Produljena izložba "Od imaginacije do animacije: šest desetljeća Zagreb filma"

<p> U Muzeju suvremene umjetnosti trenutno je otvorena velika multimedijska izložba&nbsp;<strong>Od imaginacije do animacije:&nbsp;&scaron;est desetljeća Zagreb filma</strong>, posvećena slavnim umjetničkim ostvarenjima nastalima u okviru ove institucije osnovane 1953. godine, koja je kroz &scaron;est desetljeća proizvela vi&scaron;e od dvije tisuće animiranih, dokumentarnih, edukativnih i igranih filmova te reklamnih spotova.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba predstavlja iznimna postignuća sjajnih autora Zagrebačke &scaron;kole, hrvatsku umjetničku ba&scaron;tinu najvi&scaron;e razine koju je prepoznao cijeli svijet. Osim filmova, izložba prikazuje vrijednu arhivsku građu Zagreb filma, Hrvatskoga državnog arhiva i privatnih zbirki &ndash; crteže, skice, celove i autentične predmete, smje&scaron;tajući ih u kontekst vremena u kojem su nastajali i povezujući ih s umjetničkim radovima iz zbirki Muzeja suvremene umjetnosti i drugih hrvatskih muzeja. Iz bogate riznice Zagreb filma izdvojili smo vi&scaron;e od 200 animiranih filmova te sjajnu dokumentarnu i filmsku produkciju koja se tijekom izložbe prikazuje u dvorani Gorgona MSU-a. Vi&scaron;e na: <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/od-imaginacije-do-animacije-izlozba/333.html"><span style="color:#009ee3;">msu.hr</span></a>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>IZLOŽBA JE PRODULJENA DO 31.1.2021.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/plakatizlozba.jpg" style="width: 330px; height: 468px;" /></p>

Igra staklenih perli, Staklo u zbirkama Muzeja grada Koprivnice

<p> &nbsp;</p> <p> Virtualno otvorenje i razgledavanje izložbe <strong>Igra staklenih perli, Staklo u zbirkama Muzeja grada Koprivnice</strong> moći se 6. 11. 2020. (petak) u 18 sati pogledati putem Facebook stranice Muzeja grada Koprivnice</p> <p> <a href="https://hr-hr.facebook.com/pages/category/Nonprofit-Organization/Muzej-grada-Koprivnice-964813090202797/">https://hr-hr.facebook.com/pages/category/Nonprofit-Organization/Muzej-grada-Koprivnice-964813090202797/</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> <strong>Izložba Igra staklenih perli, Staklo u zbirkama Muzeja grada Koprivnice</strong> na primjerima muzejskih predmeta istražuje i predstavlja staklo kao materijal, inspiraciju, predmet svakodnevne upotrebe te načine upotrebe i običaje u kontekstu stručnih i znanstvenih istraživanja arheologije, povijesti, graditeljstva i svakodnevne upotrebe, etnologije, narodne i naivne umjetnosti, fotografije, pakiranja i ambalaže. Staklo kao materijal u muzejskim zbirkama nositelj je podataka i muzejskih priča o najrazličitijim predmetima. Ovisno vrsti i namjeni muzejskog predmeta, kontekst predmeta omogućuje različitu vrstu čitanja i interpretacije. Muzejska priča o upotrebi stakla odabrane muzejske predmete nastoji interpretirati u kontekstu prostora i vremena te posjetitelju muzeja približiti poslove koje kustos muzeja radi iza zatvorenih vrata muzejskog spremi&scaron;ta.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba u povodu Dana Grada Koprivnice predstavlja odabir staklenih predmeta koji se čuvaju u zbirkama gradskog muzeja, a ostaje otvorena do 10.1.2021. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Prilikom razgledavanja izložbe obavezno se pridržavati svih epidemiolo&scaron;kih mjera i koristiti za&scaron;titnu masku.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Projekt je realiziran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Koprivnice.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:</strong></p> <p> Muzej grada Koprivnice</p> <p> Trg dr. Leandera Brozovića 1,&nbsp;48000 Koprivnica<br /> Telefon: +385 48 622 307<br /> Telefax: +385 48 222 871<br /> e-po&scaron;ta:&nbsp;<a href="mailto:info@muzej-koprivnica.hr">info@muzej-koprivnica.hr</a><br /> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

