Izložba grafika Ivane Bajcer „Od mene za tebe“

<p> U Galeriji grada Krapine će se u petak, 4. prosinca, u 18 sati, otvoriti izložba grafika &#39;Od mene za tebe&#39; grafičarke Ivane Bajcer. Otvorenje će se moći pratiti i putem YouTube kanala Pučkog otvorenog učili&scaron;ta Krapina. Izložbu se može pogledati do kraja godine!<br /> &nbsp;</p> <p> Ivana Bajcer diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer grafika, u klasi prof. Tanje Dabo. Trenutno je naslovni asistent u umjetničkom području, polje likovne umjetnosti, grana grafike na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Rijeci.<br /> &nbsp;</p> <p> Izložbu je financijski potpomoglo Ministarstvo kulture i medija RH i Grad Krapina.</p> <p> &nbsp;</p>

Izložba "Arheologija izvan zidina/Archaeology beyond the walls"

<p> Povodom 70. godina arheolo&scaron;kih istraživanja u Iloku i 51. godine djelovanja Muzeja grada Iloka u palači Odescalchi u Iloku, najavljujemo otvorenje izložbe &bdquo;ARHEOLOGIJA IZVAN ZIDINA / ARCHAEOLOGY BEYOND THE WALLS&ldquo; u petak, 4. prosinca 2020. godine.</p> <p> Izložbom se prezentira posljednjih deset godina za&scaron;titnih arheolo&scaron;kih istraživanja na području grada Iloka koja su dovela do novih uvida u rasprostiranje naselja, njihovo egzistiranje kroz povijesne epohe i donijelo neke nove znanstvene spoznaje. Otvorenje izložbe možete pratiti u petak u 13.00 sati na službenoj <a href="https://www.facebook.com/events/736220386986434/?_rdc=1&amp;_rdr"><span style="color:#009ee3;">Facebook stranici muzeja</span></a>.</p> <p> Izložba će se moći pogledati svaki radni dan Muzeja grada Iloka &ndash; Galerija umjetnina, uz pridržavanje svih epidemiolo&scaron;kih mjera Stožera civilne za&scaron;tite Republike Hrvatske.</p> <p> &nbsp;</p>

Svjetlo mratinjih noći

<p> Zavičajni muzej Konavala najvaljuje <strong>virtualno otvaranje izložbe &bdquo;Svjetlo mratinjih noći&ldquo;</strong> koje će se održati u <strong>četvrtak, 03. prosinca 2020. u 18 sati</strong>.</p> <p> Ovom prilikom će se &scaron;iroj javnosti predstaviti tristotinjak primjeraka konavoskoga veza koji se čuvaju u Etnografskoj zbirci.</p> <p> Izložbu će u ime osnivača otvoriti načelnik Općine Konavle Božo Lasić.</p> <p> Otvaranje se može pratiti na portalu dubrovniknet.hr, na web stranici&nbsp;<a href="http://www.migk.hr/" target="_blank">www.migk.hr</a>&nbsp;te na Facebook-stranici <a href="https://web.facebook.com/migk.hr">https://web.facebook.com/migk.hr</a>.</p> <p> Nakon otvorenja pogledajte prezentaciju PART-HER projekta koji se provodi u Konavlima.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Ivana Ognjanovac i Mare Šuljak / PoVEZivanje

