Spuštaj sidro! / “Prozor u prošlost” Arheološkog muzeja Istre

<div> U &ldquo;Prozoru u pro&scaron;lost&rdquo; Arheolo&scaron;kog muzeja Istre otvorena je izložba voditeljice Zbirke podvodne arheologije Ide Koncani Uhač &ldquo;Spu&scaron;taj sidro!&rdquo;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nastanak sidra, predmeta čija se masovna upotreba podrazumijeva već desetljećima, nije bio nimalo jednostavan. U početku se za tu svrhu koristila ko&scaron;ara napunjena kamenjem, ili pak samo kamen, kao &scaron;to možemo pročitati u najranijem tekstu koji spominje takav predmet, Homerovoj &ldquo;Odiseji&rdquo;, negdje između 8. i 6. stoljeća prije na&scaron;e ere. Iz kamenih sidara postupno su se razvila kameno-drvena, a oko 500. godine prije na&scaron;e ere zamijenila su ih olovno-drvena.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Arheolo&scaron;ki muzej Istre posjeduje nekoliko sidara. Ustanovi su ih uglavnom donirali ronioci.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na izložbi &ldquo;Prozor u pro&scaron;lost&rdquo;, u izlogu Carrarine 4 u Puli, izložena su tri eksponata. Dva sidra pronađena u istarskom podmorju, te srebrnjak iz vremena rimskog cara Tita, s prikazom dupina omotanog oko sidra. Uz ovaj se prikaz veže izreka &ldquo;Festina lente&rdquo;, &ldquo;Žuri polako&rdquo;. Odnosi se na promi&scaron;ljeno dono&scaron;enje odluka. Osim &scaron;to je nužan uporabni predmet, sidro, nevelik rekvizit koji sprečava da brodovi ne odlutaju na pučinu, od samog je svog nastanka imalo i duboko simboličko značenje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ovaj se postav može pogledati do lipnja.</div>

Arben Kristani

<div> Narodni muzej Zadar poziva Vas na svečano otvorenje slikarske izložbe autora Arben Kristani i na predavanje &quot;Arheolo&scaron;ka istraživanja crkve Gospe Pomoćnice u Prizrenu (2019.-2021.)&quot; prof.dr.sc. Ante Ugle&scaron;ića s Odjela za arheologiju Sveučili&scaron;ta u Zadru u četvrtak, 3. veljače 2022. u Gradskoj loži u 18 sati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je u organizaciji veleposlanika Republike Albanije u Republici Hrvatskoj H.E.Mr. Riza Poda i počasnog konzula Republike Albanije u Republici Hrvatskoj Mr. Anton Dedaj.&nbsp; &nbsp;</div>

