Ivana Pegan / Negdje

<p> U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik bit će 4.12.2021 u 12 sati otvorenje izložbe<strong> Ivane Pegan</strong> naslova <strong>Negdje</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Multimedijalna umjetnica Ivana Pegan predstavlja se u izložbi <strong>Negdje </strong>knjigama, video radovima, fotografijama, fotografijama s tekstom ili riječju pisanim pisaćim strojem, slikama u kojima su zapisi ili nisu. Izričaj se gradi od svijeta života i svijeta jezika kojima se estetika temelji na razmeđu ključnih pitanja temeljnih područja, životopisa, fikcije i žive metaforike. Pegan se bavi analizom uvjeta prostorne i predmetne percepcije i njezinih konceptualnih i jezičnih međuovisnosti. Istražuju se spoznajni i estetski učinci koji su različiti zbog materijalnih i metafizički strukturalnih uvjeta. Umjetnica razmatra samospoznaju i spoznaju. Interpretira život, kako zbiljski tako i imaginarni, mekoćom izričaja o&scaron;troumne percepcije i predstavlja ga u njegovim lomovima, ali i svjetlu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Rukopis je minimalistički i mnogoznačenjski.</p> <p> Autorica se koristi starom metodom pisanja u stvarala&scaron;tvu radeći kompaktne niti teksta koje <em>povezuje</em> fotografskim slikama<em>. </em>U knjigama je bliska stvarala&scaron;tvu knjiga umjetnika koje je započelo početkom 20. stoljeća i trajalo je do 70-ih godina te je bilo obilježeno upotrebom jeftine tiskarske tehnike u malim nakladama i posljednjih je desetljeća ponovno aktualno. U seriji fotografskih diptiha, koje režira tek pokojom riječju, rastvara ključna pitanja vezana za čovjeka.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Umjetnica tijekom izolacije u doba po&scaron;asti Covid&ndash;19 u ovim krajevima svijeta stvara djela u akvarelu i gva&scaron;u. Događa se povezivanje pisanja/slikanja riječi i pikturalnog polja. Istražuje se interslikovno i intertekstualno. Tekst je narativni okvir razumijevanja slike. Općenito se u radu umjetnice uspostavlja filozofski odnos teksta i vizualnog zapisa. Ciklus zastupa jedan ogoljeni, oslobođeni i prazni krajolik koji se metafički navodi u vi&scaron;e razina kao _ istina i vječna egzistencija. On se ne može ukinuti i poni&scaron;titi ni u najtežim/najtamnijim periodima pojedinca i svijeta u kojima jednostavno treba preživjeti.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U radu autorice prisutno je neprestano suptilno htijenje dolaženja do istine o biti svijeta i života, do srži čovjeka. Jasno je iskazana težnja ljudskog bića za spoznajom&nbsp;<em>prekosvjetnosti,</em>&nbsp;nepromjenjivog i istinitog bitka svega opstojećega. Radovi imaju obilježja zena _ spontanost, jednostavnost<em>,</em>&nbsp;smirenost i osamljenost. Navodi se tama i svjetlost bivstvovanja. Analizira se prisutnost. Ukida se vrijeme.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Simplificirano se mapira percepcija života u običnosti i tihoj veličanstvenosti. Povezuju se unutarnje zone čovjeka s izvanjskim koje sami <em>kreiramo</em> i koje nam je zadano. Rastvara se imaginarno. Označuje se bit slobode duha. Kodira se čisto mjesto.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kustosica izložbe je Petra Golu&scaron;ić, vi&scaron;a kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik.</p> <p> Autori tekstova u katalogu su Petra Golu&scaron;ić i Pasko Burđelez.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Biografija</strong></p> <p> Ivana Pegan rođena je 1971. godine u Doboju. Diplomirala je 1996. na kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, u klasi &Scaron;ime Vulasa.&nbsp; Autorica u stvarala&scaron;tvu istražuje i otvara razne diskurse posredstvom audio djela, video radova, knjiga umjetnika, dnevnika / knjiga &ndash; radova, fotografija, instalacija i dr. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika Dubrovnik, Art radionice Lazareti Dubrovnik, umjetničke organizacije Tkivo i Dubrovnik Art Forum. Voditeljica je Galerije Flora Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika Dubrovnik te se bavi i restauracijom. Pegan je izlagala na mnogim samostalnim i skupnim izložbama i drugim manifestacijama u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Dubrovniku.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Prilikom otvorenja izložbe Ivane Pegan_Negdje ulazak u Umjetničku galerija Dubrovnik će biti moguć uz obvezu predoćavanja EU digitalne COVID potvrde ili drugog odgovarajućeg dokaza o&nbsp; cjepljenju, preboljenju odnosno testiranju, te pridržavanja svih epidemiolo&scaron;kih mjera &ndash; dezinfekcije ruku, no&scaron;enja maske, distance od 2m na zatvorenom i 1.5 m na otvorenom prostoru.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Božićna bajka Jasmine Kosanović / Jasmina i lutkice

