;</p> <p> Projekt financira Zaklada Kultura nova.<br /> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Napomena uz novonastupljene mjere Stožera civilne za&scaron;tite RH:</strong></p> <p> <strong>U prostoru Gradske galerije Striegl može boraviti istovremeno maksimalno 25 osoba, moguće je održavati potrebnu&nbsp;distancu, a dezinfekcijska sredstva i druge higijenske potrep&scaron;tine su osigurane.&nbsp;Sukladno mjerama, potrebno je nositi za&scaron;titne maske.&nbsp;</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Izložba i predavanje u sklopu projekta Zajednički fotografski narativi / Tvornice i radnici u fokusu fotografa

<p> Otvorenje izložbe <em><strong>Tvornice i radnici u fokusu fotografa</strong></em><br /> <strong>Gradska galerija Striegl</strong><br /> <strong><strong>27. 11. 2020. u 19.00 sati</strong></strong><br /> Izložba će ostati otvorena <strong>do 31. 12. 2020.&nbsp;</strong><br /> Radno vrijeme galerije:&nbsp;utorak&nbsp;&ndash; subota, 11.00 &ndash;&nbsp;18.00&nbsp;sati Nakon dionice posvećene fotografskim časopisima, sudionici istraživačke platforme <em>Zajednički fotografski narativi</em> usmjerili su svoja istraživanja na načine kako je fotografija prikazivala procese rada u industriji kao jednoj od najznačajnijih pokretača poslijeratnog razvoja u Jugoslaviji. Bilo je to važno političko pitanje koje se rje&scaron;avalo istodobno s intenzivnom migracijom stanovni&scaron;tva iz ruralnih krajeva u gradove i ekstenzivnim zapo&scaron;ljavanjem u različitim privrednim granama, kako bi se pokrenula modernizacija zemlje i razvoj njezine ekonomije.&nbsp;Mnoge su tvornice relativno rano počele objavljivati tvorničke novine i razne druge vrste publikacija, a brojni poznati ili posve nepoznati (pa i nepotpisani) fotografi snimali su izgradnju ne samo novih postrojenja nego i samih proizvodnih pogona, ili pak portrete članova tvorničkih kolektiva koji izgledaju poput obiteljskih fotografija.&nbsp;Brojni će lokalni fotoreporteri, usredotočeni na snimanje radnika u pogonima, ali i pri izlasku iz tvorničkih kompleksa, evocirati razne faze rada u svojim fotografijama. Pojedini će pozorno odabranom perspektivom naglasiti prostorne odnose, ili pak neku vrstu digniteta strojeva kao ključnih elemenata ne samo radnog procesa, nego i posredovanja određene ideje putem fotografije.&nbsp;<br /> Razvitak ne samo proizvodnje nego i tiskarskih tehnika, omogućili su fotografima da znatno sudjeluju u pogledu na svijet, a same fotografije danas ilustriraju brojne okolnosti koje je u području rada i industrijalizacije potrebno raspraviti. Upravo stoga, suradnici <em>Zajedničkih fotografskih narativa</em> istražili su publikacije i novine posvećene ovom području te izabrali i prikazali relevantne primjere.<br /> <br /> <br /> Predavanje <em><strong>Specijalizirani foto-časopisi: neki aspekti hrvatske međuratne fotografije</strong></em><br /> <strong><strong>dr. sc. Ana &Scaron;eparović</strong></strong>, Leksikografski zavod Miroslav Krleža<br /> <strong>Gradska galerija Striegl</strong><br /> <strong>27. 11. 2020. u 17.00 sati</strong><br /> Od samog izuma fotografije, revije posvećene fotografskoj tehnologiji i umjetnosti imale su za cilj učiniti fotografsko umijeće dostupnijim &scaron;to je moguće &scaron;iroj populaciji, &scaron;to govori o izrazitoj demokratičnosti samoga medija. Na prostoru dana&scaron;nje Hrvatske foto-časopisi javljaju se tijekom međuraća, u okvirima onda&scaron;nje Kraljevine SHS/Jugoslavije. Usporedba količine specijaliziranih časopisa koji su izlazili na području Hrvatske &ndash; devet, s brojem foto-revija koje su izlazile na ostatku jugoslavenskoga prostora &ndash; četiri, upućuje na priličnu agilnost i dinamičnost hrvatske fotografske scene u odnosu na ostatak jugoslavenskoga prostora. U predavanju će se donijeti pregled svih hrvatskih međuratnih foto-časopisa, od prvoga <em>Foto-rekord</em> koji je izlazio u Zagrebu između 1921. i 1922., i to kroz prizmu sukoba na fotografskoj sceni. Naime, stroga podijeljenost časopisa na amaterske i profesionalne, ovisno o tome kome su upućene &ndash; fotografima amaterima (<em>Fotografski vjesnik</em>, Zagreb, 1926&ndash;1927; <em>Foto revija</em>, Zagreb 1932&ndash;1941; <em>Galerija</em>, Ivanec, 1933&ndash;1934;<em> Savremena fotografija</em>, Zagreb, 1940&ndash;1941; <em>Foto pregled svjetske foto&scaron;tampe</em>, Zagreb, 1941) odnosno profesionalnim fotografima (<em>Fotograf</em>, Osijek, 1926; <em>Fotograf</em>, Zagreb, 1928&ndash;1936; <em>Jugoslovenske foto novine</em>, Zagreb 1936) govori o snažnoj razjedinjenosti scene na profesionalce i amatere, a pažljivo i&scaron;čitavanje stranica revija upućuje i na polarizacije kako među samim profesionalcima, tako i među amaterima, a u čijoj su podlozi razne interesne sfere.</p> <p> &nbsp;</p>

Izložba povodom 95. godišnjice čakovečkog skladatelja Ljuboslava Ljube Kuntarića / Falat zemlje šteri ima duđu...