ALU u Bunkeru II / Agata Lučić – Mia Matijević

<p> U organizaciji Galerije Prica bit će u prostoru Centra za mlade Bunker (Ulica Savke Dabčević Kučar 8) 6. Studenog 2020. otvorenje izložbe &bdquo;ALU u Bunkeru II / Agata Lučić &ndash; Mia Matijević&ldquo;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Zbog epidemiolo&scaron;kih mjera otvorenje izložbe neće se održati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Suradnja Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i Centra za mlade Bunker, u organizaciji Galerije Prica, započela je pro&scaron;le godine izložbom na kojoj su izlagale Klara Burić, Iris Jambrek i Elena &Scaron;trok. Ove, druge godine gostovanja ALU u Centru za mlade, čast izlaganja, izabrane od strane Akademije, imaju dvije nagrađivane umjetnice, slikarica Mia Matijević i grafičarka Agata Lučić. Obje, već prisutne na umjetničkoj sceni Zagreba, ali i &scaron;ire, za sobom imaju brojne ostvarene skupne izložbe, no i nekoliko održanih samostalnih izložbi. Zbog svog pristupa likovnosti, ali i promi&scaron;ljene tematike i upućenosti u suvremeno razdoblje stvaranja, izabrane su kao idealne predstavnice na izložbi nazvanoj ALU u Bunkeru II.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Agata Lučić</strong></p> <p> Gotovo se svi mladi ljudi u jednom razdoblju svog odrastanja i tjelesnog sazrijevanja susretnu s nesigurnostima vezanim za svoj izgled. Sveprisutni mediji i platforme dru&scaron;tvenih mreža u njihovim životima nameću im <em>idealne</em> fizičke norme i prikazuju reklame u kojima su lica bez bubuljica, izostanak takozvanih <em>neželjenih</em> dlaka, časopise s fotografijama žena bujnog poprsja, ravnog trbuha i voluminozne, guste kose, reklame u kojima je svaki mu&scaron;karac miri&scaron;ljavi profesionalni sporta&scaron;, a oni koji to nisu, nisu u tom idealnom svijetu ni zamijećeni. Polazi&scaron;nu točku za svoje radove, seriju sitotisaka i knjigu, Agata Lučić temelji na nesigurnostima vezanim uz nametnutu ljepotu žena.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Rad <em>Ogledalo bez mana</em> potaknut je između ostalog i autoričinim osobnim trenucima i negodovanjima zbog fizičkog izgleda. Razmi&scaron;ljajući o slici idealne ljepotice i o njezinom utjecaju na vlastito (ne)zadovoljstvo odrazom u ogledalu, Agata je svojim radom htjela naglasiti tjelesne <em>nesavr&scaron;enosti</em> i potaknuti na njihovo prihvaćanje. Te nesigurnosti prikazuje na vrlo zanimljiv, čak i parodičan način. Duhovitost je svakako prvi pridjev pripisan svakom od njenih radova. Nagla&scaron;ava i u prvi plan stavlja dlake na tijelu, bubuljice, uspoređuje izgled svojeg tijela s, primjerice kaktusom i majmunom u djelima <em>Ja, kaktus</em> i <em>Ja/majmun</em>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U istoimenoj knjizi predstavlja radove u tehnikama akrila, tu&scaron;a, gva&scaron;a i kolaža. Knjigom poručuje da se kanonima ljepote 21. stoljeća ne identificiramo, već zabavljamo i zavolimo svoje tijelo.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Mia Matijević</strong></p> <p> Kritika dana&scaron;njeg dru&scaron;tva kakvo se predstavlja na dru&scaron;tvenim mrežama, u medijima, pred drugima, glavna je tema radova mlade Požežanke Mije Matijević. Njene radove ispunjavaju scene često viđenih prizora na fotografijama objavljivanim na popularnim online mrežama i portalima. Sreća, radost, veselje, užitak u životu cijeloga dana, svakoga dana. Životi ispunjeni euforijom i pukim blaženstvom, drugim riječima, idealni životi kakvog svaki promatrač poželi imati. Naravno, radi se tu samo o predstavljanju <em>highlightova</em>, iliti <em>naglasaka</em>, kao konstantno prisutnog stanja u životu pojedinaca. Problem takvih predstavljanja centralna je rasprava Mijinih radova. Prikazuje likove upravo u tim trenutcima ispunjenosti, na jedan duhovit, groteskni način. Povećanih, neproporcionalnih glava, lica uvijek na&scaron;minkanih s pojačanim konturama, svjetlucavog highlightera i sa savr&scaron;enim obrvama, ženski su likovi na Mijinim slikama u centru pažnje. Ba&scaron; kao &scaron;to su i prikazani u medijima, na mrežama, u notifikacijama koje svakog dana zaprimamo i koji nam daju nerealnu, neiskrenu sliku svijeta.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Slikarska satira koja potom nastaje izvedena je u tehnici ulja na platnu, većih i manjih formata. Njome je iskritizirana suvremena online kultura, a svakako predstavlja i apel za pokretanjem razgovora vezanih uz neprirodne, neiskrene pojave koje proizvode dru&scaron;tvene mreže.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Svi radovi koje Mia Matijević izlaže nastali su u 2020. godini, upravo u doba pandemije, u ovom vremenu kada se ljude poziva prisustvovati vi&scaron;e u online svijetu, a manje u stvarnom, realnom.</p> <p> (Iva Gamilec, mag. educ. hist. art. i mag. museol.)</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Agata Lučić </strong>rođena je 1995. godine. Zavr&scaron;ila je diplomski studij Grafika na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Svjetlana Junakovića. Zanimaju je različiti materijali i mediji tako da se prona&scaron;la unutar crteža, ilustracije, keramike, grafike i dizajna. U sklopu programa ERASMUS+ studirala je jedan semestar na Royal Academy of Fine Arts u Antwerpenu te je sudjelovala na rezidencijalnom programu CreArt AIR Aveiro, Portugal. Izlagala je na izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu te je nagrađivana i pohvaljena za svoj rad: prva nagrada za vizualni identitet Hrvatskog &scaron;portskog muzeja; pohvala Summa Cum Laude za preddiplomski studij; posebna nagrada izdavačke kuće Dwie Siostry za projekt Moby Dick; pohvala Akademije likovnih umjetnosti za uspje&scaron;an rad tijekom akademske godine 2014./2015.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Mia Matijević </strong>rođena je 1995. u Požegi. Godine 2010. upisuje &Scaron;kolu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu te je zavr&scaron;ava 2014. Iste godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Diplomira slikarstvo na nastavničkom odsjeku, a titulu magistre edukacije umjetnosti stječe u rujnu 2020. godine. Imala je dvije samostalne izložbe i sudjelovala je na brojnim skupnim izložbama. Dobitnica je nagrade publike na Erste fragmentima 2020. godine, kao i tri posebne i jedne Rektorove nagrade za timski znanstveni i umjetnički rad u umjetničkom području te dvije pohvale Akademije likovnih umjetnosti. Sudionica je dvije umjetničke rezidencije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Vi&scaron;e o izložbi:</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <a href="https://www.samobor.hr/bunker/alu-u-bunkeru-ii-n6388">https://www.samobor.hr/bunker/alu-u-bunkeru-ii-n6388</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> U SVIM PROSTORIJAMA CENTRA ZA MLADE BUNKER OBAVEZNO JE NO&Scaron;ENJE ZA&Scaron;TITNE MASKE ZA LICE.</p> <p> &nbsp;</p>

Otvorenje izložbe nagrađivanog riječkog jazz glazbenika i slikara Vedrana Ružića u Galeriji Galženica

