Graditeljice maestrala

<p> U okviru projekta Industrijska ba&scaron;tina otoka Korčule izložba VR instalacije<strong> Graditeljice maestrala</strong> autorica Dijane Protić, Marte Stražičić i Manje Ristić otvorit će se 3.12. 2021. u Galeriji Miroslav Kraljević.<br /> <br /> Projekt Industrijska ba&scaron;tina otoka Korčule službeno je pokrenut 2014. godine u okviru udruge Siva zona u Korčuli. Projekt je zami&scaron;ljen kao inkluzivna suradnička platforma, vi&scaron;egodi&scaron;nje znanstveno i umjetničko istraživanje koje objedinjuje interdisciplinarni kulturno-antropolo&scaron;ki, etnografski, umjetnički i kustoski pristup, uključujući dijalog i suradnju s lokalnom zajednicom, institucijama, udrugama i inicijativama. Projekt je primarno fokusiran na prostor Vele Luke gdje su do sada kroz nekolicinu tekstova i umjetnički rad Božene Končić Badurine dobro obrađene tvornica za preradu i konzerviranje ribe Jadranka i tvornica limene ambalaže 8. mart.<br /> <br /> Unazad tri godine naglasak je stavljen i na treći bitan case study - brodogradili&scaron;te Greben. Umjetničko istraživanje Dijane Protić tamo je započelo jo&scaron; 2017. godine s fokusom na ženske perspektive i iskustva rada u Grebenu, a kao okosnica istraživanja postavljena su kazivanja Lučanki/biv&scaron;ih radnica Grebena. Iako je inicijalna ideja bila istraživanje pretočiti u film, ubrzo se medij VR instalacije pokazao kao bitan novi element za produbljivanje teme i moguću interpretaciju &bdquo;uti&scaron;ane&quot; ženske povijesti brodogradili&scaron;ta. U suradnji s Martom Stražičić i Manjom Ristić projekt je dobio novu vizualnu i akustičnu dimenziju kojima se promi&scaron;ljaju i nove forme prezentacije industrijske ba&scaron;tine i specifičnog ženskog sjećanja ključnog za (pre)ispisivanje službene i neslužbene lokalne povijesti. Ženski glas vodi nas kroz istraživanje apstrahiranog prostora Grebena. Njeno sjećanje objedinjuje nekolicinu životnih i profesionalnih priča kazivačica/biv&scaron;ih radnica u Grebenu, s tim da je poseban naglasak stavljen na radu u tzv. plastici, ključnom pogonu gdje su dominantno radile žene. Osvje&scaron;tava se iznimno zdravstveno ranjiva i neza&scaron;tićena pozicija koju su žene tamo zauzimale. Istovremeno saznajemo o mikro iskustvima emancipacije i financijske samostalnosti koje su žene priskrbile radeći u Grebenu. Uz to aludira se na relevantnost ženskog kolektiva, kako u udruženom ženskom radu tako i međuljudskoj potpori koju takva zajednica stvara. (Lea Vene)<br /> <br /> Produkcija: Siva zona - prostor suvremene i medijske umjetnosti, GMK - Galerija Miroslav Kraljević, Sintoment - udruga za multimedijalnu umjetnost i afirmaciju kulture<br /> <br /> Autorica: Dijana Protić<br /> Kustosica izložbe: Lea Vene<br /> Voditeljice projekta Industrijska ba&scaron;tina otoka Korčule: Marija Borovičkić i Lea Vene<br /> Art direkcija, modeliranje i VR tehničar: Marta Stražičić<br /> Kompozicija zvuka: Manja Ristić<br /> Glas naracije: Marija Borovičkić<br /> Dizajn: Andrija Mudnić<br /> Tehnička podr&scaron;ka: Skygorilla<br /> Tehnička podr&scaron;ka online predstavljanja projekta: Format C<br /> <br /> Izložba je premijerno prikazana na Korčuli u kolovozu 2021. Na dan otvorenja 3.12. VR se može pogledati u periodu 18-21h. Izložba će se moći pogledati u Galeriji Miroslav Kraljević od 7.-10.12. 2021. unutar radnog vremena GMK (14-20h).</p> <p> Program podržavaju: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Gradski ured za kulturu Grada Zagreba te Dubrovačko-neretvanska županija.<br /> <br /> Rad GMK podržavaju: Zaklada Kultura Nova i INA d.d.</p> <p> &nbsp;</p>

I.J. Pino - Gesamtkunstwerk kr(i)vi i popela

<p> <img alt="" src="/files/images/2021/msu_pino.jpg" style="width: 450px; height: 867px;" /></p>

Svi smo mi umjetnici - izložba radova nastalih na Radionicama likovne terapije VII

