Dugiš - otok u rijeci vremena

<p> <img alt="" src="/files/images/2023/dugis1.jpg" style="width: 450px; height: 300px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e na poveznici:&nbsp;<a href="https://www.unist.hr/studenti/kultura-i-umjetnost/u-sveucilisnoj-galeriji-otvorena-izlozba-dugis-otok-u-rijeci-vremenair" rel="nofollow noopener noreferrer" style="color: rgb(0, 90, 149); text-decoration-line: none; cursor: pointer; font-family: arial, sans-serif; font-size: 10.6667px;" target="_blank">https://www.unist.hr/studenti/kultura-i-umjetnost/u-sveucilisnoj-galeriji-otvorena-izlozba-dugis-otok-u-rijeci-vremenair</a></p>

1903. u Hrvatskoj

<div> U Muzeju Brdovec, Ibit će u srijedu, 5. 4. 2023. u 12 sati otvorenje izložbe &bdquo;<strong>1903. u Hrvatskoj&ldquo;</strong> . Izložba je rezultat suradnje 12 hrvatskih muzeja:</div> <div> Muzej Brdovec, Muzeji grada Karlovca, Samoborski muzej, Gradski muzej Bjelovar, Gradski muzej Križevci, Muzej grada Iloka, Muzej seljačkih buna, Muzej grada Koprivnice, Gradski muzej Sisak, Gradski muzej Vinkovci, Gradski muzej Varaždin,&nbsp;</div> <div> Muzej Ivanić-Grada, Muzej Grada Crikvenice.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="/files/images/2023/Brdovec_1903-deplijan-final.pdf"><strong>Deplijan</strong></a></div>

Neustrašive žene: 100 žena koje su promijenile Hrvatsku / Đakovčanka: Zora Barlović – Vuksan

<div> Grupna izložba ilustracija &quot;<strong>Neustra&scaron;ive žene</strong>&quot; bit će svečano otvorena u srijedu 5. travnja 2023. s početkom u 19 sati u Muzeju Đakov&scaron;tine u Đakovu. Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja &Scaron;vec &Scaron;panjol. Izložbu će otvoriti ravnateljica Muzeja Đakov&scaron;tine Marina Božić.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Putujuća grupna izložba &quot;Neustra&scaron;ive žene&quot; temelji se na knjigama &quot;Priče o neustra&scaron;ivim hrvatskim ženama&quot; (2019.) autorice Tatjane Barat i &quot;Ikone: neustra&scaron;ive žene koje su promijenile Hrvatsku&quot; (2020.) autorice Rosie Kugli u izdanju Naklade Iris Illyrica urednice Ivane Glava&scaron; Bakija. Izložba objedinjuje ukupno 100 ilustracija značajnih žena iz hrvatske povijesti i sada&scaron;njosti koje su ilustrirale 23 hrvatske ilustratorice. Riječ je o istovremeno likovnoj i književnoj priči s naglaskom na edukativni karakter cjelokupnog projekta.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na inicijativu vlasnice i glavne urednice izdavačke kuće Iris Illyrica Ivane Glava&scaron; Bakija ilustracije iz knjiga pretočene su u putujuću izložbu ilustracija pod nazivom &quot;Neustra&scaron;ive žene&quot;. Organizatorica izložbe je kustosica, povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja &Scaron;vec &Scaron;panjol koja je zajedno s ilustratoricom Željkom Mezić i urednica pratećeg kataloga izložbe. Izložba istovremeno ukazuje na značajne žene iz hrvatske pro&scaron;losti i sada&scaron;njosti dok u fokus stavlja i često (posve neopravdano) nedovoljno valoriziran medij ilustracije i to prezentirajući djela 23 poznate hrvatske ilustratorice.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na izložbi će posjetitelji moći razgledati čak 100 ilustracija značajnih žena iz hrvatske pro&scaron;losti i sada&scaron;njosti koje su ilustrirale poznate hrvatske ilustratorice: Nina Iris Be&scaron;lić, Vanda Čižmek, Sonja Ga&scaron;perov, Ivana Gulja&scaron;ević Kuman, Marsela Hajdinjak, Branka Holingsworth Nara, Mirela Ivanković Bielen, Helena Janečić, Marijana Jelić, Irena Jukić Pranjić, Ana Kadoić, Helena Klakočar, Lana Ključarić, Hana Lukas Midžić, Željka Mezić, Margareta Per&scaron;ić, Andrea Petrlik Huseinović, Sanja Pribić, Nata&scaron;a Ra&scaron;ović Bodi&scaron;, Sanja Re&scaron;ček Ramljak, Irena Sophia, Sanja &Scaron;antak i Manuela Vladić Ma&scaron;truko.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>ZNAČAJNE ŽENE IZ ĐAKOVA I OKOLICE ZASTUPLJENE NA IZLOŽBI &quot;NEUSTRA&Scaron;IVE ŽENE&quot;</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Poznata hrvatska dramska glumica i redateljica Zora Barlović &ndash; Vuksan rođena je 1887. u Đakovu. &Scaron;kolovala se na Ženskom liceju u Zagrebu, pohađala tečaj glasovira u Glazbenoj &scaron;koli Hrvatskog zemaljskog glazbenog zavoda te se umjetnički usavr&scaron;avala u Beču, Berlinu i Parizu. Živjela je u vrijeme kada se redateljstvo smatralo mu&scaron;kim poslom. Zora je bila prva hrvatska profesionalna kazali&scaron;na redateljica. Umjetnički vijek provela je u osječkom Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu. Odigrala je vi&scaron;e od stotinu uloga i režirala pedesetak predstava unoseći moderne europske standarde u hrvatsko kazali&scaron;te. Autorica ilustracije je Ana Kadoić.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Katarina Matanović rođena je 1913. u mjestu Vuka u blizini Đakov&scaron;tine. Pohađala je i zavr&scaron;ila Pilotsku &scaron;kolu u Zagrebu, a zvanje diplomirane pilotkinje dobila je nakon pilotskog ispita 1936. godine. Time je postala prva hrvatska pilotkinja. Na aeromitingu u Zemunu 1938. godine skakala je s padobranom i time postala prva žena koja je skočila padobranom u Hrvatskoj, ali i ovom dijelu Europe. Autorica ilustracije je Helena Klakočar.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vi&scaron;e na poveznici:</div> <div> <a href="http://Facebook stranica projekta: https://www.facebook.com/neustrasivezene">Facebook stranica projekta: https://www.facebook.com/neustrasivezene</a></div>

