MAKER FAIRE ZAGREB 2022

MAKER FAIRE ZAGREB 2022 Maker Faire Zagreb ponovno se vraća u Tehnički muzej Nikola Tesla gdje vas ovog vikenda 1 i 2. listopada očekuje bogat i zanimljiv program. Program će se odvijati u dvorištu i stalnom postavu Muzeja. Ulaz na događanje je besplatan, a s obzirom da je Tehnički muzej Nikola Tesla i suorganizator događanja posjetitelji će moći ujedno razgledati besplatno i zbirke Muzeja. MAKER FAIRE ZAGREB otvoren je od 11 do 17 sati, lokacija je Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb. Maker Faire je najveći obiteljski festival izuma, kreativnosti, snalažljivosti i poduzetništva pod pokroviteljstvom organizacije Make Community iz SAD-a. Maker Faire predstavlja okupljanje zaljubljenika u tehnologiju svih godišta - to su nastavnici, majstori, hobisti, pripadnici znanstvene zajednice, inženjeri, znanstveni klubovi, umjetnici, studenti i komercijalni izlagači. Međunarodno se održava od 2006. godine, a do danas je širom svijeta održano preko 200 različitih Maker Faire događanja. Hrvatska udruga sa zagrebačkim sjedištem - FabLab, udruga za promociju digitalne fabrikacije - već godinama kao sudionik ili izlagač aktivno sudjeluje u Maker Faire događanjima širom Europe i sva ta međunarodna iskustva, kontakte i ideje ove godine početkom listopada okuplja u Tehničkom muzeju Nikola Tesla, na četvrtom zagrebačkom Maker Faire-u. Maker Faire Zagreb namijenjen je široj javnosti i usmjeren na čitavu regiju. Pretprošle, epidemijom obilježene 2020. godine, Maker Faire Zagreb bio je održan u ograničenom obliku u dvorištu Tehničkog muzeja Nikole Tesle, a izlagači su kroz online video sadržaje svim zainteresiranima predstavili svoj rad. Svečano otvaranje Maker Fairea Zagreb 2022 za uzvanike, medije i javnost održat će se u subotu 01. listopada 2022. u 12 sati u prostorima Tehničkog muzeja Nikola Tesla. Neki od najavljenih izlagača i atrakcija na ovogodišnjem Maker Faireu: Albert Gajšak sa svojim DIY kreacijama, Hotelijersko-turistička škola u Zagrebu s projektom Virtualna povijest i virtualnim obilascima povijesnih lokacija, Institut poduzetničkog obrazovanja i inovacija s projektom BIOPLAnet o kružnom gospodarstvu, FabLabhr.net s projektom STEAM SHOW koji spaja znanost i stand-up show u jedno, Soldered sa predstavljanjem svojih inovacija i edukacija, Iron Bull s daljinsko kontroliranim tenkovima, Zavod 404, Sveučilište Sjever sa svojim postignućima u 3D modeliranju, Rikon s cosplayom, FSB racing team sa StrixR – najnovijim trkaćim bolidom s motorom s unutarnjim izgaranjem, Udruga inovatora FSB-a s prvim studentskim borbama robota, FabLab Slavonika s maketama pametnih kuća, predstaviti će se i domaćin Tehnički muzej Nikola Tesla te mnogi drug iz Hrvatske I inozemstvai! Održavanje Maker Fairea Zagreb financijski podržava Veleposlanstvo SAD-a u Zagrebu. Više informacija o Maker Faireu Zagreb možete naći na: Web stranici - https://zagreb.makerfaire.com/ Facebook stranici - https://www.facebook.com/makerfairezagreb Facebook event: https://www.facebook.com/events/3320721414919979 Adresi e-maila info@fablab.hr