Ksenija Turčić / Grafička mapa Kaleidoskop

<p> &nbsp;</p> <p> U sklopu <strong><em>Srijede u Muzeju</em></strong> u Izložbenom salonu palače Sermage Gradskog muzeja Varaždin otvara se izložba <strong>Ksenije Turčić,</strong> na kojoj se predstavlja autoričina grafička mapa <strong><em>Kaleidoskop.</em></strong></p> <p> Grafička mapa <em>Kaleidoskop</em> transpozicija je istoimene ambijentalne instalacije predstavljene 2017. u Umjetničkom paviljonu u grafički medij. Umjetnica se u svom radu, počev&scaron;i od slikarstva, preko pro&scaron;irenog medija slike, njezina iskoraka u prostor i dekonstrukcije, pa sve do njezine medijske transpozicije u video i videoinlstalaciju, sustavno bavi pitanjem &scaron;to i kako umjetnički rad, kao u &scaron;irem smislu opredmećen opažaj umjetnika, promatraču otkriva o percepciji interakcije subjektivne i objektivne stvarnosti. U ambijentalnoj videoinstalaciji <em>Kaleidoskop </em>ključ rje&scaron;enja ove složene konstrukcije o prirodi ljudskog opažanja je vrijeme.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Sada&scaron;nja ambicija umjetnice je ovu složenu prostorno-vremensku strukturu predstaviti u dvjema dimenzijama statične slike, dakle bez dimenzija prostora i vremena, jer je statična slika u odnosu na percepciju videoprojekcije praktično trenutačni doživljaj. S obzirom na to da je četrnaest motiva grafičke mape zasnovano na kadrovima iz četrnaest videa, umjetnica je vremensku dimenziju videa zamijenila uslojavanjem planova kompozicije. Preklapanje tehnika i likovnog materijala karakteristično je za grafički medij, &scaron;to joj je omogućilo da nadoknadi redukciju vremenske komponente izvornog rada u fiksiran trenutak dvodimenzionalne statične slike.</p> <p> Ksenija Turčić (r. 1963., Zagreb) diplomirala je 1987. slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Zagrebu u klasi prof. Ferdinanda Kulmera. Zavr&scaron;ila je specijalizaciju iz vizualnih umjetnosti, Corso Superiore di Arte Visiva 1995. u Comu, Italija. Od 2010. radi na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu kao mentorica na Slikarskom odsjeku. U zvanju je redovite profesorice i članice Vijeća poslijediplomskog studija. Vi&scaron;estruko je nagrađivana, a izlagala je na mnogobrojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i svijetu. Živi i radi u Zagrebu.</p> <p> Izložba se priređuje u sklopu ciklusa GMV-a <em>Something else Gallery,</em> osimi&scaron;ljenom prema konceptu povjesničara umjetnosti <strong>Branka Franceschija</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Napomena: </strong>Program se organizira uz provedbu propisanih/preporučenih epidemiolo&scaron;kih mjera; otvorenje se&nbsp;priređuje na otvorenom, a u razgled se pu&scaron;ta istovremeno po 15 posjetitelja.</p>

Produženje izložbe / Autoportret: intimo u javnom

<p> U sklopu fotografske radionice Autoportret: intimno u javnom u studenom je nastao niz autoportreta polaznika i polaznica pod voditeljstvom Glorije Lizde. Radionica je održana u sklopu 13. dana fotografije Arhiva To&scaron;o Dabac.</p> <p> Vi&scaron;e na:&nbsp;<a href="https://www.msu.hr/dogadanja/autoportret-intimno-u-javnom/861/hr.html"><span style="color:#009ee3;">https://www.msu.hr/dogadanja/autoportret-intimno-u-javnom/861/hr.html</span></a></p>

Produženje izložbe / Barikadirajnje ledenih ploča – istraživački pothvat Olivera Resslera

<p> S obzirom na veliki interes javnosti za goruće teme klimatske pravde i klimatske katastrofe, te izvrstan odaziv na Kulturne forume petkom koji prate ovu izložbu, produžujemo Barikadiranje ledenih ploča &ndash; istraživački pothvat Olivera Resslera do 6. veljače.</p>

Dražen u umjetnosti

<div> &nbsp;</div> <div> Na mrežnoj stranici Muzeja postavljena je virtualna izložba Dražen u umjetnosti kojoj se može pristupiti putem poveznice https://drazen-u-umjetnosti.mmcdrazenpetrovic.hr/.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložbom su predstavljena umjetnička djela iz fundusa muzeja i spomenici koji su postavljeni u čast Draženu Petroviću od kojih određen broj posjetitelji nisu nikada imali prilike vidjeti.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <p> Izložba <em>Dražen Petrović u umjetnosti</em> pregled je spomeničke ba&scaron;tine Hrvatske i svijeta, te odabranih djela iz fundusa Muzejsko-memorijalnog centra Dražen Petrović u kojima je Dražen prikazan na slikama, reljefima, karikaturama, po&scaron;tanskim markama, plaketama i srebrnjacima te trofejima. Među umjetnicima koji su vje&scaron;to portretirali i oblikovali prvog hrvatskog kapetana eminentna su imena hrvatske umjetnosti, akademski kipari i slikari poput Vaska Lipovca, Kuzme Kovačića, Kažimira Hraste, Dimitrija Popovića, Damira Matau&scaron;ića, Rudija Stipkovića i mnogih drugih.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Dražen Petrović svoju je umjetnost na ko&scaron;arka&scaron;kim parketima zapisao u povijest hrvatskog sporta i &scaron;ire. Ovom izložbom želimo pokazati umijeće raznolikih majstora da njegovu virtuoznost pretoče u umjetnička djela.</p> </div> <p> &nbsp;</p>