Selma Hafizović / Reproduction

<p> Nakon Londona, New Yorka, Philadelphije, Stuttgarta, Ljubljane i Dubrovnika umjetnica <strong>Selma Hafizović</strong> zagrebačkoj javnosti svojim se radovima prvi put predstavlja od 4. do 30. travnja u Galeriji Josip Račić.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;<strong>Reproduction</strong>&ldquo;, u kustoskoj koncepciji povjesničarke umjetnosti Romine Peritz, koja je u suradnji s Brankom Franceschijem ravnateljem Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i autorica likovnog postava, predstavlja devet recentnih ulja na platnu iz istoimene umjetničine serije.&nbsp;Za sliku &bdquo;Zec&ldquo;, u kojoj se bavi sjećanjima i djetinjstvom kao i očekivanjima od vlastitog tijela, Selmu Hafizović inspirirale su knjige za djecu, a sliku &bdquo;Ruža&ldquo;, koja se motivima ružičastog cvijeća na neutralnoj pozadini jedina stilski izdvaja iz ove serije, posvetila je američkom slikaru, grafičaru i crtaču Philipu Gustonu, jednom od svojih umjetničkih uzora. Intenzivnim koloritom i energičnim potezima umjetnica je na slici &bdquo;Par&ldquo; obrisima isprepletenih tijela dočarala strastven trenutak ljubavnika, a u radu &bdquo;Tootsie Roll&ldquo; na duhovit je način obradila temu reprodukcije kroz mu&scaron;ko tijelo koje lebdi u svemiru u kojem oko njega plutaju gigantski spermatozoidi.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &bdquo;Moja je namjera od početka prisvojiti likovni jezik na način koji mi pruža kontinuirano zadovoljstvo. Željela sam da moj gledatelj bude u stanju kognitivne disonance&ldquo;. &bdquo;Sve vje&scaron;tine koje ne uspijevam imati u životu, posjedujem u slikarstvu. Treba imati viziju, ali ne držati je se, treba imati strah ali ga savladati i onda nakon svega treba imati svijest da zapravo ne zna&scaron; ni&scaron;ta o slikarstvu&ldquo;, istaknula je Selma Hafizović.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Umjetnica rođena 1979. u Mostaru, odrasla je u Južnoj Kalifornijii, a živi i radi na relaciji New York - Dubrovnik. Studirala je na&nbsp;<em>School of Visual Arts</em>&nbsp;u New Yorku, a poslijediplomski studij zavr&scaron;ila na&nbsp;<em>Goldsmiths University of London.</em>&nbsp;Dosad je izlagala na 11 samostalnih i 11 skupnih izložbi. Poznati su i njezini kustoski projekti<em>&nbsp;Gatara</em>&nbsp;na Dubrovačkim ljetnim igrama 2021.&nbsp; i&nbsp;<em>Get Out of My Star</em>&nbsp;Chart (Izađi iz moje zvjezdane karte) u Muzeju Nikola Tesla, u Zagrebu 2020.</p> <p> <br /> Izložbu u Galeriji Josip Račić prati dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s tekstom Romine Peritz koji je grafički oblikovala dizajnerica Ana Zubić.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Budućnosti / Zbirka kao glagol