<p> Izložba iz programa ISO - Izložbenog salona Izidor Kr&scaron;njavi</p> <p> gostuje u Zbirci Vjenceslava Richtera i Nade Kare&scaron; Richter (MSU)</p> <p> Ivana Ognjanovac i Mare &Scaron;uljak</p> <p> <strong><em>PoVEZivanja</em></strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> 2. 12. - 12. 12. 2020.</p> <p> ISO donosi zadnju izložbu autorica u jesenskom ciklusu 2020. PoVEZivanje je izložba o suradnji, ispreplitanju različitih pristupa likovnom stvarala&scaron;tvu te povezivanju oprečnih medija u novu likovnu cjelinu umjetničkog dvojca Ivane Ognjanovac i Mare &Scaron;uljak.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>PoVEZivanje</strong> je izložba o suradnji, ispreplitanju različitih pristupa likovnom stvarala&scaron;tvu te povezivanju oprečnih medija u novu likovnu cjelinu. Ivana Ognjanovac i Mare &Scaron;uljak multimedijalni su umjetnički dvojac iz Zagreba, koji aktivno surađuje od 2018. Upoznale su se 2001.godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj su obje magistrirale slikarstvo 2008. godine. Ivana Ognjanovac biv&scaron;a je pak učenica &Scaron;kole primijenjene umjetnosti i dizajna.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Namjere ovakve suradnje su vi&scaron;estruke, navode autorice:&nbsp; <em>Osvijestiti i istražiti različite pristupe likovnom stvarala&scaron;tvu, kreirati novi sadržaj putem dijaloga kroz likovne medije i materijale, ponuditi suradnju kao moguću inspiraciju i polaznu točku za stvaranje, potaknuti zajedničko promi&scaron;ljanje i komunikaciju o umjetnosti i radu, te osvijestiti&nbsp; raznolikosti osobnih dinamika putem kojih možemo tražiti zajednička, originalna rje&scaron;enja.</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> Kroz 3 sobe Zbirke Richter, autorice će izložiti dva individulana i jedan suradnički likovni ciklus. Sastavni dio izložbe bit će knjižica koja prati proces suradnje dviju autorica, obilježen eksperimentiranjem, prepiskama, fotografijama rezultirao je i nizom poku&scaron;aja i pogre&scaron;ki, humorističnim nesporazumima, a sve u tonu traganja za &quot;Heureka!&quot; momentom. Vunom izvezena platna koja asociraju na strip u prvoj sobi i apstraktni akril na platnu te digitalni printevi u drugoj, u trećoj se isprepliću te PoVEZujući se donose nov oblik i sadržaj te skreću pažnju na žensko pitanje. <em>U kontekstu izložbe, to je:&nbsp; odnos prema tijelu, raspodjela kućanskih poslova i pitanje ravnopravnosti među spolovima općenito, </em>navode autorice. Izložba je prodajna.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Zbirka Richter koja će ugostiti izložbu, alternativna je lokacija ISO - Izložbenog salona Izidor Kr&scaron;njavi i njegovog programa nakon &scaron;to je potres o&scaron;tetio i &Scaron;kolu i salon.</p> <p> Zahvaljujući na&scaron;em, sada već vi&scaron;egodi&scaron;njem partneru MSU, na na&scaron;e veliko zadovoljstvo izložbu možemo u cijelom njezinom obimu realizirati u gostovanju u Zbirci Vjenceslava Richtera i Nade Kare&scaron; Richter. Čini nam to iznimnu radost u ovim nesmiljenim vremenima. Izložba će biti obogaćena dodatnim programima, radionicom i <em>artist talkom.</em><br /> Pozivamo Vas draga publiko, da podržite ovu izložbu svojim dolaskom u jednom od ponuđenih termina do 12. 12. 2020. te koristite ovu priliku da razgledate i Zbirku Richter (cijena ulaznice za sve je simboličnih 10,00 kn). Na prvi dan izložbe, ulaz je besplatan od 17 do 20 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ivana Ognjanovac rođena je 1983. u Vukovaru. Od 1999. izlaže na skupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu. 2012. nagrađena je prvom nagradom na 2. Triennale-u autoportreta u Galeriji Prica, a 2014.sudjelovala je na 22nd 21C ICAA Seoul International Art Festivalu, u Južnoj Koreji. Većina njenih projekata realizirana jena umjetničkim rezidencijama u inozemstvu: 2015. Fragile Homes na Inside Zone Ai Ru Borsecu, Rumunjskoj, 2016. Paradis na CreArtAiR u Kristiansandu, Norve&scaron;koj, 2018. Web Of Possibilities na Yurta And A Lake Air a Yssik-Kolu u Kirgistanu, Interdependence III na Glo&rsquo;Art rezidenciji u Lanakenu, Belgiji i Rayuela &ndash; A Fading Kingdom u LAVA centru u Valladolidu, &Scaron;panjolskoj te 2020. Audioguide u Salzamt u Linzu, Austriji 2020.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Mare &Scaron;uljak je rođena 1983. u Dubrovniku. Nakon Akademije, nastavila je obrazovanje u Kinoklubu Zagreb, čiji je aktivni član. Od 2002. godine predstavila se na brojnim samostalnim i skupnim izložbama te filmskim festivalima i umjetničkim rezidencijama u zemlji i inozemstvu. Između ostalog 2012. godine dobitnica je nagrade za najbolju debitanticu na &rsquo;21. Danima hrvatskog filma&rsquo; za film &lsquo;Site Selection&rsquo; s kojim je 2013. godine uvr&scaron;tena u natjecateljsku konkurenciju Oberhausen film festivala. Osim filma, aktivno se bavi fotografijom i slikarstvom.</p>