Slavimo irsku baštinu

<div> U petak, 30. rujna 2022. godine u 20 sati u Dubrovačkim muzejima &ndash; Etnografski muzej &ndash; žitnica &bdquo;Rupe&ldquo; otvara se izložba Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu i Veleposlanstva Irske &bdquo;<strong>Slavimo irsku ba&scaron;tinu</strong>&ldquo;. Izložba ostaje otvorena do 31. listopada. 2022. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ovim gostovanjem Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu nastavlja suradnju s Veleposlanstvom Irske i Nacionalnom službom za spomenike Irske s ciljem prezentacije bogate povijesti, arheologije i nacionalne ba&scaron;tine koje nam pružaju izniman pogled u pro&scaron;lost i kulturu, kao zajedničke karakteristike Republike Irske i Hrvatske.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na tridesetak fotografija predstavljaju se neki od najznačajnijih arheolo&scaron;kih spomenika, povijesne građevine i krajolici Irske, koje Irci smatraju samim identitetom zemlje. Riječima glavnog arheologa Državne službe za spomenike i jednog od autora izložbe Michael MacDonagha ta kulturna ba&scaron;tina potiče na razmi&scaron;ljanje, svjedoči o kontinuitetu i promjenama te se ogleda u irskoj kulturi, književnosti, umjetnosti i jeziku tijekom 12 tisuća godina ljudskog naseljavanja. Fotografiranjem spomenika stvaraju se za generacije arheologa iznimno važni konzervacijski zapisi, ali se time njihova ljepota i značaj može podijeliti i s čitavim svijetom, &scaron;to upravo predstavlja ova izložba.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu, Veleposlanstvo Irske i Nacionalna služba za spomenike Irske vas pozivaju da posjetite izložbu u Dubrovačkim muzejima - Etnografski muzej u žitnici &quot;Rupe&quot;, koja će vas uvesti u svijet irske arheologije, izložiti odgovornosti održavanja ba&scaron;tine bez obzira na izazove s kojima su suočeni, potaknuti na istraživanje, te možda i na posjet samim lokalitetima u Irskoj.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Organizatori: Dubrovački muzeji - Etnografski muzej, Veleposlanstvo Irske, Nacionalna služba za spomenike Irske.&nbsp; i Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu</div> <div> &nbsp;</div> <div> Foto:</div> <div> Dvorac Clogh Oughter u okrugu Canvan na otoku jezera Lough Oughter</div> <div> National Monuments Service Photographic Unit (Ireland)</div>

Matej Knežević / Suture

<p> Otvorenje izložbe <strong>Mateja Knežević</strong>a: <strong>Suture</strong> s vodstvom kroz izložbu u dru&scaron;tvu autora održat će se u&nbsp;<strong>petak</strong><strong>, </strong>30.9. 2022, s početkom u 19 sati, u prostoru Gradske galerije Striegl (1. kat Holandske kuće Sisku, Rimska 10, Sisak)</p> <p align="center"> &nbsp;</p> <p> Naziv izložbe nam se nameće kao svojevrsna premosnica i spoj između dva kompaktna identiteta umjetnika, jednog kao liječnika i drugog kao umjetnika.&nbsp;<em>Suture</em>, &scaron;to je engleska riječ za kirur&scaron;ki &scaron;av, ovdje čitamo kao mjesto koje spaja, i u značenjskom smislu, artikulira različite slojeve umjetnikove svakodnevice.</p> <p> <br /> Rad Mateja Kneževića inciran je samim prostorom Gradske galerije Striegl kojeg on sam vidi kao izrazito domicilan i &#39;&#39;kućni&#39;&#39;.</p> <p> <br /> Stoga se sama umjetnička intervencija u galerijskom prostoru kreira oko osobne svakodnevice umjetnika, istovremeno se premrežujući s fizičkim prostorom galerije, ali i umjetničkom građom koja čini fundus galerije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Svoju motivaciju Matej Knežević obja&scaron;njava na način:</p> <p> &#39;&#39;<em>Na pitanje kako prezentirati svakodnevicu, nametnuo se odgovor kreiranja arteficijalnog arhiva efemernih objekata i rekvizita. Ti artefakti su rezultat sedimentiranja slojeva vi&scaron;estrukih polja osobnog djelovanja koja se svakodnevno isprepliću. Namjera ove intervencije bila bi istražiti estetske mogućnosti preslagivanja s ciljem generiranja novog konteksta. Također, cilj je detektirati točke u kojima nakupina objekata postaje kolekcija i u kojem trenu određena obična stvar dobiva status posebne.</em>&#39;&#39;</p> <p align="center"> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Matej Knežević je vizualni umjetnik rođen 1983. u Slavonskom Brodu. Živi i djeluje u Zagrebu. Umjetničku praksu oblikuje oko tema iz svakodnevice, kreirajući multimedijalne&nbsp;ambijente. Dobitnik je nagrade Radoslav Putar 2017. godine za najboljeg mladog suvremenog umjetnika. Voditelj je hibridnog umjetničko-medicinskog prostora &ldquo;Ligatura&rdquo; u Zagrebu. Uz umjetnički rad, radi i kao liječnik, specijalist urologije. Recentnije samostalne izložbe uključuju: Art radionica Lazareti Dubrovnik, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Institut za suvremenu umjetnost Zagreb, RU Gallery u New Yorku, Atelieri Žitnjak u Zagrebu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Nakon vodstva kroz izložbu očekuje vas glazba &#39;&#39;Le chocolat noir&#39;&#39;,&nbsp;glazbenika koji Sisak i njegovu industrijsku ba&scaron;tinu predstavlja daleko izvan granica Hrvatske i Europe kroz svoju glazbu i razne oblike video umjetnosti.</p> <p> <br /> Uz nekoliko pseudonima, uključujući i recentni FIUME, glazba LCN-a se na&scaron;la na zavidnom broju uglavnom vinylnih izdanja za etikete kao &scaron;to su L.I.E.S. i Kraftjerkz iz New Yorka, Gooiland Elektro, Bunker i Charlois iz Nizozemske, Return To Disorder i She Lost Kontrol iz Njemačke, Frigio iz Madria, kao i na kompilaciji &bdquo;Healing Sounds&ldquo; koja je iza&scaron;la za PDV Records, u svrhu prikupljanja pomoći za područja o&scaron;tećena u potresima.</p> <p> <br /> LCN je član zagrebačkog bRave kolektiva, rezident DJ Ljubljanskog klupskog programa Elektroliza, uz prija&scaron;nju rezidenciju Queer Festivala u Zagrebu.</p> <p> <br /> Osim DJ i nastupa uživo &scaron;irom Europe, te i u Brazilu i Japanu, LCN od 2000. godine su/organizira nekoliko klupskih programa u Sisku i Zagrebu, te je bio aktivan član u formiranju i provedbi programa sisačkog Kluba mladih SKWHAT.<br /> Uz Sisak ga veže i kolaboracija sa Zarkoffom u projektu Florence Foster Fan Club.<br /> LCN je urednik glazbene emisije Disco Panonia za nizozemski Internet radio Intergalactic FM već desetak godina.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Pero Topljak / Škrinjica sjećanja u potrazi za minulim običajima

