izložba
Napoleonova cesta u Dalmaciji – doprinos francuske uprave u razvoju cestogradnje u Dalmaciji početkom 19. stoljeća
Dubrovački muzeji
MJESTO
<p>
U organizaciji Dubrovačkih muzeja i Državnog arhiva u Zadru, u srijedu 5. svibnja 2021. u 19:00 sati u Kneževu dvoru otvorit će se izložba „Napoleonova cesta u Dalmaciji – doprinos francuske uprave u razvoju cestogradnje u Dalmaciji početkom 19. stoljeća.“ Izložba prikazuje kako je francuska uprava na čelu s generalom Marmontom u Dalmaciji inicirala i realizirala izgradnju određenih dionica tzv. „Napoleonove ceste“ koja je trebala prolaziti cijelom dužinom Ilirskih pokrajina, od Ljubljane do Dubrovnika i dalje prema jugu. Segmenti koji su izgrađeni za vrijeme francuske uprave danas su dio graditeljske baštine Republike Hrvatske.</p>
<p>
</p>
<p>
Na izložbi će biti prikazano različito arhivsko gradivo vezano uz gradnju cesta: karte, planovi, nacrti, spisi i fotografski materijal. Najveći dio vrijednih izložaka su iz fondova i zbirki Državnog arhiva u Zadru, a korišteni su i materijali iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Hrvatskog državnog arhiva, Muzeja grada Šibenika, Muzeja „Pays du Châtillonnais“ i Franjevačkog samostana na Visovcu. Izložba je prvotno bila postavljena u Francuskom institutu u Zagrebu i u Državnom arhivu u Zadru 2019. godine. Autori izložbe su viši arhivist Denis Martinović i arhivistica Karolina Ražov iz Državnog arhiva u Zadru.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba ostaje otvorena do 6. lipnja 2021.</p>
<p>
</p>
<p>
Izvor: <a href="https://www.dazd.hr/hr/izlozba/izlozba-napoleonova-cesta-u-dalmaciji-doprinos-francuske-uprave-u-razvoju-cestogradnje-u-dalmaciji-pocetkom-19-stoljeca/19"><span style="color:#009ee3;">dazd.hr</span></a></p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Knežev dvor, Dubrrovnik
Knežev dvor, Dubrrovnik
VRIJEME
05.05.2021. / 06.06.2021.
izložba
Karas pod upitnikom: izložba povodom obilježavanja 200. obljetnice rođenja Vjekoslava Karasa
Gradski muzej Karlovac
MJESTO
<p>
</p>
<p>
U Galeriji Vjekoslav Karas otvaramo pravu izložbenu poslasticu „Karas pod upitnikom: izložba povodom obilježavanja 200. obljetnice rođenja Vjekoslava Karasa“. Publika će na dan otvorenja, u srijedu, 5. svibnja od 13:00 do 19 sati moći besplatno razgledati izložbu uz pridržavanje važećih epidemioloških mjera.<br />
</p>
<p>
Vjekoslav Karas poznat je kao prvi ilirski slikar i prvi hrvatski školovani slikar. Zahvaljujući karlovačkim i zagrebačkim ilircima i mecenama 19. stoljeća Karas se školovao u Italiji. Slikarstvo je učio u Firenzi i Rimu u ateljeima poznatih talijanskih slikara, u muzejima, galerijama i na Akademiji. Slikao je građanske portrete te likove i žanr-prizore iz pučkog života i prošlosti, a slike uglavnom nije potpisivao.<br />
</p>
<p>
Gradski muzej Karlovac posjeduje 9 Karasovih slika od kojih je 6 konzervatorsko-laboratorijski istraženo u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu tijekom 2018. i 2019. godine. Izložbom se predstavljaju rezultati do sada provedenih istraživanja.<br />
<br />
Austrijski slikar Carl Mayer nazvao ga je „svojim svojeglavim Hrvatom“, poznate su priče o njegovim financijskim poteškoćama, neuzvraćenoj ljubavi prema gospođici Candidi i skončanju u vodama karlovačke Korane. No ono po čemu Vjekoslava Karasa valja pamtiti jest njegovo majstorstvo i djela po kojima se hrvatsko slikarstvo 19. stoljeća prepoznaje u cijelom svijetu.<br />
<br />
Na izložbi će biti prezentirano djelo „Madona s Djetetom koje spava“ koju je naslikao sa samo sedamnaest godina, netom prije no što je krenuo na školovanje u Italiju. Kompozicija „Majka izlaže Mojsija na obali rijeke Nil“ svojom veličinom zadavala je probleme i Karasu i njegovim dobrotvorima, a posjetitelji će na izložbi, osim originalnog platna, moći vidjeti i novootkriveni podslik.<br />
<br />
Neosporni značaj slike „Portret gđe Karas“ posjetitelji će otkriti kad primijete slikarov potpis, upravo je taj portret nositelj jedinog poznatog Karasova potpisa u Hrvatskoj.<br />