<p> U petak, 6. studenog 2020. u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici, otvara se izložba akademskog slikara i nagrađivanog jazz glazbenika <strong>Vedrana Ružića naziva <em>&#39;&#39;Wagner&#39;&#39;</em></strong>, a kustosica izložbe je Nadežda Elezović. Prezentirani slikarski ciklus je vizualizacija zvuka nastala sintetiziranjem dviju temeljnih Ružićevih umjetničkih disciplina, točnije slikarskih i glazbenih oblika medijskog izražavanja.</p> <p> Kao popratni program izložbe, u 20 sati u Galeriji Galženica održat će se jazz koncert Vedran Ružić kvarteta kojim će promovirati najnoviji album <em>Forbidden Live</em>, nastao tik nakon pandemijske izolacije s ciljem spa&scaron;avanja svakog, barem i kratkog, slobodnog trenutka stajanja na pozornici uživo pred publikom. Album sadrži devet autorskih kompozicija, a kvartet će odsvirati i neke skladbe s Ružićevih prethodnih albuma od kojih je <em>Spiritual Market</em> nagrađen prestižnom nagradom &#39;&#39;Porin&#39;&#39; za najbolji jazz album.</p> <p> Otvorenje izložbe i koncert održat će se sukladno Preporukama za sprječavanje zaraze bole&scaron;ću COVID-19 tijekom održavanja javnih događanja i okupljanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Iz predgovora izložbe:</strong></p> <p> <em>&#39;&#39;</em><em>&hellip;</em><em>Glazba Richarda Wagnera polazi&scaron;te je prezentiranog slikarskog ciklusa, kao &scaron;to je sugerirano već u nazivu izložbe. S druge strane, za Ružićevo intermedijalno stvarala&scaron;tvo uopće od posebnog je značaja Wagnerova ideja sveukupnog umjetničkog djela. Naime, jo&scaron; sredinom 19. stoljeća, Wagner u europsku kulturu i umjetnost uvodi ideju totalnog ili cjelovitog umjetničkog djela, odnosno gesamtkunstwerka. Ideja sveobuhvatnog umjetničkog djela odnosi se na težnju sintetiziranja raznovrsnih medija i umjetničkih disciplina, praksu spajanja različitih vrsta umjetnosti - poezije, glazbe, plesa i vizualne umjetnosti u novo i jedinstveno umjetničko djelo radi pojačavanja senzorne svijesti kod publike, ali i s namjerom oslobađanja misli publike od svakodnevice i utjecaja tehnolo&scaron;kog napretka te radi povratka čovjeka u njegovu vlastitu prirodnost i postizanja neposrednijeg doživljaja umjetnosti.</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> <em>Ideja se nadalje naročito povezuje s istraživanjima sinestetičkih kvaliteta kakve je u umjetnost modernog apstraktnog slikarstva početkom pro&scaron;log stoljeća uveo Vasilij Kandinski, baveći se suodnosima i sinestezijom zvuka, oblika i boja, kao i procesom i strategijom koju u svom umjetničkom iskazu i vokabularu zastupa Ružić, pri čemu je osjetilno-ekspresivna razina glazbe ishodi&scaron;te za kreiranje apstraktnog ciklusa slika nagla&scaron;enog kolorita&hellip;</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> <em>Dvije su razine shvaćanja glazbe koja su upisana u slikarska događanja na platnu. S jedne je strane glazba iz koje je reduciran libreto i njemu imanentan mitolo&scaron;ki sadržaj, s druge u prostoru ispražnjenog mitolo&scaron;kog narativa Ružić situira slikarsku viziju Wagnerove glazbene atmosfere. Potonja je dubinski povezana i ukorijenjena u težnji da automatskim slikarskim izrazom, iz izvora nutarnjeg kreiranog iskustva, transponira i upi&scaron;e pounutren sadržaj i iskaže vlastiti subjektivitet.&nbsp;Aktivacija osjetila proizlazi iz sinestezijskog povezivanja zvuka i boje; rezonancije ritma i poteza, tonaliteta boje i glazbe, emotivnih i iskustvenih podražaja. Iskazi čuvstva nagona, težnji, kolebanja, veličanja i rascjepa, erupcije emocija i snage uobličeni su u slojevito građene povr&scaron;ine slika u kojima svjetlosno-kolorističke slikarske sekvence nastaju u korelaciji i prema diktatu kolorističkih dionica glazbe&hellip;&#39;&#39;</em></p> <p> (Nadežda Elezović)</p> <p> &nbsp;</p>

Ria Trdin / Nakaze i šaputanja

<p> Izložba iz programa ISO - Izložbenog salona Izidor Kr&scaron;njavi gostuje u Zbirci Vjenceslava Richtera i Nade Kare&scaron; Richter (MSU).</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Ria Trdin</strong>, slikarica, kiparica, restauratorica i autorica brojnih scenografskih i lutkarskih rje&scaron;enja te biv&scaron;a učenica &Scaron;kole primijenjene umjetnosti i dizajna predstavit će se u Zagrebu kroz program <strong>Izložbenog salona Izidor Kr&scaron;njavi</strong>, izložbom intrigantnog naslova <strong><em>Nakaze i &scaron;aputanja</em></strong>. Nakon doktorata na odsjeku lutkarske tehnologije V&Scaron;MU u Bratislavi, Trdin predaje kolegije vezane za lutkarsku tehnologiju i scenografiju na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Iza <strong><em>Nakaza i &scaron;aputanja</em></strong> skrivaju se crteži - tehnički izvedeni na pak-papiru koji je podložno tretiran akrilom. Autorica intervenira na podlogu u &scaron;irokom rasponu kombinacija&nbsp; ugljena, grafita, olovke u boji, pastela, i &ndash; u posljednje vrijeme &ndash; grafičkog otiska. Pojedini crteži bit će izloženi kao linearni nizovi, a drugi u aglomeracije, sukladno varirajućem identitetu grupa crteža. Cilj izložbe Trdin nalazi u zatvaranju vi&scaron;egodi&scaron;njeg projekta istraživanja odnosa antropomorfnog motiva &ndash; artikuliranog najče&scaron;će u vidu jedne, ili pak odnosa dviju figura &ndash; i apstraktno mi&scaron;ljene povr&scaron;ine slike. Zbirka Richter koja će ugostiti izložbu, alternativna je lokacija ISO - Izložbenog salona Izidor K&scaron;rnjavi nakon &scaron;to je potres o&scaron;tetio i &Scaron;kolu i salon.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Zahvaljujući na&scaron;em, sada već vi&scaron;egodi&scaron;njem partneru MSU, na na&scaron;e veliko zadovoljstvo izložbu možemo u cijelom njezinom obimu realizirati u gostovanju u Zbirci Vjenceslava Richtera i Nade Kare&scaron; Richter. Čini nam to iznimnu radost u ovim nesmiljenim vremenima. Izložba će biti obogaćena dodatnim programima, radionicom i <em>artist talkom.</em><br /> Autor predgovora <strong>Vladimir Rismondo</strong> koji prati autoricu u ovom vi&scaron;egodi&scaron;njem projektu pita se nanovo i nanove odakle <em>ta lica i čemu &scaron;ake i stopala</em>, ne nalazeći odgovor bilježi slijedeće: &quot;Ria Trdin crteže gradi kao slike, u slojevima, te često podlažući povr&scaron;inu na koju će kasnije intervenirati grafički. Tu se umjetnica pona&scaron;a poput istraživača, eksperimentatora, pa odatle dolazi i specifična, uvijek različita, ali sasvim apstraktna kvaliteta povr&scaron;ine njezinog crteža. E sada, &scaron;to je meni nerazumljivo, a valjda bi G&eacute;ricault ili Shelleyeva mogli shvatiti, ta ista povr&scaron;ina ulazi u koliziju s vrlo elaboriranim opisnim linijama koje imaju svrhu deskripcije... opet, svaki put različite. Ponekad je to deskripcija anatomije, ponekad nije... kako god postavili stvari, kao da je crtež sazdan kao paradoks dva istovremena principa.&quot;</p> <p> Na prvi dan izložbe/klizno otvorenje ulaz je besplatan od 17 do 20 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Milko Cepelić – Iz ljubavi prema hrvatskom narodu našemu