<p> Sa svrhom upoznavanja stručnjaka i &scaron;ire javnosti s jo&scaron; jednom Memorijalnom zbirkom, Muzej Međimurja Čakovec će u Izložbenom salonu&nbsp;od 27. studenoga 2020. do 31. siječnja 2021.&nbsp;predstaviti veliku tematsku izložbu materijalne ostav&scaron;tine iz fundusa&nbsp;<em><strong>Memorijalne zbirke Ljubo Kuntarić</strong></em><strong>.</strong>&nbsp;Upravo će se njome obilježiti 95. godi&scaron;njica rođenja jednog od na&scaron;ih najpriznatijih Međimuraca&nbsp;Ljuboslava Ljube Kuntarića - proslavljenog glazbenika, skladatelja, inženjera hidrogradnje te laureata brojnih nagrada i priznanja s područja glazbene kulture.</p> <p> Tematska izložba koja nosi naziv&nbsp;<em><strong>Falat zemlje &scaron;teri ima du&scaron;u...</strong></em>&nbsp;predstavlja vrijednu kulturnu ba&scaron;tinu druge polovice 20. i prve polovice 21. stoljeća. U prenesenom značenju njome je okarakteriziran njegov duh, svestranost, predanost, umjetnički karakter, golema marljivosti u projektiranju i skladanju uz neprestano pomicanje vlastitih granica te materijalna ostav&scaron;tina koja je temelj spomenutog. Imao je izniman talent za koji je osjećao da ga ima obavezu iskoristiti i dati publici. Stoga ova tematska izložba daje na uvid taj proces nastanka svima nam jako dragih melodija, a ne samo zvuka kao gotovog produkta.</p> <p> Izložba&nbsp;se sastoji&nbsp;od vizualno vrlo zanimljivih plakata koji&nbsp; kroz niz tekstova i fotografija sadržavaju&nbsp;informacije o glazbenoj i građevinskoj oazi rođenog Čakovčanina te muzejskih predmeta.</p> <p> Veći dio Izložbenog salona u Muzeju ambijentalno je&nbsp;prezentiran kao&nbsp;oaza glazbenog stvarala&scaron;tva&nbsp;prožeta različitim žanrovima i popraćena audiovizualima radi boljeg doživljaja njegova opusa. Riječ je o originalnim notnim zapisima te strojopisnim i računalnim partiturama, svescima, starim fotografijama te dokumentaciji iz njegove vlastite arhive. Veliku vrijednost imaju mnogobrojne autorove nagrade, plakete i pehari, diplome i zahvalnice za doprinos glazbenoj kulturi. Dio izložbe čine i gramofonske ploče, plakati te programske knjižice glazbeno-scenskih djela za koje je napisao glazbu. Uz to&nbsp;prezentirani su i&nbsp; njegovi osobni predmeti, a dodatnom ugođaju svakako doprinose&nbsp;nosači zvuka, uređaji za reproduciranje zvuka te glazba kao prenositelj autorove emocije.</p> <p> Manji dio izložbe posvećen je muzejskim predmetima vezanim uz inženjersku karijeru&nbsp;Ljube Kuntarića koju je paralelno gradio s glazbenom, a preostali dio Izložbenog salona čini dokumentacija o donaciji ostav&scaron;tine, osnivanju&nbsp;<em>Memorijalne zbirke Ljubo Kuntarić</em>, vrijednosti njegova opusa i projektima&nbsp;koji su prethodili realizaciji ove vrijedne tematske izložbe.</p> <p> S obzirom na novonastalu situaciju&nbsp;otvorenje izložbe &bdquo;FALAT ZEMLJE &Scaron;TERI IMA DU&Scaron;U&hellip;&ldquo;&nbsp;<strong>biti će predstavljeno virtualno u petak, 27. studenog 2020. godine putem mrežnih stranica Muzeja Međimurja Čakovec:&nbsp;<a href="https://mmc.us15.list-manage.com/track/click?u=f8018cbbcc1759df8365ce586&amp;id=eab8935922&amp;e=c370c92b0a" target="_blank">Youtube kanala</a>,&nbsp;<a href="https://mmc.us15.list-manage.com/track/click?u=f8018cbbcc1759df8365ce586&amp;id=072e02b81a&amp;e=c370c92b0a" target="_blank">Facebook stranice</a>, te službene muzejske stranice www.mmc.hr.</strong>&nbsp;Izložbu je moguće posjetiti i razgledati u Izložbenom salonu MMČ-a sve do 31. siječnja 2021. tijekom radnog vremena Muzeja uz pridržavanje epidemiolo&scaron;kih mjera.</p> <p> &nbsp;</p> <p style="margin: 10px 0px; padding: 0px; text-size-adjust: 100%; color: rgb(32, 32, 32); font-family: Helvetica; font-size: 16px; line-height: 150%;"> &nbsp;</p>

