izložba
Izložba grafika Ivane Bajcer „Od mene za tebe“
Galerija grada Krapine
MJESTO
<p>
U Galeriji grada Krapine će se u petak, 4. prosinca, u 18 sati, otvoriti izložba grafika 'Od mene za tebe' grafičarke Ivane Bajcer. Otvorenje će se moći pratiti i putem YouTube kanala Pučkog otvorenog učilišta Krapina. Izložbu se može pogledati do kraja godine!<br />
</p>
<p>
Ivana Bajcer diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer grafika, u klasi prof. Tanje Dabo. Trenutno je naslovni asistent u umjetničkom području, polje likovne umjetnosti, grana grafike na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.<br />
</p>
<p>
Izložbu je financijski potpomoglo Ministarstvo kulture i medija RH i Grad Krapina.</p>
<p>
</p>
Magistratska 25, Krapina
Magistratska 25, Krapina
VRIJEME
04.12.2020. / 31.12.2020.
izložba
Izložba "Arheologija izvan zidina/Archaeology beyond the walls"
Muzej grada Iloka
MJESTO
<p>
Povodom 70. godina arheoloških istraživanja u Iloku i 51. godine djelovanja Muzeja grada Iloka u palači Odescalchi u Iloku, najavljujemo otvorenje izložbe „ARHEOLOGIJA IZVAN ZIDINA / ARCHAEOLOGY BEYOND THE WALLS“ u petak, 4. prosinca 2020. godine.</p>
<p>
Izložbom se prezentira posljednjih deset godina zaštitnih arheoloških istraživanja na području grada Iloka koja su dovela do novih uvida u rasprostiranje naselja, njihovo egzistiranje kroz povijesne epohe i donijelo neke nove znanstvene spoznaje. Otvorenje izložbe možete pratiti u petak u 13.00 sati na službenoj <a href="https://www.facebook.com/events/736220386986434/?_rdc=1&_rdr"><span style="color:#009ee3;">Facebook stranici muzeja</span></a>.</p>
<p>
Izložba će se moći pogledati svaki radni dan Muzeja grada Iloka – Galerija umjetnina, uz pridržavanje svih epidemioloških mjera Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.</p>
<p>
</p>
Palača Odescalchi, Šetalište oca Mladena Barbarića 5, Ilok
Palača Odescalchi, Šetalište oca Mladena Barbarića 5, Ilok
VRIJEME
04.12.2020. / 01.04.2021.
izložba
Ivana Ognjanovac i Mare Šuljak / PoVEZivanje
Muzej suvremene umjetnosti - Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Kareš-Richter
MJESTO
<p>
Izložba iz programa ISO - Izložbenog salona Izidor Kršnjavi</p>
<p>
gostuje u Zbirci Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter (MSU)</p>
<p>
Ivana Ognjanovac i Mare Šuljak</p>
<p>
<strong><em>PoVEZivanja</em></strong></p>
<p>
</p>
<p>
2. 12. - 12. 12. 2020.</p>
<p>
ISO donosi zadnju izložbu autorica u jesenskom ciklusu 2020. PoVEZivanje je izložba o suradnji, ispreplitanju različitih pristupa likovnom stvaralaštvu te povezivanju oprečnih medija u novu likovnu cjelinu umjetničkog dvojca Ivane Ognjanovac i Mare Šuljak.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>PoVEZivanje</strong> je izložba o suradnji, ispreplitanju različitih pristupa likovnom stvaralaštvu te povezivanju oprečnih medija u novu likovnu cjelinu. Ivana Ognjanovac i Mare Šuljak multimedijalni su umjetnički dvojac iz Zagreba, koji aktivno surađuje od 2018. Upoznale su se 2001.godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj su obje magistrirale slikarstvo 2008. godine. Ivana Ognjanovac bivša je pak učenica Škole primijenjene umjetnosti i dizajna.</p>
<p>
</p>
<p>