<div> U Muzeju suvremene umjetnosti bit će 4. travnja 2023. u 20 sati otvorenje izložbe <strong>Budućnosti / Zbirka kao glagol</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dva glavna pogleda na budućnost nerijetko se isključuju: prvi se temelji na progresivnom napretku i rastu, dok drugi taj napredak i rast vidi kao prijetnju planetu i svim živim bićima. Umjesto očaja koji prati razne distopijske vizije budućnosti i koji je vi&scaron;e-manje opravdan, izložba nastoji osvijestiti važnost na&scaron;e aktivne uloge u spa&scaron;avanju vlastite budućnosti. Izložba &bdquo;Budućnosti&ldquo; postavlja se u auli i na prvom katu muzeja, koji su za njezine potrebe prostorno i arhitektonski reorganizirani. S ovom izložbom predstavlja se i novi, otvoreni prostor muzeja, kojim sada omogućuje da se posjetitelj odmah s ulaza susretne s remek djelima iz muzejskog fundusa. (<a href="http://www.msu.hr/dogadanja/izlozba-buducnosti-the-futures/1154/hr.html">&hellip;vi&scaron;e</a>)</div>

Maja Smrekar, Jonas Jørgensen: !brute_force: Soft Resillience (2022)

<div> Izložba <strong>Maja Smrekar, Jonas J&oslash;rgensen: !brute_force: Soft Resillience (2022)</strong> bit će otvorena 4. travnja 2023. u 19 sati u Muzeju suvremene umjetnosti.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Projekt !brute_force je kontinuirana istraživačka platforma koja propituje na koje načine umjetna inteligencija strukturira na&scaron;u stvarnost te na taj način zapravo uspostavlja i vladavinu nad njom. Projekt koji je 2019. godine započela Maja Smrekar naslanja se na pretpostavku da ljudi i ne-ljudi vi&scaron;e ne djeluju unutar dualističkog okvira, nego se izjednačuju unutar globalne infrastrukture trži&scaron;ne ekonomije i tehnokapitalističkog pretvaranja života u robu. Projekt !brute_force pro&scaron;iruje pitanje jesmo li u opasnosti od gubitka kontrole u korist umjetne inteigencije i strojeva pitanjem o na&scaron;em gubitku kontrole nad modelima same stvarnosti. (<a href="http://www.msu.hr/dogadanja/maja-smrekar-jonas-jorgensen-!brute_force-soft-resillience-%282022%29/1163/en.html">&hellip;vi&scaron;e</a>)</div>

Izložba radova pristigla na natječaj povodom Dana Zadarske županije 2023.