<p> U Etnografskom muzeju u Zagrebu bit će<strong> u četvrtak, 5. studenog 2020. godine u 18 sati,</strong> otvarenje izložbe <strong>&ldquo;Milko Cepelić&nbsp;&ndash; Iz ljubavi prema hrvatskom narodu na&scaron;emu&rdquo;. </strong>Izložba je priređena u &nbsp;povodu 100. obljetnice smrti svećenika, kulturnog i političkog djelatnika, povjesničara i etnografa Milka Cepelića (1853.-1920.) i&nbsp;donacije zbirke &bdquo;tkiva i veziva&ldquo; Etnografskom muzeju (1920. &ndash; 2020.)</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> Tijekom druge polovice 19. i početkom 20. stoljeća, u okviru integracijskih i modernizacijskih procesa hrvatskoga dru&scaron;tva, istaknute ličnosti političkoga i kulturnoga života vi&scaron;ekratno su isticale potrebu osnivanja nacionalnoga etnografskog muzeja, a po njegovu osnutku 1919. na različite su načine usmjeravale i podupirale započetu djelatnost. Milko Cepelić, poznavatelj narodnoga tekstilnog rukotvorstva, predlagao je osnivanje muzeja &bdquo;za tekstilija hrvatskog naroda&ldquo; kao svojevrsne preteče specijaliziranoga etnografskog muzeja. Svoju zbirku &bdquo;tkiva i veziva&ldquo;, dijelom detaljno opisanu u tzv. Katalogu predmeta, oporučno je ostavio Etnografskom muzeju.</p> <p> Izložbom se javnosti predstavljaju odabrani primjerci uporabnoga tekstila, odjevno ruho, nakit i dr. iz darovane cjeline od ukupno 302 predmeta koja su u muzejski fundus u&scaron;la 1920. godine te dokumenti iz privatnog vlasni&scaron;tva Cepelićeve pranećakinje Đurđice Gross-A&scaron;perger.</p> <p> Autorica izložbe: Katarina Bu&scaron;ić</p> <p> Autorica likovnog postava i vizualnog identiteta: Nikolina Jelavić Mitrović</p> <p> &nbsp;</p>

Etnografski muzej – palača s potpisom

<p> U Etnografskom muzeju u Zagrebu bit će<strong> u četvrtak, 5. studenog 2020. godine u 18 sati,</strong> povodom 101. obljetnice Etnografskog muzeja, otvarenje izložbe posvećene rekonstrukciji i obnovi fasade.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> Prigodna izložba u povodu rekonstrukcije i obnove fasade i krova zgrade Etnografskoga muzeja (2019.) objedinit će dvije kategorije &ndash; povijesnu i suvremenu, odnosno dvije tematske cjeline &ndash; izgradnju i opremanje palače 1902. &ndash; 1903. te obnovu i rekonstrukciju pročelja i krova, u suradnji s dvoje vanjskih stručnjaka-suradnika: dr. sc. Dragana Damjanovića, red. prof. na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, i Blande Matice, konzervatorice savjetnice Hrvatskog restauratorskog zavoda (u miru).</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba se nadovezuje na obilježavanje 100. obljetnice osnutka Etnografskoga muzeja (2019.) i predstavlja do sada malo poznatu povijest izgradnje i opremanja same palače u na početku 20. stoljeća, u kontekstu onodobih dru&scaron;tveno-političkih kretanja. Također, predstavlja zahtjevan projekt obnove i rekonstrukcije pročelja prema prvotnom arhitektonskom rje&scaron;enju. Izložba je namijenjena &scaron;iroj zainteresiranoj te posebno stručno-znanstvenoj javnosti (povjesničarima umjetnosti, povjesničarima, arhitektima, studentima&hellip;), jer tematizira okolnosti izgradnje prve građevine u Zagrebu podignute od strane državnih organa vlasti koja je u cijelosti usvojila novu modernističku secesijsku estetiku.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Stručni suradnici: dr. sc. Dragan Damjanović, Blanda Matica</p> <p> Koordinatorica izložbe: Željka Jelavić</p> <p> &nbsp;</p>