Namjere ovakve suradnje su višestruke, navode autorice: <em>Osvijestiti i istražiti različite pristupe likovnom stvaralaštvu, kreirati novi sadržaj putem dijaloga kroz likovne medije i materijale, ponuditi suradnju kao moguću inspiraciju i polaznu točku za stvaranje, potaknuti zajedničko promišljanje i komunikaciju o umjetnosti i radu, te osvijestiti raznolikosti osobnih dinamika putem kojih možemo tražiti zajednička, originalna rješenja.</em></p>
<p>
</p>
<p>
Kroz 3 sobe Zbirke Richter, autorice će izložiti dva individulana i jedan suradnički likovni ciklus. Sastavni dio izložbe bit će knjižica koja prati proces suradnje dviju autorica, obilježen eksperimentiranjem, prepiskama, fotografijama rezultirao je i nizom pokušaja i pogreški, humorističnim nesporazumima, a sve u tonu traganja za "Heureka!" momentom. Vunom izvezena platna koja asociraju na strip u prvoj sobi i apstraktni akril na platnu te digitalni printevi u drugoj, u trećoj se isprepliću te PoVEZujući se donose nov oblik i sadržaj te skreću pažnju na žensko pitanje. <em>U kontekstu izložbe, to je: odnos prema tijelu, raspodjela kućanskih poslova i pitanje ravnopravnosti među spolovima općenito, </em>navode autorice. Izložba je prodajna.</p>
<p>
</p>
<p>
Zbirka Richter koja će ugostiti izložbu, alternativna je lokacija ISO - Izložbenog salona Izidor Kršnjavi i njegovog programa nakon što je potres oštetio i Školu i salon.</p>
<p>
Zahvaljujući našem, sada već višegodišnjem partneru MSU, na naše veliko zadovoljstvo izložbu možemo u cijelom njezinom obimu realizirati u gostovanju u Zbirci Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter. Čini nam to iznimnu radost u ovim nesmiljenim vremenima. Izložba će biti obogaćena dodatnim programima, radionicom i <em>artist talkom.</em><br />
Pozivamo Vas draga publiko, da podržite ovu izložbu svojim dolaskom u jednom od ponuđenih termina do 12. 12. 2020. te koristite ovu priliku da razgledate i Zbirku Richter (cijena ulaznice za sve je simboličnih 10,00 kn). Na prvi dan izložbe, ulaz je besplatan od 17 do 20 sati.</p>
<p>
</p>
<p>
Ivana Ognjanovac rođena je 1983. u Vukovaru. Od 1999. izlaže na skupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu. 2012. nagrađena je prvom nagradom na 2. Triennale-u autoportreta u Galeriji Prica, a 2014.sudjelovala je na 22nd 21C ICAA Seoul International Art Festivalu, u Južnoj Koreji. Većina njenih projekata realizirana jena umjetničkim rezidencijama u inozemstvu: 2015. Fragile Homes na Inside Zone Ai Ru Borsecu, Rumunjskoj, 2016. Paradis na CreArtAiR u Kristiansandu, Norveškoj, 2018. Web Of Possibilities na Yurta And A Lake Air a Yssik-Kolu u Kirgistanu, Interdependence III na Glo’Art rezidenciji u Lanakenu, Belgiji i Rayuela – A Fading Kingdom u LAVA centru u Valladolidu, Španjolskoj te 2020. Audioguide u Salzamt u Linzu, Austriji 2020.</p>
<p>
</p>
<p>
Mare Šuljak je rođena 1983. u Dubrovniku. Nakon Akademije, nastavila je obrazovanje u Kinoklubu Zagreb, čiji je aktivni član. Od 2002. godine predstavila se na brojnim samostalnim i skupnim izložbama te filmskim festivalima i umjetničkim rezidencijama u zemlji i inozemstvu. Između ostalog 2012. godine dobitnica je nagrade za najbolju debitanticu na ’21. Danima hrvatskog filma’ za film ‘Site Selection’ s kojim je 2013. godine uvrštena u natjecateljsku konkurenciju Oberhausen film festivala. Osim filma, aktivno se bavi fotografijom i slikarstvom.</p>
Vrhovec 38, Zagreb
Vrhovec 38, Zagreb
VRIJEME
02.12.2020. / 12.12.2020.