Balade Vesne Parun

<p> Povodom desetogodi&scaron;njice smrti velike hrvatske pjesnikinje Vesne Parun (1922. &ndash; 2010.) u Muzeju Prigorja u Sesvetama u srijedu, 2. prosinca, otvara se izložba <strong>Balade Vesne Parun</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Prvi dio izložbe pod naslovom <em>Sesvetska balada Vesne Parun</em> postavljen je u izložbenom prostoru Knjižnice Sesvete i u njemu se s nekoliko arhitektonskih crteža, tekstualnom legendom te suvremenom slikanom interpretacijom pjesme<em> Balada prevarenog cvijeća</em> (autorica Sanela Đurinec Raič) javnosti poja&scaron;njava veza pjesnikinje sa Sesvetama. Naime, u Sesvetama je tijekom Drugog svjetskog rata i poraća u općini radio pjesnikinjin otac, a obitelj živjela u maloj dvori&scaron;noj kućici na čijem se mjestu danas nalazi Knjižnica Sesvete. Tu na sesvetskim putovima nastala je i poznata spomenuta balada te pjesma <em>Napu&scaron;tena</em>. Jednako tako pjesnikinja je odavde tijekom rata pje&scaron;ke odlazila do Zagreba i prenosila mlijeko i hranu, kako je zapisala u autobiografskoj prozi <em>Noć za pakost: moj život u 40 vreća</em>.<br /> <br /> U Galeriji Kurija u Muzeju Prigorja izloženi su likovni radovi Parunove, njih desetak, mahom pejzaža i pogleda na draga dalmatinska mjesta, a koji svjedoče o njenoj likovnoj nadarenosti, sposobnosti dobrog komponiranja, hrabrog slaganja boja te jakoj ekspresiji. Pridružit će im se i primjeri primijenjenog slikarstva &ndash; kompozicije s dragim motivom riba, fotografije oslika njena stana u nekada&scaron;njoj Badelovoj 15 u Dubravi, dekorativne cvjetne cjeline te naslovnice zbirki pjesama i eseja s njenim crtežima. Vesna Parun počela je intenzivnije slikati iza majčine smrti početkom 70tih godina 20. stoljeća, a tada je i stvorila i niz zanimljivih dječjih art knjiga. Izlagati je počela sredinom 80tih pa sve do kraja 90tih godina 20.stoljeća. U tom razdoblju priredila je desetak izložaba među kojima ističemo onu u Čakovcu <em>Koralj vraćen Međimurju</em> i onu u Zagrebu &ndash; <em>Zlarinski zapis</em>, obje održane 1995. godine. Uz to, napisala je i niz predgovora i govora na otvorenjima izložaba drugih umjetnika, a o čemu je sačuvana dokumentacija u Hrvatskom državnom arhivu.<br /> <br /> Napokon, ističemo kako originalne umjetnine (uz ne&scaron;to fotografija, nagrada i knjiga) pripadaju ostav&scaron;tini redatelja, pjesnika i recitatora Branka Pejnovića, dugogodi&scaron;njeg Vesnina prijatelja, a koju će Muzej Prigorja otkupiti za svoj fundus i na njemu uspostaviti jednu malu memorijalnu točku posvećenu pjesnikinji. (Žarka Vujić)</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda&nbsp;za kulturu Grada Zagreba i Ministarstva za kulturu i medije Republike Hrvatske.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će biti otvorena do <strong>29. siječnja 2021.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Izvor: <a href="http://www.muzejprigorja.hr" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">http://www.muzejprigorja.hr</span></a></p>

PRIVREMENA OBUSTAVA VODSTAVA

Poštovani posjetitelji, u prostoru stalnog postava Muzeja istovremeno može biti prisutno 50 osoba uz obavezno pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera i posebnih preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Zbog epidemioloških mjera do 21. prosinca 2020. ne održavaju se predavanja u Planetariju i Demonstracijskom kabinetu Nikole Tesle ni vodstva u Rudniku.