<br />
U želji da se povodom 200. obljetnice Karasova rođenja naglasi neprocjenjiva vrijednost osobnosti i opusa Vjekoslava Karasa posjetitelji će na izložbi moći vidjeti i dva Karasova antologijska djela: sliku „Rimljanka s mandolinom“, po kojoj je hrvatsko slikarstvo 19. st. međunarodno prepoznato i reprezentativni portret ilirca Stjepka Ljuboja Lopašića.<br />
<br />
Izložba pruža priliku da se na jednom mjestu sagledaju i zagonetni odjeci Karasove najpopularnije kompozicije „Vila nadahnjuje jednog barda junačkim narodnim pjesmama“, a čija se reprodukcija i danas nalazi na svečanom zastoru Hrvatskog narodnog kazališta.<br />
</p>
<p>
Suradnjom s Hrvatskim restauratorskim zavodom i ljubaznošću Hrvatskog povijesnog muzeja, Tiflološkog muzeja, Zbirke Kovačić – Mihočinec iz Zagreba, Župnog ureda Vivodine i privatnih kolekcionara, Gradski muzej Karlovac je karlovačkoj publici povodom Karasova 200. rođendana priredio izložbu koja se ne propušta.<br />
<br />
Izložbu prati katalog s tekstovima kustosice izložbe Antonije Škrtić i više konzervatorice povjesničarke umjetnosti Nene Meter Kiseljak te radni listić za srednjoškolce priređen u suradnji s profesoricom povijesti umjetnosti Natašom Pavlović iz Gimnazije Karlovac.<br />
<br />
Koautor likovnog postava i autor vizualnog identiteta izložbe i publikacija je dizajner Saša Stubičar, dok je autor atraktivne infografike o Karasovom životu i opusu dizajner Boris Benko.<br />
</p>
<p>
Ostvarenje izložbe omogućili su Grad Karlovac i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.Na izložbi će biti prezentirano djelo „Madona s Djetetom koje spava“ koju je naslikao sa samo sedamnaest godina, netom prije no što je krenuo na školovanje u Italiju. Kompozicija „Majka izlaže Mojsija na obali rijeke Nil“ svojom veličinom zadavala je probleme i Karasu i njegovim dobrotvorima, a posjetitelji će na izložbi, osim originalnog platna, moći vidjeti i novootkriveni podslik.</p>
<p>
Neosporni značaj slike „Portret gđe Karas“ posjetitelji će otkriti kad primijete slikarov potpis, upravo je taj portret nositelj jedinog poznatog Karasova potpisa u Hrvatskoj.</p>
<p>
</p>
<p>
U želji da se povodom 200. obljetnice Karasova rođenja naglasi neprocjenjiva vrijednost osobnosti i opusa Vjekoslava Karasa posjetitelji će na izložbi moći vidjeti i dva Karasova antologijska djela: sliku „Rimljanka s mandolinom“, po kojoj je hrvatsko slikarstvo 19. st. međunarodno prepoznato i reprezentativni portret ilirca Stjepka Ljuboja Lopašića.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba pruža priliku da se na jednom mjestu sagledaju i zagonetni odjeci Karasove najpopularnije kompozicije „Vila nadahnjuje jednog barda junačkim narodnim pjesmama“, a čija se reprodukcija i danas nalazi na svečanom zastoru Hrvatskog narodnog kazališta.</p>
<p>
Izložba je nastala u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom i Hrvatskim povijesnim muzejom, Tiflološkim muzejom, Zbirkom Kovačić – Mihočinec iz Zagreba, Župnim uredom Vivodine i privatnim kolekcionarima povodom Karasova 200. rođendana.</p>
<p>
Izložbu prati katalog s tekstovima kustosice izložbe Antonije Škrtić i više konzervatorice povjesničarke umjetnosti Nene Meter Kiseljak te radni listić za srednjoškolce priređen u suradnji s profesoricom povijesti umjetnosti Natašom Pavlović iz Gimnazije Karlovac.</p>
<p>
Koautor likovnog postava i autor vizualnog identiteta izložbe i publikacija je dizajner Saša Stubičar, dok je autor atraktivne infografike o Karasovom životu i opusu dizajner Boris Benko.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba ostaje otvorena do 23. lipnja 2021. godine, a može se razgledati u radno vrijeme Galerije pridržavajući se važećih epidemioloških mjera.</p>
<p>
</p>
Galerija "Vjekoslav Karas", Ljudevita Šestića 3, Karlovac
Galerija "Vjekoslav Karas", Ljudevita Šestića 3, Karlovac
VRIJEME
05.05.2021. / 23.06.2021.