<p> U Etnografskom muzeju, u subotu, 4. prosinca 2021. godine u 17 sati bit će otvorenje izložbe<strong> &bdquo;Božićna bajka Jasmine Kosanović / Jasmina i lutkice&ldquo;.</strong> Izložba je dio velikog izložbenog projekta Etnografskog muzeja&nbsp;<em>Igračke &ndash; djetinjstvo zauvijek</em>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O Izložbi</strong></p> <p> <em>Bajkovite zimske večeri postat će jo&scaron; čarobnije odlučite li se posjetiti Etnografski muzej. Tamo vas čekaju bijele vile koje simboliziraju pahulje i zimu, maleni crvendaći koji predstavljaju toplinu doma u zimskoj noći te &scaron;uma prekrivena snijegom iza čijih borovih grana proviruju promrzle životinjice.</em></p> <p> <em>Snijeg pada, a s neba rosi mir i ljubav Božića...</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Jasmina Kosanović</strong>&nbsp;živi u najljep&scaron;em svijetu od svjetova. Netko će reći da je to svijet bajki, netko će ga nazvati carstvom lutaka dok će netko, puno manje romantičan, njezin atelje u srcu Zagreba opisati kao prodavaonicu. I svi će oni zapravo imati krivo. Jer taj svijet &scaron;to ga stvara posve sama, u procesu kontinuirane kreacije, nestalan je poput mijene. Zrcali godi&scaron;nja doba &ndash; kiti se injem, resi žutim li&scaron;ćem, blista na prvome proljetnom suncu i veseli se svježini ljetne večeri. Glavnih likova nema jer ovdje su glavni svi. I kao ugljen crna vrana, i lisica hrđave dlake, i tek naoko stra&scaron;ni vuk i gradski mačori sa stilom i stavom. A u njezine nježne djeve - Crvenkapicu, zanosnu Rosu i naj&scaron;armantniju Vje&scaron;ticu - svi smo se odavno bezglavo zaljubili. Cijela se ova družina susreće u &scaron;umi kao mitskom mjestu i među bijelim granama breze živi bezbrižno i u slozi. Nema tu ni negativaca. Povezuje ih sve ona iskonska dobrota i gotovo zaboravljena toplina koja živi u najmek&scaron;im sjećanjima na djetinjstvo, bakinu blagost i mamine priče za laku noć.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorica izložbe i likovnog postava:&nbsp;<strong>Jasmina Kosanović</strong></p> <p> Voditeljica projekta&nbsp;<em>Igračke &ndash; djetinjstvo zauvijek</em>:&nbsp;<strong><a href="http://dr.sc/" target="_blank">dr.sc</a></strong><strong>. Iris Bi&scaron;kupić Ba&scaron;ić</strong></p> <p> &nbsp;</p>

