Volim(o) crtane filmove i Izgubljenu generaciju / Davor Gobac i Damir Duplančić

<div> U dvori&scaron;te Muzeja grada Trogira u nedjelju, 1. rujna 2019. u 20 sati, dolazi Damir Duplančić sa svojom &quot;Izgubljenom generacijom&quot; na dan kada se otvara izložba &quot;Volim crtane filmove Davora Gopca&quot;, koji će nam se pak pridružiti na zatvaranju izložbe u Galeriji Cate Duj&scaron;in Ribar u subotu, 7. rujna 2019.</div> <div> &nbsp;</div> <div> O IZGUBLJENOJ GENERACIJI</div> <div> Kronologija jednog vremena, uglavnom 70-ih i 80-ih godina pro&scaron;log stoljeća poja&scaron;njenih kroz autorove stihove i pričice o djetinjstvu, igrama, odrastanju, &scaron;koli, prolaznosti života i općenito uspomenama mnogobrojnih, kako ih autor naziva, Izgubljenih generacija&hellip; Damir Duplančić uspoređujući vremena, često kritizira dana&scaron;nje dru&scaron;tvo, stavljajući naglasak na neka skromnija ali i puno po&scaron;tenija, humanija te solidarnija pro&scaron;lo svr&scaron;ena vremena na ovim prostorima...</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> O VOLIM CRTANE FILMOVE</div> <div> Priču o slikama Davora Gopca najbolje bi bilo započeti ukazom na stihove poznate pjesme Gopčevoga benda Psihomodo Pop u kojoj pjeva Volim crtane filmove nabrajajući brojna imena iz svijeta crtanoga filma - Mickeya Mousea, Pink Panthera, Toma i Jerryja, &Scaron;ilju, Plutona, &Scaron;trumpfove te jo&scaron; poneke poznate junake iz na&scaron;ega djetinjstva. Crtani flm i strip osnova su svih njegovih slika...</div> <div> &nbsp;</div> <div> (Iz predgovora Igora Loinjaka)</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vi&scaron;e na: <a href="http://muzejgradatrogira.blogspot.com/2019/08/volim-crtane-filmove-i-izgubljenu.html">http://muzejgradatrogira.blogspot.com/2019/08/volim-crtane-filmove-i-izgubljenu.html</a></div> <div> &nbsp;</div> <div> DAMIR DUPLANČIĆ&nbsp; rođen je u Splitu 18. srpnja 1967. Magistar je kineziologije i već 14 godina radijski voditelj vrlo slu&scaron;ane emisije &quot;Izgubljena generacija&quot; iz koje su proizi&scaron;le i dvije knjige, prva pod naslovom &quot;Izgubljena generacija&quot; i druga &quot;Bestfeller-Izgubljena generacija 2&quot;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> DAVOR GOBAC poznati je hrvatski roker, frontman grupe Psihomodo Pop. Veliki je ljubitelj punka i rocka. Rođen je u Karlovcu 17. veljače 1964. Osim glazbe, velika ljubav mu je slikarstvo. Često izlaže po hrvatskim gradovima, a prvu veliku samostalnu izložbu imao je 1998. u zagrebačkoj galeriji Klovićevi dvori.</div>

