Ivica Malčić : Zoran Pavelić / Koncept slike : Slika koncepta

<div> U srijedu, 6. srpnja 2022., u 20 sati u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti bit će otvorenje izložbe dvojca <strong>Ivica Malčić : Zoran Pavelić čiji je naslov</strong>&nbsp;<strong>Koncept slike : Slika koncepta</strong>. Kustosi izložbe jesu Branko Franceschi i Željko Marciu&scaron;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Polazeći sa koncepcijski suprotnih polazi&scaron;ta - Ivica Malčić s pozicije tradicionalne likovnosti, a Zoran Pavelić postkonceptualne umjetnosti - susreću se u neortodoksnom pristupu slikarskoj disciplini. Obojica koriste tekst i reference na ključne kulturne ličnosti i pojave, pa time sublimiraju najvažnije dileme, problematiku i pojave koje su odredile konstrukt vizualne kulture na prijelazu milenija, s naglaskom na lokalne teme i sadržaje. Stoga njihovo paralelno predstavljanje u NMMU publici otvara pogled na temeljna kulturolo&scaron;ka pitanja: &scaron;to je i &scaron;to bi umjetnost, a posebno slikarstvo, danas trebali biti, koja je pozicija umjetnika i kakav je sa umjetnikove strane pogled na konstrukt kustos &ndash; institucija &ndash; publika o kojem ovisi njegova egzistencija.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Opus Zorana Pavelića jedan je od najosebujnijih fenomena suvremene hrvatske vizualne umjetnosti. Pavelić je sposoban kako za velike geste i monumentalne realizacije, tako i za suptilne opservacije minimalističkog izvedbenog intenziteta. . ..</div> <div> Branko Franceschi</div> <div> &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</div> <div> ... Ivica Malčić je slikar koji živi vlastitu sliku i slikarstvo do srži egzistencije. U motive autorova slikarstva utkan je &ndash; izražen u ispovjednoj formi &ndash; umjetnikov život i stoga je ono vjerodostojno i istinito.&nbsp;</div> <div> Željko Marciu&scaron;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vi&scaron;e o izložbi na poveznici:&nbsp;<a href="https://nmmu.us17.list-manage.com/track/click?u=509c521834c155a5e563cbd2d&amp;id=23dfa75551&amp;e=8b82e94d65" target="_blank">https://nmmu.hr/2022/06/03/uskoro-u-nmmu-ivica-malcic-zoran-pavelic-koncept-slike-slika-koncepta/&nbsp;</a></div>

Irena Kečkeš / Priča bez kraja - drvorezi, linorezi, instalacije, suradnje

<p> Izvor:&nbsp;<a href="https://mgk.hr/galerija-vjekoslav-karas/novosti/otvorenje-izlozbe-irene-keckes-prica-bez-kraja-drvorezi-linorezi-instalacije-suradnje/"><span style="color:#009ee3;">https://mgk.hr/galerija-vjekoslav-karas/novosti/otvorenje-izlozbe-irene-keckes-prica-bez-kraja-drvorezi-linorezi-instalacije-suradnje/</span></a></p> <p> O umjetnici:&nbsp;<a href="https://irenakeckes.wixsite.com/irenaart/about"><span style="color: rgb(0, 158, 227);">https://irenakeckes.wixsite.com/irenaart/about</span></a></p> <div> &nbsp;</div> <p> &nbsp;</p>

MSF / Tibeti Međimurja i Podravine

<div> U sklopu 56. Međunarodne smotre folklora Zagreb bit će u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u srijedu 6. srpnja u 19.00 sati otvorit će se izložba Tibeti u Međimurju i Podravini iz Muzeja Međimurja Čakovec i Muzeja grada Koprivnice.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <img alt="" src="/files/images/2022/tibeti.jpg" style="width: 450px; height: 253px;" /></div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vi&scaron;e o programu ovogodi&scaron;njeg MSF-a pogledajte na ovim poveznicama:</div> <div> &nbsp;</div> <div> PROGRAM: https://msf.hr/program/&nbsp;&nbsp;</div> <div> SUDIONICI:&nbsp;https://msf.hr/sudionici/&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Božica i konjanici 1 – Kultni sinkretizam Donje Panonije