izložba
Balade Vesne Parun
Muzej Prigorja
MJESTO
<p>
Povodom desetogodišnjice smrti velike hrvatske pjesnikinje Vesne Parun (1922. – 2010.) u Muzeju Prigorja u Sesvetama u srijedu, 2. prosinca, otvara se izložba <strong>Balade Vesne Parun</strong>.</p>
<p>
</p>
<p>
Prvi dio izložbe pod naslovom <em>Sesvetska balada Vesne Parun</em> postavljen je u izložbenom prostoru Knjižnice Sesvete i u njemu se s nekoliko arhitektonskih crteža, tekstualnom legendom te suvremenom slikanom interpretacijom pjesme<em> Balada prevarenog cvijeća</em> (autorica Sanela Đurinec Raič) javnosti pojašnjava veza pjesnikinje sa Sesvetama. Naime, u Sesvetama je tijekom Drugog svjetskog rata i poraća u općini radio pjesnikinjin otac, a obitelj živjela u maloj dvorišnoj kućici na čijem se mjestu danas nalazi Knjižnica Sesvete. Tu na sesvetskim putovima nastala je i poznata spomenuta balada te pjesma <em>Napuštena</em>. Jednako tako pjesnikinja je odavde tijekom rata pješke odlazila do Zagreba i prenosila mlijeko i hranu, kako je zapisala u autobiografskoj prozi <em>Noć za pakost: moj život u 40 vreća</em>.<br />
<br />
U Galeriji Kurija u Muzeju Prigorja izloženi su likovni radovi Parunove, njih desetak, mahom pejzaža i pogleda na draga dalmatinska mjesta, a koji svjedoče o njenoj likovnoj nadarenosti, sposobnosti dobrog komponiranja, hrabrog slaganja boja te jakoj ekspresiji. Pridružit će im se i primjeri primijenjenog slikarstva – kompozicije s dragim motivom riba, fotografije oslika njena stana u nekadašnjoj Badelovoj 15 u Dubravi, dekorativne cvjetne cjeline te naslovnice zbirki pjesama i eseja s njenim crtežima. Vesna Parun počela je intenzivnije slikati iza majčine smrti početkom 70tih godina 20. stoljeća, a tada je i stvorila i niz zanimljivih dječjih art knjiga. Izlagati je počela sredinom 80tih pa sve do kraja 90tih godina 20.stoljeća. U tom razdoblju priredila je desetak izložaba među kojima ističemo onu u Čakovcu <em>Koralj vraćen Međimurju</em> i onu u Zagrebu – <em>Zlarinski zapis</em>, obje održane 1995. godine. Uz to, napisala je i niz predgovora i govora na otvorenjima izložaba drugih umjetnika, a o čemu je sačuvana dokumentacija u Hrvatskom državnom arhivu.<br />
<br />
Napokon, ističemo kako originalne umjetnine (uz nešto fotografija, nagrada i knjiga) pripadaju ostavštini redatelja, pjesnika i recitatora Branka Pejnovića, dugogodišnjeg Vesnina prijatelja, a koju će Muzej Prigorja otkupiti za svoj fundus i na njemu uspostaviti jednu malu memorijalnu točku posvećenu pjesnikinji. (Žarka Vujić)</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba i Ministarstva za kulturu i medije Republike Hrvatske.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba će biti otvorena do <strong>29. siječnja 2021.</strong></p>
<p>
</p>
<p>
Izvor: <a href="http://www.muzejprigorja.hr" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">http://www.muzejprigorja.hr</span></a></p>
Trg Dragutina Domjanića 5, Sesvete
Trg Dragutina Domjanića 5, Sesvete
VRIJEME
02.12.2020. / 29.01.2021.