Denis Krašković / Životinjska izložba

<div> Gradska galerija Striegl 30. kolovoza 2019. predstavlja suvremenog hrvatskog umjetnika Denisa Kra&scaron;kovića s projektom &#39;&#39;<strong>Životinjska izložba</strong>&#39;&#39; .</div> <div> &nbsp;</div> <div> U kontekstu programske godine u kojoj iz različitih konteksta suvremene umjetničke scene iznova valoriziramo i interpretiramo Strieglov opus, ova izložba indikativnog naziva &#39;&#39;Životinjska&#39;&#39;, ukazuje na specifičan i jedan od najopsežnijih tematskih segmenata Strieglovog opusa, a to je tema životinje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Životinjskom izložbom Denisa Kra&scaron;koviča, predstavit ćemo kiparske i slikarske radove ovog umjetnika, a koji u najrazličitijim međuodnosima i koncepcijskim narativima ukazuju na kompleksnosti odnosa između čovjeka i životinje u suvremenom dru&scaron;tvu, ali i kritički odnos umjetnika spram uspostavljenih odnosa.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O umjetniku:</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Denis Kra&scaron;ković rođen je 1972. godine u Zagrebu. U rodnom je gradu maturirao na &Scaron;koli za primijenjenu umjetnost i dizajn gdje je i predavao na Kiparskom odjelu od 1996. do 2007. godine. 1994. diplomirao je na Kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Od 2007. do 2017. godine bio je profesor na Likovnom odsjeku Umjetničke akademije Osijek gdje je predavao kolegije Kiparstvo i Umjetnost u javnom prostoru. 2010. Magistrirao je na Akademiji za likovno umetnost u Ljubljani. 2015. i 2016. godine bio je gost profesor na Kiparskom odsjeku Akademije za Glazbu i vizualne umjetnosti u Pečuhu (Mađarska).&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dobitnik je vi&scaron;e nagrada, između ostalih i Grand prix Salona mladih u Zagrebu 2000. godine. 2012. godine osvojio je drugu nagradu na video natjecanju The Residents u Olomoucu u Republici Če&scaron;koj. 2015. godine osvojio je Grand prix na Zagorskom likovnom salonu. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Autor je vi&scaron;e javnih skulptura od kojih su najpoznatije &ldquo;Kit&rdquo; na zagrebačkom jezeru Jarun, &ldquo;Morž&ldquo; i &ldquo;Janje&ldquo; ispred Arene u Zagrebu, te dvije monumentalne skulture &bdquo;Neandertalac&ldquo; u Krapini. Živi i radi u Zagrebu.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Iz kataloga:</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Planeta nam je u krizi, a alarmantni pokazatelji ekolo&scaron;ke i socijalne katastrofe uzrokovane djelovanjem čovjeka postavljaju brojna pitanja i istovremeno ta pitanja ostaju kontinuirano i otvoreno diskurzivno polje nesigurnosti, neznanja, nemogućnosti, ravnodu&scaron;nosti.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Situacija doista jest kritična, i dok prevladavaju interesi kapitala, prostor u kojem smo danas, sutra će kao takav nestati ili biti neprepoznatljiv, nenastanjiv. U ovom razdoblju različitih &#39;&#39;kriza&#39;&#39; i nužnog kritičkog mi&scaron;ljenja kao i strate&scaron;kog i konkretnog djelovanja s ciljem postizanja održivog suživota, Denis Kra&scaron;kovič optimistično konstatira:&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &#39;&#39;U umjetnosti, snovima i ljubavi sve je moguće.&quot;</div>

U potrazi za istinom / Izgradnja zagrebačkog Donjeg grada

<div> Izložba &#39;U potrazi za istinom&#39; govori o izgradnji zagrebačkog Donjeg grada u razdoblju od izbijanja građanskih revolucija 1848. do početka 1. svjetskog rata 1914. godine, a bit će postavljena na dvije lokacije, u razdoblju od 30. kolovoza do 15. rujna u Centru za kulturu Tre&scaron;njevka, a od 5. do 15. rujna u Arheolo&scaron;kom muzeju u Zagrebu. Autor izložbe je Žarko Čižmar.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Zvučna kulisa vodi posjetitelje na &scaron;etnju donjogradskim perivojima uz ambijentalne zvukove zagrebačkih eksterijera, kavanske razgovore o kulturi te arhivsku i autorsku glazbu komponiranu i snimljenu za potrebe projekta U potrazi za istinom. Virtualnom &scaron;etnjom na mrežnim stranicama izložbe prezentirana je 21 gradska točka. Vi&scaron;e ovdje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na izložbenim panoima posjetitelji će pronaći tekstove iz digitalizirane kulturne ba&scaron;tine i kratke priče o arhitektima modernizacije Zagreba, koji su u podbrežju srednjovjekovnih utvrda stvarali malu europsku metropolu. Na velikom panou, u novoj galerijskoj sobi Centra za kulturu Tre&scaron;njevka, otisnut je foto mozaik sa sto crno-bijelih fotografija, nastalih na proljetnim &scaron;etnjama Donjim gradom. Video instalacije su prikazane na imaginarnoj mrežnoj stranici zagrebačkog dru&scaron;tvenog medija s kraja 19. stoljeća, na kojoj prvaci konzervativne i liberalne elite raspravljaju o temama, koje nas neodoljivo podsjećaju na građanski diskurs 21. stoljeća.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Projekt U potrazi za istinom provodio se od 01. rujna 2018. do 31. kolovoza 2019. godine. Cilj projekta bio je razvoj kreativnosti osoba starijih od 54 godine. Projekt je realiziran u suradnji Centra za kulturu Tre&scaron;njevka, Telecentra i Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nositelj projekta je Centar za kulturu Tre&scaron;njevka, partneri su Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu i Telecentar. Ukupna vrijednost projekta je 652.892,05 kuna od čega 554.958,24 kuna sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Organizacija radionica sufinancirana je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Centra za kulturu Tre&scaron;njevka.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=92796"><strong>Izvor</strong></a></div> <div> &nbsp;</div>