<div> U Galeriju skulptura Ivan Sabolić u Peterancu bit će 30. 9. 2022. godine u 18 sati otvorenje izložbe <strong>Pere Topljak: &Scaron;krinjica sjećanja u potrazi za minulim običajima</strong>.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ususret Podravskim motivima izložba donosi pregled recentnije produkcije autora, od 2000-ih godina do danas, kroz 13 radova.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Iako se tijekom dugogodi&scaron;njeg stvarala&scaron;tva uspje&scaron;no oku&scaron;ao u slikanju na staklu te izvje&scaron;tio u crtačkoj maniri većina radova posljednjih godina nastaje na platnu. Platno u sebe skuplja bogatstvo osobnih doživljaja ili naslijeđenih priča iz naroda. Svakodnevica seoskog života glavna je okosnica opusa. U posljednjim godinama primjetna je planirana namjera bilježenja ruralne arhitekture, poslova, običaja ili pratećeg ugođaja. Svijet ciglara, ugljanara, kopača, kanasa, vinogradara bilježi se nostalgičnom čeznutljivom melankolijom u bajkovitim scenografijama stvarnog svijeta i proživljenih doživljaja. &Scaron;krinjica sjećanja u introspektivnom pogledu traga za minulim običajima i čuva ih od zaborava.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> PERO TOPLJAK &ndash; PETRINA (8. 1 1948., Đurđevac) od 1956. do 1963. godine pohađa osnovnu &scaron;kolu kada uz pomoć nastavnika Ante Perokovića nastaju prvi crteži. U narednim godinama susreće se sa đurđevačkim slikarom i kiparom Ivanom Tomerlinom, čijim savjetima i potporom nastaju prve slike na platnu i staklu. Godine 1966. boravi u Zagrebu i posjećuje majstorsku radionicu Krste Hegedu&scaron;ića s kojim često kontaktira. Potom upoznaje i Ivana Lackovića s kojim se često druži u vrijeme vojničkih dana. Po povratku slika između poljodjelskih poslova, a 1972. godine objavljuje mapu crteža suradnji s Vladimirom Crnkovićem koji uskoro objavljuje i manju monografiju. U nakladi Pučkog otvorenog učili&scaron;ta iz Zagreba 1999. objavljuje monografiju slika s tekstom Božice Jelu&scaron;ić. Godine 2004. u nakladi Gradske knjižnice u Đurđevcu izlazi monografija crteža s tekstom Zdravka &Scaron;abarića. U narednim godinama sve vi&scaron;e slika i izlaže u zemlji i inozemstvu. Izlagao na vi&scaron;e od 200 skupnih izložbi u zemlji i svijetu. Živi i radi u Đurđevcu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Trg dr. Leandera Brozovića 1, 48000 Koprivnica</div> <div> Telefon: +385 48 622 307</div> <div> Telefax: +385 48 222 871</div> <div> e-po&scaron;ta: info@muzej-koprivnica.hr</div>