<p> U Muzeju Prigorja bit će u petak 3.&nbsp;<a href="callto:12.%202021">12. 2021</a>. otvorenje izložbe <strong>Svi smo mi umjetnici - izložba radova nastalih na Radionicama likovne terapije VII.&nbsp;&nbsp;</strong></p> <p> <br /> &rdquo;Uspje&scaron;no realizirani projekti kreativnih likovnih radionica s elementima art terapije koju Hrvatska udruga likovnih umjetnika i likovnih kritičara provodi već sedam godina potiče&nbsp;nas da unatoč epidemiolo&scaron;koj situaciji i u 2021. nastavimo s integracijom osoba s intelektualnim te&scaron;koćama, kao i drugim hendikepom u sustav likovnog stvarala&scaron;tva&rdquo;, nagla&scaron;ava kustosica projekta Sanda Stanaćev Bajzek te nastavlja: &rdquo;Pogledajte primjene različitih oblika, odnosno medija i tehnika likovne umjetnosti sa svrhom razvijanja kreativnosti i uključivanja određenih populacija, ali i lokalnog stanovni&scaron;tva u kulturni život zajednice&nbsp;te popularizaciju umjetničkog stvarala&scaron;tva ukazujući na njegove neizmjerne potencijale i važnost u psihičkom i fizičkom zdravlju čovjeka&rdquo;.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> U ovaj program od samoga početka uključeni su&nbsp;korisnici Centra za&nbsp;rehabilitaciju Zagreb, odrasle osobe sa intelektualnim te&scaron;koćama, vugrovečke umirovljenice, stanovnici Sesveta&nbsp;&ndash; polaznici likovnih radionica Narodnog sveučili&scaron;ta Sesvete, a ove godine&nbsp;prvi puta su se&nbsp;pridružile članice Udruge slabovidnih osoba iz Kranja.</p> <p> <br /> Oblik ovakvih edukativnih i terapijskih umjetničkih druženja prilika je za suradnju umjetnika i potrebitih skupina s lokalnom zajednicom, mogućnost da se osobe s intelektualnim pote&scaron;koćama i invaliditetom bolje&nbsp;predstave i uključe u zajednicu, a kroz poticanje suradnje s raznim kulturnim institucijama, poput umjetničkih galerija i muzeja te kompatibilnih udruga i organizacija. Stoga i ove godine ovaj likovno&nbsp;terapijski projekt tradicionalno zavr&scaron;ava izložbom u Muzeju Prigorja u Sesvetama.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Program podupire Gradski ured za kulturu Grada Zagreba.</p> <p> &nbsp;</p>

Zeleni Zagreb / Iz ciklusa ''Fotografija i mladi''

<p> <img alt="" src="/files/images/2021/ZELENI-ZAGREB_ciklus-Fotografija-i-mladi_pozivnica.jpg" style="width: 450px; height: 288px;" /></p>

Najduže putovanje – Prva plovidba oko svijeta

<p> U četvrtak, 2. prosinca 2021. godine s početkom u 12 sati, u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka (Trg Riccarda Zanelle 1, Rijeka) održat će se otvaranje<strong> izložbe</strong> <strong><em>Najduže putovanje &ndash; Prva plovidba oko svijeta</em></strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Otvaranju izložbe prethodit će zajednički prijem Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke za veleposlanika Dezcallara de Mazarreda tijekom kojeg će se razgovarati o kulturnoj suradnji sa &Scaron;panjolskom.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba kronolo&scaron;ki opisuje putovanje koje je prije 500 godina započeo Ferdinand Magellan i koje je promijenilo tijek povijesti. Tražeći novi put za Indiju ploveći preko Atlantskog oceana, ovaj pothvat se pretvorio u najdulje putovanje tog doba, prvo oplovljavanje svijeta, otkriće Tihog oceana i dokaz da je Zemlja okrugla.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Organizatori izložbe su Veleposlanstvo Kraljevine &Scaron;panjolske u Hrvatskoj, &Scaron;panjolska kulturna akcija, Ministarstvo kulture i sporta Kraljevine &Scaron;panjolske, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na događanju će sudjelovati <strong>Nj. E. Alonso Dezcallar de Mazarredo</strong>, veleposlanik Kraljevine &Scaron;panjolske, <strong>Marina Medarić</strong>, zamjenica župana Primorsko-goranskog, <strong>Sandra Krpan</strong>, zamjenica gradonačelnika Rijeke, <strong>Sonja &Scaron;i&scaron;ić</strong>, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije i <strong>Nikolina Radić &Scaron;tivić</strong>, ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, koji će otvoriti izložbu i dati izjave povodom prijema veleposlanika.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:</strong></p> <p> Nikolina Radić &Scaron;tivić, dipl. ing. arh.</p> <p> ravnateljica</p> <p> &nbsp;</p>