IV. Zrinski Art Festivala / 50 godina Woodstocka

<div> Kraj ljeta 2019. godine u gradu Čakovcu obilježit će konceptualna manifestacija umjetničkog predznaka &ndash; četvrto izdanje Zrinski Art Festivala. Riječ je o međunarodnom festivalu inovativnih umjetničkih praksi &ndash; na&scaron;em čakovečkom autohtonom i urbanom konceptu galerijsko-gerilske umjetnosti koji će vi&scaron;estrukim programima, umjetničkim instalacijama, izložbama i koncertima zaposjesti veći dio perivoja Zrinski, ostatke bedema Staroga grada Zrinskih, unutra&scaron;nji atrij i izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec te centar samoga grada. Zrinski Art festival jednom godi&scaron;nje Čakovec pretvara u iskonski urbani centar i glavni punkt obrazovanja publike suvremenim umjetničkim tokovima. Ovaj događaj čak možemo nazvati i godi&scaron;njom retrospektivom suvremenih umjetnika koji trenutno aktivno djeluju na hrvatskoj i međunarodnoj likovnoj sceni, ali i spoju velikih i priznatih umjetničkih imena s onim mlađim i tek stasalim umjetnicima od kojih se neki tek trebaju afirmirani na domaćoj likovnoj sceni.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;</div> <div> Tema ovogodi&scaron;njeg Zrinski Art Festivala je pedeseta obljetnica Woodstocka, najvećeg koncertnog okupljanja mladih 1969. godine u Americi.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</div> <div> Umjetnički direktor, inicijator i organizator festivala je Damir Klaić Ključ, čakovečki fotograf i konceptualni umjetnik.&nbsp; Izložbeni dio i odabir radova radi u suradnji s profesoricom povijesti umjetnosti i likovnom kritičarkom Brankom Hlevnjak iz Zagreba. Suorganizatorica festivala je i Nikolina Mekovec, čakovečka koreografkinja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;</div> <div> Svojim radovima predstavit će se 34 umjetnika, od čega će dio biti izložen u Izložbenom salonu u Muzeju Međimurja Čakovec, a dio većih skulptura i instalacija unutar atrija Starog grada i u perivoju Zrinski oko Staroga grada. Jedna od sredi&scaron;njih instalacija biti će postavljena ispred secesijske zgrade Doma sindikata, a radi se o skulpturi konja kipara Hrvoja Dumančića. Na samom otvorenju festivala, u petak, 6. rujna Studio suvremenog plesa Teuta, već tradicionalno, izvest će premijernu plesnu predstavu Neprekinuti pjev ptica na livadi u &bdquo;jezeru&ldquo; Staroga grada. Nakon toga slijedi otvorenje likovnog postava u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja te after druženje uz DJ-a u atriju Starog grada i terasi Garden bara.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;</div> <div> Raznovrsni program nastavlja se kroz čitavu subotu i nedjelju. Sam festival biti će popraćen i 3FF festivalom alternative 2019.koji će se odvijati usporedno, također u parku, ispod zidina Staroga grada. Novitet na festivalu je i tzv. Zolin kutak &ndash; edukativni stvaralačko-izlagački kutak mlađe generacije umjetnika koji će prostor jugozapadne kule Staroga grada pretvoriti u cjelodnevnu kreativnu stvaraonicu za djecu i mlađu populaciju.</div> <div> &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Photo Graz selection III