Likovno-dokumentarna izložba o akademskoj slikarici i likovnoj pedagoginji Josipi Gattin Vojtjehovski

<div> U izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec bit će u petak, 30.09.2022. u 18 sati otvorenje likovno-dokumentarna izložba o akademskoj slikarici i likovnoj pedagoginji Josipi Gattin Vojtjehovski</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložbom i katalogom skrećemo pozornost na sveukupno javno djelovanje Josipe Gattin Vojtjehovski tijekom četvrt stoljeća u krugu likovnih umjetnika sjeverozapadne Hrvatske te osobito njezin rad na čakovečkoj Pedago&scaron;koj akademiji, gdje je kao voditeljica Katedre za likovnu umjetnost od 1961. do 1975. kontinuirano radila na unapređenju kvalitete izobrazbe budućih likovnih pedagoga. Njezini studenti postali su uspje&scaron;ni likovni pedagozi, umjetnici i kulturni djelatnici u raznim dijelovima Hrvatske, a u Varaždinu i Čakovcu to su Ernest Fi&scaron;er, Jelena Valkaj, Robert Wrana, Slobodan Benković, Sunčanica Tuk i dr.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ovo je ujedno prva samostalna slikarska izložba Josipe G. Vojtjehovski na kojoj su izložena djela sačuvana u njezinoj obitelji i čakovečkom Muzeju.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Biografija:</div> <div> Josipa Filagić rođena je u Osijeku 1924.&nbsp; a djetinjstvo je provela u Zlataru i Zagrebu gdje se i &scaron;kolovala. Na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu upisala se 1946. Diplomirala je na slikarskom odsjeku u klasi prof. Ive Režeka.&nbsp; Tijekom studija upoznaje kolegu Ivu Gattina s kojim se vjenčala i rodila dijete.&nbsp; Po zavr&scaron;etku studija 1951. dolazi u Čakovec gdje isprva radi na Učiteljskoj &scaron;koli. Izložba i katalog prate nekoliko faza njezina životna puta i profesionalne karijere u Čakovcu i Varaždinu sve do umirovljenja 1975. Umjetnica je živjela u Čakovcu sve do smrti 1994. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U tekstu muzejske savjetnice Erike Nađ-Jerković, autorice koncepta ovog projekta, obrađen je slikaričin životopis te sačuvani slikarski opus Josipe Gattin Vojtjehovski&nbsp; i njezina izlagačka djelatnost na skupnim izložbama&nbsp; slikara i kipara Hrvatskog zagorja i Međimurja u razdoblju od 1951. do 1975. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Likovno-pedago&scaron;ki rad Josipe Gattin Vojtjehovski u razdoblju od 1951. do 1975. godine zasebna je tema koju je istražila&nbsp; i obradila kustosica Magdalena Vrbanec, koja sudjeluje i u postavu izložbe.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je popraćena bogato ilustriranim katalogom s vi&scaron;e od stotinu stranica&nbsp; koji govori o umjetnici Josipi G. Vojtjehovski vraćajući nas u neka pro&scaron;la vremena. Na njegovu grafičkom oblikovanju radila je diplomirana dizajnerica Rusa Trajkova. (ENJ)</div> <div> &nbsp;</div>

Pere Grahovac

<div> Gacko pučko otvoreno učili&scaron;te Otočac i Muzej Gacke organiziraju Izložbu radova <strong>Pere Grahovca</strong> koja će biti otvorena 30. 9. 2022. (petak) u 19 sati.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba obuhvaća oko 30 radova, pretežno pejzaža i portreta, i dio je ciklusa &ldquo;Lokalni umjetnici u Muzeju&rdquo;. Pero Grahovac je autor koji živi i stvara na području Otočca, a svoje radove posljednji je put u Muzeju Gacke predstavljao 2010. godine, također na samostalnoj izložbi.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ciklus izložbi &ldquo;Lokalni umjetnici u Muzeju&rdquo; cjelogodi&scaron;nji je izložbeni program kroz koji se od 2014. godine predstavljaju umjetnici koji stvaraju na području Ličko-senjske županije, a ovo je 22. izložba održana u sklopu ciklusa. Program &ldquo;Likovni umjetnici u Muzeju&rdquo; ove se godine održava uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH i Grada Otočca.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Muzej Gacke</div> <div> Trg Dražena Bobinca 2</div> <div> 53220 Otočac</div> <div> T / 053 771 143</div> <div> M / 098 948 0481</div> <div> W / www.gpou-otocac.hr</div>