Zvonimir Šepat / Dodir ljepote i duhovnosti

<p> <img alt="" src="/files/images/2021/Sepat2-1.JPG" style="width: 450px; height: 344px;" /></p>

Božićne igračke iz tvornice čokolade

<p> <img alt="" src="/files/images/2021/mc.JPG" style="width: 361px; height: 602px;" /></p>

Tajne šivanih brodova antičke luke u Zatonu kod Nina

<p> Povodom 189. obljetnice Arheolo&scaron;kog muzeja Zadar bit će u utorak, 30. studenoga 2021. u 12 sati otvorenje izložbe &bdquo;<strong>Tajne &scaron;ivanih brodova antičke luke u Zatonu kod Nina</strong>&ldquo; autorice Du&scaron;anke Romanović.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Od otkrića antičke luke u Zatonu kod Nina pro&scaron;lo je već 55 godina. Luka je funkcionirala puna tri stoljeća. Nastala je sredinom 1. st., intenzivno se koristila do kraja 3. st., a najvjerojatnije je prestala egzistirati početkom ili polovinom 4. st. Najzanimljiviji, a svakako najvrjedniji nalaz u luci, kojem je ova izložba i posvećena, ostatci su triju &scaron;ivanih brodova (Zaton 1, Zaton 2 i Zaton 3), tzv. serilija, čija se tehnika gradnje sa sigurno&scaron;ću može atribuirati Liburnima. Dugo su zatonski brodovi predstavljali jedine brodske konstrukcije koje su u cijelosti istražene, ali detaljna dokumentacija nije bila objavljena.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &quot;<strong>Tajne &scaron;ivanih brodova antičke luke u Zatonu kod Nina &ndash; Pregled istraživanja i dosada&scaron;nji rezultati</strong>&quot; pruža uvid i kratak pregled povijesti istraživanja triju &scaron;ivanih brodova pronađenih u luci, njihovu važnost i dosada&scaron;nje rezultate.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorica muzeolo&scaron;kog i likovnog postava izložbe te tekstova je Du&scaron;anka Romanović, vi&scaron;a kustosica Arheolo&scaron;kog muzeja Zadar. Izložba obuhvaća 10 izložbenih panoa i vitrine s izloženom arheolo&scaron;kom građom. Posjetitelji će moći vidjeti dio modela ostataka broda Zaton 2 u mjerilu 1 : 1, kao i maketu ostataka broda Zaton 3 u mjerilu 1 : 10. Tekstovi i fotografije na panoima obrađuju različite tematske cjeline (tehnika &scaron;ivanja, istraživanje, konzervacija, brodska konstrukcija, analiza i brodska oprema). Izložbu prati bogati ilustrirani katalog na hrvatskom i engleskom jeziku. Kao materijal izložbu prati i deplijan na kojem je u kratkim crtama opisana izložba.</p> <p> &nbsp;</p>