Mario Javoran / Mediterraneo

<p> Izložba će se održati u sklopu obilježavanja Dana grada Zadra. Otvorit će je pjesnik Enes Ki&scaron;ević.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <em>Muzika oka</em></p> <p> &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; (posvećeno&nbsp;<em>Mariju Javoranu)</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> <em>Ja ne biram motiv, motiv bira mene.</em></p> <p> <em>Tajanstven me detalj zna držat bez riječi</em></p> <p> <em>toliko da žudim sav u njega prijeći.</em></p> <p> <em>Zaboravljam na san, na hranu, na vrijeme.</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> <em>Ne, ne gledam ono &scaron;to se oku nudi.</em></p> <p> <em>To me ne privlači, dira me nutrina.</em></p> <p> <em>Sve dok nju ne vidim olovka je mirna.</em></p> <p> <em>Predosjećaj neki u meni se budi</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> <em>pa me vuče k sebi. Liniju mi prati</em></p> <p> <em>stil dalek od misli i lenjirskih crta.</em></p> <p> <em>Tako da viđeno samo sebe crta.</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> <em>Ko da mojom rukom hoće progledati.</em></p> <p> <em>O, muziko oka od onoga svijeta.</em></p> <p> <em>Crto moja crna, crto puna svjetla.</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> Enes Ki&scaron;ević</p> <p> &nbsp;</p>

Lovro Artuković / Usporavanje

<p> <img alt="" src="/files/Moderna%20galerija/Lovro-Artukovi%C4%87.JPG" style="width: 450px; height: 600px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba suvremenoga hrvatskog slikara Lovre Artukovića &quot;Usporavanje&quot;, koja predstavlja 43 umjetnikova rada nastala u razdoblju od 2015. do 2020. godine otvara se za posjetitelje u četvrtak, 5. studenoga u Modernoj galeriji u Zagrebu.<br /> <br /> Izložba je podijeljena u pet sekcija: Zlatne folije i odrazi, Melankolija noćnih svjetla, Posjet ateljeu, Bar i Izlet, a koncepciju izložbe, izbor djela, likovni postav izložbe te uvod u katalog napravila je Leonida Kovač.</p> <p> <br /> Govoreći o samom nazivu izložbe &quot;Usporavanja&quot; Lovro Artuković ističe da njegove slike, odnosno ono &scaron;to njima namjerava dosegnuti &quot;zahtijeva sve vi&scaron;e vremena&quot;, a slike mu bivaju sve napučenije detaljima, a način slikanja, bezbrojna prelaženja jednog te istog mjesta na slici lazurom da bi dobio željenu prisutnost i gustoću naslikanog, uzima sate i sate koji nekako neprimjetno prolaze.<br /> <br /> Leonida Kovač ističe kako je užitak gledanja Artukovićevih slika &quot;koje prikazuju odraze na poliesterskoj metaliziranoj foliji vodi pitanju o razlici, odnosno o enigmi toga nečeg neimenovanog &scaron;to Artuković slikajući &#39;namjerava dosegnuti&#39;&quot;.</p> <p> <br /> &quot;Defigurirajuće zrcaljenje koje se događa u slikama Lovre Artukovića kristalizira&nbsp; pitanje o prevodivosti; o odnosu između vidljivog i viđenog artikuliranom dinamikom makro i mikro plana slike. Iz samog čina slikanja ishodi nesvodiva razlika između viđenja slike (zbivanja pred slikom) i događaja slike; rascjep u kojemu obitava to &scaron;to Artukovićevo djelo čini teatričnim. Jer, kolikogod iluzioniranje bilo uspje&scaron;no, mimezis nastupa samo zato da bi sliku izložio nezaustavljivom vihoru trans(re)lacija&quot;, pi&scaron;e Kovač u katalogu.<br /> <br /> Primjerice, slika naslovljena &quot;Biće iz bajke &ndash; kubističko&quot; (2018.) izvedena je uljem na drvu dimenzija 33,5 x 22,5 cm pri čemu joj je povr&scaron;ina podijeljena na devet pravokutnih faseta posredstvom kojih se u slici događa fragmentacija te se, posljedično, prikazani lik iz-obličuje, pi&scaron;e Kovač i dodaje kako njegova iz-obličenost onemogućuje da se sa sigurno&scaron;ću ustvrdi radi li se tu o odrazu nekoga tko stoji pred slikom ili o nekome tko se iz dubine prostora unutar slike primiče onome tko sliku promatra.<br /> <br /> Smatra kako &quot;Duh&quot;, crtež ugljenom na papiru izveden iste godine u ne&scaron;to većem formatu, prividno rje&scaron;ava tu nedoumicu jer je u tamnoj konfiguraciji s lijeve strane papira moguće prepoznati ili izma&scaron;tati ne&scaron;to nalik dlanu kojim se reprezentirani duh oslonio na fasetiranu membranu koja ga dijeli od promatrača, a taj je možda istovjetan njemu samome, navodi uz ostalo Leonida Kovač u katalogu izložbe.</p> <p> <br /> Zbog epidemiolo&scaron;ke situacije svečanoga otvorenja izložbe neće biti, a izložba je otvorena do 29. studenoga, a može se pogledati u redovno radno vrijeme izložbenog prostora Moderne galerije. (Hina)</p>

19. Dani performansa / Izdržati!

<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Gradski muzej Varaždin objavljivat žirirane radove pristigle na natječaj raspisan za <strong>19. Dane performansa.</strong> Žiri u sastavu: <strong>Branko Franceschi, Elizabeta Igrec</strong> i <strong>Ivan Mesek</strong> od 16 pristiglih radova malo &quot;liberalnijom rukom&quot; u službenu selekciju propustio je njih <strong>osam.</strong> Umjetnici &scaron;ireg shvaćanja tog pojma (perfomeri, slikari, glazbenici, akrobati pa i stand-up komičari) odreagirali su na tematski poticaj &quot;Izdržati!&quot; različitim promi&scaron;ljanjem zadane forme performansa u obliku videozapisa u maksimalnom trajanju od tri minute.<br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Osam odabranih performansa prikazivat će se idućih osam dana (svaki radni dan po jedan), a <strong>posljednja tri među njima ujedno su i radovi triju autora, dobitnika triju jednakovrijednih nagrada u novčanom iznosu od 2500 kuna.</strong><br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Podsjetimo, organizator 19. Dana performansa <strong>Gradski muzej Varaždin </strong>raspisao je natječaj za radove nastale u videozapisima jer se ovogodi&scaron;nje izdanje <em>Performansa </em>zbog nepovoljne epidemiolo&scaron;ke situacije nije moglo održati uživo pred publikom, pa će se umjesto toga realizirati u virtualnom prostoru.</p> <p>1. <a href="https://youtu.be/Zg2573iw93E">Dražen Pavlović: Hello-Bye Bye</a>&nbsp;</p>

Peruško Bogdanić – crteži, slikocrteži, gvaševi (1978. – 2002.)