<p> U Galeriji Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu do 30. srpnja 2022. godine posjetitelji mogu besplatno razgledati izložbu<strong>&nbsp;&bdquo;Božica i konjanici 1 &ndash; Kultni sinkretizam Donje Panonije&ldquo;.&nbsp;</strong>Tko je božica, a tko konjanici uz nju, koje je sredi&scaron;nje božanstvo Kulta, a tko &scaron;tovatelji Kulta, tek su neka od interpretacijskih nedoumica na koje ne postoje definitivni, nedvosmisleni odgovori. Izložba posjetitelju pruža mogućnost da u vidu pisanih komentara ponudi svoje odgovore, poimanje i interpretacijske ideje o ovom Kultu. Komentari i interpretacijske ideje bit će doprinos nadolazećoj izložbi, pro&scaron;irenoj i korisničkim poimanjima dopunjenoj, Božica i konjanici 2.<br /> <br /> Izložba&nbsp;<strong>Božica i konjanici 1</strong>&nbsp;jest koncept koji bri&scaron;e linearne&nbsp;granice između istraživačkog procesa, oblikovanja izložbe i&nbsp;posredne komunikacije s korisnikom. Izložba ih stapa u jedinstven i nadopunjujuć izložbeno-istraživački proces. Bez pretenzija da se dopadne &bdquo;svim skupinama posjetitelja&ldquo;, kao krajnjeg korisnika primarno adresira publiku s izraženim interesom za rimsku religiju i kultove. Njena refleksivnost očituje se u samom konceptu koji nije linearan, ne&nbsp;nudi autorovu interpretaciju koja se posredno komunicira&nbsp;krajnjem korisniku, već krajnjeg korisnika izravno uključuje u izložbeno-istraživačko, na fizičkoj razini kroz izložbeni&nbsp;postav te informacijskoj razini kroz izravnu komunikaciju s&nbsp;autorom. Krajnji korisnik, a to je stručna publika, time je aktivno involvirana u samu izložbu i u sam istraživački proces.&nbsp;Istraživanje ne prethodi izložbi, već se na razini autor-korisnik, istraživanje i izložba međusobno nadopunjuju&hellip;. do&nbsp;sljedećeg postava, Božica i konjanici 2.<br /> <br /> Studijski karakter vezan je za samu temu kojoj nedostaju gotovi zaključci, dok rapidno raste količina raspoložive građe&nbsp;i hipoteza, uz promjenu paradigme. Studijska i refleksivna,&nbsp;ne daje odgovore i konačne zaključke, već postavlja pitanja&nbsp;i traži odgovore. Stoga izložbu koja je istraživanje u tijeku&nbsp;katalog ne prati, jer će ga izložba formirati, a katalog će slijediti.<br /> <br /> Demistificira, potpuno ogoljuje istraživački i misaoni proces, posjetitelju plasira i spoznaje, i nedoumice, i metodolo&scaron;ki set alata. Korisniku na raspolaganje nudi sve &scaron;to je na&nbsp;raspolaganju imao autor; stol, računalo, literaturu, same&nbsp;pločice, prostor za bilje&scaron;ke, kabinetsku atmosferu, mjesto&nbsp;za opu&scaron;tanje i telefon da nazove pa pita.&nbsp;<br /> <br /> Posjetitelja, prijatelja, kolegu, stručnjaka, poziva da sudjelovanjem i aktivnim angažmanom, komentarom, prijedlogom,&nbsp;kritikom, razgovorom i živom interakcijom s autorom ponudi svoje ideju, tumačenje, znanje i razumijevanje ovog kulta&nbsp;u čijem je sredi&scaron;tu, naizgled, božica s dva konjanika.<br /> <br /> <strong>Tema izložbe je rimskodobni sinkretistički kult znan kao&nbsp;<em>Kult podunavskih konjanika</em>.</strong>&nbsp;Potpun izostanak ovog fenomena kultne fuzije u pisanim izvorima uz tek rijetke epigrafske naznake, dokaze o njegovom postojanju svodi na&nbsp;spomenike u kamenu, keramici, na gemama te, napose, na&nbsp;olovnim pločicama.