Pigmentarium

<p> Izložba <strong>Pigmentarium</strong> biti će otvorena u&nbsp;utorak, 30. studenog 2021. u 13&nbsp;sati u Tehničkom&nbsp;muzeju&nbsp;Nikola Tesla.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> Svim pigmentima zajedničko je jedno &ndash; život je od njih neodvojiv, od samog početka. Povijest upotrebe pigmenata stara je koliko i s&acirc;m ljudski rod: kako se čovjek kao vizualno biće od svojih najranijih početaka likovno izražavao, tako je upotrebljavao razne u prirodi pronađene obojene tvari za oslikavanje svog životnog prostora.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Pigment</strong>&nbsp;(iz lat.&nbsp;<em>pigmentum</em>&nbsp;= boja) u općem je smislu svaka čvrsta tvar, odnosno supstancija, koja se, zahvaljujući svojim fizikalno-kemijskim osobitostima, pona&scaron;a kao nositelj boje, odnosno t&ocirc;na, i pritom se u svojoj neposrednoj kemijskoj okolini ne otapa. Pigment je tvar koja nosi boju (svojstvo) i služi u izradi boja (proizvod), ali sama ne posjeduje moć izravnog bojenja kakvo ima bojilo.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Uzev&scaron;i u obzir sveprisutnu i nezaobilaznu ulogu pigmenata u razvoju ljudske civilizacije, prije svega u pogledu koevolucije znanosti i umjetnosti, izložba&nbsp;<em>Pigmentarium</em>, koncipirana u četiri cjeline, u prvom planu pokazuje cjelovitu&nbsp;<em>zbirku najpoznatijih anorganskih pigmenata</em>&nbsp;od tehnolo&scaron;ke i umjetničke važnosti, raspoređenih po bojama.</p> <p> Druga cjelina prikazuje kolekciju kemijskih aparatura. Nju predstavljaju laboratorijski uređaji kakvi se danas upotrebljavaju u znanstvenom radu, gdje procesi u laboratoriju vjerno reprezentiraju fizikalno-kemijsku narav proizvodnje kakva se odvija u industriji.</p> <p> Ostale se cjeline bave primjenom pigmenata: treća cjelina obja&scaron;njava temeljna načela tehnologije boja, a četvrta ilustrira prisutnost predstavljenih pigmenata u nekim umjetničkim djelima.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Unatoč činjenici da postoje tehnolo&scaron;ki jednako važni organski pigmenti, u fokusu izložbe su anorganski pigmenti jer je njihov udio u ukupnoj godi&scaron;njoj proizvodnji veći od 96%. Također, oni su najduže u čovjekovoj upotrebi i među njima ima materijala koji se dobivaju i upotrebljavaju upravo na način na koji su to radili na&scaron;i drevni preci. Iako razvojem sintetskih metoda iz dana u dan nastaju novi organski pigmenti, i dalje se možemo lako diviti vizualnom bogatstvu tragova koje za sobom ostavljaju odavna poznati anorganski materijali &ndash; oker i ugljen.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O autoru:</strong><br /> <strong><strong>Kristian Nakić</strong></strong>, autor izložbe, kemičar je s pedago&scaron;kim interesom, koji se u radu sa &scaron;kolskom djecom na projektima koji povezuju znanost i umjetnost često susretao s pojmovima vezanima uz svijet boja i pigmenata, &scaron;to ga je s vremenom ponukalo da prikupljena znanja objedini na izložbi, koju je Tehnički muzej Nikola Tesla uvrstio u svoj program. Za ovu prigodu prikupio je i obradio sirovine iz prirode za dobivanje pigmenata. Veći dio pigmenata osobno je sintetizirao ili pripravio uz upotrebu aparatura i supstancija iz svoje privatne kolekcije, te ih ovdje izlaže.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Krajnja namjera autora i izložbe je kroz izložbene materijale i tekstove pridonijeti &scaron;kolskom programu nastave kemije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na izložbi možete saznati vi&scaron;e o klasifikaciji pigmenata i njihovim svojstvima, &scaron;to za pigment znači veličina čestica; &scaron;to su bojila, čemu služe veziva i kako tvari mogu biti obojane, a da pritom nisu ni pigmenti ni bojila.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Također, na izložbi ćete saznati koji su pigmenti su stari čak 285.000 godina, a koji je pigment danas popularan u ruževima za usne i lakovima za nokte; koji je najdragocjeniji pigment u povijesti umjetnosti, tako da je bio vredniji i od zlata; koja se boja 16. stoljeću nanosila na lice zbog osjećaja satenske glatkoće, koja je najbjelja, a koja učinkovito blokira prodor ultraljubičastog zračenja te &scaron;to su holandski majstori radili sa stajskim gnojem i octom&hellip;<br /> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 15. ožujka&nbsp;2022. i&nbsp;za njezino razgledavanje vrijedi ulaznica za stalni postav Muzeja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Za otvorenje izložbe i posjet Muzeju potrebna COVID potvrda.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e informacija o izložbi dostupno je na&nbsp;<a href="https://tmnt.hr/izlozba?id=8223" target="_blank">https://tmnt.hr/izlozba?id=8223</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:</strong><br /> Tehnički muzej Nikola Tesla<br /> Savska cesta 18, Zagreb<br /> 01/4844 050, marijo.zrna@tmnt.hr</p> <p> &nbsp;</p>

Oliver Ressler / Barikadiranje ledenih ploča

<p> <img alt="" src="/files/images/2021/barik.jpg" style="width: 450px; height: 950px;" /></p>

Tvoje tijelo, moja kuća

<p> U Gradskoj galeriji Striegl, Rimska ulica 10, 1. kat (Holandska kuća) održat će se u&nbsp;utorak, 30. studenoga 2021. u 19 sati otvorenje izložbe &quot;<strong>Tvoje tijelo, moja kuća</strong>&quot;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba donosi izbor radova Branka Čačića, dio umjetnikove ostav&scaron;tine pohranjene u Gradskoj galeriji Striegl te predstavlja radove učenika sisačke Gimnazije s terenskog istraživanja i radionice &quot;Dekononstrukcija/konstrukcija&quot; u sklopu projekta &quot;Korablje Banovine&quot;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Projekt &quot;Korablje Banovine&quot; Interpretacijski centar ba&scaron;tine Banovine provodi uz sufinanciranje Ministarstva kulture i medija te partnere: Gimnazija Sisak, Gradska galerija Striegl, Srednja &scaron;kola Petrinja.&nbsp;</p> <p> Naziv izložbe tj. naziv pjesme Arsena&nbsp;Dedića &quot;Tvoje tijelo, moja kuća&quot; koristi se uz dopu&scaron;tenje obitelji Dedić.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Prilikom dolaska molimo da na uvid pripremite svoje EU digitalne Covid potvrde ili negativan nalaz PCR testa.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:</strong></p> <p> Interpretacijski centar ba&scaron;tine Banovine</p> <p> Martina Mladenović, dipl.nov./dipl.muz.</p> <p> ravnateljica</p> <p> 099/4777-171</p> <p> &nbsp;</p>

