Zvonimira Karavida / Staklene periske

<p> U namjeri senzibiliziranja javnosti o izumiranju mediteranskog endemskog &scaron;koljka&scaron;a plemenite periske, zadarska kiparica Zvonimira Karavida i Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučili&scaron;ta u Zadru do&scaron;li su na ideju da spoje umjetnost i znanost u vidu izložbe staklenih skulptura s motivom periske u sklopu koje će se održali predavanje na temu izazova s kojima se ta vrsta trenutno suočava u Mediteranu, a to je njezin nestanak.</p> <p> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Otvorenje izložbe Zvonimire Karavide &bdquo;Staklene periske&ldquo; i predavanje &bdquo;Plemenita periska: pro&scaron;lost, sada&scaron;njost...&ldquo; dr. sc. Brune Petani održati će se u četvrtak, 1. listopada 2020. u 12,00 sati u maloj izložbenoj dvorani Muzeja antičkog stakla u Zadru. Izložba će se moći pogledati do 15. listopada 2020.</p> <p> Zvonimira Karavida, diplomirana kiparica, rođena je 1991. godine u Zadru. Zavr&scaron;ila je smjer Kiparstvo u klasi Mladena Mikulina na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Rijeci 2016. godine. Diplomski rad uz mentorstvo prof. Antona Vrlića izradila je u Muzeju antičkog stakla u Zadru. Sudjelovala je na nekoliko grupnih izložbi.</p> <p> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Živi i radi u Zadru. Aktivno se bavi kiparstvom, a svoj izraz je prona&scaron;la u staklu. Njezini se radovi mogu naći u privatnim kolekcijama.</p> <p> Autorica izložbe o svom radu kaže: &bdquo;O umjetnicima stakla često se govori kako oblikuju svjetlost. Ta sposobnost upijanja i odbijanja trenutne svjetlosti nadovezala se na moj interes prema prirodi. Gledajući staklenu skulpturu, ona upija na&scaron;e odraze i tako ukazuje na na&scaron;u odgovornost i odnos prema prirodi.</p> <p> Odrastajući uz more, život u njemu i oko njega nametnuo mi se kao nepresu&scaron;an izvor inspiracije. Motiv periske privukao me zbog njezine monumentalnosti i osjetljivosti. Na žalost, danas smo svjedoci njezinog masovnog izumiranja.</p> <p> Kao dru&scaron;tvo koje živi od mora, trebamo se svi skupa zauzeti za njihovo očuvanje i znam da zajedno svojim primjerom možemo poticati ispravan odnos prema moru i prirodi&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> *U skladu sa smjernicama i preporukama Ministarstva kulture RH i HZJZ-a za sprečavanje i suzbijanje &scaron;irenja bolesti uzrokovane virusom SARS CoV-2 svi zainteresirani posjetitelji trebaju se pridržavati određenih pravila :</p> <ul> <li> Broj sudionika koji mogu nazočiti predavanju i otvorenju izložbe je ograničen&nbsp;&nbsp;&nbsp; (maksimalno 20 osoba)</li> <li> Obavezno no&scaron;enje za&scaron;titne maske u unutarnjim prostorijama Muzeja</li> <li> Obavezna dezinfekcija ruku na ulazu u Muzej</li> </ul> <p> &nbsp;</p>

Riznica dječjeg stvaralaštva - Retrospektivna izložba likovno-pedagoškoga djelovanja Dijane Nazor Čorda – donacija Hrvatskome školskom muzeju

<p> U četvrtak 1. listopada 2020. u 18 sati otvara se izložba <strong>&bdquo;Riznica dječjeg stvarala&scaron;tva - </strong>Retrospektivna izložba likovno-pedago&scaron;koga djelovanja Dijane Nazor Čorda &ndash; donacija Hrvatskome &scaron;kolskom muzeju&ldquo; nastala u organizaciji <strong>Hrvatskoga &scaron;kolskog muzeja</strong>, a realizirana u partnerstvu s <strong>Etnografskim muzejom </strong>iz Zagreba u čijim je prostorima (Trg Mažuranića 14, Zagreb).</p> <p> <br /> Izložbom &bdquo;Riznica dječjega stvarala&scaron;tva&ldquo; predstavit će se iznimni učenički projekti, radovi u&nbsp;različitim tehnikama, suveniri, radovi iz primijenjene umjetnosti i dizajna, kao i digitalna i&nbsp;fotodokumentacija. Izložba je donacija odabranih radova Hrvatskome &scaron;kolskom muzeju&nbsp;dobitnice dviju državnih nagrada (Godi&scaron;nje državne &bdquo;Nagrade Ivan Filipović&ldquo;, 2012. i&nbsp;odlikovanja Reda Danice hrvatske s likom Antuna Radića, 2013.) za osobite zasluge u&nbsp;prosvjeti Dijane Nazor Čorda. Na izložbi će biti predstavljeno autoričino likovno-pedago&scaron;ko&nbsp;djelovanje i projekti iz odgojno-obrazovnih ustanova te domaćih i međunarodnih festivala.&nbsp;Vjerujemo da će ova vrijedna izložba biti poticaj i inspiracija svim učenicima i studentima,&nbsp;budućim učiteljima likovne kulture, odgojiteljima, nastavnicima i umjetnicima, ali i kao<br /> dragocjen primjer rada i čuvanja kulturne ba&scaron;tine građanima grada Zagreba.</p> <p> <br /> Zgrada <strong>Hrvatskoga učiteljskog doma </strong>u kojoj se nalazi Hrvatski &scaron;kolski muzej te&scaron;ko je stradala&nbsp;u potresu i do daljnjega je zatvorena za sve posjetitelje. Na&scaron;e izložbe i ostale programe&nbsp;ostvarujemo, kao i u ovome hvalevrijednom primjeru, u suradnji s ostalim zagrebačkim&nbsp;muzejima, odgojno-obrazovnim ustanovama i drugim institucijama. Pratite na&scaron; rad na:&nbsp;<a href="http://www.hsmuzej.hr; https://blog.hsmuzej.hr/">www.hsmuzej.hr; https://blog.hsmuzej.hr/</a><br /> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt za medije:</strong><br /> mr. Marijana Bračić, prof.<br /> voditeljica marketinga<br /> HRVATSKI &Scaron;KOLSKI MUZEJ<br /> Trg Republike Hrvatske 4, Zagreb<br /> Mob: +385 91 44 22 029</p> <p> &nbsp;</p>