Graditeljice maestrala

<p> U okviru projekta Industrijska ba&scaron;tina otoka Korčule izložba VR instalacije<strong> Graditeljice maestrala</strong> autorica Dijane Protić, Marte Stražičić i Manje Ristić otvorit će se 3.12. 2021. u Galeriji Miroslav Kraljević.<br /> <br /> Projekt Industrijska ba&scaron;tina otoka Korčule službeno je pokrenut 2014. godine u okviru udruge Siva zona u Korčuli. Projekt je zami&scaron;ljen kao inkluzivna suradnička platforma, vi&scaron;egodi&scaron;nje znanstveno i umjetničko istraživanje koje objedinjuje interdisciplinarni kulturno-antropolo&scaron;ki, etnografski, umjetnički i kustoski pristup, uključujući dijalog i suradnju s lokalnom zajednicom, institucijama, udrugama i inicijativama. Projekt je primarno fokusiran na prostor Vele Luke gdje su do sada kroz nekolicinu tekstova i umjetnički rad Božene Končić Badurine dobro obrađene tvornica za preradu i konzerviranje ribe Jadranka i tvornica limene ambalaže 8. mart.<br /> <br /> Unazad tri godine naglasak je stavljen i na treći bitan case study - brodogradili&scaron;te Greben. Umjetničko istraživanje Dijane Protić tamo je započelo jo&scaron; 2017. godine s fokusom na ženske perspektive i iskustva rada u Grebenu, a kao okosnica istraživanja postavljena su kazivanja Lučanki/biv&scaron;ih radnica Grebena. Iako je inicijalna ideja bila istraživanje pretočiti u film, ubrzo se medij VR instalacije pokazao kao bitan novi element za produbljivanje teme i moguću interpretaciju &bdquo;uti&scaron;ane&quot; ženske povijesti brodogradili&scaron;ta. U suradnji s Martom Stražičić i Manjom Ristić projekt je dobio novu vizualnu i akustičnu dimenziju kojima se promi&scaron;ljaju i nove forme prezentacije industrijske ba&scaron;tine i specifičnog ženskog sjećanja ključnog za (pre)ispisivanje službene i neslužbene lokalne povijesti. Ženski glas vodi nas kroz istraživanje apstrahiranog prostora Grebena. Njeno sjećanje objedinjuje nekolicinu životnih i profesionalnih priča kazivačica/biv&scaron;ih radnica u Grebenu, s tim da je poseban naglasak stavljen na radu u tzv. plastici, ključnom pogonu gdje su dominantno radile žene. Osvje&scaron;tava se iznimno zdravstveno ranjiva i neza&scaron;tićena pozicija koju su žene tamo zauzimale. Istovremeno saznajemo o mikro iskustvima emancipacije i financijske samostalnosti koje su žene priskrbile radeći u Grebenu. Uz to aludira se na relevantnost ženskog kolektiva, kako u udruženom ženskom radu tako i međuljudskoj potpori koju takva zajednica stvara. (Lea Vene)<br /> <br /> Produkcija: Siva zona - prostor suvremene i medijske umjetnosti, GMK - Galerija Miroslav Kraljević, Sintoment - udruga za multimedijalnu umjetnost i afirmaciju kulture<br /> <br /> Autorica: Dijana Protić<br /> Kustosica izložbe: Lea Vene<br /> Voditeljice projekta Industrijska ba&scaron;tina otoka Korčule: Marija Borovičkić i Lea Vene<br /> Art direkcija, modeliranje i VR tehničar: Marta Stražičić<br /> Kompozicija zvuka: Manja Ristić<br /> Glas naracije: Marija Borovičkić<br /> Dizajn: Andrija Mudnić<br /> Tehnička podr&scaron;ka: Skygorilla<br /> Tehnička podr&scaron;ka online predstavljanja projekta: Format C<br /> <br /> Izložba je premijerno prikazana na Korčuli u kolovozu 2021. Na dan otvorenja 3.12. VR se može pogledati u periodu 18-21h. Izložba će se moći pogledati u Galeriji Miroslav Kraljević od 7.-10.12. 2021. unutar radnog vremena GMK (14-20h).</p> <p> Program podržavaju: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Gradski ured za kulturu Grada Zagreba te Dubrovačko-neretvanska županija.<br /> <br /> Rad GMK podržavaju: Zaklada Kultura Nova i INA d.d.</p> <p> &nbsp;</p>