Stephan Lupino / Umjetnost u vrtlogu strasti, nemira i napetosti / Adventske svečanosti

NA_CM_zv

Arheologija i speleologija – iz tame podzemlja do svjetla spoznaje

<p> U Galerije AMZ (Ulica Pavla Hatza 6) od 26. studenoga 2021. za posjetitelje bit će otvorena izložba <strong>Arheologija i speleologija&nbsp;&ndash;&nbsp;iz tame podzemlja do svjetla spoznaje.</strong><br /> <br /> Cilj izložbe&nbsp;<strong>Arheologija i speleologija&nbsp;&ndash;&nbsp;iz tame podzemlja do svjetla spoznaje </strong>je<strong>&nbsp;</strong>ukazati na bogatstvo građe koja potječe iz &scaron;pilja i jama, kao i na različite načine kori&scaron;tenja speleolo&scaron;kim objekatima kroz pretpovijesna i kasnija razdoblja. Također, želja nam je bila&nbsp;ukazati na važnost kvalitetne suradnje arheologa i speleologa bez koje bi mnogi važni arheolo&scaron;ki nalazi iz speleolo&scaron;kih objekta ostali nepoznati.<br /> <br /> Arheologija, kao znanost koja se bavi ljudskom pro&scaron;lo&scaron;ću, i speleologija, koja proučava različite fenomene podzemlja, na prvi se pogled čine različitim disciplinama. Ipak, speleolo&scaron;ki su objekti važni za razumijevanje pro&scaron;losti jer su bili dio ljudskih života od davnih vremena, gotovo od samog početka na&scaron;eg evolucijskog puta. Iz tog razloga, znanstvenicima koji proučavaju minule događaje (arheolozi, paleoantropolozi, paleontolozi, geolozi), predstavljaju izvor mnogih važnih podatka.&nbsp;&Scaron;pilje i jame, prvenstveno zbog svojih karakteristika i relativno manje podložnosti različitim vanjskim čimbenicima, pogoduju očuvanju arheolo&scaron;kih slojeva i građe u njima, pa su sačuvale brojne podatke i nalaze koji su na drugim vrstama nalazi&scaron;ta, nažalost, izgubljeni. Mnoge &scaron;pilje, a ponekad i jamski objekti, svjedoče o tome da su na&scaron;i prethodnici imali poseban odnos prema podzemlju.<br /> <br /> Za ulazak u Galeriju AMZ, prema odluci Stožera civilne za&scaron;tite RH od&nbsp;<a href="callto:12.%2011.%202021">12. 11. 2021</a>., potrebno je pokazati EU digitalnu covid potvrdu</p>

Perje, jabuke i zrno soli – božićni nakit iz fundusa zagrebačkog Etnografskog muzeja

<p> U Muzeju Brodskog Posavlja od 26. studenog 2021. - 9. siječnja 2022. gostuje izložba <strong>Perje, jabuke i zrno soli &ndash; božićni nakit iz fundusa zagrebačkog Etnografskog muzeja.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Vi&scaron;e o izložbi:</strong></p> <p> Proslavom Božića obilježavamo kraj godine kroz različite aktivnosti - ukra&scaron;avanje doma postavljanjem božićnog drvca ili drugog zelenila, pripremu hrane i kupovinu darova... Etnografije različitih mjesta u Hrvatskoj bilježe posebnosti njegove proslave, ali i zajedničke elemente te univerzalnu želju za njegovom svečano&scaron;ću i isticanjem. Kako nekad, tako i danas, proces komercijalizacije te kulturni utjecaji znatno utječu na način slavljenja Božića. Kapitalističko dru&scaron;tvo već u 19. stoljeću zbog tada izraženih procesa industrijalizacije, ekspanzije trgovine i željezničkog prometa prvi put u značajnijem opsegu utječe na način proslave Božića.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Stoga, kao i sve tradicije i običaji, i načini proslavljana Božića u stalnoj su mijeni, a s njima mijenja se i božićni nakit. Uvjetovano je to često različito&scaron;ću dostupnih materijala i tehnika, dok stil, mjesto te način izrade odražavaju duh i ukus vremena u kojem su nastali, ali i socioekonomske prilike izrađivača nakita.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Postav izložbe potaknut će razmi&scaron;ljanja o pitanju starosti tradicija kakve danas poznajemo. Je li zelenilo samo ukras ili je ono imalo i određenu funkciju koja je s vremenom nestala? Tematizira se i božićno drvce s različitim značenjima koja su mu pridavana kroz povijest.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ideja izložbe predstaviti je božićni nakit fundusa Etnografskog muzeja, njegove vrste, različite načine njegove izrade i ukra&scaron;avanja njime. Pritom se uzima u obzir izostanak sličnih praksi u pojedinim periodima i krajevima Hrvatske.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Nakit potječe uglavnom iz 20. stoljeća, a za potrebe izlaganja izrađene su i njegove brojne rekonstrukcije. Izloženi ukrasi ubrajaju se u skupinu nakita izrađenog kod kuće za potrebe ukra&scaron;avanja vlastitog doma. Serijski izrađen nakit od stakla, papira i vate ovim postavom nije predstavljen zbog nemogućnosti transporta i izlaganja ove vrlo krhke i osjetljive građe.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorica izložbe: Danijela Križanec-Beganović</p> <p> Autorica likovnog postava: Nikolina Jelavić Mitrović</p> <p> Kustosica izložbe: Karolina Lukač</p> <p> Stručna suradnica: dr.sc. Arijana Koprčina</p> <p> &nbsp;</p>