izložba
Izložba "Baština međunarodne suradnje: afrički i azijski radovi hrvatskih arhitekata" u Društvu arhitekata Zagreba
MJESTO
<p>
Izložba „Baština međunarodne suradnje: afrički i azijski radovi hrvatskih arhitekata“ otvara se u ponedjeljak, 30. studenog, u prostorijama Društva arhitekata Zagreba. Na otvorenju u 18.30 h moći će se čuti više o modernističkoj arhitekturi prošloga stoljeća i njenom nasljeđu uz opušteni razgovor sa stručnjacima: Lukasz Stanek, Vladimir Kulić (jedan od autora izložbe jugoslavenske arhitekture u MoMi), Charles Kofi Bosumprah (mladi arhitekt iz Gane, „nasljednik“ Johna Owusua Adda), Tvrtko Jakovina i Nikolina Jelavić Mitrović te Rasselas Lakew, etiopski režiser koji snima dokumentarac o izgradnji Etiopije za vrijeme Haila Selassija.</p>
<p>
</p>
<p>
Djelovanje hrvatskih arhitekata u inozemstvu odvijalo se, i još se uvijek odvija, divergentno, kako u prostornom, tako i u organizacijskom smislu. Izdvajanje teritorija afričkih i azijskih zemalja kao područja njegove konvergencije u bitnoj je mjeri rezultat vanjske politike socijalističke Jugoslavije vođene idejom nesvrstavanja.</p>
<p>
Istovremeno, riječ je o dinamičnoj platformi raznorodnih aktera na građevinskom tržištu mladih, netom emancipiranih nacija čijem očekivanom suverenom razvoju arhitektura nudi vizije s vlastitih pozicija. Karakter arhitektonskih praksi koje se pojavljuju unutar takve koncepcije „Trećega svijeta“ stoga je izrazito heterogen. S ekonomskog je stajališta moguće diferencirati skalu od gospodarski značajnih, do sasvim individualnih poslovnih, pa i migracijskih poduhvata. Iz perspektive neposrednih radnih okolnosti najizraženija je opreka u mjestu izrade projekata pri čemu se određena dokumentacija „izvozi“ iz hrvatskih biroa, dok druga nastaje temeljem višegodišnjeg rada u međunarodnom okruženju stručnjaka na samoj lokaciji.</p>
<p>
Uvid u relevantne afričke i azijske radove hrvatskih arhitekata ostvaruje se kroz deset prikaza prostorno i sadržajno različitih tematskih cjelina. Sadržaj postava ujedno je i odraz varijabilnosti sadržane u prirodi njima pripadajućih modaliteta djelovanja.</p>
<p>
- Mojca Smode Cvitanović</p>
<p>
</p>
<p>
U okviru projekta “Pametniji grad” ova se izložba savršeno uklapa ispreplićući materijalnu i nematerijalnu baštinu, povezuje hrvatsko i svjetsko arhitektonsko i graditeljsko naslijeđe te kontekstualizira opći cilj - da participativnom i skupnom energijom zajedništva i razmjene istražimo različite mogućnosti resursnosti grada.<br />
</p>
<p>
Pametniji grad je višegodišnji program Bacača Sjenki koji se bavi gradom kao resursom zajednice. U okviru navedenog programa promičemo i povezujemo hrvatsko i svjetsko arhitektonsko i graditeljsko naslijeđe, ispreplićemo materijalnu i nematerijalnu baštinu, stalno kontekstualizirajući projekt povijesnim, znanstvenim, kulturnim i općedruštvenim temama i sadržajima koje obrađujemo u suradnji sa zainteresiranom lokalnim zajednicama i brojnim međunarodnim stručnjacima.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba će trajati do srijede, 16. prosinca 2020., ma moći će se pogledati u radnom vremenu galerije: od utorka do petka od 11h do 18h te subotom do 10h do 13h.</p>
<p>
</p>
<p>
Donacije projektu: Ministarstvo kulture i medija te Ured za kulturu grada Zagreba</p>
<p>
Donacije Bacačima Sjenki: Nacionalna Zaklada za razvoj civilnog društva, Zaklada kultura Nova</p>
<p>
Pokroviteljstvo izložbe: ArsKopija</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Društvo arhitekata Zagreba, Trg bana Jelačića 3/I
Društvo arhitekata Zagreba, Trg bana Jelačića 3/I
VRIJEME
30.11.2020. / 14.12.2020.