I.J. Pino - Gesamtkunstwerk kr(i)vi i popela

<p> <img alt="" src="/files/images/2021/msu_pino.jpg" style="width: 450px; height: 867px;" /></p>

Svi smo mi umjetnici - izložba radova nastalih na Radionicama likovne terapije VII

<p> U Muzeju Prigorja bit će u petak 3.&nbsp;<a href="callto:12.%202021">12. 2021</a>. otvorenje izložbe <strong>Svi smo mi umjetnici - izložba radova nastalih na Radionicama likovne terapije VII.&nbsp;&nbsp;</strong></p> <p> <br /> &rdquo;Uspje&scaron;no realizirani projekti kreativnih likovnih radionica s elementima art terapije koju Hrvatska udruga likovnih umjetnika i likovnih kritičara provodi već sedam godina potiče&nbsp;nas da unatoč epidemiolo&scaron;koj situaciji i u 2021. nastavimo s integracijom osoba s intelektualnim te&scaron;koćama, kao i drugim hendikepom u sustav likovnog stvarala&scaron;tva&rdquo;, nagla&scaron;ava kustosica projekta Sanda Stanaćev Bajzek te nastavlja: &rdquo;Pogledajte primjene različitih oblika, odnosno medija i tehnika likovne umjetnosti sa svrhom razvijanja kreativnosti i uključivanja određenih populacija, ali i lokalnog stanovni&scaron;tva u kulturni život zajednice&nbsp;te popularizaciju umjetničkog stvarala&scaron;tva ukazujući na njegove neizmjerne potencijale i važnost u psihičkom i fizičkom zdravlju čovjeka&rdquo;.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> U ovaj program od samoga početka uključeni su&nbsp;korisnici Centra za&nbsp;rehabilitaciju Zagreb, odrasle osobe sa intelektualnim te&scaron;koćama, vugrovečke umirovljenice, stanovnici Sesveta&nbsp;&ndash; polaznici likovnih radionica Narodnog sveučili&scaron;ta Sesvete, a ove godine&nbsp;prvi puta su se&nbsp;pridružile članice Udruge slabovidnih osoba iz Kranja.</p> <p> <br /> Oblik ovakvih edukativnih i terapijskih umjetničkih druženja prilika je za suradnju umjetnika i potrebitih skupina s lokalnom zajednicom, mogućnost da se osobe s intelektualnim pote&scaron;koćama i invaliditetom bolje&nbsp;predstave i uključe u zajednicu, a kroz poticanje suradnje s raznim kulturnim institucijama, poput umjetničkih galerija i muzeja te kompatibilnih udruga i organizacija. Stoga i ove godine ovaj likovno&nbsp;terapijski projekt tradicionalno zavr&scaron;ava izložbom u Muzeju Prigorja u Sesvetama.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Program podupire Gradski ured za kulturu Grada Zagreba.</p> <p> &nbsp;</p>

Zeleni Zagreb / Iz ciklusa ''Fotografija i mladi''

<p> <img alt="" src="/files/images/2021/ZELENI-ZAGREB_ciklus-Fotografija-i-mladi_pozivnica.jpg" style="width: 450px; height: 288px;" /></p>