Stipan Tadić / Retrospektiva, 2011. - 2020.

<p> <img alt="" src="/files/images/2021/stipan-tadi%C4%87-pozivnica.jpg" style="width: 450px; height: 241px;" /></p>

Iza slike – novi pogled na djela iz fundusa Muzeja Mimara

<p> Na web stanicama Muzeja Mimara možete od 26. studenoga 2021. pogledati novu virtualnu izložbu<strong> &bdquo;Iza slike &ndash; novi pogled na djela iz fundusa Muzeja Mimara&ldquo;.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Uoči konstrukcijske obnove jo&scaron; jedan susret s izložbenim prostorima Muzeja Mimara.</p> <p> Zatvoreni smo, ali aktivni &ndash; za&scaron;tita, obrada fundusa i prezentacija njegova bogatstva nikada ne prestaje.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Zbog posljedica potresa ne možemo realizirati izložbe u prostoru Muzeja Mimara. No, to nas nije spriječilo da nastavimo pripremati nove, zanimljive i poučne izložbe u virtualnome prostoru. Jednu takvu izložbu odlučili smo preseliti u fizički prostor i predstaviti Vam je ovdje kako biste mogli zaviriti iza, nažalost, zatvorenih vrata muzeja. Jedva čekamo kraj obnove i ponovno otvaranje na&scaron;ih vrata svima.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U međuvremenu, komunikaciju ba&scaron;tine javnosti, kao jednu od temeljnih zadaća muzeja, shvatili smo aktivnije te odlučili iz prostora muzeja izaći u susret učenicima, nastavnicima i djelatnicima obrazovnih institucija, koji su također osjetili posljedice ovih izvanrednih okolnosti. Vodeći računa o epidemiolo&scaron;kim uvjetima, izložbu ćemo predstaviti u prostorima &scaron;kola, kako bismo dodatno razvili trajnu suradnju &scaron;kola i muzeja. Pritom posebno želimo među mladima očuvati svijest o važnosti ba&scaron;tine i njezina čuvanja, o muzejima kao mjestima učenja, ali i razonode, te ih podsjetiti da smo usprkos epidemiji i potresima ovdje zbog njih, a to ćemo biti i u budućnosti. (K. J.)</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autor izložbe: Kre&scaron;imir Juraga, kustos</p> <p> Grafičko oblikovanja panoa: Ana Zubić</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Sanja Iveković / Make up Make down