X. smotra Udruge prijatelja hrvatskih božićnih jaslica

<p> <strong>Etnografski muzej u Zagrebu</strong> poziva na otvorenje izložbe božićnih jaslica pod nazivom <strong>&bdquo;X. smotra Udruge prijatelja hrvatskih božićnih jaslica&ldquo;</strong> koje će se održati&nbsp; u četvrtak 26. studenog u 18 sati. Otvorenje će se održati uz pridržavanje svih propisanih epidemiolo&scaron;kih mjera te je dolazak potrebno potvrditi do 26. studenog na telefon 01 4826 220 ili na etnografski@gmail.com.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će se realizirati kroz suradnju Etnografskog muzeja s Udrugom prijatelja hrvatskih božićnih jaslica. Njome će biti predstavljen rad članova Udruge kroz izbor božićnih jaslica koje su izradili njeni članovi. Udruga je osnovana 2004. godine u Zagrebu, a od svog osnutka bilježi bogatu izložbenu djelatnost u Hrvatskoj i u inozemstvu. Ideja ovogodi&scaron;nje izložbe božićnih jaslica Udruge je predstaviti njenu djelatnost kroz različite načine izrade i različite vrste jaslica, kao i prisutnost ove prakse danas u raznim djelovima Hrvatske.</p> <p> <br /> Kao i sve druge tradicije, i običaji i načini proslavljanja Božića u stalnoj su mijeni, pa se tako protokom vremena mijenjaju i božićne jaslice. Ova mijena uvjetovana je različito&scaron;ću dostupnih materijala i tehnika izrade dok stil, mjesto te način izrade odražavaju duh i ukus vremena u kojem su nastale. Postav izložbe nastojat će promovirati božićne jaslice, osnažiti njihovo prepoznavanje, mogućnosti vrednovanja radova te motivirati izvrsnost suvremenih nositelja ove kulturne prakse.</p> <p> <br /> Kustosica izložbe: Danijela Križanec-Beganović</p>

Izbor iz fundusa – 40 godina Galerije Galženica

<p> U četvrtak, 26. studenog u 19 sati, u <strong>Galeriji Galženica</strong> u <strong>Velikoj Gorici</strong>, otvara se izložba naziva <strong>&#39;&#39;Izbor iz fundusa &ndash; 40 godina Galerije Galženica&#39;&#39;</strong>. Pučko otvoreno učili&scaron;te Velika Gorica, osnovano 1960. godine, ove godine slavi svoj 60. jubilej, a Galerija Galženica koja od 1980. godine djeluje u njegovom sastavu, kao prva i jedina velikogorička galerija toga tipa koja prati, promiče i producira suvremenu umjetnost, obilježava 40. obljetnicu svoga djelovanja. Povodom ovih dvaju značajnih jubileja, u Galeriji Galženica prezentirat će se izbor od 40 umjetnina iz galerijskog fundusa. Autorica i kustosica izložbe je voditeljica Galerije Galženica, povjesničarka umjetnosti Antonia Vodanović. Otvorenje izložbe održat će se sukladno Preporukama za sprječavanje zaraze bole&scaron;ću COVID-19 tijekom održavanja javnih događanja i okupljanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.</p> <p> <br /> U novoizgrađenom naselju Galženica, na Trgu Veljka Vlahovića, odnosno dana&scaron;njem Trgu Stjepana Radića, 1980. godine otvoren je Dom kulture, čiji projekt potpisuje arhitektica Hrvojka Paljan, a u njemu je otvorena i prva velikogorička galerija za suvremenu umjetnost te knjižnica i manja dvorana za koncerte, predstave i filmske projekcije. Od samog osnutka Galerija Galženica predstavljala je radove renomiranih umjetnika starije generacije (Đ. Seder, F. Kulmer, E. Murtić, M. &Scaron;utej, Z. Keser, M. Lah, I. Kožarić&hellip;), prateći istovremeno rad domaćih autora srednje i mlađe generacije koji su zauzeli istaknuta mjesta na domaćoj likovnoj sceni. Zahvaljujući zalaganju njenih nekada&scaron;njih voditelja &ndash; cijenjenih povjesničara umjetnosti, kustosa i likovnih kritičara, Radovana Vukovića i Klaudia &Scaron;tefančića &ndash; postavljeni su temelji programske i organizacijske strukture Galerije, a njen rad prepoznat je u nacionalnom kontekstu kao kvalitetan primjer razvoja javne kulturne infrastrukture izvan Zagreba. Tijekom posljednjih četrdeset godina, zahvaljujući visokim muzejsko-galerijskim standardima, dosljednom provođenju suvremenih kustoskih praksi te kvalitetnom praćenju, promicanju i produciranju suvremene umjetnosti, Galerija Galženica je postala nezaobilazno mjesto za izlaganje moderne i suvremene umjetnost različitih nara&scaron;taja, ali i medija izražavanja.</p> <p> <br /> Fundus Galerije Galženica, registriran pri Muzejskom dokumentacijskom centru, čuva 73 djela značajnih autora iz područja hrvatske moderne i suvremene umjetnosti, a najvećim je dijelom prikupljen otkupima i donacijama u periodu od 1980. do 2000. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbom Izbor iz fundusa: 40 godina Galerije Galženica predstavljeno je 40 akvizicija povodom 40 godina Galerije. Zastupljeni su radovi 32 umjetnika i umjetnica: Boris Bučan, Ferdinand Kulmer, Ivan Lesiak, Miroslav &Scaron;utej, Đuro Seder, Vatroslav Kuli&scaron;, Ljubomir Stahov, Nives Kavurić Kurtović, Vladimir Blažanović, Ivo &Scaron;ebalj, Josip Biffel, Ivica &Scaron;i&scaron;ko, Jadranka Fatur, Marijana Muljević, Mladen Mikulin, Bane Milenković, Branka Uzur, Eugen Kokot, Ljerka Njer&scaron;, Milena Lah, Nikola Koydl, Rudi Laba&scaron;, Slavko Per&scaron;ić, Zlatko Slevec, Stanko Posavec, Valerije Michielli, Velizar Krstić, Vinko Fi&scaron;ter, Zlatko Čular, Predrag Le&scaron;ić, Dejan Dragosavac i Livio Rajh.</p> <p> <br /> <br /> Izabrana djela podijeljena su u četiri diskurzivne cjeline &ndash; Obrisi prirode, S one strane, Tjelopisi i Prema suvremenosti. Prva cjelina naziva Obrisi prirode bavi se različitim oblicima viđenja i prikaza krajolika. Tema S one strane donosi radove na tragu nadrealizma, magičnog realizma, te fantazmagoričnog i mitolo&scaron;kog u likovnoj umjetnosti. Treća cjelina naziva Tjelopisi bavi se figuracijom kroz različite oblike medijskog izražavanja, dok posljednja tema Prema suvremenosti predstavlja heterogenu skupinu radova koja u naj&scaron;irem smislu ukazuje na određene odmake od tradicije.</p> <p> <br /> Izložba ostaje otvorena do 15. 1. 2021.</p>