80 godina arheologije na križevačkom području

<div> Otvorenje izložbe &quot;<strong>80 godina arheologije na križevačkom području</strong>&quot; održat će se u četvrtak, 29. rujna 2022., u 18 sati u Likovnoj galeriji, Trg Antuna Nemčića 6/1.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba 80 godina arheologije na križevačkom području organizirana je kao jedna od obljetničkih izložbi u povodu obilježavanja 70 godina Gradskog muzeja Križevci.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ova muzejska obljetnica poslužila je kao prigoda za izložbu kojom se kronolo&scaron;ki prikazuje tijek razvoja arheologije na području Križevaca i &scaron;ire okolice gdje se već osam desetljeća obavljaju arheolo&scaron;ka istraživanja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Prva iskopavanja na križevačkom području provedena su ranih četrdesetih godina pro&scaron;loga stoljeća, no početci arheologije mogu se pratiti jo&scaron; dublje u pro&scaron;lost i sežu u 1898. godinu kada je gradski fizik dr. Fran Gundrum Oriovčanin izabran za križevačkog povjerenika Narodnoga muzeja. Njegovom je zaslugom Arheolo&scaron;ki odjel Narodnoga muzeja krajem 19. i početkom 20. stoljeća obogaćen vrijednim akvizicijama s ovog područja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U povodu obilježavanja 700 godina slobodnog i kraljevskoga grada Križevaca 1952. godine otvoren je križevački muzej. Prikupljanje nalaza s arheolo&scaron;kih lokaliteta utkano je u same početke muzejskog djelovanja. O Arheolo&scaron;koj zbirci brinuo je upravitelj Dragutin Zajc koji je i potaknuo otvaranje Muzeja. Arheolo&scaron;ki zavod Filozofskog fakulteta u Zagrebu je 1973. obavio prvo veće istraživanje na ovom području i to na nalazi&scaron;tu Brezovljani koje datira u mlađe kameno doba. Dolaskom arheologa 1977. godine započinju istraživanja u organizaciji Muzeja stoga su krajem sedamdesetih, tijekom osamdesetih te krajem devedesetih godina 20. stoljeća obavljena mnoga iskopavanja na prapovijesnim i srednjovjekovnim lokalitetima u okolici Križevaca, ali i u samome gradu, primjerice na prostoru ciglane gdje je istražen dio kasnobrončanodobnog naselja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Početak novog tisućljeća obilježen je sustavnim i velikim za&scaron;titnim istraživanjima. Muzej je pokrenuo sustavna istraživanja prapovijesnog neolitičkog nalazi&scaron;ta Brezovljani koja se gotovo kontinuirano provode već dugi niz godina. Sustavna istraživanja vi&scaron;eslojnog kalničkog lokaliteta Igri&scaron;če nastavljena su na poticaj Instituta za arheologiju koji na ovom nalazi&scaron;tu također već duže vrijeme organizira i obavlja iskopavanja. Potrebno je spomenuti za&scaron;titna istraživanja lokaliteta Poljana Križevačka 1 i Poljana Križevačka 2, koja je isto tako proveo Institut za arheologiju prije izgradnje dionice autoceste A 12 Gradec &ndash; Križevci, i za&scaron;titna istraživanja na nalazi&scaron;tima &Scaron;krinjari 1 i &Scaron;krinjari 3, koja je obavila tvrtka Geoarheo d.o.o. na trasi izgradnje željezničke pruge dionice Gradec &ndash; Sveti Ivan Žabno. U novije je vrijeme Institut za arheologiju istraživao srednjovjekovni lokalitet Osijek Vojakovački &ndash; Mihalj.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Predstavljanjem nalazi&scaron;ta istraženih tijekom proteklih nekoliko godina zaokružuje se prikaz aktivnosti na području arheologije započetih prije osam desetljeća na ovom arheolo&scaron;ki izuzetno bogatom području.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Besplatno stručno vodstvo kroz izložbu održavat će se utorkom od 18 do 20 sati te 4., 6. i 10. listopada od 10 do 13 sati.</div>

Refleksija Cvijeta / Izložba fotografija Ines Sogonić

<p> <img alt="" src="/files/images/2022/jas2.jpg" style="width: 450px; height: 319px;" /></p>

Meštrovićevi portreti suvremenica i suvremenika - univerzumi osobnih susreta i društvenih isprepletenosti