<p> U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti 26.11.2021. u 19 sati održat će se otvorenje retrospektivne izložbe Sanje Iveković naslova<strong>&nbsp;Make up Make down&nbsp;</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Vi&scaron;e o izložbi:</strong></p> <p> Okosnicu retrospektive Sanje Iveković čini 12 video radova zastupljenih u zbirci Muzeja moderne i suvremene umjetnosti koju čine rani antologijski video iz sedamdesetih, nekoliko radova iz osamdesetih koji su realizirani samostalno ili u suradnji s Daliborom Martinisom, te primjer iz ratnih devedesetih. Ovaj se izbor dodatno pro&scaron;iruje posudbama radova iz kolekcija institucija, galerija, kao i osobnog arhiva umjetnice, a kao paralelan segment planiran je filmski program. Riječ je o prvoj retrospektivi Sanje Iveković u Hrvatskoj koja će javnosti omogućiti sustavan pregled njezinog opusa, dotičući ključne tematske okvire u kontekstu &scaron;irih umjetničkih i dru&scaron;tvenih zbivanja i feminističkih intervencija na polju povijesti umjetnosti.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Smje&scaron;tena u trokutu između politike reprezentacije, feminističke intervencije i medija, izložba Make up &ndash; Make Down posuđuje naslov ranog video rada naznačujući metodu kojom se u prostoru izložbe okupljaju i grupiraju radovi koji ukazuju na dihotomije i tenzije kompleksnih dru&scaron;tvenih odnosa i umjetničkih pozicija adresirajući sustav koji nevidljivo i kontinuirano proizvodi strukturnu opresiju, kako na polju medija, tako i rodnih politika. Ujedno potvrđuje aktualnost videoprodukcije kojom je umjetnica zauzela mjesto na domaćoj i internacionalnoj sceni.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Fokus izložbe razvija se na ponovnom gledanju i rekontekstualizaciji labavih &scaron;avova između identiteta i dru&scaron;tvenih normi, demontaži privatnog i javnog urasloj u tkivo video produkcije koja svoju političnost iskazuje medijskim prikazivanjem vlastitog (ženskog) lica prihvaćajući novi medij videa kao saveznika u kritici postojećih kodova i afirmaciji novog jezika pokretnih slika. U tom je smislu videoumjetnost Sanje Iveković s jedne strane neodvojiva od performansa, a s druge od razvoja međunarodnih mreža/veza umjetnika, cirkulacije umjetničkih radova, ideja i umjetnika u pionirskoj fazi razvoja, donoseći pitanja koja se otada do danas upisuju u umjetničinu praksu &ndash; zanimanje za intermedijski dijalog, govor u prvom licu, analitičko-kritički stav u odnosu na jezik umjetnosti i dru&scaron;tveni kontekst. Radovi na izložbi ukazuju na oblike intervencija u umjetničke sustave i promjene u umjetničkoj kartografiji. Osim toga ukazuje na prakse samoarhiviranja, kao jednog od važnih alata kojima se brojne generacije upoznaju s radikalnim ili eksperimentalnim praksama umjetnika. Pogled na video produkciju Sanje Iveković, pogled je na društvene, povijesne i političke implikacije, na umjetničke osobne i dru&scaron;tvene geste.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Sanja Iveković</strong>&nbsp;generacijski i umjetnički dio je Nove umjetničke prakse koja negira ustaljene estetske vrijednosti i teži interaktivnom odnosu s okolinom/publikom. U prvi plan postavlja djelovanje u duhu dru&scaron;tvenog aktivizma uporabom medijskog prostora kao jednog od oblika istraživanja i izražavanja, ističući pritom etička ishodi&scaron;ta umjetnosti i umjetničkog rada. U radu se koristi dokumentom, fotografijom, performansom, instalacijom, akcijom i intervencijom u urbanom prostoru. Među prvim je hrvatskim umjetnicama vezanim uz feminističku umjetničku praksu. Propituje i problematizira položaj žene u suvremenom dru&scaron;tvu, osobito u svijetu medija, te utjecaj koji umjetno konstruirana dru&scaron;tvena predodžba ima na život žene.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;<a href="https://mmsu.hr/wp-content/uploads/2021/11/Sanja-Ivekovic%CC%81-biografija.pdf" target="_blank"><strong>Vi&scaron;e na poveznici</strong></a></p> <p> Kustosice: Branka Benčić i Sabina Salamon<br /> Kustosica filmskog programa: Tanja Vrvilo<br /> Radove su posudili: Kontakt. The Art Collection of Erste Group i Erste Foundation, Beč; Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb<br /> &nbsp;</p> <p> Izložbu su podržali: Rijeka 2020 &ndash; EPK, Grad Rijeka, Ministarstvo kulture RH, Kontakt. Umjetnička kolekcija Erste Grupe i Erste Fondacije, Beč. K<a href="http://www.kontakt-collection.org/" target="_blank">olekcija Kontakt</a>&nbsp;je nezavisna neprofitna udruga sa sjedi&scaron;tem u Beču. Njena je svrha potpora i promicanje umjetnosti srednje, istočne i jugoistočne Europe.<br /> Edukacija: Ivana Lučić<br /> Odnosi s javno&scaron;ću: Jelena Androić<br /> Tehnički postav: Vanja Pužar, Anton Samaržija, Miroslav &Scaron;arić</p> <p> Izložbu prati paralelan program projekcija u Art kinu Croatia.<br /> Partneri: Art kino Croatia i Filmske mutacije: Festival nevidljivog filma.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba<strong> </strong>Sanje Iveković<strong> Make up Make down </strong>biti će organizirana u skladu s postojećim mjerama za&scaron;tite od pandemije COVID &ndash; 19. Ažurirane informacije možete pratiti na mrežnoj stranici Muzeja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Bez zanata nema alata