Željko Kipke / Magnetic Sounds

<p> Izložbu Željka Kipkea &bdquo;Magnetic Sounds&ldquo; predstavljamo publici od 24. studenog 2020., u prostoru MSU Black Box. Izložba svoj naziv duguje najnovijem Kipkeovom filmu &bdquo;Magnetic Sounds&ldquo; koji je, pak, potaknut obilježavanjem stote obljetnice literarnog djela&nbsp;<em>Les champs magnetiques</em>, (<em>Magnetska polja</em>) kojeg su 1920. godine potpisali nadrealisti Andr&eacute; Breton i Philippe Soupault.&nbsp;</p> <p> Riječ je o tekstu nezaobilaznom za razumijevanje nadrealističkih postupaka, a u kojemu su autori predložili istraživanje razumom nesputanog oblika jezika &scaron;to je rezultiralo automatskim pismom. Afektivni istraživač nadrealističkih strategija, Kipke, je dozvolio da upravo slučaj bude montažer filmskih prizora koji će u posjetitelja stvoriti niz fantastičnih asocijacija jer je riječ, kako Kipke tvrdi, o filmu koji stvara vezu &bdquo;između svih mogućih i nemogućih stvari na ovome svijetu&ldquo;. Uz najnoviji film, publici predstavljamo i ranije Kipkeovoe filmove (&bdquo;Unyielding Look into the Future&ldquo; iz 2013., &bdquo;Bulevar devet života u 12 figura i P.S.&ldquo;, 2012.) odnosno slikarske instalacije koje tvore iznimne i neuobičajene veze s predstavljenim filmovima.</p> <p> Iz teksta &bdquo;<strong>Jezivije od čovjeka kojeg je presjekao prozor&ldquo;&nbsp;</strong>Leile Topić:<br /> Bolji poznavatelji Kipkeovog opusa mogli bi se pitati otkuda dolazi ovaj stanoviti sadržajni salto u&nbsp;<em>pulp</em>&nbsp;kulturu? Naime, Kipkea određuje sakupljanje i istraživanju precioznih i rijetkih predmeta poput starih filmskih časopisa,&nbsp;<em>deriv&eacute;</em>&nbsp; stvarnim i izmi&scaron;ljenim bulevarima, njegov univerzum nastanjuju &bdquo;staze koje se račvaju, smrt, Borges, Ki&scaron;, Sebald ili Cort&aacute;zar&ldquo;. Međutim, zavirimo li u manje istraživanu povijest nadrealizma, otkrivamo da je 20ih godina pro&scaron;log stoljeća nadrealistički pokret crpio nadahnuća iz tamne strane takozvane &bdquo;niske kulture&ldquo;. Naime, nadrealistički Panteon 20ih godina nastanjivao je duhoviti serijski ubojica poznatiji kao Modrobradi iz Gambaisa kojega je porota jednoglasno osudila da bi, ne&scaron;to kasnije, tražila njegovo pomilovanje zbog istančanog galgenhumora. Tu je bio i Fantomas, elegantni fikcionalni lik specijaliziran za osobito nasilna ubojstva, spektakularne pljačke ili katastrofe monumentalnih dimenzija kojega su Nadrealisti proglasili izravnim nasljednikom Lautr&eacute;amonta, rođakom Rimbauda ili Apollineaireovim bratom.</p> <p> Iz teksta Željka Luketića &bdquo;<strong>Neukroćene i neumoljive slike ispunjenih proročanstava&ldquo;</strong>:<br /> &quot;Orsonov putokaz&ldquo; (2015.) i &bdquo;Bulevar devet života u 12 figura i P.S.&ldquo; (2012.), daju novu žanrovsku kategoriju autorovom radu, uvodeći ga manirom, pažljivim opservacijama i okom za detalj u područje detektivskog filma, u kojem, odbaciv&scaron;i ulogu mistika, sada istražuje koincidencije, brojeve i strategije felinskih&nbsp;<em>animalia</em>, poistovjećujući se s njima u duhovnom i simboličkom smislu. Od traženja naznaka prisutnosti do gotovo narativnih epizoda, ili vizualnih zamjećivanja mačje ovalnosti, strategije su autoru ipak najdraže, dok je njihov karakter, neuhvatljivost kao i mit o devet života, Kipkeov put u podsvjesno i neistraženo, ne&scaron;to &scaron;to će radoznalo&scaron;ću biti nagrađeno novim životom. Citat o mačkama koje za razliku od pasa ne mogu biti policijske, dodatak je auri te pametne zvjerčice koja se jednostavno ne može kontrolirati, &scaron;to je Kipkeu, kao vrlo glasnom umjetniku u pitanju (ljudskih, umjetničkih, građanskih, političkih) sloboda, iznimno važno.</p> <p> Vi&scaron;e na: http://www.msu.hr/dogadanja/izlozba-zeljko-kipke-magnetic-sounds/577.html</p> <p> &nbsp;</p>