Noć muzeja 2022: predstavljanje donacije Iris Bondore Dvornik – Stakleni kabinet čuda

<div class="article-text-content text-base lg:text-lg"> <p> &nbsp;</p> <p> Muzej antičkog stakla u Zadru uz 17. Noć Muzeja predstavlja dvije izložbe. Noć muzeja ove godine ima temu <em>Muzeji između stvarnog i digitalnog / Muzeji u uvjetima globalne krize &ndash; 2</em> tako da Muzej antičkog stakla u Zadru predstavlja donaciju poznate umjetnice Iris Bondore Dvornik na <em>stvarnoj</em> izložbi u Muzeju i istovremeno <em>digitalnoj</em> odnosno virtualnoj izložbi na mrežnoj stranici Muzeja. Naslov obiju izložbi je <em>Stakleni kabinet čuda &ndash; Predstavljanje donacije Iris Bondore Dvornik</em>.</p> <p> <strong>Iris Bondora Dvornik </strong>bila je jedna među prvima, koji su izlagali suvremeno umjetničko staklo u MAS-u. Tri godine nakon otvorenja i nakon velikih i važnih izložbi suvremenog umjetničkog stakla poput retrospektive velikog Raoula Goldonija, izložbi Josipa Botterija Dinija, Ljerke Njer&scaron;, Dražena Trogrlića, Antona Vrlića i drugih, 2012. godine je otvorena izložba Iris Bondora Dvornik: &ldquo;Tragom stakla.&rdquo; Provokativna već u naslovu, a tako i u ideji, ova izložba je uz antičko staklo i Zbirku donacija umjetničkog stakla u nastajanju, prezentirala ne&scaron;to potpuno novo i neobično. To su bili mahom veliki formati slika na vivak podlozi ili pleksiglasu, materijalima koji se uvjetno znaju nazvati &ldquo;novim staklom.&rdquo; Međutim, inspiracija ove umjetnice ih je posula pravim staklom, njegovim krhotinama, razvijajući i uobličujući ovaj ciklus, stvarajući tu neraskidivu staklenu vezu s Muzejom antičkog stakla.</p> <p> U muzejskoj Zbirci donacija nalaze se 3 rada Iris Bondore Dvornik, koji su darom umjetnice postali važna akvizicija te su izlagani u sklopu projekta &ldquo;Ljudi od stakla.&rdquo; To je projekt koji predstavlja sve izložbe suvremenog umjetničkog stakla te umjetnike koji su izlagali u MAS-u od otvorenja kroz koncept plakata izložbi i doniranih djela. Upravo je u tom svjetlu jo&scaron; i važnija lijepa gesta Iris Bondore Dvornik da Muzeju antičkog stakla u Zadru daruje jedan dio svog opusa, koji se naravno veže uz staklo i tako oplemeni tu zbirku, ali i da nađe adekvatan dom svojim radovima. Nedostatak prostora za pohranu, ali prvenstveno velika želja da daruje svoj dugogodi&scaron;nji rad i izniman prilog suvremenoj likovnoj umjetnosti, rezultirali su donacijama brojnim muzejima i galerijama diljem Hrvatske i inozemstva. U doniranoj zbirci Muzeju antičkog stakla u Zadru nalazi se 28 radova, od toga 14 slika na pleksiglasu ili vivak podlozi, 13 slika &ndash; asamblaža na staklu ili drvetu te jedan akrilik na platnu. Autorica obiju izložbi je Jadranka Belevski, visa kustosica dokumentaristica Muzeja, voditeljica Zbirke donacija suvremenog umjetničkog stakla Muzeja antičkog stakla u Zadru.</p> <p> Za vrijeme trajanja ove izložbe katalog izložbe <em>Iris Bondora Dvornik: Tragom stakla </em>iz 2012. godine moći će se kupiti uz 50% popusta u muzejskoj suvenirnici.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <img alt="Stakleni kabinet čuda - Predstavljanje donacije Iris Bondure Dvornik" src="https://www.mas-zadar.hr/attachments/thumbnail/61eff8db1f77a/iris-bondora-dvornik.jpg?w=800&amp;h=0&amp;mode=crop&amp;q=60" style="height: 642px; width: 450px;" /></p> </div> <p> &nbsp;</p>