<p> Nakon predstavljanja križevačkoj, zagrebačkoj, virovitičkoj i sinjskoj publici izložba <em>Ivan Me&scaron;trović &ndash; portreti suvremenica i suvremenika</em> otvara se u Spomen galeriji Ivana Me&scaron;trovića povodom 50. obljetnice njezina djelovanja. &Scaron;esnaest skulptura iz zbirki Muzeja Ivana Me&scaron;trovića (Split-Zagreb), Gliptoteke HAZU (Zagreb), Nacionalnoga muzeja moderne umjetnosti (Zagreb), Galerije umjetnina (Split), te posuđenih od dr. sc. Mate Me&scaron;trovića, pružaju uvid u intrigantne dru&scaron;tvene, umjetničke i političke veze Ivana Me&scaron;trovića. Odabir portreta koji je načinila autorica izložbene koncepcije, muzejska savjetnica Atelijera Me&scaron;trović u Zagrebu, Barbara Vujanović, svjedoči o stilskom razvoju jednog od ponajboljih portretista 20. stoljeća &ndash; od secesijske stiliziranosti i impresionizma, preko art d&eacute;co stilizacije do realističnosti međuratnoga razdoblja.</p> <p> Uvodni tekst u bogato opremljenom katalogu na hrvatskom i engleskom jeziku upućuje na zanimljive biografije znamenitih ličnosti koje je Me&scaron;trović portretirao &ndash; hrvatskoga glumca, kazali&scaron;nog redatelja i prevoditelja Petra Branija, pripadnika generacije kazali&scaron;nih umjetnika koja je utrla put preobrazbi zagrebačkog teatra, ruskoga književnika Lava Nikolajeviča Tolstoja, glavnog organizatora likovnoga života u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća Izidora Kr&scaron;njavoga, modernizatora europskoga kiparstva Augustea Rodina, prve plesačice čiji je ples prikazan na američkoj televiziji Vere Čuče Milčinović, predstavnika britanske umjetničke, političke i dru&scaron;tvene scene, Wickhama Steeda, Lady Cunard i Dorothy Une Ratcliffe, če&scaron;ke političke dinastije Masaryk, Tom&aacute;&scaron;a G. Masaryka i njegove kćeri Alice Masarykove, hrvatskih umjetnika Tomislava Krizmana, Ante Katunarića i Vladimira Becića, te književnika Andrije Milčinovića i Vladimira Nazora.</p> <p> Likovni postav koji potpisuju Damir Gamulin i Antun Sev&scaron;ek nagla&scaron;ava posebnosti Me&scaron;trovićevih remek-djela, te omogućuje prisnije upoznavanje posjetitelja izložbe s portretiranim ličnostima koje su obilježile hrvatsku i europsku kulturu i politiku 19. i 20. stoljeća.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <u>Iz teksta kataloga</u> (Barbara Vujanović, muzejska savjetnica Atelijera Me&scaron;trović u Zagrebu):</p> <p> Ivan Me&scaron;trović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. &ndash; South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.) portretirao je suvremenike, članove obitelji, prijatelje, umjetnike, političare, pripadnike domaćih i međunarodnih elita, te prethodnike. Uvid u imena ljudi koji su mu pozirali ili koje je prikazao služeći se fotografijama i dostavljenim opisima i dokumentacijom, tijekom vi&scaron;e od pet desetljeća, svjedoči o bogatoj mreži kontakata koju je kipar rasprostro po domovini, Europi i Sjedinjenim Američkim Državama.</p> <p> Ovaj izbor od &scaron;esnaest portreta suvremenica i suvremenika s kojima je Me&scaron;trović uspostavio blizak odnos ili drugi vid uvažavanja i utjecaja, katkada jednosmjernoga, gdjekad uzajamnoga, prilika je za prebiranje po dominantnim formalnim odrednicama koje je kipar ostvario tijekom prva četiri desetljeća pro&scaron;loga stoljeća. Odabir skulptura polazi&scaron;te je za prisjećanje na &scaron;esnaest signifikantnih ličnosti koje su ostavile trag u hrvatskom, ruskom, če&scaron;kom, francuskom i britanskom kulturnom i političkom prostoru.</p> <p> Svaki je portret zaseban univerzum, mjesto stvarnog i metaforičkog pregovora između Me&scaron;trovića i osobe koju je portretirao, interpretirao, doživljavao na sebi svojstven način. Odabrane skulpture podržavaju tezu da je riječ o jednom od najvrsnijih portretista 20. stoljeća. Dosljedna posvećenost motivu, &scaron;irina socijalnoga dijapazona osoba koje su sjedile pred Me&scaron;trom, očitovanje stilskih mijena predstavljaju djeliće mozaika koji portretiraju samoga kipara. Portret je to senzibilnog promatrača, koji je psiholo&scaron;ki i osobni dojam usklađivao s vlastitim rukopisom i bilom vremena. Portreti svjedoče logično ulančavanje kompleksnih odnosa unutar umjetničkih dru&scaron;tava i institucija te političkih organizacija, ali i unutar živahnog konteksta salona europskih prijestolnica. Zbog toga nije preuzetno kazati da Me&scaron;trović nije samo jedan od najvećih portretista svojega stoljeća nego je i njegov posvećeni, pronicljivi kroničar.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je ostvarena zahvaljujući novčanoj potpori Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Brodsko-posavske županije i Općine Vrpolje.</p> <p> &nbsp;</p>