6. čestitka voljenom gradu / Ulice Spomenici Velikana

<p> Narodni muzej Zadar poziva Vas na otvorenje izložbe 6. ČESTITKA VOLJENOM GRADU &bdquo;Ulice Spomenici Velikana&ldquo; u sklopu projekta Muzej u &scaron;koli ostvarenog u suradnji sa O&Scaron; Zadarski otoci. Otvorenje izložbe je u utorak, 24. studenog 2020. godine s početkom u 18 sati u Kneževoj palači.</p> <p> U sklopu programa obilježavanja Dana grada Zadra, uz po&scaron;tivanje epidemiolo&scaron;kih mjera, Narodni muzej Zadar organizira besplatna stručna vodstva za građanstvo:</p> <p> <strong>24. studenog 2020. u 9 sati </strong>&ndash; u Etnolo&scaron;kom odjelu NMZ (Gradska straža) &ndash; besplatno stručno vodstvo kroz stalni postav &bdquo;Etnolo&scaron;ke osobitosti sjeverne Dalmacije&ldquo;. Vodstvo će održati muzejska pedagoginja Lucija Sekula.</p> <p> <strong>24. studenog 2020. u 11 sati</strong> &ndash; u Kneževoj palači - besplatno stručno vodstvo kroz stalnu izložbu &bdquo;&Scaron;est salonskih priča&ldquo;. Vodstvo će održati autor izložbe Hrvoje Perica, prof.</p> <p> &nbsp;</p>

Krenuo redovan rad Muzeja grada u Palači šećera

<p> <strong>Krenuo redovan rad Muzeja grada u Palači &scaron;ećera, posjeti za građane od utorka do nedjelje</strong></p> <p> Nakon tjedna otvorenja Palače &scaron;ećera, tijekom kojeg je atraktivan stalni postav Muzeja grada u Kre&scaron;imirovoj 28 obi&scaron;lo 2.350 posjetitelja, od utorka, 24. studenog, Palača će za posjete biti otvorena u redovnom radnom vremenu Muzeja na toj lokaciji - od utorka do nedjelje, od 11 do 19 sati. Ponedjeljkom i blagdanom Muzej je zatvoren.</p> <p> Pojedinačne ulaznice za posjet Palači &scaron;ećera mogu se kupiti po cijeni od 40 kn na ulazu u Palaču. Za grupne posjete (10 osoba i vi&scaron;e) pojedinačna cijena je 30 kuna. Cijena za učenike, studente i umirovljenike je 20 kuna. Djeca do sedam godina i članovi strukovnih organizacija ICOM i HMD u Palaču mogu ući besplatno, uz predočenje članske iskaznice. Stručna vodstva postavom organiziraju se uz prethodnu najavu.</p> <p> Zbog po&scaron;tovanja epidemiolo&scaron;kih mjera, broj osoba koje mogu istovremeno boraviti u prostoru Palače je ograničen. Stoga će posjetitelji na ulazu dobiti informaciju je li kapacitet prostora u trenutku njihova dolaska popunjen. Ako jest, na ulazak u Palaču čeka se do izlaska potrebnog broja posjetitelja kako bi novi mogli ući.</p> <p> Muzej grada Rijeke zahvaljuje se svim posjetiteljima unaprijed na razumijevanju i po&scaron;tovanju epidemiolo&scaron;kih mjera tijekom boravka u Palači.</p> <p> &nbsp;</p>