Izložba "Baština međunarodne suradnje: afrički i azijski radovi hrvatskih arhitekata" u Društvu arhitekata Zagreba

<p> Izložba &bdquo;Ba&scaron;tina međunarodne suradnje: afrički i azijski radovi hrvatskih arhitekata&ldquo; otvara se u ponedjeljak, 30. studenog, u prostorijama Dru&scaron;tva arhitekata Zagreba. Na otvorenju u 18.30 h moći će se čuti vi&scaron;e o modernističkoj arhitekturi pro&scaron;loga stoljeća i njenom nasljeđu uz opu&scaron;teni razgovor sa stručnjacima: Lukasz Stanek, Vladimir Kulić (jedan od autora izložbe jugoslavenske arhitekture u MoMi), Charles Kofi Bosumprah (mladi arhitekt iz Gane, &bdquo;nasljednik&ldquo; Johna Owusua Adda), Tvrtko Jakovina i Nikolina Jelavić Mitrović te Rasselas Lakew, etiopski režiser koji snima dokumentarac o izgradnji Etiopije za vrijeme Haila Selassija.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Djelovanje hrvatskih arhitekata u inozemstvu odvijalo se, i jo&scaron; se uvijek odvija, divergentno, kako u prostornom, tako i u organizacijskom smislu. Izdvajanje teritorija afričkih i azijskih zemalja kao područja njegove konvergencije u bitnoj je mjeri rezultat vanjske politike socijalističke Jugoslavije vođene idejom nesvrstavanja.</p> <p> Istovremeno, riječ je o dinamičnoj platformi raznorodnih aktera na građevinskom trži&scaron;tu mladih, netom emancipiranih nacija čijem očekivanom suverenom razvoju arhitektura nudi vizije s vlastitih pozicija. Karakter arhitektonskih praksi koje se pojavljuju unutar takve koncepcije &bdquo;Trećega svijeta&ldquo; stoga je izrazito heterogen. S ekonomskog je stajali&scaron;ta moguće diferencirati skalu od gospodarski značajnih, do sasvim individualnih poslovnih, pa i migracijskih poduhvata. Iz perspektive neposrednih radnih okolnosti najizraženija je opreka u mjestu izrade projekata pri čemu se određena dokumentacija &bdquo;izvozi&ldquo; iz hrvatskih biroa, dok druga nastaje temeljem vi&scaron;egodi&scaron;njeg rada u međunarodnom okruženju stručnjaka na samoj lokaciji.</p> <p> Uvid u relevantne afričke i azijske radove hrvatskih arhitekata ostvaruje se kroz deset prikaza prostorno i sadržajno različitih tematskih cjelina. Sadržaj postava ujedno je i odraz varijabilnosti sadržane u prirodi njima pripadajućih modaliteta djelovanja.</p> <p> - Mojca Smode Cvitanović</p> <p> &nbsp;</p> <p> U okviru projekta &ldquo;Pametniji grad&rdquo; ova se izložba savr&scaron;eno uklapa ispreplićući materijalnu i nematerijalnu ba&scaron;tinu, povezuje hrvatsko i svjetsko arhitektonsko i graditeljsko naslijeđe te kontekstualizira opći cilj - da participativnom i skupnom energijom zajedni&scaron;tva i razmjene istražimo različite mogućnosti resursnosti grada.<br /> &nbsp;</p> <p> Pametniji grad je vi&scaron;egodi&scaron;nji program Bacača Sjenki koji se bavi gradom kao resursom zajednice. U okviru navedenog programa promičemo i povezujemo hrvatsko i svjetsko arhitektonsko i graditeljsko naslijeđe, ispreplićemo materijalnu i nematerijalnu ba&scaron;tinu, stalno kontekstualizirajući projekt povijesnim, znanstvenim, kulturnim i općedru&scaron;tvenim temama i sadržajima koje obrađujemo u suradnji sa zainteresiranom lokalnim zajednicama i brojnim međunarodnim stručnjacima.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će trajati do srijede, 16. prosinca 2020., ma moći će se pogledati u radnom vremenu galerije: od utorka do petka od 11h do 18h te subotom do 10h do 13h.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Donacije projektu: Ministarstvo kulture i medija te Ured za kulturu grada Zagreba</p> <p> Donacije Bacačima Sjenki: Nacionalna Zaklada za razvoj civilnog dru&scaron;tva, Zaklada kultura Nova</p> <p> Pokroviteljstvo izložbe: ArsKopija</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Nin i novac - povijest kroz numizmatičke nalaze iz Nina od antike do novog vijeka