<br /> <br /> Učestalo i opetovano, na svim se olovnim pločicama, bez&nbsp;iznimke javlja scena stojeće žene nadnaravne veličine odjevene u dugu potpasanu haljinu koju flankiraju dva konjanika.<br /> <br /> Začetak pojavnosti i geneza kulta zasigurno leže u 3. st., u&nbsp;jeku kultnog sinkretizma, s izglednim orijentalnim uplivom,&nbsp;bilo posredstvom doseljenika bilo kroz distribuciju ideje&nbsp;kroz kulturolo&scaron;ki i konfesionalno heterogenu rimsku vojsku.&nbsp;Aktualnost kulta, izgledno se nastavlja i u 4. st.<br /> <br /> <strong>Izložbena građa</strong>&nbsp;svedena je na regionalno najzastupljenije&nbsp;predmete ovog kulta &ndash; olovne pločice. Izložene olovne pločice, gotovo u potpunosti s prostora rimske provincije Donje&nbsp;<br /> Panonije, predstavljaju cjelokupni ansambl nalaza ovog tipa&nbsp;koje čuvaju hrvatski muzeji u Splitu, Zagrebu, Đakovu, Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu i Vinkovcima. Čini se kako&nbsp;su ovom izložbom prvi put na jednom mjestu sumirane sve&nbsp;olovne pločice iz hrvatskih muzeja. Dodatno, sukus znanja&nbsp;<br /> o ovoj temi ponuđen je u masivnoj literaturi, također dostupnoj na izložbi, kako u tiskanom tako i u elektronskom&nbsp;obliku.<br /> <br /> Govoreći o olovnim pločicama, u sredi&scaron;tu proučavanja ove&nbsp;teme jest, tradicionalno, ikonografska analiza s tipolo&scaron;kim&nbsp;određenjem. Nažalost, takav pristup izučavanju teme neće&nbsp;ponuditi jednoznačan odgovor na esencijalna pitanja: Koje&nbsp;je sredi&scaron;nje božanstvo kulta? Tko su &scaron;tovatelji kulta? Kada je&nbsp;kult aktualan? Koja je namjena pločica?<br /> <br /> Izložba stoga predlaže istraživačke smjernice, naslanjajući&nbsp;se na recentne metodolo&scaron;ke pristupe eminentnih autora,&nbsp;kao &scaron;to su prostorna zastupljenost nalaza, statistička obrada, dru&scaron;tvena kontekstualizacija, distribucija olovnih pločica te ujednačavanje raznih tipologija. U tom duhu, tipolo&scaron;ka&nbsp;<br /> podjela kori&scaron;tena na izložbi nastavlja se na onu Vladimira&nbsp;Malba&scaron;ića koju prati velik katalog novoobjavljenih nalaza.<br /> <br /> Impresum:<br /> Organizator: Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu u suradnji s partnerskim muzejima: Arheolo&scaron;ki muzej Osijek, Gradski muzej Požega, Arheolo&scaron;ki muzej u Splitu, Gradski muzej Vinkovci, Muzej Brodskog Posavlja, Muzej Đakov&scaron;tine<br /> <br /> Autori izložbenog koncepta: Ozren Domiter, Petar Novak<br /> Scenografija i likovno oblikovanje postava: Hana Ivezić, Petar Novak<br /> Konzervatorsko-restauratorska obrada predmeta: Edina Balić, Damir Doračić, Ivana Mlinarić<br /> Stručni suradnici: Ivana Artuković Župan, Jelena Boras, Slavica Filipović, Mirela Pavličić Hein, Ivo Pavlović, TRAC.org, Hrvoje Vulić<br /> Stručni suradnici za knjižničnu građu: Iva Cvitan i Roland Heide<br /> Fotografije: Igor Krajcar<br /> Grafičko oblikovanje deplijana i izrada predmetnih legendi: Srećko &Scaron;krinjarić<br /> Postav muzejske građe: Slađana Latinović<br /> Tehnička realizacija: Ivan Troha, Robert Vazdar, Damir Zbukvić</p>