Prapovijest u rukama / Gostujuća izložba Arheološkog muzeja Istre

<p style="font-family: Arial, &quot;Helvetica Neue&quot;, Helvetica, sans-serif; line-height: 125%; margin: 10px 0px; padding: 0px; text-size-adjust: 100%; color: rgb(32, 32, 32); font-size: 16px;"> <strong><span style="font-size:12px"><span style="font-family:arial,helvetica neue,helvetica,sans-serif">Od 24. studenoga do 20. prosinca 2020. godine u Galeriji AMZ,&nbsp; Ulica Pavla Hatza 6, posjetitelji mogu besplatno razgledati izložbu &quot;Prapovijest u rukama&quot;. Izložba&nbsp;Arheolo&scaron;kog muzeja Istre, autorica Maje Čuka i Đeni Gobić-Bravar, prikazuje različite periode prapovijesti kroz tematike koje su im svima zajedničke: skloni&scaron;te, hrana i alat, odjeća i nakit te vjera i smrt. Osnovna četiri perioda definirana su i kroz životne aktivnosti koje su ih najjače definirale, tako je paleolitik prikazan kroz lovca-sakupljača; neolitik kroz poljoprivrednika-stočara; brončano doba kroz kovača, a željezno doba kroz vladara.</span></span></strong></p> <p style="font-family: Arial, &quot;Helvetica Neue&quot;, Helvetica, sans-serif; line-height: 125%; margin: 10px 0px; padding: 0px; text-size-adjust: 100%; color: rgb(32, 32, 32); font-size: 16px;"> <span style="font-size:12px"><span style="font-family:arial,helvetica neue,helvetica,sans-serif">Izložbom &quot;Prapovijest u rukama&quot; pruža se mogućnost slijepim i slabovidnim osobama, ali i svima ostalima, osjetiti prapovijesne istarske predmete kako bi mogli lak&scaron;e stvarati slike u ma&scaron;ti dok slu&scaron;aju priče o prapovijesnim događanjima i načinu života tada&scaron;njeg čovjeka od samih početaka pa do pojave pisma. Mnogobrojne replike prapovijesnih predmeta, omogućuju posjetiteljima da ih dodiruju te da ih dožive na svoj način.&nbsp;Osim replika prapovijesnih predmeta, posjetitelji mogu vidjeti/dodirnuti/osjetiti i dvije rekonstrukcije mjesta ukopa.</span></span></p> <p style="font-family: Arial, &quot;Helvetica Neue&quot;, Helvetica, sans-serif; line-height: 125%; margin: 10px 0px; padding: 0px; text-size-adjust: 100%; color: rgb(32, 32, 32); font-size: 16px;"> <span style="font-size:12px"><span style="font-family:arial,helvetica neue,helvetica,sans-serif">Izložba je nastala je kao plod vi&scaron;egodi&scaron;njeg rada u okviru velikog europskog projekta pod nazivom COME IN! - Cooperating for Open access to Museum - towards a vidEr Inclusion. Projekt je započeo 2016. godine, s ciljem povećanja pristupačnosti muzejskih institucija i izložbi osobama s invaliditetom. Izložba je prilagođena slijepim i slabovidnim osobama, legende su na brajici.</span></span></p> <p style="font-family: Arial, &quot;Helvetica Neue&quot;, Helvetica, sans-serif; line-height: 125%; margin: 10px 0px; padding: 0px; text-size-adjust: 100%; color: rgb(32, 32, 32); font-size: 16px;"> <span style="font-size:12px"><span style="font-family:arial,helvetica neue,helvetica,sans-serif">&Scaron;to je Prapovijest? Prapovijest&nbsp; je razdoblje koje traje od prve pojave čovjeka do pojave pisma. Dijeli se na dva velika razdoblja, kameno i metalno doba. Kameno se doba dijeli na starije (paleolitik), srednje (mezolitik) i mlađe (neolitik), a metalno doba na bakreno (eneolitik), brončano i željezno doba.</span></span></p> <p style="font-family: Arial, &quot;Helvetica Neue&quot;, Helvetica, sans-serif; line-height: 125%; margin: 10px 0px; padding: 0px; text-size-adjust: 100%; color: rgb(32, 32, 32); font-size: 16px;"> <span style="font-size:12px"><span style="font-family:arial,helvetica neue,helvetica,sans-serif">Ovakva podjela&nbsp;temelji se na činjenici da je čovjek svojim postepenim razvojem usavr&scaron;avao svoje znanje i umijeće koje je primjenjivao u svakodnevnom životu te je kroz razdoblja izrađivao oružje i oruđe od različitih materijala (kamen, bakar, bronca, željezo). Jasna granica između prijelaza jednog doba u drugo nikada nije sasvim točno određena, jer potrebno je da novi materijal uđe u &scaron;iroku uporabu da bi se period prema njemu definirao.</span></span></p> <p style="font-family: Arial, &quot;Helvetica Neue&quot;, Helvetica, sans-serif; line-height: 125%; margin: 10px 0px; padding: 0px; text-size-adjust: 100%; color: rgb(32, 32, 32); font-size: 16px;"> <span style="font-size:12px"><span style="font-family:arial,helvetica neue,helvetica,sans-serif">Paleolitički lovac-sakupljač živio je u ovisnosti o prirodi koja ga je okruživala te je prateći prirodne promjene živio nomadskim životom birajući pećine kao nastambe. U pećinama je spavao, odbacivao otpatke te provodio ritualne i duhovne aktivnosti poput pogreba i prvih umjetničkih prikaza - pećinskih slikarija. Osnovni mu je alat bilo oružje za lov životinja koje je izrađivao od kremena i drva. Odijevao se životinjskim kožama, a nakit su bili amuleti izrađeni od životinjskih kostiju ili &scaron;koljaka.</span></span></p> <p style="font-family: Arial, &quot;Helvetica Neue&quot;, Helvetica, sans-serif; line-height: 125%; margin: 10px 0px; padding: 0px; text-size-adjust: 100%; color: rgb(32, 32, 32); font-size: 16px;"> <span style="font-size:12px"><span style="font-family:arial,helvetica neue,helvetica,sans-serif">Neolitički poljoprivrednik-stočar naučio je upravljati prirodom obrađujući zemlju i pripitomljavajući domaće životinje. Alat i oružje su i dalje izrađeni od kremena i drva, ali postaju raznovrsniji i kvalitetniji. Nastaju važne alatke poput srpa i sjekira, a iz kosti su izrađivane prve udice. Omogućiv&scaron;i samostalnu proizvodnju osnovnih životnih potreba nije se vi&scaron;e morao seliti i polako nastaju prve nastambe i sela. Odjeća je i dalje od životinjskih koža, iako se u nekim europskim zajednicama počinju proizvoditi i prve tkanine. O duhovnom život saznajemo iz raznih ritualnih predmeta, ali i iz načina ukopa pokojnika polegnutih u zgrčenom položaju, često unutar samih nastambi.</span></span></p> <p style="font-family: Arial, &quot;Helvetica Neue&quot;, Helvetica, sans-serif; line-height: 125%; margin: 10px 0px; padding: 0px; text-size-adjust: 100%; color: rgb(32, 32, 32); font-size: 16px;"> <span style="font-size:12px"><span style="font-family:arial,helvetica neue,helvetica,sans-serif">Brončanodobni kovač naučio je, taljenjem metala/bronce koji se lijevao u kalupe, proizvoditi kvalitetnije oruđe i oružje čime je dodatno pobolj&scaron;ao svoje životne uvjete. Iz bronce se proizvode i nove alatke poput igala te ukrasni predmeti poput narukvica, nau&scaron;nica, ukrasnih kopči. Započinje proizvodnja tkanina iz prirodnih materijala. Sela polako prerastaju u gradove, često smje&scaron;tene na vrhovima uzvisina nastaju poznate istarske &ldquo;gradine&rdquo;, a za izgradnju nastambi počinje se uz drvo, pruće i slamu koristiti i kamen. Kroz brončano doba pokojnike se ukapa u tumulima, a postoje i nekropole uz glavne ulaze u naselja.</span></span></p> <p style="font-family: Arial, &quot;Helvetica Neue&quot;, Helvetica, sans-serif; line-height: 125%; margin: 10px 0px; padding: 0px; text-size-adjust: 100%; color: rgb(32, 32, 32); font-size: 16px;"> <span style="font-size:12px"><span style="font-family:arial,helvetica neue,helvetica,sans-serif">Željeznodobni vladar formira stabilnu dru&scaron;tvenu hijerarhiju. Otkrićem tehnike proizvodnje željeza oruđe i oružje postaju jo&scaron; kvalitetniji. Trgovina, koja je bila prisutna i u prethodnim razdobljima, u željeznom dobu doživljava veliki procvat. Kvalitetniji željezni alat omogućio je obradu kamena te nastaju prve kamene skulpture i nadgrobni spomenici. Dolaskom novog naroda, Histra, mijenja se i način ukopa pokojnika (spaljivanje). Pepeo pokojnika je s prilozima pohranjen u žare s poklopcima položenim u grobnu &scaron;krinjicu od kamenih ploča. Zanimljiv željeznodobni nalaz su figuralno ukra&scaron;ene situle (brončane vjedrice) s prikazima svakodnevnog života Histra. Situle s prikazima donekle predstavljaju preteču pisma Histra te ih polako uvode u razdoblje povijesti.</span></span></p> <p style="font-family: Arial, &quot;Helvetica Neue&quot;, Helvetica, sans-serif; line-height: 125%; margin: 10px 0px; padding: 0px; text-size-adjust: 100%; color: rgb(32, 32, 32); font-size: 16px;"> <span style="font-size:12px"><span style="font-family:arial,helvetica neue,helvetica,sans-serif">Kada 177 god. pr. Kr. u Istru stižu Rimljani i osvajaju teritorij zavr&scaron;ava period prapovijesti.</span></span></p>