Najduže putovanje – Prva plovidba oko svijeta

<p> U četvrtak, 2. prosinca 2021. godine s početkom u 12 sati, u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka (Trg Riccarda Zanelle 1, Rijeka) održat će se otvaranje<strong> izložbe</strong> <strong><em>Najduže putovanje &ndash; Prva plovidba oko svijeta</em></strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Otvaranju izložbe prethodit će zajednički prijem Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke za veleposlanika Dezcallara de Mazarreda tijekom kojeg će se razgovarati o kulturnoj suradnji sa &Scaron;panjolskom.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba kronolo&scaron;ki opisuje putovanje koje je prije 500 godina započeo Ferdinand Magellan i koje je promijenilo tijek povijesti. Tražeći novi put za Indiju ploveći preko Atlantskog oceana, ovaj pothvat se pretvorio u najdulje putovanje tog doba, prvo oplovljavanje svijeta, otkriće Tihog oceana i dokaz da je Zemlja okrugla.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Organizatori izložbe su Veleposlanstvo Kraljevine &Scaron;panjolske u Hrvatskoj, &Scaron;panjolska kulturna akcija, Ministarstvo kulture i sporta Kraljevine &Scaron;panjolske, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na događanju će sudjelovati <strong>Nj. E. Alonso Dezcallar de Mazarredo</strong>, veleposlanik Kraljevine &Scaron;panjolske, <strong>Marina Medarić</strong>, zamjenica župana Primorsko-goranskog, <strong>Sandra Krpan</strong>, zamjenica gradonačelnika Rijeke, <strong>Sonja &Scaron;i&scaron;ić</strong>, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije i <strong>Nikolina Radić &Scaron;tivić</strong>, ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, koji će otvoriti izložbu i dati izjave povodom prijema veleposlanika.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:</strong></p> <p> Nikolina Radić &Scaron;tivić, dipl. ing. arh.</p> <p> ravnateljica</p> <p> &nbsp;</p>

Zvonimir Šepat / Dodir ljepote i duhovnosti

<p> <img alt="" src="/files/images/2021/Sepat2-1.JPG" style="width: 450px; height: 344px;" /></p>

Božićne igračke iz tvornice čokolade

<p> <img alt="" src="/files/images/2021/mc.JPG" style="width: 361px; height: 602px;" /></p>

Tajne šivanih brodova antičke luke u Zatonu kod Nina

<p> Povodom 189. obljetnice Arheolo&scaron;kog muzeja Zadar bit će u utorak, 30. studenoga 2021. u 12 sati otvorenje izložbe &bdquo;<strong>Tajne &scaron;ivanih brodova antičke luke u Zatonu kod Nina</strong>&ldquo; autorice Du&scaron;anke Romanović.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Od otkrića antičke luke u Zatonu kod Nina pro&scaron;lo je već 55 godina. Luka je funkcionirala puna tri stoljeća. Nastala je sredinom 1. st., intenzivno se koristila do kraja 3. st., a najvjerojatnije je prestala egzistirati početkom ili polovinom 4. st. Najzanimljiviji, a svakako najvrjedniji nalaz u luci, kojem je ova izložba i posvećena, ostatci su triju &scaron;ivanih brodova (Zaton 1, Zaton 2 i Zaton 3), tzv. serilija, čija se tehnika gradnje sa sigurno&scaron;ću može atribuirati Liburnima. Dugo su zatonski brodovi predstavljali jedine brodske konstrukcije koje su u cijelosti istražene, ali detaljna dokumentacija nije bila objavljena.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &quot;<strong>Tajne &scaron;ivanih brodova antičke luke u Zatonu kod Nina &ndash; Pregled istraživanja i dosada&scaron;nji rezultati</strong>&quot; pruža uvid i kratak pregled povijesti istraživanja triju &scaron;ivanih brodova pronađenih u luci, njihovu važnost i dosada&scaron;nje rezultate.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorica muzeolo&scaron;kog i likovnog postava izložbe te tekstova je Du&scaron;anka Romanović, vi&scaron;a kustosica Arheolo&scaron;kog muzeja Zadar. Izložba obuhvaća 10 izložbenih panoa i vitrine s izloženom arheolo&scaron;kom građom. Posjetitelji će moći vidjeti dio modela ostataka broda Zaton 2 u mjerilu 1 : 1, kao i maketu ostataka broda Zaton 3 u mjerilu 1 : 10. Tekstovi i fotografije na panoima obrađuju različite tematske cjeline (tehnika &scaron;ivanja, istraživanje, konzervacija, brodska konstrukcija, analiza i brodska oprema). Izložbu prati bogati ilustrirani katalog na hrvatskom i engleskom jeziku. Kao materijal izložbu prati i deplijan na kojem je u kratkim crtama opisana izložba.</p> <p> &nbsp;</p>