DRAW – što je suvremeni crtež i što sve on može biti?

<p> U utorak 5. srpnja 2022. u Galeriji umjetnina i Galeriji Multimedijalnog kulturnog centra u Splitu bit će otvorena izložba &bdquo;DRAW &ndash; &scaron;to je suvremeni crtež i &scaron;to sve on može biti?&ldquo;. Izložba nastala u suradnji LeRoy Neiman Center for Print Studies, Columbia University i Galerije umjetnina Split, ostaje otvorena do 25. kolovoza 2022. Kustosi izložbe su Tomas Vu, Brian Novatny, Stipan Tadić i Marija Stipi&scaron;ić Vuković.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba predstavlja niz američkih i hrvatskih suvremenih umjetnika koji na različite načine promi&scaron;ljaju medij crteža. Riječ je o projektu koji je inicirao Tomas Vu, likovni umjetnik, profesor i voditelj LeRoy Neiman Center for Print Studies na sveučili&scaron;tu Columbia u New Yorku, a koji je osmi&scaron;ljen kao kustoska platforma fokusirana na afirmaciju crteža kao samostalne likovne discipline, kao i poticanje stvarala&scaron;tva u tom mediju umjetničkoga izražavanja. Izložbom DRAW dobiva se uvid u najnovije pojave na suvremenoj umjetničkoj sceni, umjetnike koji prepoznaju kvalitetu i mogućnosti stvaranja u mediju crteža te iznenađuju svojom inventivno&scaron;ću i kreativno&scaron;ću u radovima, bilo da je riječ o čistom crtežu ili kombinaciji s drugim likovnim tehnikama. S obzirom da u izložbenom formatu spaja međunarodno priznate umjetnike i umjetnike iz sredina u kojima se izložba organizira, projekt ima posebno značenje u zbližavanju različitih kultura, ponajprije zbog potrebe da vlastitu umjetnost sagledavamo u &scaron;irokom međunarodnom kontekstu te vrednujemo vlastite umjetničke dosege u globalnom okruženju. Sudjelovanje svjetski poznatih umjetnika na osam do sada održanih izložbi (Peking, Kina; Dali City, Yunnan Province, Kina; Boston, Mass, SAD; Novi Sad, Srbija; Manila, Filipini; Winston-Salem, Sj. Karolina, SAD; Hangzhuo, Kina) potvrdilo je međunarodni ugled projekta koji je postao mjestom sraza ideja i upoznavanja s aktualnim likovnim stvarala&scaron;tvom u mediju crteža na globalnom nivou.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autori odabrani za splitsku izložbu svojim izričajem demonstrirat će snažnu sinergiju suvremenih trendova u vizualnim komunikacijama s klasičnim crtačkim zanatom koji se kreće u &scaron;irokom potezu kori&scaron;tenih tehnika i materijala. Svojim primjerom potvrdit će da, u ovoj kao i u drugim likovnim disciplinama danas, u duhu postmodernizma, dolazi da preklapanja i ispreplitanja različitih medija i disciplina, te uvažavanja &scaron;irokog raspona pristupa, od klasičnog crteža do objekta u prostoru, ready-madea, instalacije i ambijenta, od manualne izvedbe do kompjutorske obrade. Upravo promi&scaron;ljanje i propitivanje ludičke komponente crteža, iskorak iz dvodimenzionalne plohe prema trećoj dimenziji, stvaranje prostornih crteža i objekata u različitim materijalima, inventivnim postupcima i kombinacijama, pomicanje granice crteža prema drugačijem i &scaron;irem određenju tog medija, odnosno prema njegovom sveobuhvatnijem poimanju kao suvremenog, ili je bolje reći svevremenog medija, trebali bi odgovoriti na pitanje - &scaron;to sve crtež danas jest i &scaron;to sve on može biti, koji su mu mogući potencijali u vrijeme ekspanzije i suživota svih mogućih pluralizama stilova, smjerova i tendencija, brojnih novih medija i tehnički krajnje sofisticiranih sredstava umjetničkog izražavanja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Umjetnici/e:</p> <p> Jonathan Adams, Selva Arapicio, Ahmet Aslan, Vinko Barić, Margaret Braun, Ambreen Butt, Ernesto Caivano, Alexis Callender, Caroline Carlsmith, Nathan Catlin, Kat Chamberlin, Alejandro Contreras, William Cordova, JJ Cromer, Predrag Dimitrijevic, Davor Dmitrović, Edvin Dragičević, Mario Ferretti, Sonja Ga&scaron;perov, Baris Gokturk, Cate Holt, Katarina Ivani&scaron;in Kardum, Lin Jiang, Jasper Johns, Nikica Jurković, Darina Karpov, Nils Karsten, Dan Kennedy, Alex Kvares, Nebojsa Lazic, Miki Lee, Fred Liang, Miron Milić, Anita Milo&scaron;, Simonetta Moro, LeRoy Neiman, Brian Novatny, Jennifer Nuss, Aga Ousseinov, Lav Paripović, Vedran Perkov, Eva Petric, Ivana Pipal, Aleksandra Popovic, Veljko Popović, Ivan Prerad, Eric Ramos Guererro, Andrea Resner, Kristina Restović, Dennis Scholl, Jessica Segall, Shahzia Sikander, Luis Silva, Kiki Smith, Damir Sobota, Valentina Supanz Marinić, Ivan Svagu&scaron;a, Miran &Scaron;abić, Marko Tadić, Richard Tinkler, Rirkrit Tiravanija, Vice Tomasović, Andy Van Dihn, Tomas Vu, Kara Walker, Laura Watt, Tommy White, Sun Xun, Yuan Zuo, Loren Živković Kulji&scaron;</p>