<p> U Galeriji &bdquo;Vjekoslav Karas&ldquo; u srijedu se, 4. studenoga u 18 sati otvara izložba <strong>&bdquo;Peru&scaron;ko Bogdanić &ndash; crteži, slikocrteži, gva&scaron;evi (1978. &ndash; 2002.)&ldquo;</strong>. Nakon gotovo četrdeset godina renomirani hrvatski kipar-slikar Peru&scaron;ko Bogdanić ponovno će u Karlovcu otkriti svoje radove na papiru. Ova izložba, kojom će se Peru&scaron;ko Bogdanić predstaviti karlovačkoj publici pruža mogućnost sagledavanja izabrane crtačke, slikarske i slikocrtačke dionice umjetnikova dvadesetogodi&scaron;njeg crtačkog opusa. Posjetitelji će izložbu moći besplatno posjetiti do nedjelje, 8. studenoga, a ostaje otvorena do petka, 4. prosinca.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O umjetniku:</strong></p> <p> Bogdanić je klasični pripadnik generacije umjetnika afirmiranih osamdesetih godina i pripadnik tada&scaron;njeg generacijskog smjera hrvatskoga kiparstva nazvanog &bdquo;drugom skulpturom&ldquo;. Ova generacija je u odnosu na prethodno razdoblje donijela nove pristupe likovnom djelu u kontekstu hrvatskog kiparstva. Neki od izloženih radova u karlovačkoj Galeriji Vjekoslav Karas nikad jo&scaron; nikad nisu bili izlagani javnosti pa je ovo njihova svojevrsna <strong>premijera</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Posjetitelji će se, između ostaloga, na izložbi moći upoznati i s političnim triptihom <em>Rat</em>, radovima velikih formata iz ciklusa <strong><em>Don Juan ili ljubav prema geometriji</em></strong> te ciklusom slikocrteža<strong> <em>Prije i poslije</em></strong>, a o kojem je vi&scaron;e rekla vi&scaron;a kustosica Galerije Vjekoslav Karas i autorica izložbe Antonija &Scaron;krtić:</p> <p> &bdquo; Izložbu zaključuje ciklus slikocrteža iz 2001. i 2002. godine koji je svojevrsna posveta ruci kao objektu.&nbsp; Slojevitim nano&scaron;enjem boje i zaglađivanjem <em>&scaron;pahtlom,</em> bogatom teksturom povr&scaron;ina, ucrtavanjem rubova forme te dirljivim uparivanjem kolorita forme i povr&scaron;ine, Peru&scaron;ko Bogdanić je ostvario niz vrlo sugestivnih i dirljivih slika. One nas u vremenima velike globalne i osobne nesigurnosti podsjećaju da dignemo glavu jer neke dobre stvari i dalje ostaju stvarne i stalne. Jedna je od njih Umjetnost.&ldquo;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Peru&scaron;ko Bogdanić je 1990-ih godina odlikovan <strong>Redom Danice hrvatske</strong> s likom Marka Marulića za osobite zasluge u hrvatskoj kulturi, 2000-ih godina je bio dekan <strong>Akademije likovnih umjetnosti</strong> u Zagrebu (ALU) i predsjednik <strong>Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika</strong> (HDLU). Dobitnik je brojnih nagrada u Hrvatskoj i svijetu, a upravo je u pripremi i <strong>monografija</strong> o njegovu kiparskom opusu autora Ive &Scaron;imata Banova.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Otvorenje izložbe će biti popraćeno izvedbom karlovačkog virtuoza na gitari &ndash; <strong>Viktora</strong> <strong>Vidovića, </strong>a priređen je i radni listić za srednjo&scaron;kolce kao pomoć u sagledavanju izloženih radova. Izložba će se moći posjetiti utorkom i četvrtkom od 8 do 16 sati, srijedom i petkom od 8 do 19 sati, subotom od 10 do 16 sati i nedjeljom od 10 do 12 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je ostvarena sredstvima Ministarstva kulture i medija RH i Grada Karlovca. Ovim putem molimo sve posjetitelje da prilikom otvorenja i posjeta izložbi po&scaron;tuju preporučene epidemiolo&scaron;ke mjere Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Nacionalnog stožera civilne za&scaron;tite, a u cilju za&scaron;tite zdravlja posjetitelja i djelatnika.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:</strong></p> <p> Josipa Vukelić</p> <p> voditeljica marketinga i odnosa s javno&scaron;ću</p> <p> <a href="mailto:josipa.vukelic@gmk.hr?subject=Mail%20s%20internet%20stranice">josipa.vukelic@gmk.hr</a>&nbsp;&nbsp; +385 99 6647 311</p> <p> &nbsp;</p>

Virtualna izložba Slovenskog etnografskog muzeja / Tamo gdje su pčele doma“ (Kjer so čebele doma)