<p> Radovi pristigli na <strong>natječaj povodom Dana Zadarske županije 2023. godine</strong> Pedago&scaron;ka služba Narodnog muzeja Zadar prezentira ih na izložbi koju će se moći pogledati od&nbsp;3. travnja do 24. travnja 2023. godine u Edukativnoj dvorani Kneževe palače<strong>.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Na natječaju su sudjelovala djeca u dječjim vrtićima te učenici osnovnih i srednjih &scaron;kola s područja Zadarske županije, a kreirali su radove na temu <em>&scaron;iroj okolini nepoznate i manje poznate prirodne i kulturne karakteristike Zadarske županije.</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> Ulaz je slobodan za sve posjetitelje.</p> <p> &nbsp;</p>

Nafta u Moslavini

<p> U Muzeju Ivanić-Grada, 31. ožujka 2023. u 18 sati bit će otvorenje izložbe &quot;<strong>Nafta u Moslavini</strong>&quot;.</p> <p> &nbsp;</p> <div> U Moslavini, prerada nafte intenzivnije započinje sredinom 19. stoljeća. Danas Moslavinu smatramo kolijevkom nafte.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Moslavina je, &scaron;to se tiče istraživanja, eksploatacije i proizvodnje nafte i plina, jedna od najstarijih naftnih regija u Hrvatskoj, ali i svijetu. Navedene djelatnosti prisutne su na ovom području vi&scaron;e od 150 godina.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Najprije se počela eksploatirati nafta, već u 19.st., a ne&scaron;to kasnije i plin. Nagli razvoj naftne industrije započinje, međutim, tek nakon 2.svjetskog rata, a naročito poslije osnutka INA-Naftaplina.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Danas, iako su neka od prvobitnih polja iskori&scaron;tena i zatvorena, a zalihe nafte se smanjuju, uloga koju su nafta i plin odigrali u gospodarskom i socijalnom razvoju Moslavine je nezamjenjiva.</div> <div> &nbsp;</div>

Andreja Živko / Boje u pokretu

<div> Muzej Grada Đurđevca u pripremi je izložbe Andreje Živko pod nazivom &bdquo;Boje u pokretu&ldquo;. Andreja Živko u svom radu pretvara svoj doživljaj stvarnosti kroz kombinirane tehnike, akrila i flomastera, u sklad boje i oblika, slikanja i crtanja, na različitim formatima gdje se sve međusobno stapa u igri jarkih boja, kompozicija i oblika koji su figurativni.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Andreja Živko rođena je 25. srpnja 1977. u Koprivnici, a živi u Đurđevcu. Osnovnu &scaron;kolu i gimnaziju zavr&scaron;ila je u Đurđevcu pa potom diplomirala na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu, smjer Pred&scaron;kolski odgoj. Nakon 15 godina rada u vrtiću posvetila se slikarstvu. Diplomirala je na temu dječjeg likovnog izražavanja, a daljnje likovno obrazovanje nastavlja na Učili&scaron;tu za likovno obrazovanje, kreativnost i dizajn &laquo;Studio Tanay&raquo; u Zagrebu. Andreju jako zanima dječje likovno izražavanje, a ilustracija je smjer u kojem radi najvi&scaron;e. Ilustrirala je mnoge slikovnice od kojih je svakako potrebno istaknuti: Ksenija Ku&scaron;ec: Janko i stroj za vrijeme, Silvija &Scaron;esto: Željko i tri rode, Darko Pero Pernjak i Josip Petrlić Pjer: Bilogorske zgode, Ana Đokić: Pjesma za Kasuma, Željka Horvat-Vukelja: Magdalenina knjižnica na kotačima, Silvija &Scaron;esto: Andrejin &scaron;tafelaj i Silvija &Scaron;esto: O devama i velikom srcu Đurđevca. Otvorenje izložbe je u petak, 31. ožujka 2023. s početkom u 19 sati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložbu Andreje Živko možete razgledati u prostoru Muzeja Grada Đurđevca od 31. ožujka do 30. travnja 2023.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="https://djurdjevac.hr/najave/samostalna-izlozba-andreje-zivko-boje-u-pokretu/">Izvor</a></div>

Klub čitatelja vlastite prošlosti / U Požegi na Orljavi, svi su veseli

<p> <img alt="" src="/files/images/2023/Orljava.jpg" style="width: 450px; height: 318px;" /></p>