<div> Gradski muzej Vukovar i Austrijski kulturni forum u četvrtak, 29. kolovoza 2019. u 19 sati u Galeriji Oranžerija otvoraju izložbu &quot;Photo Graz selection III&quot;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dugi niz godina foto Graz svojim fotografijama prikazuje kontrast različitog načina rada u različitim dobnim skupinama, a odraz su aktualne teme i osobni pristupi. Radovi se bave aktualnim, dru&scaron;tveno relevantnim pitanjima &ndash; uključujući pitanja o kulturi, identitetu, religiji i mehanizmima političkih snaga u dana&scaron;njem svijetu. Radovi svjedoče istinite priče i fiktivne vizualne svjetove te dokumentiraju dru&scaron;tva i dru&scaron;tvene promjene u svijetlu aktualnih događaja. Istražuju koncepte trans znanosti, otkrivaju kontradikcije te se usredotočuju na percepciju i interpretaciju prostora i vremena.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kroz 70 fotografija pružaju uvid u stvarala&scaron;tva akademskih i amaterskih umjetnika kao &scaron;to su:</div> <div> J&ouml;rg AUZINGER, Ren&eacute; B&Ouml;HMER, Kati BRUDER, Lena FEITL, Julia GAISBACHER, Klaus-Dieter HARTL, Anna JOCHAM, Kevin KOLLAND, Maryam MOHAMMADI, Ulrike NEUBAUER, Gerburg NEUNTEUFL, Pipina SCHICKANEDER, Renate OTTE, Franz PACHER, Lydia REINPRECHT, Werner SCHIMPL, Maria SCHNABL, Lisa SCHOGER, Niki SCHREINLECHNER, Elisa W&Uuml;NTSCHER i Larissa ZAUSER.</div>

Tri života Sarajevske hagade

<p style="padding: 0px 0px 15px; margin: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-variant-numeric: normal; font-variant-east-asian: normal; font-stretch: normal; line-height: 1.5em; font-family: &quot;Trebuchet MS&quot;; vertical-align: baseline; color: rgb(102, 102, 102);"> Izložba&nbsp;<strong style="padding: 0px; margin: 0px;">Tri života Sarajevske hagade&nbsp;</strong>rasvjetljava i prati put Sarajevske hagade od srednjovjekovnog Kraljevstva Aragon, preko Italije do Sarajeva gdje je rukopis kupljen od strane Zemaljskog muzeja krajem 19. stoljeća. Sastoji se od 21 uokvirene stranice iz Hagade (visokokvalitetne replike u originalnoj veličini), koje su upotpunjene popratnim legendama s obja&scaron;njenjima.</p> <p style="padding: 0px 0px 15px; margin: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-variant-numeric: normal; font-variant-east-asian: normal; font-stretch: normal; line-height: 1.5em; font-family: &quot;Trebuchet MS&quot;; vertical-align: baseline; color: rgb(102, 102, 102);"> Izložbom se ističe ne samo umjetnička i estetska posebnost Sarajevske hagade, specifičnosti koje je izdvajaju unutar brojem skromnog korpusa drugih srednjovjekovnih sefardskih hagada, već i, u &scaron;irem smislu, njena kulturno-povijesna važnost i uloga knjige u duhovnom životu Židova.</p> <p style="padding: 0px 0px 15px; margin: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-variant-numeric: normal; font-variant-east-asian: normal; font-stretch: normal; line-height: 1.5em; font-family: &quot;Trebuchet MS&quot;; vertical-align: baseline; color: rgb(102, 102, 102);"> Izabrane stranice Sarajevske hagade pružaju uvid u okolnosti i razloge nastanka ovog enigmatičnog rukopisa. Poseban segment izložbe čine neka od izdanja Sarajevske hagade, uključujući posljednje &scaron;tampano 2018. godine, čiji je izdavač, po prvi put samostalno, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.</p> <p style="padding: 0px 0px 15px; margin: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-variant-numeric: normal; font-variant-east-asian: normal; font-stretch: normal; line-height: 1.5em; font-family: &quot;Trebuchet MS&quot;; vertical-align: baseline; color: rgb(102, 102, 102);"> Autori izložbe: dr. Aleksandra Bunčić i dr. Mirsad Sijarić.</p>