Grof Edgar Corberon u hrvatskoj povijesti

<div> U petak 28. 1. 2022. u 18 sati povodom Noći Muzeja u Muzeju Brdovec otvara se izložba &bdquo;Grof Edgar Corberon u hrvatskoj povijesti&ldquo;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Grof Corberon se dolaskom u Hrvatsku polovicom 19. st. nastanio u dvorcu Janu&scaron;evcu, te postao načelnik Općine Brdovec. Njegov doprinos hrvatskoj politici, kulturi i obrazovanju je neizmjeran, no slabo poznat. Vi&scaron;e o njemu saznajte na izložbi koja je nastala u suradnji s Muzejom Sveti Ivan Zelina povodom obilježavanja 160. obljetnice njegove smrti.&nbsp;</div>

NOĆ MUZEJA 2022

NOĆ MUZEJA 2022 Tehnički muzej Nikola Tesla će u okviru ovogodišnje "Noći muzeja" predstaviti svoje tri izložbe kroz online vodstva njihovih autora. Muzej će biti zatvoren za javnost. Vodstva će se moći “u živo” pratiti na fb profilu Tehničkog muzeja Nikola Tesla prema satnici u nastavku. Izložbe su i inače dostupne posjetiteljima u radno vrijeme Muzeja. ŽENE I TEHNIKA – IZLOŽBA RODNO INKLUZIVNE TEMATIKE Kroz izložbu će vas provesti jedna od autorica koncepta i kustosica izložbe Kosjenka Laszlo Klemar. Javljanje “u živo” na fb stranici TMNT-a započinje u 19.30 sati. Žene i tehnika – izložba rodno inkluzivne tematike usmjerena je na afirmaciju žena koje su pridonijele razvoju znanosti i tehnologije, ali i na propitivanje utjecaja razvoja znanosti i tehnologije (znanstvenih otkrića i tehničkih izuma) na život i društveni status žena, s naglaskom na radnu sferu. Sve do osamdesetih godina 20. stoljeća žene su bile uglavnom zanemarene u povijesti znanosti i tehnologije. U novije vrijeme ne samo da je "otkriven" velik broj zaslužnih znanstvenica i izumiteljica, a neke od njih našle su svoje mjesto i u "službenim" povijesnim pregledima, nego su i istraženi i dokumentirani složeni društveno-povijesni procesi te često slabije vidljivi faktori koji su uzrokovali njihovu povijesnu nevidljivost. Izložba uključuje priče o istaknutim znanstvenicama, ženama koje su probijale društveno nametnute barijere i istaknule se u stereotipno muškim zanimanjima te o čitavom nizu anonimnih žena koje su usprkos tome što su bile osuđene na drugorazredne, repetitivne, slabo plaćene poslove uspjele zadužiti znanost. Bez njihova doprinosa znanost i tehnologija kakve danas poznajemo bile bi bitno drukčije. Izložba se koncepcijski oslanja na odjele stalnog postava Tehničkog muzeja Nikola Tesla. Sastoji se od više cjelina interpoliranih u stalni postav koje postojeći izložbeni narativ dopunjuju komplementarnim, čiji je fokus izmijenjen i usmjeren na žene. Dva paralelna narativa ne upućuju na dvije povijesti ("žensku" i "mušku"), već apostrofiraju potrebu za revizijom općeprihvaćenog, uvriježenog znanja. https://tmnt.hr/izlozba?id=8212 IZLOŽBA KAD ZEMLJA ZATRESE Kroz izložbu će vas provesti autor stručne koncepcije Zvonimir Drvar. Javljanje “u živo” na fb stranici TMNT-a