Zoran Filipović / Od Theresienstadta do Terezina (1918. - 2018.)

<p> <img alt="" src="/files/images/2022/fili2.JPG" style="width: 399px; height: 446px;" /></p>

Hvar Urb-Art / Nastavak

<p> <img alt="" src="/files/images/2022/hvar.JPG" style="width: 457px; height: 648px;" /></p>

Petra Mrša / Digital milk

<h1> <span style="font-size: 12px;">Muzej likovnih umjetnosti 27. rujna 2022. godine s početkom u 19 sati otvara samostalnu izložbu Petre Mr&scaron;e, dobitnice Nagrade MLU (samostalna izložba u 2022. godini) na 35. Salonu mladih održanom 2020. g. u Zagrebu. Partner na izložbi je Center Sobodnih Umetnosti Celje, gdje izložba seli, nakon zatvaranja u Muzeju likovnih umjetnosti.</span></h1> <p> <strong>Petra Mr&scaron;a (Rijeka 1985.)</strong><br /> Umjetnica i fotografkinja koja redovito izlaže u galerijama i muzejima u Hrvatskoj i inozemstvu. Njezin je rad uključen u zbirke Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, Muzeja grada Zagreba i Galerije Rigo u Novigradu, a prezentiran je i na platformi suvremene hrvatske fotografije.</p> <p> <br /> Njezini radovi primijenjene fotografije objavljeni su u mnogobrojnim publikacijama (Elle, Grazia i dr.), te su kori&scaron;teni na plakatima za Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Zagrebu, kazali&scaron;te ZKM i drugdje. Godine 2015. osvojila je nagrade VIG Special Invitation na ESSL Art Award i Ex Aequo na 24. Slavonskom Biennalu, a 2014. je osvojila Nagradu za najbolji portfolio na Savignano Immagini Festivalu. U suradnji s umjetničkim organizacijama i institucijama (Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Udruga Drugo more i dr.) osmi&scaron;ljava i provodi razne umjetničke radionice i projekte za sve dobne skupine. Diplomirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu i psihologiju na Hrvatskim studijima Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, a magistrirala je snimanje 2014. godine na Odsjeku za film i snimanje Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu. Akademske godine 2018./2019. sudjelovala je na jednogodi&scaron;njem poslijediplomskom internacionalnom umjetničkom programu kustoskog kolektiva What, How &amp; For Whom/WHW u Zagrebu. Svoju je profesionalnu jednogodi&scaron;nju praksu provela radeći kao asistentica u Hoxton Gallery u Londonu.<br /> &nbsp;</p> <p> &nbsp;&bdquo;Mlijeko je biolo&scaron;ka, izrazito hranjiva tekućina mliječnih žlijezda ženki sisavaca koja se luči određeno vrijeme nakon porođaja te je osnovno sredstvo prehrane i preživljavanja mladunčadi. Naslov izložbe&nbsp;<strong>Digital milk</strong>&nbsp;upućuje na spoj nekoliko ključnih interesa multimedijske umjetnice Petre Mr&scaron;e &ndash; procesi stvaranja znanja, različiti tipovi i izvori znanja, kao i mjesta njihova utjelovljenja i diseminacije.&nbsp;&nbsp;Pet&nbsp;je radova koji su sadržajno i značenjski povezani iako medijski različiti &ndash; tri videa, jedna prostorna instalacija &scaron;ivanih kostima i jedan tiskani tekst u novinskom obliku &ndash; kojima se predstavlja vi&scaron;egodi&scaron;nje umjetničko istraživanje poveznica između svijeta računalnih igrica (gaminga) i mladih koji ih igraju. Kako digitalno okruženje reflektirati i njime ovladati, kako stvarati nove procese učenja i rasta, kako poduprijeti mentalnu i fizičku samospoznaju mladih samo su neka od pitanja koja tematiziraju radovi na izložbi&nbsp;<strong>Digital milk</strong>.&ldquo;<br /> <br /> &bdquo;Rodne su uloge uvelike kulturni konstrukti koji se promiču i množe u raznima kategorijama vizualne kulture, gdje također pripadaju i igrice, filmovi i serije. Naziv izložbe upućuje na razmi&scaron;ljanje o tome &scaron;to digitalno mlijeko doista jest. To bi, najjednostavnijim riječima, bila hrana koju unosimo ne fiziolo&scaron;ki, već mentalno i duhovno, u produžetku i fizički, jer se u igrice ulazi i tijelom. U virtualnom svijetu igrica ove djevojke pronalaze svoje sigurno mjesto, safe space, gdje odvojene od svoje fizičke zbilje pronalaze mjesto i ulogu koja je neutralna, odnosno ravnopravna i asertivna. Također, tinejdžerice koje su u radionici promi&scaron;ljale kostime za rad Games and stitches &ndash; LARP zasigurno su osnažile i osvijestile vlastite verzije superjunakinja kroz emancipacijski učinak samog procesa.&ldquo;<br /> <br /> Iz&nbsp;<em>Predgovora</em>&nbsp;kataloga izložbe</p> <p> Valentina Rado&scaron;, vi&scaron;a kustosica</p> <p> &nbsp;</p>