Hrane nije bilo… Zbrinjavanje djece cresko-lošinjskog otočja u sjevernu Hrvatsku krajem Prvog svjetskog rata

<p> U Galeriji Fritzi Lo&scaron;injskog muzeja od četvrtka 1. listopada 2020. godine bit će postavljena studijska izložba <strong>Hrane nije bilo&hellip; Zbrinjavanje djece cresko-lo&scaron;injskog otočja u sjevernu Hrvatsku krajem Prvog svjetskog rata</strong> autorice Marijane Dlačić.</p> <p> Izložba je posvećena javnosti slabo poznatoj akciji koja se odvijala krajem i neposredno nakon Prvog svjetskog rata, dugotrajnog i iscrpljujućeg rata čije će posljedice osjetiti i civilno stanovni&scaron;tvo izvan ratnih zona. S jedne je strane gospodarska proizvodnja bila usmjerena na vojne potrebe, a s druge su strane ratne operacije dovele do poremećaja u trgovini i u opskrbi stanovni&scaron;tva. Teret prehrane stanovni&scaron;tva u velikoj je mjeri bio orijentiran na lokalnu poljoprivrednu proizvodnju koja ni u mirnodopskom razdoblju nije bila dostatna, a tim se otežanim okolnostima u ljeto 1917. godine pridružila su&scaron;a koja je uzrokovala veliku glad u Istri, Dalmaciji i Hercegovini. Stoga je pokrenuta akcija spa&scaron;avanja djece od gladi kojom je rukovodio odbor u Zagrebu, a u Istri, pod koju je spadalo i cresko-lo&scaron;injsko otočje, ulogu koordinatora imala je Družba sv. Ćirila i Metoda. Djeca &scaron;kolske dobi privremeno su udomljavana kod obitelji koje su se dobrovoljno javile za primanje djece, a iz Istre su uglavnom smje&scaron;tana na područje Podravine i zapadne Slavonije. Ne postoje točni podaci koliko je djece poslano, no prema jednom je izvoru iz kotara Lo&scaron;inj, koji je obuhvaćao i otok Cres te susjedne otočiće, na prehranu oti&scaron;lo čak 555 djece. Prvi svjetski rat je zavr&scaron;io u studenom 1918. godine, no zbog talijanske okupacije istočne jadranske obale povrat djece nije odmah organiziran nego se pričekalo da se urede granice između Italije i Kraljevine SHS. Sporazum između dviju država potpisan je tek u studenom 1920. godine, a akcija zbrinjavanja djece službeno je zavr&scaron;ila u veljači 1921. godine do kada je bilo predviđeno da se sva djeca vrate kućama. Ipak, mnoga su i tada ostala u sjevernoj Hrvatskoj &ndash; neka su ostala na &scaron;kolovanju, a neku su posvojili udomitelji.</p> <p> Izložbom se obilježava 100 godina od svr&scaron;etka ove nedovoljno poznate akcije, a ujedno je poziv svima koji imaju saznanja ili su od svojih predaka čuli ne&scaron;to o ovim događajima da se jave Lo&scaron;injskom muzeju.</p> <p> S obzirom na trenutne epidemiolo&scaron;ke mjere, službenog otvorenja neće biti nego će na dan otvorenja posjetitelji moći razgledati izložbu od 18 do 20 sati. Izložba će biti otvorena do 5. prosinca 2020. Radno vrijeme je do 1. studenog od utorka do petka od 10 do 13 te od 18 do 20 sati, subotom od 10 do 13 sati (ponedjeljkom i nedjeljom zatvoreno). Od 2. studenog radno vrijeme je od utorka do petka od 10 do 13 te od 17 do 19 sati, subotom od 10 do 13 sati (ponedjeljkom i nedjeljom zatvoreno).</p> <p> Molimo posjetitelje da prilikom posjeta muzeju po&scaron;tuju važeće epidemiolo&scaron;ke mjere te da ponesu za&scaron;titne maske.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:</strong></p> <p> Marijana Dlačić, kustosica</p> <p> Vladimira Gortana 35,</p> <p> 51550 Mali Lo&scaron;inj</p> <p> &nbsp;Tel: 051/322-614</p> <p> Mob: 098 9047 425</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Jelena Blagović / Nove samoće