Petar Dolić / Procesija

<div> Samostalna izložba kipara Petra Dolića naslova &#39;Procesija&#39; otvorit će se u Domu Marina Držića, u srijedu, 28. kolovoza, s početkom u 20 sati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložbu &bdquo;Procesija&ldquo; čine skulpture u staklu, jedna skulptura u bronci te sliko-reljefi koje potpisuje kipar Petra Dolić, autor brojnih skulptura u javnom prostoru među kojima se posebno ističe skulptura Vlaha Bukovca koja će uskoro biti postavljena u njegovom rodnom Cavtatu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dolić se ističe radom u plavičasto-zelenkastom staklu u kojem brusi nevjerojatno sofisticirane portrete i razne motive iz prirode. Kao veliki zaljubljenik u dubrovački kraj Dolić je izradio Držiću u čast nekoliko portreta te kompoziciju od 22 figure na zajedničkom postamentu koju je nazvao &bdquo;Ki&scaron;na procesija svetog Vlaha&ldquo;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Iz predgovora kustosice Anite Ruso:</div> <div> &nbsp;</div> <div> &bdquo;Razumijevanje ceremonijala neke države primarni je uvjet za ispravno shvaćanje nekog dru&scaron;tva i njegovog političkog uređenja. Upravo je procesiju kao znameniti dubrovački ceremonijal kipar Petar Dolić uzeo za polazi&scaron;ni koncept istoimene izložbe. Dubrovački je urbani i kulturni pejzaž nedjeljiv od procesije svetoga Vlaha koja je od 2009. godine uvr&scaron;tena na popis nematerijalne UNESCO-ove ba&scaron;tine&hellip; Petar Dolić nije, međutim, ovu izložbu promatrao isključivo kroz prizmu dru&scaron;tveno-povijesnog značaja fenomena dubrovačke procesije koja neprekidno traje od 972. godine do danas. Umjetnik koji oblikuje drvo, kle&scaron;e kamen, modelira glinu i brusi staklo o procesiji je promi&scaron;ljao kao o fiktivnom mjestu koje okuplja sve građane Dubrovnika. Njegova procesija u staklu zami&scaron;ljena je kao polazi&scaron;ni repertoar iz kojeg je i Držić mogao crpiti svoje likove.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Već dulje vrijeme Dolić nas intrigira svojom fascinacijom raznoraznim ličnostima, posebice onima iz polja kulture i umjetnosti. Prvi je u na&scaron;im krajevima i prostorima počeo izrađivati veliki broj portreta u istom plavičasto-zelenkastom staklu koje je koristio za izradu skulptura njegove dubrovačke Procesije. Od Ljube Ivančića, Branka Ružića, Đure Sedera do Dubrovčana &ndash; Luka Paljetka, Iva Dulčića i Marina Držića, Petru Doliću polazi za rukom predočiti u staklu nevjerojatno istančane portrete karakteristike. Ono &scaron;to u slikarstvu znaju postići vrsni crtači sa samo nekoliko linija, Dolić postiže &bdquo;kipareći&ldquo; staklo minimalističkim postupcima kojima stvara čvrste, fine i taktilne forme. Od četiri portreta Marina Držića koji čine postav izložbe, tri je načinio u staklu, a jednoga u bronci. Taj posljednji rađen je u glini te izliven u bronci kao bista prema Dulčićevom portretu Držića koji se nalazi u stalnom postavu Doma Marina Držića&hellip;&ldquo;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=92786"><strong>Izvor</strong></a></div> <div> &nbsp;</div>

Fotosofia 14

<div> Na izložbi će biti predstavljene fotografije 15 polaznika nedavno zavr&scaron;enog besplatnog foto seminara i radionice &ndash; Fotosofia na temu &bdquo;Art&ldquo;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Povodom otvorenja izložbe, voditelj i umjetnički direktor seminara, fotograf Damir Hoyka, rekao nam je: &bdquo;Kako bi polaznici tijekom &scaron;est dana radionice iskusili &scaron;to vi&scaron;e momenata u fotografiji, zadana snimanja vezana su uz različite teme, kao &scaron;to su portreti poznatih, moda, kreativne fotografije za klijente, dokumentarne fotografije i slično. Zadatak teme &bdquo;Art&ldquo; je snimiti seriju predviđenu za komuniciranje putem distribucijskih kanala umjetnosti, poglavito putem muzeja i galerija. Stoga mi je ova tema uvijek posebno zanimljiva, jer polaznicima omogućuje snimanje neopterećeno zadatostima, odnosno slobodan foto izričaj&ldquo;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na otvorenju izložbe bit će prisutni autori izloženih fotografija, tako da će zainteresirani za seminar moći dobiti informacije iz prve ruke.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ulaz u Galeriju AMZ je besplatan.</div>