6. umjetnička rezidencija Kuberton / Stefanie De Vos i Angelika Wischermann

<div> U muzejskoj Galeriji Rigo izlažu se radovi Stefanie De Vos i Angelike Wischermann preneseni sa skupne izložbe &bdquo;AIR 2020/2021 Vienna/ Hungary/Croatia&ldquo;, otvorene u bečkoj galeriji Krinzinger Schottenfeld, od 23. ožujka do 30. svibnja 2022. godine. Djela su nastala za vrijeme umjetničinih boravaka u rezidenciji istarskog Kubertona (AiR) u svibnju/lipnju 2021. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Stefanie De Vos</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> U svojim slikama i crtežima Stefanie De Vos spaja strast prema slikarstvu, arhitekturi i pejzažu. Mrlje boja i grafičkih elemenata spaja u polikromatske, ekspresivne kompozicije na platnu, papiru, akrilnom staklu i u obliku murala. Intuicija obilježava njezin način rada. Osjećaj slobode ogleda se u vibrirajućim, ritmičnim slikarskim djelima. Sažeti skup elemenata prelazi u lančaste aranžmane nepravilnih ritmova i naglasaka. Izranjajući prostori čine krajolike s vi&scaron;estrukim trodimenzionalnim vezama, prekidima i orijentacijskim točkama.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Stefanie De Vos&nbsp; (1984., Zottegem, Belgija) studirala je arhitekturu na Fakultetu Sint-Lucas u Gentu te likovnu umjetnost na Umjetničkoj akademiji u Antwerpenu i od 2011. na Umjetničkoj akademiji u Beču. Slikarske radove izlagala je na brojnim skupnim i samostalnim izložbama u Belgiji, Austriji, Francuskoj, Njemačkoj i Rusiji.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Angelika Wischermann</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Umjetnica svoja djela često izvodi na specifičnim mjestima pri čemu se referira na zateknute okolnosti. Nastanku instalacija, objekata i peformansa prethodi predano istraživanje lokacije. Svoja djela obično temelji na opsesivnim fizičkim radnjama ili ih stvara putem intenzivnih, ponavljajućih aktivnosti.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Angelika Wischermann (1983., Herdecke, Njemačka) bavi se site-specific performansima i instalacijama. Studirala je kiparstvo i medijsku umjetnost na Sveučili&scaron;tu za likovnu umjetnost i dizajn Muthesius u Kielu te na Sveučili&scaron;tu primijenjenih umjetnosti u Beču. Izlagala je na brojnim festivalima i galerijama unutar Austrije.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kustosica: Jerica Ziherl</div>

Izložba ''Nepoznati Klimt'' ponovo u Rijeci

<p> Posjetitelji Palače &scaron;ećera mogu od 1. srpnja 2022. ponovo uživati u slikama izložbe &bdquo;Nepoznati Klimt &ndash; ljubav, smrt, ekstaza&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Riječka izložba donedavno je bila na gostovanju u Galeriji Klovićevi dvori, gdje su je Zagrepčani mogli vidjeti od 12. travnja do 26. lipnja. Izložbu je publika Klovićevih dvora primila odlično. To i nije iznenađenje, znamo li kako donosi svojevrsno umjetničko otkriće. Njome se pokazuje devet manje poznatih radova bečkih slikara Gustava Klimta, Ernsta Klimta i Franza Matscha, izrađenih specijalno za dekoraciju riječke kazali&scaron;ne zgrade 1885. godine. Te su slike triju umjetnika njihovi prvi pojedinačno potpisani radovi. Tijekom pripreme izložbe utvrđeno je i da nisu izrađene u tehnici ulja, kako se obično mislilo, riječ je o temperama na platnu. Dakako, posebnu pozornost među njima privlače radovi Gustva Klimta, koji se nakon riječke umjetničke epizode prometnuo u jednu od najvećih svjetskih likovnih zvijezda. Radove trojice slikara vidjelo je u Klovićevim dvorima deset tisuća posjetitelja.&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

5. Boutique Art Fair / Nesvrstani

<div> Na ovogodi&scaron;njem (već petom!) izdanju Boutique Art Faira Nesvrstani izlagat će čak 13 hrvatskih i inozemnih galerija te 20 samostalnih umjetnika.</div> <div> &nbsp;</div> <div> KATEGORIJA A: GALERIJE</div> <div> AAC International (Klagenfurt)</div> <div> Apoteka (Vodnjan)</div> <div> Atelijeri Žitnjak (Zagreb)</div> <div> Galerija 90-60-90 (Zagreb)</div> <div> Galerija Barijera (Zagreb)</div> <div> Galerija Beck (Zagreb)</div> <div> Galerija Kranjčar (Zagreb)</div> <div> Galerija Poola (Pula)</div> <div> Galerija S (Koprivnica)</div> <div> KIBLA (Maribor)</div> <div> Lauba- Kuća za ljude i umjetnost (Zagreb)</div> <div> Sloart (Ljubljana)</div> <div> U10 (Beograd)</div> <div> &nbsp;</div> <div> KATEGORIJA B: UMJETNICI</div> <div> Agata Lučić</div> <div> Antonija Majstorović</div> <div> Dajana Džafo</div> <div> Darija Jelinčić</div> <div> Diana Trohar</div> <div> Ena Gilih</div> <div> Gorana Težak</div> <div> Jelena Martinović</div> <div> Lorena Alma&scaron;i</div> <div> Lorna Kijurko</div> <div> Luisa Pascu</div> <div> Maja Mi&scaron;kov</div> <div> Mario Miličić</div> <div> Monika Meglić</div> <div> Nikola Grabovac</div> <div> Nikolina Ivezić</div> <div> Petra Balekić</div> <div> Teo Ki&scaron;</div> <div> Zorana Unković</div> <div> Zvonimir Haramija</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izvor:<a href="http://https://www.lauba.hr/objavljeni-su-sudionici-na-ovogodisnjem-boutique-art-fairu-nesvrstani/"><span style="color:#009ee3;">&nbsp;https://www.lauba.hr/objavljeni-su-sudionici-na-ovogodisnjem-boutique-art-fairu-nesvrstani/</span></a></div>