<p> Izložba <strong>Jelene Blagović</strong> pod nazivom <strong>&bdquo;Nove samoće&ldquo; </strong>otvara se u četvrtak, 1. listopada 2020. kao međuinstitucionalna suradnja između <strong>Muzeja za umjetnost i obrt, Zagreb</strong> i <strong>Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> U petak 2. listopada 2020. u 19 sati održati će se <strong><em>Artist talk</em></strong> u postavu izložbe sa umjetnicom i kustosicama.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Serija od 12 fotografskih radova kroz arhetipski prizor majke s djetetom, problematizira temu <strong>majčinstva</strong>, pružajući intimni pogled na različite strahove, sumnje i samopropitivanja s kojima se <strong>autorica i njezine bliske prijateljice </strong>suočavaju u razdoblju života u kojem planiraju postati majke, ili to već jesu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Iz Izjave od radu <strong>Jelene Blagović</strong>:<br /> &bdquo;Zajedničko svim portretiranim ženama su različite nijanse straha, sveprožimajućeg novog osjećaja odgovornosti i zebnje od gubitka dijela sebe - gubitka mentalne i fizičke slobode (...)<br /> Samoća, koju većina žena nauči cijeniti i u njoj uživati tek u odrasloj dobi, s majčinstvom se nepovratno mijenja. Upravo to stanje između uloga, osvje&scaron;tavanje da se rođenjem djeteta i žena iznova formira kao individua, prikazano je kroz ove inscenirane portrete, koji vizualiziraju trenutak odsutnosti i izmijenjene, nove vrste samoće, s kojom se svaka od portretiranih žena suočava. Najče&scaron;će unutar vlastitog doma i sama sa sobom.&quot;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Iz teksta u katalogu kustosice izložbe <strong>Ive Prosoli</strong>:</p> <p> &ldquo;Radovi iz serije <em>Nove samoće</em> ne predstavljaju uistinu niz pojedinačnih portreta različitih žena u njihovim roditeljskim situacijama,&nbsp; jer da je tome tako, oni bi izgledali posve drugačije, zna to svatko tko se zatekao u domu u kojem žive mala djeca. Ovi su radovi u najpo&scaron;tenijem smislu portreti stanja i očekivanja (buduće) majke, u potpunosti van dru&scaron;tvenog konstrukta, sasvim intimni i stvarni (&hellip;)&rdquo;<br /> &ldquo;Isprint fotografija na &scaron;perploče ne samo da dodatno priziva stare majstore zbog sfumatoznog dojma, on pojačava značenjski autoričinu namjeru. Kroz otisak fotografije drvo se probija sa svim svojim nepravilnostima, godovima, gre&scaron;kama nastalim pri obradi ploče; svi ti elementi se zajedno s fotografijom spajaju u jednu sliku: nesavr&scaron;enu i lijepu (&hellip;)&rdquo;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Likovni postav izložbe</strong>, uz autoricu, potpisuju <strong>Iva Prosoli</strong> i <strong>Valentina Rado&scaron;.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O&nbsp; autorici:</strong></p> <p> Jelena Blagović rođena je 1983. godine u Zagrebu u Republici Hrvatskoj.</p> <p> Zavr&scaron;ila je studij fotografije na Istituto Superiore di Fotografia e Arti Visive u Padovi u Italiji. &Scaron;kolovanje nastavlja na University of Westminster u Engleskoj, gdje nakon zavr&scaron;enog preddiplomskog i diplomskog studija umjetničke fotografije i teorije fotografije stječe diplomu magistra umjetnosti.</p> <p> Zaposlena je u zvanju docentice na Akademiji dramske umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Zagrebu na Katedri za fotografiju Odsjeka snimanja, voditeljica je ADU Galerije f8 i stalni sudski tumač za fotografiju i intelektualno vlasni&scaron;tvo.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izlagala je na 15 samostalnih i brojnim skupnim izložbama u zemlji i svijetu, te je dobitnica mnogih nagrada i priznanja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:</strong></p> <p> Jelena Blagović, autorica - 091 254 5640 / jelena.blagovic@adu.hr</p> <p> Iva Prosoli, kustosica MUO - 091 5858 090 / <a href="mailto:ivaprosoli@gmail.com">ivaprosoli@gmail.com</a></p> <p> Valentina Rado&scaron;, kustosica MLU &ndash; 091 &ndash; 522 14 16 / valentina.rados@mlu.com</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>