Sprang – moda iz okvira / Tekstilna tehnika brončanog doba u suvremenom dizajnu

<div> U Etnografskom muzeju Zagreb bit će u utorak, 27. kolovoza 2019. u 19 sati otvorenje izložbe &quot;<strong>Sprang &ndash; moda iz okvira</strong>&quot;.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba predstavlja rucno pletenu odjecu izradenu sprang tehnikom, cija je osnovna&nbsp; karakteristika pletenje prstima. Od prapovijesti, tijekom srednjega vijeka, pa sve do dana&scaron;njih dana, tehnika je u svojoj osnovi ostala prakticno nepromijenjena.</div> <div> Autorski odjevni predmeti koji su inspirirani povije&scaron;cu i zacudnim bojama prirode&rsquo; na izložbi oživljuju i docaravaju ljepotu stilova u raznovrsnosti uzoraka.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Haljine, pokrivala,&nbsp; kapice, kao i vi&scaron;efunkcionalna odjeca, svojom osebujno&scaron;cu i kombinacijom boja pomicu&nbsp; nas u pomalo mistican meduprostor koji ujedinjuje minula doba sa suvremenim dizajnom i nadahnjuje nas u svakome pogledu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O autorici</strong></div> <div> Sylva Antony Cekalov&aacute;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Rodena je 1978. godine u Pragu, gdje živi i radi. Po profesiji je restauratorica kaljevih</div> <div> peci. Nekoliko godina dolazi u Hrvatsku restaurirajuci jedinstvene renesansne kaljeve peci koje se nalaze u dvorcu Veliki Tabor. Iako je Sylvina profesija keramika i restauriranje, od djetinjstva se bavi i glazbom. Proucava i razlicite tekstilne tehnike i stare zanate, a u svojem se radu najce&scaron;ce služi upravo prapovijesnim sprang pletenjem.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Održavajuci radionice i predavanja na kojima predstavlja tehniku, u mnogima je pobudila ljubav prema njoj. Uvjerena je da je ta predivna drevna tehnika potpuno suvremena te da su njezine tajne, kao i mogucnosti koje pruža, jo&scaron; uvijek nedovoljno otkrivene. Želi da tehnika spranga probudi u gledatelju želju za razotkrivanjem kako bi zanimanjem za nju dobila pažnju koju i zaslužuje. Na njezinoj stranici www.krosienky-sprang.cz možete pronaci vi&scaron;e informacija i zanimljivosti o toj divnoj i malo poznatoj tehnici.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba predstavlja rucno pletenu odjecu izradenu sprang tehnikom, cija je osnovna</div> <div> karakteristika pletenje prstima. Od prapovijesti, tijekom srednjega vijeka, pa sve do dana&scaron;njih dana, tehnika je u svojoj osnovi ostala prakticno nepromijenjena.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autorski odjevni predmeti koji su inspirirani povije&scaron;cu i zacudnim bojama prirode</div> <div> na izložbi oživljuju i docaravaju ljepotu stilova u raznovrsnosti uzoraka. Haljine, pokrivala, kapice, kao i vi&scaron;efunkcionalna odjeca, svojom osebujno&scaron;cu i kombinacijom boja pomicu nas u pomalo mistican meduprostor koji ujedinjuje minula doba sa suvremenim dizajnom i nadahnjuje nas u svakome pogledu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Autorica nakita</strong></div> <div> Andrea Brlobu&scaron;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Po struci je preparatorica za keramiku. Niz godina izraduje nakit od željeznih alki te segmentirane dijelove karakteristicne za srednjovjekovnu opremu. Pletenje u maniri verižnjace nerijetko kombinira s kožom, pecenom zemljom, platnom, &scaron;koljkama i metalnim dijelovima. Mije&scaron;anjem materijala dobiva se prožimajuci kolaž u tragovima koji svojom jednostavno&scaron;cu imaju dah uvijek aktualne pro&scaron;losti u sada&scaron;njosti. Dugotrajno poznanstvo s restauratoricom Sylvom Antony Cekalovom obogatilo ju je ne samo u spoznajama o keramici vec je uz nju naucila i osnove tehnike spranga, koju izraduje u slobodno vrijeme. Buduci da sprang odjeca u sebi sadrži bogate uzorke te sama po sebi vec ima predznak nakita, ovom prigodom odabrani su najednostavniji primjeri kako bi se uravnoteženo i nenametljivo uklopili s izloženima.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Poveznica / <a href="http://www.mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/predavanje-i-prezentacijska-radionica-sylve-antony-cekalove-%e2%80%98%e2%80%99sprang---moda-iz-okvira%e2%80%99%e2%80%99,102974.html?date=28-08-2019#.XWPjJt4zY2w">Predavanje-radionica</a></div> <div> &nbsp;</div>