TEMATSKA VODSTVA STALNIM POSTAVOM "POSTANAK GRADECA - ZLATNA BULA KRALJA BELE IV."

<div dir="auto" style="color: rgb(51, 51, 51); font-family: &quot;Lucida Grande&quot;, Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 11px; font-style: normal; font-variant-ligatures: normal; font-variant-caps: normal; font-weight: 400; letter-spacing: normal; orphans: 2; text-align: start; text-indent: 0px; text-transform: none; white-space: normal; widows: 2; word-spacing: 0px; -webkit-text-stroke-width: 0px; background-color: rgb(255, 255, 255); text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial;">Kralj Bela IV. je, nakon pusto&scaron;enja Tatara po Ugarsko-hrvatskom kraljevstvu, 16. studenog 1242. god. izdao zlatnu bulu građanima na brdu Grič. Time je utemeljen Gradec, slobodni kraljevski grad.&nbsp;</div> <div dir="auto" style="color: rgb(51, 51, 51); font-family: &quot;Lucida Grande&quot;, Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 11px; font-style: normal; font-variant-ligatures: normal; font-variant-caps: normal; font-weight: 400; letter-spacing: normal; orphans: 2; text-align: start; text-indent: 0px; text-transform: none; white-space: normal; widows: 2; word-spacing: 0px; -webkit-text-stroke-width: 0px; background-color: rgb(255, 255, 255); text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial;">Povodom datuma izdavanja dokumenta, od 24. do 29. studenoga pozivamo posjetitelje na tematska vodstva kroz stalni postav POSTANAK GRADECA - ZLATNA BULA KRALJA BELE IV.&quot;.<br dir="auto" /> <br dir="auto" /> <div dir="auto">Na tematskim vodstvima pridružite nam se u sljedećim terminima:<br dir="auto" /> utorak &ndash; subota: u 11 i u 15 sati<br dir="auto" /> nedjelja: u 10 i u 12:30 sati<br dir="auto" /> <br dir="auto" /> Tematsko vodstvo ne naplaćuje se dodatno, prisustvujete mu uz kupljenu ulaznicu za stalni postav.<br dir="auto" /> <br dir="auto" /> S obzirom na ograničen broj sudionika (maksimalno 8), obavezno najavite dolazak bar dan ranije e-mailom (za tematsko vodstvo na:<a href="javascript:mt(''info'',''mgz.hr'','''','''')"> info@mgz.hr</a>; za radionicu na: <a href="javascript:mt(''msabolic'',''mgz.hr'','''','''')">msabolic@mgz.hr</a>) ili telefonom (01/ 48 51 361, 01/48 51 362).ž</div> <div dir="auto">&nbsp;</div> <div dir="auto"><img src="/UserFiles/image/Dogadanja/2020/ZlatnaBula1.jpg" alt="" width="662" height="574" /></div> </div>