<p> Na mrežnim stranicama Etnografskog muzeja:</p> <p> Facebook <a href="https://www.facebook.com/etnografskimuzej/">https://www.facebook.com/etnografskimuzej/</a>, YouTube (Etnografski muzej, Zagreb), <a href="http://www.emz.hr/">www.emz.hr</a> u &nbsp;utorak, 3. studenog 2020. godine u 12 sati bit će otvorenje virtualne izložbe Slovenskog etnografskog muzeja &bdquo;Tamo gdje su pčele doma&ldquo; (&bdquo;Kjer so čebele doma&ldquo;).</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> Izložba &bdquo;Kjer so čebele doma&ldquo;, odnosno prevedena na hrvatski jezik &bdquo;Tamo gdje su pčele doma&ldquo; trebala je tijekom 2020. godine gostovati u Etnografskom muzeju u Zagrebu, međutim s obzirom na novonastalu situaciju izložba će biti predstavljena u digitalnom obliku.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Slovenski etnografski muzej u Ljubljani je 2018. godine - u Europskoj godini kulturne ba&scaron;tine i vezano uz progla&scaron;enje 20. svibnja Svjetskim danom pčela - &scaron;to se dogodilo na inicijativu Slovenije - pripremio izložbu o pčelarstvu, shvativ&scaron;i je kao važnu misiju kojom će progovoriti o značaju i osobitostima slovenskog pčelarstva i s njime povezane kulturne ba&scaron;tine te time pro&scaron;iriti i svijest o važnosti pčela, pčelarenja i pčelinjih proizvoda nekad i danas.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba na zanimljiv način predstavlja osobe i izume koji su oblikovali&nbsp; bogatu kulturu i odnos prema pčelarenju, predstavlja tradicijsko i suvremeno pčelarstvo te izbor zanimljivih ko&scaron;nica iz fundusa SEM-a i drugih slovenskih muzeja te Etnografskog muzeja u Zagrebu. &nbsp;Predstavljene su ko&scaron;nice i iz susjednih država gdje obitava kranjska pčela od Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine do Austrije (područje &Scaron;tajerske). Posebno mjesto u izložbi dobiva <em>kranjska pčela</em> kao autohtona vrsta s ovoga područja. Izložba predstavlja i urbano pčelarenje, pčelinje proizvode, a osobito zanimljivi su etnografska istraživanja o vjerovanjima vezanima uz pčele.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorica izložbe: Barbara Sosič (SEM)</p> <p> Koautorica izložbe: dr.sc. Bojana Rogelj &Scaron;kafar (SEM)</p> <p> Kustosica izložbe: mr.sc. Željka Petrović Osmak (EMZ)</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbu možete pogledati na <a href="http://www.emz.hr/">www.emz.hr</a> od 3. studenog 2021. godine.</p> <p> &nbsp;</p>

Iz arhiva arhitekta. Milovan Kovačević

<p> Hrvatski muzej arhitekture predstavlja dio svog fundusa na izložbi &bdquo;<strong>Iz arhiva arhitekta. Milovan Kovačević</strong>&ldquo;. Izložba je postavljena u prostoru Knjižnice HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu kao dio izmje&scaron;tenih aktivnosti Muzeja uzrokovanih posljedicama nedavnog potresa u Zagrebu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba se može razgledati od 2. studenoga 2020., a ostaje otvorena za posjetioce do 8. siječnja 2021. godine, radnim danom od 10 do 15 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Napomena:</strong></p> <p> Zbog sigurnosti i očuvanja zdravlja, nije bilo formalnog otvorenja. Posjet izložbi moguć je uz po&scaron;tivanje svih preporučenih epidemiolo&scaron;kih mjera. Obavezna je uporaba maske za lice ili medicinske maske, uz pridržavanje uputa o dozvoljenom broju posjetitelja u izložbenom prostoru.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <a href="/files/images/2020/Milovan-Kova%C4%8Devi%C4%87_DEPLIJAN-(2).pdf"><strong>Deplijan</strong></a></p> <p> &nbsp;</p>

Online Izložba hrvatskog dizajna 19/20 Hrvatskog dizajnerskog društva

<p> <strong><em>Izložba hrvatskog dizajna 19/20</em></strong> Hrvatskog dizajnerskog dru&scaron;tva otvorena je 27. listopada 2020. u virtualnom prostoru, na domeni <a href="https://izlozba.dizajn.hr/1920/"><span style="color:#009ee3;">https://izlozba.dizajn.hr/1920/</span></a>, dajući pregled najboljih novijih dizajnerskih ostvarenja u Hrvatskoj. Na izložbi su zastupljeni i mnogi muzejski projekti, a najbolji radovi bit će od 14. studenog 2020. predstavljeni u Muzeju za umjetnost i obrt na <strong><em>Izložbi nagrađenih radova</em></strong>, uz svečanu dodjelu nagrada i promociju novog izdanja <em>Pregleda hrvatskog dizajna</em>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Muzejski projekti u kategoriji DIZAJN VIZUALNIH KOMUNIKACIJA: čitanka <strong><em>Between Mobility Control and Social Transformation &ndash; Risk Change</em></strong> u izdanju Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci (Marino Krstačić Furić &amp; Ana Tomić), monografija Muzeja grada Zagreba<em> <strong>Zagreb / Plakati: Slučajna povijest Zagreba</strong> </em>(Studio Kuna zlatica), dva izdanja Etnografskog muzeja Istre, Pazin: <strong><em>Predi, predi, hći moja</em></strong>, vodič za djecu (Lastik studio) i <strong>Katalog Zbikre <em>Proizvodnja tekstila, odjeće i obuće, odijevanje i osobni predmeti, također</em></strong> (Lastik studio), izdanje Hrvatskog &scaron;portskog muzeja <strong><em>Idemo na tjelesni!</em></strong> (Bachrach &amp; Kri&scaron;tofić) - rad nije u konkurenciji za nagradu, dva MUO-va projekta: <strong><em>Ora&scaron;ar &ndash; escape room </em></strong>(&Scaron;esnić&amp;Turković) te <strong>rebranding MUO-a </strong>(&Scaron;esnić&amp;Turković), vizualni identitet <strong>Muzeja susjedstva Tre&scaron;njevka</strong> (Zoran Đukić &amp; Hrvoje Živčić) te <strong>Integralni dizajn &ldquo;Salona &ndash; Grad Solin&rdquo;</strong> (Lana Vitas Gruić, Bojan Sivački) čiji su naručitelji Grad Solin i Arheolo&scaron;ki muzej u Splitu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Muzejski projekti u kategoriji PROSTORNE I GRAFIČKE INTERVENCIJE I SISTEMI: izložba Hrvatskog &scaron;kolskog muzeja <strong><em>Stoljeće djeteta u Hrvatskoj: djetinjstvo i &scaron;kolovanje u 20. stoljeću</em></strong> (Bachrach &amp; Kri&scaron;tofić) - rad nije u konkurenciji za nagradu, izložba MUO-a <strong><em>Visovac: Duhovnost i kultura na Biloj Stini</em></strong> (Bachrach &amp; Kri&scaron;tofić) - rad nije u konkurenciji za nagradu, izložba <strong><em>Moda i odijevanje u Zagrebu 1960-ih</em></strong> Muzeja grada Zagreba (Bilić_M&uuml;ller studio), izložbe <strong><em>Holokaust u Hrvatskoj</em></strong> Hrvatskog povijesnog muzeja (Damir Gamulin &amp; Antun Sev&scaron;ek), MSU-ova jo&scaron; uvijek aktualna izložba <strong><em>Od imaginacije do animacije: &scaron;est desetljeća Zagreb filma</em></strong> (Clinica studio), izložba Etnografskog muzeja, Zagreb<strong><em> Kapa dolje! Priča o (ne)pokrivanju glave</em></strong> (Iva Hrvatin &amp; Katarina Perić), tri projekta Gradskog muzeja Karlovac: <strong>Spomen soba poginulim karlovačkim braniteljima u Domovinskom ratu</strong> (Nikolina Jelavić Mitrović ), <strong>Stalni postav Muzeja Domovinskog rata</strong> (Nikolina Jelavić Mitrović ) te <strong><em>Gledam dodirom &ndash; inkluzivna izložba</em></strong> (Ra&scaron;ić+Vrabec), dvije izložbe Dubrovačkih muzeja: <strong><em>Gradine, gomile i &scaron;pilje</em></strong> (Ra&scaron;ić+Vrabec) i&nbsp;<strong><em>Orlando &ndash; simbol slobode</em></strong> (Ra&scaron;ić+Vrabec), <strong>Stalni muzejski postav Franjevačkog muzeja Vukovar</strong> (Radionica arhitekture + Vanja Ilić), izložba Moderne galerije, Zagreb <strong><em>Vizije grada &ndash; Ikonografija grada II.</em></strong><em> (1950. &ndash; 2000.+) </em>(Ra&scaron;ić+Vrabec) te interpretacijski punkt <strong><em>Suhozidi otoka Hvara</em></strong> Muzeja Staroga Grada, Hvar (Studio Tumpić/Prenc).</p> <p> &nbsp;</p>