<p> U ponedjeljak 30. studenog u 13 sati otvorit će se izložba&nbsp;<strong>Nin i novac - povijest kroz numizmatičke nalaze iz Nina od antike do novog vijeka</strong> Arheolo&scaron;kog muzeja Zadar - Muzej grada Nina. Prijenos otvorenja može se pratiti uživo putem <a href="https://www.facebook.com/amzd.hr"><span style="color:#009ee3;">Facebook stranice muzeja</span></a>.</p> <p> Iako je novac jedan od najmanjih arheolo&scaron;kih nalaza, pruža veliku količinu informacija o raznim aspektima ljudskog života i time uvelike nadilazi svoje isključivo ekonomske funkcije. Izložbom &bdquo;Nin i novac: povijest kroz numizmatičke nalaze iz Nina od antike do novog vijeka&ldquo; obuhvaćen je raznovrstan novac iz dugog vremenskog raspona, &scaron;to je omogućilo da se obrade različite teme iz pro&scaron;losti. Novac pronađen u Ninu svjedoči o bogatom nasljeđu rimske civilizacije i dugoj vladavini Mletačke Republike istočnom obalom Jadrana. Kroz novac je Nin povezan s karolin&scaron;kom Europom i dionik gospodarskog procvata gradova u 13. i 14. stoljeću. Izložbom su dotaknuta važna povijesna zbivanja, ali i svakodnevni život dobrostojećeg Hrvata iz Nina u 9. stoljeću, čime se zaokružuje repertoar tema obrađenih analizom novca iz različitih razdoblja, prostora i novčanih sustava.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Granice - između reda i kaosa

<p> U sklopu programa <strong>Rijeka 2020 &ndash; Europska prijestolnica kulture</strong>, programskog pravca Doba moći &ndash; Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka u ponedjeljak 30. studenoga otvara <strong>online izložbu &bdquo;Granice - između reda i kaosa&ldquo;</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autori izložbe su Marko Badurina, Margita Cvijetinović, Ana Golja, Vana Gović, Tamara Mataija, Nik&scaron;a Mende&scaron;, Ivo Mileusnić, Tea Perinčić, Ivana &Scaron;arić Žic, Jasna Ujčić Grudenić, dizajn potpisuju Sanjin Kunić i Nikolina Radić &Scaron;tivić, a on-line postav Digital expirience.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;Granice &ndash; između reda i kaosa&ldquo; problematizira granice &ndash; one stvarne, one koje sami sebi namećemo ili one koje nam nameće okolina, način života, tradicija... Iako postoje i onda kad na njih ne obraćamo pozornost vjerujemo da je &ldquo;novo normalno&ldquo; uzrokovano pandemijom bolesti COVID-19 svima nama osvijestilo i neke granice o kojima dosad nismo razmi&scaron;ljali. Iako isprva zami&scaron;ljena na tri lokacije &ndash; u Guvernerovoj palači te dislociranim zbirkama u Kastvu i Lipi, izložba &bdquo;Granice &ndash; između reda i kaosa&ldquo; nai&scaron;la je na &ldquo;granice&ldquo; koje je nametnula pandemija te će biti predstavljena u virtualnom obliku.<br /> Svjesni smo da sve &scaron;to postoji teži omeđenju odnosno postavljanju granica. Generira li granica red ili kaos, je li ona nužnost ili ne&scaron;to čijem ukidanju želimo i trebamo težiti? Gdje prestaje red i počinje kaos? I niz drugih pitanja bez konačna odgovora potaknut će i vas na razmi&scaron;ljanje u &ndash; okolnostima nametnutom &ndash; virtualnom posjetu na&scaron;oj izložbi. Pozivamo vas da putem internetske adrese&nbsp;<a href="http://granice.ppmhp.hr/?fbclid=IwAR1NVCzGt_iIrR6fJY_PhhRzhLVN_sFH1McUU-LFk7iN3_FEVv-aj8I8Zos" role="link" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">http://granice.ppmhp.hr/</span></a>&nbsp;posjetite izložbu i zajedno s nama preispitate svoju percepciju granica.</p> <p> &nbsp;</p>