izložba
Nin i novac - povijest kroz numizmatičke nalaze iz Nina od antike do novog vijeka
Arheološki muzej Zadar - Muzej ninskih starina
MJESTO
<p>
U ponedjeljak 30. studenog u 13 sati otvorit će se izložba <strong>Nin i novac - povijest kroz numizmatičke nalaze iz Nina od antike do novog vijeka</strong> Arheološkog muzeja Zadar - Muzej grada Nina. Prijenos otvorenja može se pratiti uživo putem <a href="https://www.facebook.com/amzd.hr"><span style="color:#009ee3;">Facebook stranice muzeja</span></a>.</p>
<p>
Iako je novac jedan od najmanjih arheoloških nalaza, pruža veliku količinu informacija o raznim aspektima ljudskog života i time uvelike nadilazi svoje isključivo ekonomske funkcije. Izložbom „Nin i novac: povijest kroz numizmatičke nalaze iz Nina od antike do novog vijeka“ obuhvaćen je raznovrstan novac iz dugog vremenskog raspona, što je omogućilo da se obrade različite teme iz prošlosti. Novac pronađen u Ninu svjedoči o bogatom nasljeđu rimske civilizacije i dugoj vladavini Mletačke Republike istočnom obalom Jadrana. Kroz novac je Nin povezan s karolinškom Europom i dionik gospodarskog procvata gradova u 13. i 14. stoljeću. Izložbom su dotaknuta važna povijesna zbivanja, ali i svakodnevni život dobrostojećeg Hrvata iz Nina u 9. stoljeću, čime se zaokružuje repertoar tema obrađenih analizom novca iz različitih razdoblja, prostora i novčanih sustava. </p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Trg Kraljevac 8, Nin
Trg Kraljevac 8, Nin
VRIJEME
30.11.2020. / 07.02.2021.
izložba
Granice - između reda i kaosa
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
MJESTO
<p>
U sklopu programa <strong>Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture</strong>, programskog pravca Doba moći – Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka u ponedjeljak 30. studenoga otvara <strong>online izložbu „Granice - između reda i kaosa“</strong>.</p>
<p>
</p>
<p>
Autori izložbe su Marko Badurina, Margita Cvijetinović, Ana Golja, Vana Gović, Tamara Mataija, Nikša Mendeš, Ivo Mileusnić, Tea Perinčić, Ivana Šarić Žic, Jasna Ujčić Grudenić, dizajn potpisuju Sanjin Kunić i Nikolina Radić Štivić, a on-line postav Digital expirience.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba „Granice – između reda i kaosa“ problematizira granice – one stvarne, one koje sami sebi namećemo ili one koje nam nameće okolina, način života, tradicija... Iako postoje i onda kad na njih ne obraćamo pozornost vjerujemo da je “novo normalno“ uzrokovano pandemijom bolesti COVID-19 svima nama osvijestilo i neke granice o kojima dosad nismo razmišljali. Iako isprva zamišljena na tri lokacije – u Guvernerovoj palači te dislociranim zbirkama u Kastvu i Lipi, izložba „Granice – između reda i kaosa“ naišla je na “granice“ koje je nametnula pandemija te će biti predstavljena u virtualnom obliku.<br />
Svjesni smo da sve što postoji teži omeđenju odnosno postavljanju granica. Generira li granica red ili kaos, je li ona nužnost ili nešto čijem ukidanju želimo i trebamo težiti? Gdje prestaje red i počinje kaos? I niz drugih pitanja bez konačna odgovora potaknut će i vas na razmišljanje u – okolnostima nametnutom – virtualnom posjetu našoj izložbi. Pozivamo vas da putem internetske adrese <a href="http://granice.ppmhp.hr/?fbclid=IwAR1NVCzGt_iIrR6fJY_PhhRzhLVN_sFH1McUU-LFk7iN3_FEVv-aj8I8Zos" role="link" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">http://granice.ppmhp.hr/</span></a> posjetite izložbu i zajedno s nama preispitate svoju percepciju granica.</p>
<p>
</p>
online izložba
online izložba
VRIJEME
30.11.2020. / 31.12.2020.