započinje u 20.30 sati. Svim stanovnicima Zagreba zauvijek će u sjećanju ostati rano nedjeljno jutro 22. ožujka 2020. kad je potres magnitude 5,5 prema Richterovoj skali pogodio glavni grad Hrvatske. Učinio je veliku štetu u staroj gradskoj jezgri, ali i izvan nje, pogotovo u području epicentra u blizini prigorskog naselja Markuševca, pri čemu je uzeo jednu ljudsku žrtvu. Potres te jačine očekivao se dugo, no kako se potres ne može predvidjeti, uvijek nas iznenadi svojom neočekivanom pojavom, trešnjom tla i strahom. Mnogobrojna podrhtavanja tla koja su uslijedila dala su nam do znanja kako je naša Zemlja živ planet i kako su potresi jedna od manifestacija burnih događanja u unutrašnjosti našeg planeta. Nažalost, krajem 2020. dogodio se još jači i teži potres na području Banovine, magnitude 6,2 prema Richterovoj skali. Iako nepovezan sa zagrebačkim potresom, taj je potres dodatno pokazao koliko štete može izazvati, nažalost i u vidu ljudskih žrtava. Svjedoci smo podrhtavanja tla i mjesecima nakon potresa. Potaknuti potresima koji su tijekom 2020. pogodili središnju Hrvatsku, Tehnički muzej Nikola Tesla organizira izložbu „Kad Zemlja zatrese“. Cilj je izložbe upoznati građane s mehanizmima nastanaka potresa i obrazložiti uzroke potresa koji su pogodili središnju Hrvatsku. Koncipirana je tako da se najprije daje uvid u osnove potresa, njihovu pojavu, manifestaciju, značenje, mjerenje jačine i popratne aktivnosti. Zatim se daje kratak osvrt na povijesni prikaz potresa na području središnje Hrvatske i njihovo značenje. Drugi dio izložbe posvećen je upoznavanju regionalne geotektonske strukture središnje Hrvatske, a potom se daju stručni osvrti na dva glavna potresa koja su tijekom 2020. pogodila središnju Hrvatsku – zagrebački i banovinski. https://tmnt.hr/izlozba?id=8229 IZLOŽBA ODAŠILJAČI I VEZE – 95 GODINA RADIODIFUZIJE U HRVATSKOJ Kroz izložbu će vas provesti njezin autor Goran Rajič. Javljanje “u živo” na fb stranici TMNT-a započinje u 21.30 sati. Izložba je realizirana u suradnji s kompanijom Odašiljači i veze d.o.o., a nastala je povodom 95 godina radija i 65 godina televizije u Hrvatskoj. Nedvojbeno je da je radiodifuzija, opredmećena u dvama ikoničkim fenomenima – radiju i televiziji, u dobroj mjeri obilježila 20. stoljeće te utrla put današnjoj prevlasti multimedije, što se ogleda u posvemašnjoj umreženosti te sve većoj konvergenciji srodnih komunikacijskih tehnologija. Posljedice radija i televizije na razvoj društva bile su slojevite i višeznačne. Radio i televizija bili su ključni u izgradnji demokratskog i pluralnog društva. Tijekom 95 godina razvoja, posve dominantno sve do pojave interneta – "mreže svih mreža", radio i televizija predstavljali su ključan izvor informacija i zabave te su postali simbolima masovne potrošačke i popularne kulture. Danas pak radiodifuzija živi svoju drugu mladost kroz upotrebu digitalne tehnologije i različitih tehnika