Adventske radionice u Muzeju grada Zagreba

NA_CM_zv

Tvornice i radnici u fokusu fotografa

<p> Izložba će se održati u sklopu participativnog projekta &#39;&#39;Zajednički fotografski narativi&rdquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Nakon dionice posvećene fotografskim časopisima, sudionici istraživačke platforme &quot;Zajednički fotografski narativi&quot; usmjerili su svoja istraživanja na načine kako je fotografija prikazivala procese rada u industriji kao jednoj od najznačajnijih pokretača poslijeratnog razvoja u Jugoslaviji. Bilo je to važno političko pitanje koje se rje&scaron;avalo istodobno s intenzivnom migracijom stanovni&scaron;tva iz ruralnih krajeva u gradove i ekstenzivnim zapo&scaron;ljavanjem u različitim privrednim granama, kako bi se pokrenula modernizacija zemlje i razvoj njezine ekonomije. Mnoge su tvornice relativno rano počele objavljivati tvorničke novine i razne druge vrste publikacija, a brojni poznati ili posve nepoznati (pa i nepotpisani) fotografi snimali su izgradnju ne samo novih postrojenja nego i samih proizvodnih pogona, ili pak portrete članova tvorničkih kolektiva koji izgledaju poput obiteljskih fotografija. Brojni će lokalni fotoreporteri, usredotočeni na snimanje radnika u pogonima, ali i pri izlasku iz tvorničkih kompleksa, evocirati razne faze rada u svojim fotografijama. Pojedini će pozorno odabranom perspektivom naglasiti prostorne odnose, ili pak neku vrstu digniteta strojeva kao ključnih elemenata ne samo radnog procesa, nego i posredovanja određene ideje putem fotografije.<br /> Razvitak ne samo proizvodnje nego i tiskarskih tehnika, omogućili su fotografima da znatno sudjeluju u pogledu na svijet, a same fotografije danas ilustriraju brojne okolnosti koje je u području rada i industrijalizacije potrebno raspraviti. Upravo stoga, suradnici Zajedničkih fotografskih narativa istražili su publikacije i novine posvećene ovom području te izabrali i prikazali relevantne primjere.</p> <p> &nbsp;</p> <p align="center"> &nbsp;</p> <p> Suradnici na projektu:</p> <p> Tea Hatadi, Gradski muzej Križevci, Križevci<br /> Ante Orlović, samostalni istraživač, Zadar<br /> Valentina Rado&scaron;, Muzej likovnih umjetnosti, Osijek<br /> Darko &Scaron;imičić, Institut Tomislav Gotovac, Zagreb<br /> Tanja &Scaron;poljar, Atelieri Koprivnica, Koprivnica<br /> Lucija &Scaron;vob, Kreativni kolektiv Kombinat, Rijeka<br /> Alma Trauber, Gradska galerija Striegl, Sisak<br /> &nbsp;</p> <p> Voditeljica projekta: Sandra Križić Roban, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb<br /> &nbsp;</p> <p> Projekt financira Zaklada Kultura nova.<br /> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Napomena uz novonastupljene mjere Stožera civilne za&scaron;tite RH:</strong></p> <p> <strong>U prostoru Gradske galerije Striegl može boraviti istovremeno maksimalno 25 osoba, moguće je održavati potrebnu&nbsp;distancu, a dezinfekcijska sredstva i druge higijenske potrep&scaron;tine su osigurane.&nbsp;Sukladno mjerama, potrebno je nositi za&scaron;titne maske.&nbsp;</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Izložba i predavanje u sklopu projekta Zajednički fotografski narativi / Tvornice i radnici u fokusu fotografa