izložba
Tvornice i radnici u fokusu fotografa
Gradska galerija Striegl
MJESTO
<p>
Izložba će se održati u sklopu participativnog projekta ''Zajednički fotografski narativi”.</p>
<p>
</p>
<p>
Nakon dionice posvećene fotografskim časopisima, sudionici istraživačke platforme "Zajednički fotografski narativi" usmjerili su svoja istraživanja na načine kako je fotografija prikazivala procese rada u industriji kao jednoj od najznačajnijih pokretača poslijeratnog razvoja u Jugoslaviji. Bilo je to važno političko pitanje koje se rješavalo istodobno s intenzivnom migracijom stanovništva iz ruralnih krajeva u gradove i ekstenzivnim zapošljavanjem u različitim privrednim granama, kako bi se pokrenula modernizacija zemlje i razvoj njezine ekonomije. Mnoge su tvornice relativno rano počele objavljivati tvorničke novine i razne druge vrste publikacija, a brojni poznati ili posve nepoznati (pa i nepotpisani) fotografi snimali su izgradnju ne samo novih postrojenja nego i samih proizvodnih pogona, ili pak portrete članova tvorničkih kolektiva koji izgledaju poput obiteljskih fotografija. Brojni će lokalni fotoreporteri, usredotočeni na snimanje radnika u pogonima, ali i pri izlasku iz tvorničkih kompleksa, evocirati razne faze rada u svojim fotografijama. Pojedini će pozorno odabranom perspektivom naglasiti prostorne odnose, ili pak neku vrstu digniteta strojeva kao ključnih elemenata ne samo radnog procesa, nego i posredovanja određene ideje putem fotografije.<br />
Razvitak ne samo proizvodnje nego i tiskarskih tehnika, omogućili su fotografima da znatno sudjeluju u pogledu na svijet, a same fotografije danas ilustriraju brojne okolnosti koje je u području rada i industrijalizacije potrebno raspraviti. Upravo stoga, suradnici Zajedničkih fotografskih narativa istražili su publikacije i novine posvećene ovom području te izabrali i prikazali relevantne primjere.</p>
<p>
</p>
<p align="center">
</p>
<p>
Suradnici na projektu:</p>
<p>
Tea Hatadi, Gradski muzej Križevci, Križevci<br />
Ante Orlović, samostalni istraživač, Zadar<br />
Valentina Radoš, Muzej likovnih umjetnosti, Osijek<br />
Darko Šimičić, Institut Tomislav Gotovac, Zagreb<br />
Tanja Špoljar, Atelieri Koprivnica, Koprivnica<br />
Lucija Švob, Kreativni kolektiv Kombinat, Rijeka<br />
Alma Trauber, Gradska galerija Striegl, Sisak<br />
</p>
<p>
Voditeljica projekta: Sandra Križić Roban, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb<br />
</p>
<p>
Projekt financira Zaklada Kultura nova.<br />
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Napomena uz novonastupljene mjere Stožera civilne zaštite RH:</strong></p>
<p>
<strong>U prostoru Gradske galerije Striegl može boraviti istovremeno maksimalno 25 osoba, moguće je održavati potrebnu distancu, a dezinfekcijska sredstva i druge higijenske potrepštine su osigurane. Sukladno mjerama, potrebno je nositi zaštitne maske. </strong></p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Izložbeno-galerijski prostor, Rimska ulica 10, 1. kat (Holandska kuća) - u tijeku je obnova prostora nakon potresa, Sisak
Izložbeno-galerijski prostor, Rimska ulica 10, 1. kat (Holandska kuća) - u tijeku je obnova prostora nakon potresa, Sisak
VRIJEME
27.11.2020. / 31.12.2020.
izložba
Izložba i predavanje u sklopu projekta Zajednički fotografski narativi / Tvornice i radnici u fokusu fotografa
Gradska galerija Striegl
MJESTO
<p>
Otvorenje izložbe <em><strong>Tvornice i radnici u fokusu fotografa</strong></em><br />
<strong>Gradska galerija Striegl</strong><br />
<strong><strong>27. 11. 2020. u 19.00 sati</strong></strong><br />
Izložba će ostati otvorena <strong>do 31. 12. 2020. </strong><br />