Pigmentarium

<p> Izložba <strong>Pigmentarium</strong> biti će otvorena u&nbsp;utorak, 30. studenog 2021. u 13&nbsp;sati u Tehničkom&nbsp;muzeju&nbsp;Nikola Tesla.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> Svim pigmentima zajedničko je jedno &ndash; život je od njih neodvojiv, od samog početka. Povijest upotrebe pigmenata stara je koliko i s&acirc;m ljudski rod: kako se čovjek kao vizualno biće od svojih najranijih početaka likovno izražavao, tako je upotrebljavao razne u prirodi pronađene obojene tvari za oslikavanje svog životnog prostora.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Pigment</strong>&nbsp;(iz lat.&nbsp;<em>pigmentum</em>&nbsp;= boja) u općem je smislu svaka čvrsta tvar, odnosno supstancija, koja se, zahvaljujući svojim fizikalno-kemijskim osobitostima, pona&scaron;a kao nositelj boje, odnosno t&ocirc;na, i pritom se u svojoj neposrednoj kemijskoj okolini ne otapa. Pigment je tvar koja nosi boju (svojstvo) i služi u izradi boja (proizvod), ali sama ne posjeduje moć izravnog bojenja kakvo ima bojilo.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Uzev&scaron;i u obzir sveprisutnu i nezaobilaznu ulogu pigmenata u razvoju ljudske civilizacije, prije svega u pogledu koevolucije znanosti i umjetnosti, izložba&nbsp;<em>Pigmentarium</em>, koncipirana u četiri cjeline, u prvom planu pokazuje cjelovitu&nbsp;<em>zbirku najpoznatijih anorganskih pigmenata</em>&nbsp;od tehnolo&scaron;ke i umjetničke važnosti, raspoređenih po bojama.</p> <p> Druga cjelina prikazuje kolekciju kemijskih aparatura. Nju predstavljaju laboratorijski uređaji kakvi se danas upotrebljavaju u znanstvenom radu, gdje procesi u laboratoriju vjerno reprezentiraju fizikalno-kemijsku narav proizvodnje kakva se odvija u industriji.</p> <p> Ostale se cjeline bave primjenom pigmenata: treća cjelina obja&scaron;njava temeljna načela tehnologije boja, a četvrta ilustrira prisutnost predstavljenih pigmenata u nekim umjetničkim djelima.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Unatoč činjenici da postoje tehnolo&scaron;ki jednako važni organski pigmenti, u fokusu izložbe su anorganski pigmenti jer je njihov udio u ukupnoj godi&scaron;njoj proizvodnji veći od 96%. Također, oni su najduže u čovjekovoj upotrebi i među njima ima materijala koji se dobivaju i upotrebljavaju upravo na način na koji su to radili na&scaron;i drevni preci. Iako razvojem sintetskih metoda iz dana u dan nastaju novi organski pigmenti, i dalje se možemo lako diviti vizualnom bogatstvu tragova koje za sobom ostavljaju odavna poznati anorganski materijali &ndash; oker i ugljen.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O autoru:</strong><br /> <strong><strong>Kristian Nakić</strong></strong>, autor izložbe, kemičar je s pedago&scaron;kim interesom, koji se u radu sa &scaron;kolskom djecom na projektima koji povezuju znanost i umjetnost često susretao s pojmovima vezanima uz svijet boja i pigmenata, &scaron;to ga je s vremenom ponukalo da prikupljena znanja objedini na izložbi, koju je Tehnički muzej Nikola Tesla uvrstio u svoj program. Za ovu prigodu prikupio je i obradio sirovine iz prirode za dobivanje pigmenata. Veći dio pigmenata osobno je sintetizirao ili pripravio uz upotrebu aparatura i supstancija iz svoje privatne kolekcije, te ih ovdje izlaže.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Krajnja namjera autora i izložbe je kroz izložbene materijale i tekstove pridonijeti &scaron;kolskom programu nastave kemije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na izložbi možete saznati vi&scaron;e o klasifikaciji pigmenata i njihovim svojstvima, &scaron;to za pigment znači veličina čestica; &scaron;to su bojila, čemu služe veziva i kako tvari mogu biti obojane, a da pritom nisu ni pigmenti ni bojila.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Također, na izložbi ćete saznati koji su pigmenti su stari čak 285.000 godina, a koji je pigment danas popularan u ruževima za usne i lakovima za nokte; koji je najdragocjeniji pigment u povijesti umjetnosti, tako da je bio vredniji i od zlata; koja se boja 16. stoljeću nanosila na lice zbog osjećaja satenske glatkoće, koja je najbjelja, a koja učinkovito blokira prodor ultraljubičastog zračenja te &scaron;to su holandski majstori radili sa stajskim gnojem i octom&hellip;<br /> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 15. ožujka&nbsp;2022. i&nbsp;za njezino razgledavanje vrijedi ulaznica za stalni postav Muzeja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Za otvorenje izložbe i posjet Muzeju potrebna COVID potvrda.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e informacija o izložbi dostupno je na&nbsp;<a href="https://tmnt.hr/izlozba?id=8223" target="_blank">https://tmnt.hr/izlozba?id=8223</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:</strong><br /> Tehnički muzej Nikola Tesla<br /> Savska cesta 18, Zagreb<br /> 01/4844 050, marijo.zrna@tmnt.hr</p> <p> &nbsp;</p>