<p> Otvorenje izložbe <em><strong>Tvornice i radnici u fokusu fotografa</strong></em><br /> <strong>Gradska galerija Striegl</strong><br /> <strong><strong>27. 11. 2020. u 19.00 sati</strong></strong><br /> Izložba će ostati otvorena <strong>do 31. 12. 2020.&nbsp;</strong><br /> Radno vrijeme galerije:&nbsp;utorak&nbsp;&ndash; subota, 11.00 &ndash;&nbsp;18.00&nbsp;sati Nakon dionice posvećene fotografskim časopisima, sudionici istraživačke platforme <em>Zajednički fotografski narativi</em> usmjerili su svoja istraživanja na načine kako je fotografija prikazivala procese rada u industriji kao jednoj od najznačajnijih pokretača poslijeratnog razvoja u Jugoslaviji. Bilo je to važno političko pitanje koje se rje&scaron;avalo istodobno s intenzivnom migracijom stanovni&scaron;tva iz ruralnih krajeva u gradove i ekstenzivnim zapo&scaron;ljavanjem u različitim privrednim granama, kako bi se pokrenula modernizacija zemlje i razvoj njezine ekonomije.&nbsp;Mnoge su tvornice relativno rano počele objavljivati tvorničke novine i razne druge vrste publikacija, a brojni poznati ili posve nepoznati (pa i nepotpisani) fotografi snimali su izgradnju ne samo novih postrojenja nego i samih proizvodnih pogona, ili pak portrete članova tvorničkih kolektiva koji izgledaju poput obiteljskih fotografija.&nbsp;Brojni će lokalni fotoreporteri, usredotočeni na snimanje radnika u pogonima, ali i pri izlasku iz tvorničkih kompleksa, evocirati razne faze rada u svojim fotografijama. Pojedini će pozorno odabranom perspektivom naglasiti prostorne odnose, ili pak neku vrstu digniteta strojeva kao ključnih elemenata ne samo radnog procesa, nego i posredovanja određene ideje putem fotografije.&nbsp;<br /> Razvitak ne samo proizvodnje nego i tiskarskih tehnika, omogućili su fotografima da znatno sudjeluju u pogledu na svijet, a same fotografije danas ilustriraju brojne okolnosti koje je u području rada i industrijalizacije potrebno raspraviti. Upravo stoga, suradnici <em>Zajedničkih fotografskih narativa</em> istražili su publikacije i novine posvećene ovom području te izabrali i prikazali relevantne primjere.<br /> <br /> <br /> Predavanje <em><strong>Specijalizirani foto-časopisi: neki aspekti hrvatske međuratne fotografije</strong></em><br /> <strong><strong>dr. sc. Ana &Scaron;eparović</strong></strong>, Leksikografski zavod Miroslav Krleža<br /> <strong>Gradska galerija Striegl</strong><br /> <strong>27. 11. 2020. u 17.00 sati</strong><br /> Od samog izuma fotografije, revije posvećene fotografskoj tehnologiji i umjetnosti imale su za cilj učiniti fotografsko umijeće dostupnijim &scaron;to je moguće &scaron;iroj populaciji, &scaron;to govori o izrazitoj demokratičnosti samoga medija. Na prostoru dana&scaron;nje Hrvatske foto-časopisi javljaju se tijekom međuraća, u okvirima onda&scaron;nje Kraljevine SHS/Jugoslavije. Usporedba količine specijaliziranih časopisa koji su izlazili na području Hrvatske &ndash; devet, s brojem foto-revija koje su izlazile na ostatku jugoslavenskoga prostora &ndash; četiri, upućuje na priličnu agilnost i dinamičnost hrvatske fotografske scene u odnosu na ostatak jugoslavenskoga prostora. U predavanju će se donijeti pregled svih hrvatskih međuratnih foto-časopisa, od prvoga <em>Foto-rekord</em> koji je izlazio u Zagrebu između 1921. i 1922., i to kroz prizmu sukoba na fotografskoj sceni. Naime, stroga podijeljenost časopisa na amaterske i profesionalne, ovisno o tome kome su upućene &ndash; fotografima amaterima (<em>Fotografski vjesnik</em>, Zagreb, 1926&ndash;1927; <em>Foto revija</em>, Zagreb 1932&ndash;1941; <em>Galerija</em>, Ivanec, 1933&ndash;1934;<em> Savremena fotografija</em>, Zagreb, 1940&ndash;1941; <em>Foto pregled svjetske foto&scaron;tampe</em>, Zagreb, 1941) odnosno profesionalnim fotografima (<em>Fotograf</em>, Osijek, 1926; <em>Fotograf</em>, Zagreb, 1928&ndash;1936; <em>Jugoslovenske foto novine</em>, Zagreb 1936) govori o snažnoj razjedinjenosti scene na profesionalce i amatere, a pažljivo i&scaron;čitavanje stranica revija upućuje i na polarizacije kako među samim profesionalcima, tako i među amaterima, a u čijoj su podlozi razne interesne sfere.</p> <p> &nbsp;</p>

Izložba povodom 95. godišnjice čakovečkog skladatelja Ljuboslava Ljube Kuntarića / Falat zemlje šteri ima duđu...