<p> Izložba Muzeja vučedolske kulture &ldquo;<strong>Bez zanata nema alata</strong>&rdquo; u Galeriji C8 u Puli bit će otvorena za posjetitelje od petka, 26. studenog 2021. od 12 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &Scaron;irok spektar zanata i vrhunska kvaliteta proizvoda koji su rezultat vje&scaron;tine vučedolskih zanatlija, a posebice standardi koje su, kao najraniji Indoeuropljani dostigli i ostavili nam ih do danas, govore o visokome životnom standardu i tehnolo&scaron;kim dosezima vučedolskog čovjeka. Jasno je da bez prikladna alata majstor ne može svoj zanat obaviti uspje&scaron;no. Vučedolski zanatlija pokazuje da je ovo visoko civilizirano i odlično organizirano dru&scaron;tvo poznavalo podjelu poslova, &scaron;to dokazuju i radionički objekti na rubnom dijelu naselja, otkriveni u najnovijim sustavnim arheolo&scaron;kim istraživanjima na položaju Kukuruzi&scaron;ta Streim. Da bi se &scaron;to uspje&scaron;nije obavljao pojedini zanat, alat se morao dodatno posebno osmisliti i konstruirati te stalno unaprjeđivati. Stoga ova izložba nosi naziv &bdquo;Bez zanata nema alata&ldquo;.</p> <p> Brojni alati načinjeni iz različitih sirovina svjedoče o potrebama vučedolske kulture za unaprjeđenjem stočarstva, zemljoradnje, lova i ribolova, drvodjelstva, tkanja, izrade obuće i odjeće od kože te lončarstva, a posebno metalurgije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Među ko&scaron;tanim oruđem ističu se motike od rogova koje su imale rupu za dr&scaron;ku, zatim igle, &scaron;ila, spatule, vi&scaron;efunkcionalni ko&scaron;tani alat, strelice, harpuni i udice.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Premda se na obrađenim kostima jasno vide prvi tragovi piljenja &ndash; ujedno i najstariji tragovi pile uopće &ndash; pila u vučedolskoj kulturi, kao ni u ostatku svijeta tog vremenu, jo&scaron; nije nađena. Na lokalitetu Vučedol pronađena je pila, ali u sloju mlađem od vučedolske kulture.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kameni žrvnjevi (zaobljene granitne ploče), od kojih su neki težili i do gotovo 30 kg, te pripadajući rastirači, bili su inventar svake kuće. Često nađeni upravo uz sredi&scaron;nje ognji&scaron;te, svjedoče o visoko razvijenoj zemljoradnji. Potreba za njima rezultirala je &scaron;irenjem kulture čiji su pripadnici odlazili u udaljene krajeve u potragu za granitom kojega nije bilo u bližoj okolici njihove matične zone naseljavanja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Uz žrvnjeve, velik je broj nalaza kamenih bruseva kojima se o&scaron;trio i obrađivao ko&scaron;tani alat, kamenih sjekira s rupom za nasad dr&scaron;ke, dlijeta i batova. Brojne kamene jezgre i njihovi cijepani dijelovi (mikroliti) također potvrđuju intenzivnu zanatsku djelatnost.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Uz ko&scaron;tane i kamene alatke, Vučedolac je sigurno koristio alate izrađene iz drveta, a pomoćni alati bili su izrađeni i iz gline &ndash; utezi, kalemi i dr.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Svakako najveći razvoj zanatstva svojega razdoblja Vučedolac postiže u metalurgiji. S pomoću dvodijelnih i vi&scaron;edijelnih kalupa započinje najstariju serijsku proizvodnju metalnih predmeta, a razvojem metalur&scaron;kih peći manipulira metalom od kojega proizvodi nove alate &ndash; one masivnije poput sjekira, ali i posebne sitne instrumente, spatule i igle koje su služile za obavljanje detaljnijih specijaliziranih poslova.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na izložbi je izložen originalni materijal kojega posjetitelji doživljavaju u kontekstu zanatskih radionica Vučedolaca u koje &bdquo;zaviruju&ldquo; i na taj način doživljavaju tehnolo&scaron;ka dostignuća Vučedolaca u trećem tisućljeću prije Krista. Izložbu prati video i bogato opremljen katalog.</p> <p> &nbsp;</p> <p> autorice izložbe i kataloga: Mirela Hutinec, Mirna &Scaron;uljug</p> <p> dizajn izložbe i kataloga: Zrinka Kukuljica Merčep</p> <p> fotografije i video: Darko Puharić</p> <p> stručni suradnici: Aleksandar Durman, Dora &Scaron;imić, Ivan Pave&scaron;ković Burazer</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbu možete pogledati od 26. studenog 2021. do 20. veljače 2022. godine svakog dana od 10:00 do 17:00 sati u Galeriji C8, Carrarina 8, Puli.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Mrežno otvorenje pratite na Instagramu, Facebooku i YouTubeu Arheolo&scaron;kog muzeja Istre u&nbsp;petak&nbsp;26. studenog 2021. godine u 20 sati.</p>