Oliver Ressler / Barikadiranje ledenih ploča

<p> <img alt="" src="/files/images/2021/barik.jpg" style="width: 450px; height: 950px;" /></p>

Tvoje tijelo, moja kuća

<p> U Gradskoj galeriji Striegl, Rimska ulica 10, 1. kat (Holandska kuća) održat će se u&nbsp;utorak, 30. studenoga 2021. u 19 sati otvorenje izložbe &quot;<strong>Tvoje tijelo, moja kuća</strong>&quot;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba donosi izbor radova Branka Čačića, dio umjetnikove ostav&scaron;tine pohranjene u Gradskoj galeriji Striegl te predstavlja radove učenika sisačke Gimnazije s terenskog istraživanja i radionice &quot;Dekononstrukcija/konstrukcija&quot; u sklopu projekta &quot;Korablje Banovine&quot;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Projekt &quot;Korablje Banovine&quot; Interpretacijski centar ba&scaron;tine Banovine provodi uz sufinanciranje Ministarstva kulture i medija te partnere: Gimnazija Sisak, Gradska galerija Striegl, Srednja &scaron;kola Petrinja.&nbsp;</p> <p> Naziv izložbe tj. naziv pjesme Arsena&nbsp;Dedića &quot;Tvoje tijelo, moja kuća&quot; koristi se uz dopu&scaron;tenje obitelji Dedić.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Prilikom dolaska molimo da na uvid pripremite svoje EU digitalne Covid potvrde ili negativan nalaz PCR testa.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:</strong></p> <p> Interpretacijski centar ba&scaron;tine Banovine</p> <p> Martina Mladenović, dipl.nov./dipl.muz.</p> <p> ravnateljica</p> <p> 099/4777-171</p> <p> &nbsp;</p>

Stephan Lupino / Umjetnost u vrtlogu strasti, nemira i napetosti / Adventske svečanosti

NA_CM_zv