multipleksiranja koje su omogućile uvođenje novih sadržaja i usluga uz optimalnije iskorištavanje radiofrekvencijskog spektra i veću rentabilnost. U 95 godina postojanja radiodifuzije u Hrvatskoj, tvrtka Odašiljači i veze praćenjem i primjenom moderne tehnologije te svojim inovativnim rješenjima i stalnim ulaganjima u stratešku infrastrukturu omogućila je tehnološku evoluciju radiodifuzije na tlu Hrvatske i bivanje u tijeku sa svjetskim trendovima razvoja. Danas, osim ostalih dostignuća, OIV digitalnim televizijskim signalom s 214 odašiljačkih lokacija te radijskim FM signalom sa 77 odašiljačkih lokacija, pokriva 99 posto stanovništva Hrvatske, dok s eksperimentalnim digitalnim radijskim signalom (DAB+) opslužuje više od tri milijuna stanovnika. Izborom reprezentativnih predmeta iz zbirke Radijska i televizijska tehnika Tehničkoga muzeja Nikola Tesla te predmeta upotrijebljenih u kompaniji Odašiljači i veze odajemo počast značajnoj obljetnici radiodifuzije na tlu Hrvatske kao i gotovo stoljetnom trudu domaćega radnog i intelektualnog potencijala u toj tvrtki. Odašiljači i veze našim su kućanstvima osigurali prijam kvalitetne, pouzdane i u tehnološkom smislu napredne usluge. Između ostalog na izložbi će se moći vidjeti različiti radijski i televizijski odašiljači, te širok izbor radijskih i televizijskih aparata korištenih u Hrvatskoj od samih početaka radija i televizije. Sve je popraćeno fotografijama najznačajnijih lokacija na kojima su smješteni odašiljači OIV-a diljem Hrvatske, a prateći podaci otkrivaju nam manje poznate podatke o veličini, razgranatosti i zahtjevnosti održavanja mreže na kojoj počiva radiodifuzija u Hrvatskoj. Prvi radioodašiljač u Zagrebu proradio je 15. svibnja 1926. kao rezultat napora utemeljitelja Radio-kluba Zagreb, a proizvela ga je njemačka tvrtka Telefunken iz Berlina. Povodom tridesete godišnjice radija, 15. svibnja 1956. s antena montiranih na Tomislavovom domu na zagrebačkom Sljemenu kreće emitiranje televizijskog programa koji se mogao pratiti na tridesetak za tu priliku nabavljenih njemačkih televizora Schaub Lorenz koji su bili razmješteni na frekventnim mjestima u gradu. Deset godina kasnije, s probnim radom započinje i emitiranje televizijske slike u boji. U studenom 2017. šesnaest radijskih postaja u RH počelo je s probnim emitiranjem digitalnog radija, a koncem prošle godine u Hrvatskoj se s postojećeg DVB-T sustava odašiljanja prešlo na novi DVB-T2 sustav koji je nadogradnja europskog standarda za zemaljsku digitalnu televiziju. Danas Hrvatska broji gotovo 1,5 milijun radijskih pretplatnika i 1,3 milijuna televizijskih pretplatnika kojima je usluga osigurana primjenom moderne tehnologije, a ključna uloga u izgradnji i unaprjeđenju potrebne infrastrukture pripada upravo kompaniji Odašiljači i veze d.o.o. https://tmnt.hr/izlozba?id=8148 Tehnički muzej Nikola Tesla Savska cesta 18, ZAGREB 01/4844-050, marijo.zrna@tmnt.hr