35 godina Galerije Kurija

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2022/35%20godina%20Galerije%20Kurija_Muzej%20Prigorja.jpg" style="width: 381px; height: 968px;" /></p>

Impaktori, impakti, impaktni krateri i njihove posljedice

<p> U četvrtak 30. lipnja 2022., s početkom u 17 sati u Muzeju krapinskih neandertalaca otvorit će se gostujuća izložba Udruge ProGEO &ndash; Hrvatska pod nazivom &bdquo;Impaktori, impakti, impaktni krateri i njihove posljedice&ldquo;.</p> <p> Izložba će biti otvorena povodom Međunarodnog dana asteroida u atriju Muzeja na Hu&scaron;njakovu.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će se moći razgledati do 30. srpnja 2022.&nbsp;</p>

Retrospektivna Izložba akademskog kipara Petra Ujevića

<p> Otvorenje retrospektivne izložbe kipara Petra Ujevića održat će se u četvrtak 30. lipnja 2022. u 19 sati u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba se održava sklopu 12. Umjetničke kolonije &Scaron;trigova 2022., a otvorit će ju povjesničarka umjetnosti Dunja Horvat Weitner koja je napravila izbor radova i napisala predgovor za katalog u kojemu između ostalog kaže:</p> <p> &nbsp;</p> <p> <i>Vjerni portreti, stilizirani kiparski &bdquo;kolaži&ldquo; i &bdquo;asamblaži&ldquo;, animalistika, simbolična i sakralna skulptura, ludička i pop skulptura, minijature i javni spomenici, izvedeni u &scaron;irokom rasponu materijala od onih klasičnih poput drva i bronce, preko željeza i umjetnog kamena, pa sve do žice, stiropora ili plastelina &ndash; svi oni zajedno tvore bogatstvo kiparskog opusa Petra Ujevića. Rođen u Krivodolu pored Imotskog 1960. godine, kao član glasovite obitelji Ujević odmalena je izložen umjetnosti i u familijarnom okruženju potican da stvara. Nakon zavr&scaron;etka gimnazije u Imotskom odlazi na studij kiparstva u Zagreb, gdje studira u klasi Stipe Sikirice, Želimira Jane&scaron;a i Branka Ružića. </i></p> <p> <i>U opusu mu općenito razabiremo dvije odvojene tematske i oblikovne cjeline: prvoj pripadaju narativne figuralne kompozicije i reljefi najče&scaron;će sakralne tematike, a drugoj prikazi samostalnog motiva, gdje je pažnja, izostankom naracije, usmjerena na formu, obradu materijala i simbolička značenja.</i></p> <p> <i>Ujeviću je posebno drag motiv posrnula konja, kao i svojevrstan mu antipod &ndash; pravilno oblikovana kugla &ndash; simbol savr&scaron;enstva i besmrtnosti koja podsjeća na nikada vi&scaron;e dostižno blaženstvo raja.</i></p> <p> <i>Iza mnogih lica Ujevićeva opusa ipak se nalazi jedan čovjek i jedna ruka, istodobno produhovljena i djetinje zaigrana. Poput &scaron;krinje s draguljima koja plijeni svojim raznobojnim sjajem, Ujevićevo djelo obogaćuje &scaron;irinom svoje zrele i blistave kiparske imaginacije.</i></p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će biti otvorena do 28. srpnja 2022.</p>