Radno vrijeme galerije: utorak – subota, 11.00 – 18.00 sati Nakon dionice posvećene fotografskim časopisima, sudionici istraživačke platforme <em>Zajednički fotografski narativi</em> usmjerili su svoja istraživanja na načine kako je fotografija prikazivala procese rada u industriji kao jednoj od najznačajnijih pokretača poslijeratnog razvoja u Jugoslaviji. Bilo je to važno političko pitanje koje se rješavalo istodobno s intenzivnom migracijom stanovništva iz ruralnih krajeva u gradove i ekstenzivnim zapošljavanjem u različitim privrednim granama, kako bi se pokrenula modernizacija zemlje i razvoj njezine ekonomije. Mnoge su tvornice relativno rano počele objavljivati tvorničke novine i razne druge vrste publikacija, a brojni poznati ili posve nepoznati (pa i nepotpisani) fotografi snimali su izgradnju ne samo novih postrojenja nego i samih proizvodnih pogona, ili pak portrete članova tvorničkih kolektiva koji izgledaju poput obiteljskih fotografija. Brojni će lokalni fotoreporteri, usredotočeni na snimanje radnika u pogonima, ali i pri izlasku iz tvorničkih kompleksa, evocirati razne faze rada u svojim fotografijama. Pojedini će pozorno odabranom perspektivom naglasiti prostorne odnose, ili pak neku vrstu digniteta strojeva kao ključnih elemenata ne samo radnog procesa, nego i posredovanja određene ideje putem fotografije. <br />
Razvitak ne samo proizvodnje nego i tiskarskih tehnika, omogućili su fotografima da znatno sudjeluju u pogledu na svijet, a same fotografije danas ilustriraju brojne okolnosti koje je u području rada i industrijalizacije potrebno raspraviti. Upravo stoga, suradnici <em>Zajedničkih fotografskih narativa</em> istražili su publikacije i novine posvećene ovom području te izabrali i prikazali relevantne primjere.<br />
<br />
<br />
Predavanje <em><strong>Specijalizirani foto-časopisi: neki aspekti hrvatske međuratne fotografije</strong></em><br />
<strong><strong>dr. sc. Ana Šeparović</strong></strong>, Leksikografski zavod Miroslav Krleža<br />
<strong>Gradska galerija Striegl</strong><br />
<strong>27. 11. 2020. u 17.00 sati</strong><br />
Od samog izuma fotografije, revije posvećene fotografskoj tehnologiji i umjetnosti imale su za cilj učiniti fotografsko umijeće dostupnijim što je moguće široj populaciji, što govori o izrazitoj demokratičnosti samoga medija. Na prostoru današnje Hrvatske foto-časopisi javljaju se tijekom međuraća, u okvirima ondašnje Kraljevine SHS/Jugoslavije. Usporedba količine specijaliziranih časopisa koji su izlazili na području Hrvatske – devet, s brojem foto-revija koje su izlazile na ostatku jugoslavenskoga prostora – četiri, upućuje na priličnu agilnost i dinamičnost hrvatske fotografske scene u odnosu na ostatak jugoslavenskoga prostora. U predavanju će se donijeti pregled svih hrvatskih međuratnih foto-časopisa, od prvoga <em>Foto-rekord</em> koji je izlazio u Zagrebu između 1921. i 1922., i to kroz prizmu sukoba na fotografskoj sceni. Naime, stroga podijeljenost časopisa na amaterske i profesionalne, ovisno o tome kome su upućene – fotografima amaterima (<em>Fotografski vjesnik</em>, Zagreb, 1926–1927; <em>Foto revija</em>, Zagreb 1932–1941; <em>Galerija</em>, Ivanec, 1933–1934;<em> Savremena fotografija</em>, Zagreb, 1940–1941; <em>Foto pregled svjetske fotoštampe</em>, Zagreb, 1941) odnosno profesionalnim fotografima (<em>Fotograf</em>, Osijek, 1926; <em>Fotograf</em>, Zagreb, 1928–1936; <em>Jugoslovenske foto novine</em>, Zagreb 1936) govori o snažnoj razjedinjenosti scene na profesionalce i amatere, a pažljivo iščitavanje stranica revija upućuje i na polarizacije kako među samim profesionalcima, tako i među amaterima, a u čijoj su podlozi razne interesne sfere.</p>
<p>
</p>
Izložbeno-galerijski prostor, Rimska ulica 10, 1. kat (Holandska kuća) - u tijeku je obnova prostora nakon potresa, Sisak
Izložbeno-galerijski prostor, Rimska ulica 10, 1. kat (Holandska kuća) - u tijeku je obnova prostora nakon potresa, Sisak
VRIJEME
27.11.2020. / 31.12.2020.
izložba
Izložba povodom 95. godišnjice čakovečkog skladatelja Ljuboslava Ljube Kuntarića / Falat zemlje šteri ima duđu...