Hvatači snova / Presjek suvremene umjetničke marginalne – autsajderske i art brut scene iz Hrvatske i Srbije

<p> U Muzeju suvremene umjetnosti bit će u petak, 30. 10. 2020. otvorenje izložbe&nbsp;<strong>Hvatači snova / Presjek suvremene umjetničke marginalne &ndash; autsajderske i art brut scene iz Hrvatske i Srbije.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> NAPOMENA: Izložba &bdquo;Hvatači snova&ldquo; / Presjek suvremene umjetničke marginalne &ndash; autsajderske i art brut scene iz Hrvatske i Srbije moći će se razgledati od petka 30.10. od 11 sati.&nbsp;<strong>Zbog epidemiolo&scaron;kih mjera službenog otvorenja neće biti.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> Izložba &quot;Hvatači snova&quot; obuhvaća presjek suvremene umjetničke marginalne &ndash; autsajderske i&nbsp;<em>art brut</em>&nbsp;scene iz Hrvatske i Srbije i prvi je takav projekt i početak suradnje te specifične likovne zemalja regije Balkana. Nastala je u suradnji s Udruženjem Art Brut Serbia (ABS) koje se od osnutka 2014. godine bavi otkrivanjem novih, &quot;nevidljivih&quot; kreativaca i talenata, te njihovim uključivanjem u dru&scaron;tveni i kulturno-umjetnički život.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na izložbi je predstavljeno dvadeset umjetnika iz Hrvatske i Srbije. Neki od njih već su poznati publici, a neki izlažu prvi put. Zajedničko im je da stvaraju izvan ustaljenih umjetničkih okvira, da kr&scaron;e uvriježene norme &ndash; kako u formi tako i u sadržaju, da često nemaju formalno likovno obrazovanje, ali zato imaju snažan poriv za izražavanjem. Njihova zapanjujuća, čudnovata i ma&scaron;tovita djela odvode nas u neke druge svjetove, ponekad mračne i fantazmagorične. Radovi nastaju u različitim medijima, od crteža i kolaža do videa.</p> <p> Autsajderi koje upoznajemo na izložbi &quot;Hvatači snova&quot; relativno rijetko imaju priliku izlagati, osobito na poziv, pa se stoga većinom snalaze sami i djeluju na&nbsp;<em>underground</em>&nbsp;sceni. Istodobno postoji interes publike za njihovom umjetno&scaron;ću i stoga je ova izložba važna kako za same umjetnike, tako i za raznovrsnost na umjetničkoj sceni općenito.</p> <p> Svi srpski umjetnici na izložbi članovi su Udruženja Art Brut Srbia koje je prije &scaron;est godina pokrenuo Goran Stojčetović, i sam pripadnik marginalne scene.</p> <p> Iz Udruženja ABS izlažu: Jasna Damnjanović, Bojan Đorđević Omča, Marjan Đarmati, Katie Woznicki, Dragan Stanimirović, Danilo Spasović Denke, Jo&scaron;kin &Scaron;iljan, Radovan Popović i Goran Stojčetović</p> <p> Hrvatskih autsajdera na izložbi je jedanaest: Kre&scaron;imir Hlup, Božidar &Scaron;tef Golub, Gojislav Kalapač Goja, Margareta Vidmar i Exos Lucius Ido, Simon Petkovich, Dubravko Sertić, Nenad Burcar, Darko Brajković, Petar Brajković, Elvis Berton i Ivan &Scaron;valj.</p> <p> Izložbom &quot;Hvatači snova&quot; želimo pokazati raznolikost umjetničkog izričaja marginalnih umjetnika i istaknuti važnost njezinog postojanja na suvremenoj umjetničkoj sceni.</p> <p> &nbsp;</p>