12. Međunarodni festival Organ Vida

<p> Međunarodni festival Organ Vida održat će se od 29. lipnja do 28. kolovoza u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti i u gradskim galerijama Miroslav Kraljević i Galeriji Nova. Dvanaesto izdanje Organa Vida nosi naziv &bdquo;no tears left to cry&ldquo;, a tematizira različite manifestacije osjećanja u suvremenom dru&scaron;tvu. Organ Vida u fokus stavlja dru&scaron;tvene dimenzije osjećanja te prezentira umjetničke radove koji se bave prevladavajućim negativnim osjećajima poput tjeskobe ili apatije, ali i radovima koji predstavljaju afektivne alternative, istražuju i/ili zami&scaron;ljaju drugačije afektivne dimenzije dis/u/topije, imaginacije i fantazije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Bijenalni festival okuplja suvremene umjetnice koje rade u mediju fotografije i/ili u njezinom pro&scaron;irenom obliku te koje u svom radu tematiziraju konvencionalno shvaćanje fotografije tako &scaron;to istražuju kako različiti mediji i tehnologije pro&scaron;iruju i obogaćuju domenu fotografskog.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Međunarodni festival fotografije <strong>Organ Vida</strong> donosi samostalnu izložbu nizozemske umjetnice <a href="https://organvida.us9.list-manage.com/track/click?u=4842dc316e2550b925abcf5c5&amp;id=a175e652c8&amp;e=a9e2fa8da5" target="_blank"><span style="color:#009ee3;"><strong>Viviane Sassen </strong><i><strong>Venera i Merkur</strong></i></span>,</a> prvu veliku izložbu ove autorice u Hrvatskoj i na ovim prostorima, koja će otvoriti 12. festivalsko izdanje u <strong>srijedu, 29. lipnja 2022</strong>. s početkom u <strong>20 sati</strong> u <strong>Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu</strong>. Kustosica izložbe je <strong>Marina Paulenka</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Tijekom &scaron;est mjeseci <strong>Viviane Sassen</strong> je imala pristup francuskom dvorcu Versailles gdje je zaronila u arhive i upotrijebila artefakte i arhitekturu palače kako bi stvorila nove fotografije i kolaže. Fotografije fragmenata skulptura kao i fotografije iz privatne korespondencije kraljice Marie-Antoinette aludiraju na neispričane priče Versaillesa. Privučena tijelima predstavljenim u brojnim mramornim kipovima palače, Sassen je stvorila hibridne forme koje se poigravaju pojmovima seksualnosti i roda, a kako bi utjelovila ove priče, umjetnica je radila s grupom mladih žena koje su odrasle u blizini palače. Ovi se modeli pojavljuju i nestaju u gomili slika koje mije&scaron;aju starinsko s modernim i stvarno s lažnim. Sredi&scaron;nji element <i><strong>Venere i Merkura</strong></i> je 20-minutna 2-kanalna video projekcija u kojoj su sve fotografije iz projekta. Za ovaj video rad nizozemska spisateljica <strong>Marjolijn van Heemstra</strong> napisala je kratke priče o skrivenoj povijesti palače koje čita glumica <strong>Tilda Swinton</strong>. Umjetnica će za izložbu u MSU-u napraviti i <i>site-specific</i> instalaciju koja se, osim tema plodnosti i majčinstva, referira i na suvremene feminističke pokrete kao &scaron;to su Femen, Pussy Riot i #MeToo.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Umjetnica Vivianne Sassen prisustvovat će otvorenju izložbe, a netom pred otvorenje, 29. lipnja u 19 sati, s njom će biti upriličen razgovor kojeg će voditi kustosica Marina Paulenka.<br /> &nbsp;</p> <p> <strong>Viviane Sassen</strong> je nizozemska umjetnica, živi u Amsterdamu i radi podjednako u svijetu mode i likovne umjetnosti. Poznata je po kori&scaron;tenju geometrijskih oblika i jarkih boja,&nbsp;apstraktnom, gotovo nadrealnom prikazu ljudskog tijela te kombiniranju dokumentarne i inscenirane fotografije. Sassen je 2007. nagrađena nizozemskom umjetničkom nagradom Prix de Rome, a 2011. osvojila je nagradu Infinity Međunarodnog centra za fotografiju u New Yorku za primijenjenu i modnu fotografiju. Veliki dio njezinih radova nastao je diljem Afrike, gdje je provela djetinjstvo ali i dio odraslih godina. Ti radovi zanemaruju tradicionalne granice žanrova i bave se problematičnom vezom između fotografije, imperijalizma i kolonijalizma.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Istoga dana, u<strong> srijedu 29. lipnja </strong>u<strong> 20 sati</strong>, u Muzeju suvremene umjetnosti otvara se glavna izložba 12. Organa Vida <a href="https://organvida.us9.list-manage.com/track/click?u=4842dc316e2550b925abcf5c5&amp;id=91a9d85096&amp;e=a9e2fa8da5" target="_blank"><span style="color:#009ee3;"><i><strong>No Tears Left to Cry</strong></i></span></a> s radovima deset finalistica: <strong>Marin H&aring;skjold, Mara Jenny, Naomi Moonlion, Yosi Negr&iacute;n, Sara Pukanić, Ezra &Scaron;imek, Nils Stelte, Ana Vallejo, Filip Vest i Nicole Maria Winkler</strong>. Radovi finalisti⁞ca u fokus stavljaju dru&scaron;tvene dimenzije osjećanja te se bave prevladavajućim negativnim osjećajima poput tjeskobe ili apatije, ali i predstavljaju afektivne alternative, istražuju i zami&scaron;ljaju drugačije emotivne dimenzije utopije, distopije, imaginacije i fantazije. Kustosi_ce izložbe su: <strong>Barbara Gregov, Lovro Japundžić </strong>i<strong> Lea Vene</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Pored izložbi u Muzeju suvremene umjetnosti, <strong>12. Organ Vida</strong> u <strong>Galeriji Miroslav Kraljević</strong> <strong>(GMK)</strong> predstavlja samostalnu izložbu umjetnika <a href="https://organvida.us9.list-manage.com/track/click?u=4842dc316e2550b925abcf5c5&amp;id=4199a8afdf&amp;e=a9e2fa8da5" target="_blank"><span style="color:#009ee3;"><strong>Thomasa Cap De Villea </strong><i><strong>INTERLOPE</strong></i></span></a> koja se otvara <strong>30. lipnja</strong> i traje do <strong>15. srpnja</strong>, te grupnu izložbu <a href="https://organvida.us9.list-manage.com/track/click?u=4842dc316e2550b925abcf5c5&amp;id=70a65f7d64&amp;e=a9e2fa8da5" target="_blank"><span style="color:#009ee3;"><i><strong>Osjetljive točke</strong></i></span></a> u <strong>Galeriji Nova</strong> s umjetnicama: <strong>Julie Favreau, Margaret Haines, Katarzynom Perlak </strong>i<strong> Fette Sans </strong>koja se otvara <strong>1. srpnja</strong> i traje do <strong>16. srpnja. </strong>Festival nastavlja dugogodi&scaron;nju suradnju s Fotobook festivalom Kassel&nbsp; te u GMK prezentira uži izbor fotoknjiga <strong>Nagrade Kassel Dummy. </strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Program podržavaju: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Gradski ured za kulturu grada Zagreba, Turistička zajednica grada Zagreba, Mondriaan Fonds, Netherlands Embassy in Zagreb.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="https://ovfestival.org/hr/"><span style="color:#009ee3;">https://ovfestival.org/hr/</span></a></p>