Muzej Međimurja Čakovec
MJESTO
<p>
Sa svrhom upoznavanja stručnjaka i šire javnosti s još jednom Memorijalnom zbirkom, Muzej Međimurja Čakovec će u Izložbenom salonu od 27. studenoga 2020. do 31. siječnja 2021. predstaviti veliku tematsku izložbu materijalne ostavštine iz fundusa <em><strong>Memorijalne zbirke Ljubo Kuntarić</strong></em><strong>.</strong> Upravo će se njome obilježiti 95. godišnjica rođenja jednog od naših najpriznatijih Međimuraca Ljuboslava Ljube Kuntarića - proslavljenog glazbenika, skladatelja, inženjera hidrogradnje te laureata brojnih nagrada i priznanja s područja glazbene kulture.</p>
<p>
Tematska izložba koja nosi naziv <em><strong>Falat zemlje šteri ima dušu...</strong></em> predstavlja vrijednu kulturnu baštinu druge polovice 20. i prve polovice 21. stoljeća. U prenesenom značenju njome je okarakteriziran njegov duh, svestranost, predanost, umjetnički karakter, golema marljivosti u projektiranju i skladanju uz neprestano pomicanje vlastitih granica te materijalna ostavština koja je temelj spomenutog. Imao je izniman talent za koji je osjećao da ga ima obavezu iskoristiti i dati publici. Stoga ova tematska izložba daje na uvid taj proces nastanka svima nam jako dragih melodija, a ne samo zvuka kao gotovog produkta.</p>
<p>
Izložba se sastoji od vizualno vrlo zanimljivih plakata koji kroz niz tekstova i fotografija sadržavaju informacije o glazbenoj i građevinskoj oazi rođenog Čakovčanina te muzejskih predmeta.</p>
<p>
Veći dio Izložbenog salona u Muzeju ambijentalno je prezentiran kao oaza glazbenog stvaralaštva prožeta različitim žanrovima i popraćena audiovizualima radi boljeg doživljaja njegova opusa. Riječ je o originalnim notnim zapisima te strojopisnim i računalnim partiturama, svescima, starim fotografijama te dokumentaciji iz njegove vlastite arhive. Veliku vrijednost imaju mnogobrojne autorove nagrade, plakete i pehari, diplome i zahvalnice za doprinos glazbenoj kulturi. Dio izložbe čine i gramofonske ploče, plakati te programske knjižice glazbeno-scenskih djela za koje je napisao glazbu. Uz to prezentirani su i njegovi osobni predmeti, a dodatnom ugođaju svakako doprinose nosači zvuka, uređaji za reproduciranje zvuka te glazba kao prenositelj autorove emocije.</p>
<p>
Manji dio izložbe posvećen je muzejskim predmetima vezanim uz inženjersku karijeru Ljube Kuntarića koju je paralelno gradio s glazbenom, a preostali dio Izložbenog salona čini dokumentacija o donaciji ostavštine, osnivanju <em>Memorijalne zbirke Ljubo Kuntarić</em>, vrijednosti njegova opusa i projektima koji su prethodili realizaciji ove vrijedne tematske izložbe.</p>
<p>
S obzirom na novonastalu situaciju otvorenje izložbe „FALAT ZEMLJE ŠTERI IMA DUŠU…“ <strong>biti će predstavljeno virtualno u petak, 27. studenog 2020. godine putem mrežnih stranica Muzeja Međimurja Čakovec: <a href="https://mmc.us15.list-manage.com/track/click?u=f8018cbbcc1759df8365ce586&id=eab8935922&e=c370c92b0a" target="_blank">Youtube kanala</a>, <a href="https://mmc.us15.list-manage.com/track/click?u=f8018cbbcc1759df8365ce586&id=072e02b81a&e=c370c92b0a" target="_blank">Facebook stranice</a>, te službene muzejske stranice www.mmc.hr.</strong> Izložbu je moguće posjetiti i razgledati u Izložbenom salonu MMČ-a sve do 31. siječnja 2021. tijekom radnog vremena Muzeja uz pridržavanje epidemioloških mjera.</p>
<p>
</p>
<p style="margin: 10px 0px; padding: 0px; text-size-adjust: 100%; color: rgb(32, 32, 32); font-family: Helvetica; font-size: 16px; line-height: 150%;">
</p>
Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec
Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec
VRIJEME
27.11.2020. / 31.01.2021.