<p> Sa svrhom upoznavanja stručnjaka i &scaron;ire javnosti s jo&scaron; jednom Memorijalnom zbirkom, Muzej Međimurja Čakovec će u Izložbenom salonu&nbsp;od 27. studenoga 2020. do 31. siječnja 2021.&nbsp;predstaviti veliku tematsku izložbu materijalne ostav&scaron;tine iz fundusa&nbsp;<em><strong>Memorijalne zbirke Ljubo Kuntarić</strong></em><strong>.</strong>&nbsp;Upravo će se njome obilježiti 95. godi&scaron;njica rođenja jednog od na&scaron;ih najpriznatijih Međimuraca&nbsp;Ljuboslava Ljube Kuntarića - proslavljenog glazbenika, skladatelja, inženjera hidrogradnje te laureata brojnih nagrada i priznanja s područja glazbene kulture.</p> <p> Tematska izložba koja nosi naziv&nbsp;<em><strong>Falat zemlje &scaron;teri ima du&scaron;u...</strong></em>&nbsp;predstavlja vrijednu kulturnu ba&scaron;tinu druge polovice 20. i prve polovice 21. stoljeća. U prenesenom značenju njome je okarakteriziran njegov duh, svestranost, predanost, umjetnički karakter, golema marljivosti u projektiranju i skladanju uz neprestano pomicanje vlastitih granica te materijalna ostav&scaron;tina koja je temelj spomenutog. Imao je izniman talent za koji je osjećao da ga ima obavezu iskoristiti i dati publici. Stoga ova tematska izložba daje na uvid taj proces nastanka svima nam jako dragih melodija, a ne samo zvuka kao gotovog produkta.</p> <p> Izložba&nbsp;se sastoji&nbsp;od vizualno vrlo zanimljivih plakata koji&nbsp; kroz niz tekstova i fotografija sadržavaju&nbsp;informacije o glazbenoj i građevinskoj oazi rođenog Čakovčanina te muzejskih predmeta.</p> <p> Veći dio Izložbenog salona u Muzeju ambijentalno je&nbsp;prezentiran kao&nbsp;oaza glazbenog stvarala&scaron;tva&nbsp;prožeta različitim žanrovima i popraćena audiovizualima radi boljeg doživljaja njegova opusa. Riječ je o originalnim notnim zapisima te strojopisnim i računalnim partiturama, svescima, starim fotografijama te dokumentaciji iz njegove vlastite arhive. Veliku vrijednost imaju mnogobrojne autorove nagrade, plakete i pehari, diplome i zahvalnice za doprinos glazbenoj kulturi. Dio izložbe čine i gramofonske ploče, plakati te programske knjižice glazbeno-scenskih djela za koje je napisao glazbu. Uz to&nbsp;prezentirani su i&nbsp; njegovi osobni predmeti, a dodatnom ugođaju svakako doprinose&nbsp;nosači zvuka, uređaji za reproduciranje zvuka te glazba kao prenositelj autorove emocije.</p> <p> Manji dio izložbe posvećen je muzejskim predmetima vezanim uz inženjersku karijeru&nbsp;Ljube Kuntarića koju je paralelno gradio s glazbenom, a preostali dio Izložbenog salona čini dokumentacija o donaciji ostav&scaron;tine, osnivanju&nbsp;<em>Memorijalne zbirke Ljubo Kuntarić</em>, vrijednosti njegova opusa i projektima&nbsp;koji su prethodili realizaciji ove vrijedne tematske izložbe.</p> <p> S obzirom na novonastalu situaciju&nbsp;otvorenje izložbe &bdquo;FALAT ZEMLJE &Scaron;TERI IMA DU&Scaron;U&hellip;&ldquo;&nbsp;<strong>biti će predstavljeno virtualno u petak, 27. studenog 2020. godine putem mrežnih stranica Muzeja Međimurja Čakovec:&nbsp;<a href="https://mmc.us15.list-manage.com/track/click?u=f8018cbbcc1759df8365ce586&amp;id=eab8935922&amp;e=c370c92b0a" target="_blank">Youtube kanala</a>,&nbsp;<a href="https://mmc.us15.list-manage.com/track/click?u=f8018cbbcc1759df8365ce586&amp;id=072e02b81a&amp;e=c370c92b0a" target="_blank">Facebook stranice</a>, te službene muzejske stranice www.mmc.hr.</strong>&nbsp;Izložbu je moguće posjetiti i razgledati u Izložbenom salonu MMČ-a sve do 31. siječnja 2021. tijekom radnog vremena Muzeja uz pridržavanje epidemiolo&scaron;kih mjera.</p> <p> &nbsp;</p> <p style="margin: 10px 0px; padding: 0px; text-size-adjust: 100%; color: rgb(32, 32, 32); font-family: Helvetica; font-size: 16px; line-height: 150%;"> &nbsp;</p>