Ured za fotografiju – Galerija Spot / Manfred Willmann

<p> U <strong>Galeriji Spot</strong> <strong>Ureda za fotografiju</strong> u Zagrebu <strong>26. rujna</strong> otvara se izložba znamenitog austrijskog fotografa <strong>Manfreda Willmanna</strong>. Obilježavajući sedamdesetu godi&scaron;njicu umjetnikova rođenja, uz odabir radova iz njegovih najpoznatijih serija &ldquo;Schwarz und Gold&rdquo; (1979.&ndash;1981.), &ldquo;Die Welt ist sch&ouml;n&rdquo; (1981.&ndash;1983), &ldquo;Das Land&rdquo; (1981.&ndash;1993.) i &ldquo;F&uuml;r Christine&rdquo; (1984.&ndash;1988.), ovom prilikom bit će prikazan i izbor recentnih radova. Willmannovu fotografiju karakterizira izravnost i razumljivost sadržaja, te istraživački dokumentarizam. On otkriva ono već znano bez patetike, kako je zapisao Goldstein, postavljajući svojim fotografijama niz pitanja o etici i uvjetima egzistencije, pokazujući kako velike životne teme mogu biti prikazane u &ldquo;malim&rdquo; oblicima.<br /> &nbsp;<br /> Willmannova izložba, uz ostalo, prilika je da se prisjetimo njegove samostalne izložbe u Arhivu TD iz 1981., izložbenom prostoru za promociju i istraživanje suvremene fotografije koji je Petar Dabac vodio u Ilici 17 u Zagrebu. O Willmannovom radu tada je pisao Albert Goldstein, pisac, pjesnik i prevoditelj, čiji će tekst ovom prilikom biti ponovno objavljen. Na taj način osvrnut ćemo se na važno razdoblje kada je, u kontekstu umjetničkog udruženja <i>Forum Stadtpark,</i> započelo djelovanje <i>Camere Austrie</i> koju je Willmann osnovao zajedno s Christine Frisinghelli i Seiichijem Furuyom, promovirajući suvremenu fotografiju kao diskurzivno područje i značajnu snagu u cjelovitom razvoju kulture. Suradnja umjetničkih organizacija iz Graza i Zagreba i pripadnost sličnom fotografskom i intelektualnom krugu jedan je od poticaja za recentna istraživanja i historizaciju zbivanja u području suvremene fotografije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do<strong> 14. listopada 2022</strong>.<br /> <br /> Izložba je financijski potpomognuta sredstvima <strong>Austrijskog kulturnog foruma</strong>, <strong>Zaklade Kultura nova</strong>, <strong>Ministarstva kulture i medija RH</strong> i <strong>Grada Zagreba</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <span style="color:#696969;">Galerija Spot / Spot Gallery<br /> UZF / Ured za fotografiju /&nbsp;Office for Photography<br /> Čanićeva 6,&nbsp;HR-10000 Zagreb, Croatia</span><br /> <a href="mailto:info@officeforphotography.com"><span style="color:#009ee3;">info@officeforphotography.com</span></a><span style="color:#009ee3;">&nbsp;</span><br /> <span style="color:#696969;">+385 1 3778229</span><br /> <a href="http://www.croatian-photography.com"><span style="color:#009ee3;">www.croatian-photography.com</span></a></p>