PRODUŽENO TRAJANJE IZLOŽBE - Zlatko Kopljar / Tenebroso

<p> Izložba <strong>Zlatka Kopljara: </strong><em><strong>Tenebroso,</strong></em> postavljena u palači Sermage Gradskog muzeja Varaždin (Trg M. Stančića 3), <strong>produžuje se za razgled do 10. 1. 2021. godine.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Zlatko Kopljara </strong>jednog je od najznačajnijih hrvatskih multimedijalnih umjetnika, međunarodno priznatog ugleda. Izložba je nastala u suradnji s <strong>Muzejom suvremene umjetnosti </strong>u Zagrebu, gdje je autor nedavno održao retrospektivu pod nazivom <em>Konstrukcije</em>, na kojoj je autorica stručne koncepcije bila vi&scaron;a kustosica u MSU-u <strong>Leila Topić. </strong>Varaždinsko izdanje predstavlja uži izbor Kopljarovih radova, objedinjen za tu prigodu prema kustoskom konceptu povjesničara umjetnosti <strong>Branka Franceschija, </strong>a naslovljen je <em>Tenebroso </em>/ kritička retrospektiva.</p> <p> Vodeći se zadano&scaron;ću galerijskog prostora GMV-a, odabrani su radovi koji snažnim kontrastom svjetla i tame i/ili silovitom akcijom ističu dramatičnost umjetnikovog svjetonazora i stvarala&scaron;tva.</p> <p> Naziv izložbe referenca je na istoimeno dramatično slikarstvo koje je obilježilo razdoblje baroka, stoga su barokni Varaždin i palača Sermage, kako ističe B. Franceschi, izvrsni prostor prezentacije koncepta.</p> <p> Izložba predstavlja sve medije u kojima je Kopljar stvarao tijekom triju dekada svoga umjetničkog rada, od pro&scaron;irenog shvaćanja pojma slike preko performansa i instalacija do fotografije i videa.</p> <p> Uz retrospektivu Zlatka Kopljara objavljen je i opsežan katalog, i to cjelovito izdanje s bogatim slikovnim prilozima i bibliografskim referencama na engleskom jeziku te sažetom inačicom na hrvatskom jeziku, u kojem su autori tekstova profesorica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. <strong>Sanja Cvetnić, </strong>njemački kustos i likovni kritičar <strong>Ory Dessau </strong>i američka kustosica <strong>Kate Christina Mayne. </strong>Katalog je objavljen u sunakladni&scaron;tvu Muzeja suvremene umjetnosti i njemačke nakladničke kuće Distanz, specijalizirane za suvremenu umjetnost, a u realizaciji je financijskim sredstvima sudjelovao i Gradski muzej Varaždin.</p> <p> Zlatko Kopljar (r. 1962., Zenica) diplomirao je slikarstvo na Akademiji lijepih umjetnosti u Veneciji. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u muzejima i galerijama &scaron;irom svijeta, a 2004. godine Hrvatsku je predstavljao na Bijenalu suvremene umjetnosti u Sao P&atilde;ulu. U sredi&scaron;tu njegova stvarala&scaron;tva uglavnom su dru&scaron;tvene teme, osobito odnos prema kulturnim i političkim institucijama, te položaj i odgovornost umjetnika. Živi i radi u Zagrebu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Napomena: </strong></p> <p> Razgled izložbe omogućava se uz provedbu propisanih/preporučenih <strong>epidemiolo&scaron;kih mjera </strong>(ograničen broj osoba koje istovremeno mogu biti u izložbenom postavu, dezinficiranje ruku, obvezno no&scaron;enje za&scaron;titne maske za lice, održavanje fizičke distance i ostale propisane/preporučene epidemiolo&scaron;ke mjere).</p> <p> &nbsp;</p>

Protreseni MUO: od potresa do potresa 1880. – 2020.

<p> <img alt="" src="/files/ostalo/MUO1.jpg" style="width: 450px; height: 179px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <p> Velikom izložbom <strong>&quot;Protreseni MUO: od potresa do potresa 1880. &ndash; 2020.&quot;</strong>, koja će se otvoriti 24. studenog, <strong>Muzej za umjetnost i obrt </strong>donosi priču o svojoj povijesti, sada&scaron;njosti i pogledu u budućnost omeđenoj dvama zagrebačkim potresima 1880. i 2020. godine, njegovim stradanjem, nadom i uzdizanjem do jednog od najznačajnijih muzeja u ovom dijelu Europe.<br /> &nbsp;</p> <p> Godinu velikih planova započetu 17. veljače 2020. obilježavanjem stotinu i četrdeset godina od osnutka Muzeja prekinuo je potres koji je 22. ožujka pogodio Zagreb. Nekoliko mjeseci nakon stradanja, radom, uporno&scaron;ću i optimizmom nastavljamo realizaciju izložbenog programa pripremajući veliku izložbu znakovitog naziva Protreseni MUO. Izložba će na svojevrstan način prikazati sudbinu najvećeg hrvatskog i zagrebačkog umjetničkog muzeja u razdoblju između dvaju potresa, onog 9. 11. 1880. i ovog nedavnog, 22. 3. 2020. Želimo pokazati volju i snagu da, usprkos velikim o&scaron;tećenjima, Muzej nastavi svojom djelatno&scaron;ću na za&scaron;titi, očuvanju i promoviranju hrvatske i europske kulturne ba&scaron;tine koja mu je povjerena na brigu i čuvanje.</p> <p> <br /> Kroz vi&scaron;e tematskih cjelina bit će predstavljena povijest muzeja, kronologija uspostave muzejskih zbirki, povijest gradnje i kori&scaron;tenja dana&scaron;nje muzejske zgrade kao i istaknute povijesne činjenice i okolnosti koje su dovele do formiranja danas značajnih muzejskih i galerijskih institucija poput Moderne galerije, Etnografskog muzeja, Tehničkog muzeja Nikola Tesla čiji su početci neraskidivo vezani uz MUO. Izložba će predstaviti nepoznatu povijest zagrebačkih muzeja, značajne hrvatske umjetnike i arhitekte te brojne druge kulturno-povijesne zanimljivosti.</p> <p> <br /> Iz Muzeja pozivaju zainteresirane građane da im se pridruže u stvaranju izložbe i po&scaron;alju fotografije stradaloga Zagreba u potresu koji se dogodio 1880. godine, odnosno one snimljene 22. ožujka 2020. u te&scaron;kim trenucima ponovnog stradavanja na&scaron;ega grada. Fotografije se mogu poslati do 11. 11. 2020. na e-mail dogadjanja@muo.hr, a žiri Muzeja za umjetnost i obrt će odabrati dvadeset najboljih koje će biti predstavljene na izložbi i nagrađene MUO klub karticom za besplatne posjete Muzeju u 2021. godini! &Scaron;iri odabir fotografija bit će objavljen na web stranici i dru&scaron;tvenim mrežama MUO.</p>