Azulejos – umjetnost portugalskih keramičkih pločica

<p> Otvorenje gostujuće izložbe Muzeja za umjetnost i obrt&nbsp;<i>Azulejos &ndash; umjetnost portugalskih keramičkih pločica</i>&nbsp;održat će se u srijedu 29. lipnja 2022. u 12 sati, u Velikom atriju Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Izložba ostaje otvorena do 6. rujna 2022.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbom&nbsp;<i>Azulejos &ndash; umjetnost portugalskih keramičkih pločica</i>&nbsp;u organizaciji Muzeja za umjetnost i obrt i Pomorskog i i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, autorica izložbe doc. dr. sc.Marina Bagarić, muzejska savjetnica predstavlja 11 panoa s kompozicijama modro-bijelih keramičkih, ocakljenih i oslikanih pločica koje su u fundus Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu prispjele 2015. kao vrijedna donacija Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Pločice su djelo lisabonskih radionica iz druge četvrtine 18. stoljeća, a nekad su, sekundarno ugrađene, krasile zidove prostorija zgrade Veleposlanstva biv&scaron;e SFR Jugoslavije u Portugalu. Zgradu je naslijedila Republika Hrvatska, a pločice su, uz suglasnost portugalskih vlasti, demontirane sa zidova. Jedanaest je panoa donirano Muzeju za umjetnost i obrt, a preostalih &scaron;est ostalo je u novoj zgradi Veleposlanstva Republike Hrvatske u Lisabonu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Povijest portugalskog azulejosa počinje nakon posjeta kralja Manuela I. &Scaron;panjolskoj krajem 15. stoljeća, kad je impresioniran hispano-moresknim palačama odlučio svoju rezidenciju u Sintri ukrasiti &scaron;panjolskim pločicama. Pločice su se prvotno uvozile iz &Scaron;panjolske, potom Italije i Flandrije, ali su tehniku majolike uskoro savladali i domaći majstori da bi azulejos, zahvaljujući angažmanu slikara pri njihovoj izradi, tijekom 18. stoljeća dobio status umjetničkoga djela, a od 2017. odlukom portugalskog parlamenta ima i svoj dan. &Scaron;esti svibnja Nacionalni je dan azulejosa.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Naziv za pločice azulejo preuzet je iz &scaron;panjolskog jezika, a podrijetlo mu je u arapskoj riječi azzelij (al zellige) i znači glatki, ravni kamen.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Produkcija pločica bila je vrlo velika jer su se koristile za ukra&scaron;avanje interijera privatnih, javnih i sakralnih objekata, reprezentativnih i pomoćnih prostora, dvori&scaron;ta, stepeni&scaron;ta, ulica te čitavih pročelja. Dominiraju modro-bijeli panoi, a motivi su brojni. Izvorno su ocakljene keramički plohe trebale imitirati kameni mozaik, ali su postale daleko vi&scaron;e od toga, prepoznatljiv znak portugalske kulture i tradicije jednog naroda.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kako su azulejosi vezani i uz pomorsku tradiciju Portugala i njihove kolonije, izložba je simbolično dopunjena maketom jedrenjaka brika iz fundusa Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.</p> <p> &nbsp;</p>