Noise Aquarium / aMORE festival

<div> U sklopu aMORE festivala, u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre predstavit će se izložba &#39;Noise Aquarium&#39;, o utjecajima koje buka ima na život u moru. Otvorenje je zakazano za utorak, 27. kolovoza, u 21 sat, u Posjetiteljskom centru Herman Potočnik Noordung.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Komercijalne i vojne aktivnosti mijenjaju život u moru. Osim vidljivih promjena, tu su i one nevidljive u obliku zvuka. Aktualne znanstvene studije pokazuju da su izvori buke poput sonara i hidrauličnog frakturiranja (tzv. &ldquo;fracking&rdquo;) krajnje &scaron;tetni po život u moru. Buka negativno utječe na morske sisavce, može o&scaron;tetiti sluh kod dupina i kitova te izazvati smrt.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Buka također utječe i na mikroskopske organizme kao &scaron;to je plankton. Nevidljivi, a ključni, planktoni sudjeluju u stvaranju od 50 do 85 % kisika u Zemljinoj atmosferi. Svaki peti dah kojeg udahnemo proizveo je plankton, stoga je jasno za&scaron;to je njegov opstanak važan. NOISE AQUARIUM koristi 3D-skenove ovih mikrostvorenja pretvarajući prostor nekada&scaron;nje vodospreme u animiriani akvarij slika i zvukova. Osim buke, tu je i mikroplastika. Treba napomenuti da planktoni koji se ovdje mogu vidjeti dolaze iz mora u okolici Pule, gdje su biolozi sa Sveučili&scaron;ta u Beču prikupili svoje uzorke.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Interdisciplinarni tim djeluje imajući na umu hitnost s kojom poruku treba prenijeti &scaron;to je moguće većem broju ljudi. Stoga su članovi tima razvili niz različitih varijacija za &scaron;iroku publiku &ndash; linearni video, interaktivni 3D, pro&scaron;irenu stvarnost (Augmented Reality, AR) ili virtualnu stvarnost (Virtual Reality, VR). Tijekom kreiranja verzije namijenjene Povijesnom i pomorskom muzeju Istre, umjetnica je blisko surađivala sa znanstvenicima iz Aquariuma Pula, u kojem je trenutno izložena izložba o podvodnoj buci pod nazivom More zvuka, a povodom obilježavanja Međunarodne godina zvukova.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pored video projekcije i AR umjetničkih radova s kojima posjetitelji mogu stupiti u interakciju, bit će i živih planktona pod mikroskopima &ndash; &scaron;to će publici omogućiti da se divi složenosti ovih minijaturnih stvorenja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je organizirana u suradnji s Povijesnim i pomorskim muzejom Istre, Istarskom kulturnom agencijom, Austrijskim kulturnim forumom Zagreb, Aquariumom Pula, Upravnim odjelom za turizam Istarske županije te uz podr&scaron;ku Upravnog odjela za kulturu Istarske županije i Istarskog vodovoda d.o.o.</div> <div> &nbsp;</div> <div> aMORE je prvi festival koji se bavi pitanjima mora iz različitih kuteva &ndash; spaja umjetnost, kulturu, znanost, nove tehnologije. Festival želi ukazati na važnost mora i oceana koji su pod sve većim pritiskom i prijetnjama uzrokovanim klimatskim promjenama, prekomjernim izlovom ribe, kemijskim zagađenjem, plastičnim otpadom, bukom. Zajednički nazivnik ovom problemu jesu na&scaron;e lo&scaron;e životne navike i neadekvatno upravljanje tim zajedničkim dobrom.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="http://www.amorefestivalporec.net">www.amorefestivalporec.net</a></div> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=92762">Izvor</a></div> <div> &nbsp;</div>