Sara Pukanić / Toga su dana svi u kući bili sretni

<div> U petak, 28. siječnja u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici, u sklopu ovogodi&scaron;nje Noći muzeja, otvara se druga samostalna izložba mlade fotografkinje Sare Pukanić, studentice diplomskog studija fotografije pri Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, naziva &#39;&#39;Toga su dana svi u kući bili sretni&#39;&#39;. Autorica će izložiti tri serije analognih fotografija (Jedna za du&scaron;u, 2019.; Roza, 2020.; Oni i ja, 2021.) koje obilježava intimistički pristup obiteljskom naslijeđu, sjećanju na preminule članove obitelji i ispitivanju fragmentarnosti vlastita identiteta. Svaka je serija jedan &bdquo;čin&ldquo; priče o gubitku, bliskosti, nedovr&scaron;enosti i čežnji, ali u cjelini funkcioniraju kao prolog za budućnost. Kustosica izložbe i autorica predgovora je povjesničarka umjetnosti Jozefina Ćurković.</div> <div> &#39;&#39;Povijest obitelji, povijest gubitka, selektivno sjećanje, dijeljeni pogled, gledanje između redaka, gledanje u budućnost, odvraćanje pogleda &ndash; nerijetko premrežuju na&scaron;e suočavanje s obiteljskim albumom i pripadajućim mu imaginarijem likova i uloga (jer fotografija uvijek i neizbježno jest suočavanje &ndash; bilo da smo iza objektiva, ispred njega, ili promatramo rezultat toga procesa). Fotografije Sare Pukanić nastaju na sjeci&scaron;tu tih pojmova. Međutim, ona se ne suočava samo s konkretnim događajima ili osobama iz svoje obitelji, nego i sa svojom genealogijom, koju su drugi ispisali iz različitih uglova, nastojeći se u njoj suvereno pozicionirati. Njezino se vizualno pripovijedanje odvija kao izmjena triju činova uprizorenih u tri serije fotografija, mahom portreta i autoportreta. Oni se neprestance prelijevaju iz jednoga u drugi, neovisno o kronologiji njihova nastanka, komunicirajući vlastitim simboličkim jezikom u mreži obiteljskih pogleda, dosljedno prožeti aurom suzdržanosti i melankolije. Ako bismo ih ipak željeli strukturirati, mogli bismo svaku od serija povezati s jednom tematskom odrednicom: suspenzija (Jedna za du&scaron;u), rekonstrukcija (Oni i ja) te ra&scaron;članjivanje (Roza).&#39;&#39; &ndash; iz predgovora izložbe, Jozefina Ćurković</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kao popratni program izložbe, u četvrtak, 17. veljače, u Galeriji Galženica, održat će se razgovor s umjetnicom kojeg će moderirati kustosica izložbe Jozefina Ćurković.</div> <div> Izložba ostaje otvorena do 4. 3. 2022.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Biografija:</div> <div> Sara Pukanić rođena je 1991. godine u Zagrebu. Zavr&scaron;ila je preddiplomski studij novinarstva (2013./2014.) i diplomski studij upravljanja poslovnim komunikacijama na Veleučili&scaron;tu Vern (2017.). Godine 2020. upisala je diplomski studij fotografije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. O fotografiji se dodatno educirala na fotografskoj radionici &bdquo;Drugi kadar&#39;&ldquo; (2019./2020.) te na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu na kolegiju &bdquo;Fotografija&ldquo; (2014.). Godine 2018. predstavila se samostalnom izložbom fotografija naziva &bdquo;A tko si ti?&ldquo; u R3a Galeriji u Zagrebu, a 2021. godine u Galeriji F8 u Zagrebu, predstavila se serijom fotografija &bdquo;Oni i ja&ldquo;, u sklopu ispitne izložbe studenata 1. godine diplomskog studija fotografije Akademije dramske umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Zagrebu naziva &bdquo;Ispit 2021.&ldquo;.&nbsp;</div> <div> Snima modne editorijale za časopise i portale (Journal, Fashion.hr, Buro 24/7, Elle, Glorija In, Story Magazin, Badland Magazine&hellip;).&nbsp;</div> <div> U svom umjetničkom radu usmjerena je na obiteljsku, portretnu i modnu fotografiju. Fotografira isključivo analognim fotoaparatima.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Naslovna fotografija: Roza (2020.)</div>