izložba
VICE TOMASOVIĆ: Kvintesencija
Galerija Vladimir Bužančić
MJESTO
<p>
U srijeda, 5. svibnja 2021. godine, u 19 sati u Galeriji <i>Vladimir Bužančić</i> Centra za kulturu Novi Zagreb otvorit će se izložbe Vice Tomasovića <i>Kvintesencija</i>. Izložba se može pogledati do 28. svibnja 2021., ponedjeljkom, utorkom, srijedom i petkom od 10 do 18 sati, četvrtkom i subotom od 10 do 13 sati.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložbom <i>Kvintesencija </i>Galerija <i>Vladimir Bužančić</i> u okviru godišnje programske koncepcije pod nazivom <i>Doktrina pandemije ili seruma istine globalnog Pandaemoniuma</i>, predstavlja mladog splitskog umjetnika Vicu Tomasovića koji svojim umjetničkim djelima i performansima spaja naoko dva nespojiva svijeta: religiju i tehnologiju. S pravom se postavlja pitanje u kojoj je vezi odnos prema Stvoritelju i IT-u? Odgovor pronalazimo u pokori, a upravo tako se zovu Tomasovićevi skulpturalni performansi koje je stvarao od 2015. do 2018. godine: <i>Pokora – Vatra</i>, <i>Pokora – Zemlja</i>, <i>Pokora – Voda</i> i<i> Pokora – Zrak</i>. Umjetnik nas potiče da razmišljamo, ali i da preuzmemo odgovornost zbog našeg podčinjavanja tehnologiji koja prelazi vrijeme i prostor, dok s druge strane tematizira ulogu vjere tj. pokore kao čin kajanja zbog nanesenih nepravdi pojedincu i zajednici.</p>
<p>
</p>
<p>
Tomasović posljednjih godina izvodi performanse samozazidavanja u Varaždinu, Puli, Splitu i Zagrebu čime se simbolički pokorava u ime općeg društva i stavlja u ulogu onih skupina koje su u prošlosti bile podčinjene. Tako u Varaždinu kombinira element vatre i samozazidava se u skučeni prostor od 1 m<sup>2</sup> u središtu bivše sinagoge jer želi istaknuti simboliku vatre koja je nažalost korištena protiv židovske zajednice tijekom Drugog svjetskog rata. U Puli se zatvara u vojni bunker, jer želi poentirati besmisao ratova koji se vode radi geopolitičkih osvajanja, dok u Splitu koristi element vode kao simboliku pretjeranog iskorištavanja Dioklecijanove palače u turističke svrhe pa se „zakopava“ ispod razine mora, pored kanalizacijskog otvora Palače. U Zagrebu se zazidao u ventilacijski otvor Meštrovićevog paviljona kao svojevrsni protest protiv institucija moći.</p>
<p>
</p>
<p>
Na jednom mjestu, u Galeriji Vladimir Bužančić, Tomasović objedinjuje i predstavlja sva četiri elementa i donosi materijalne dokaze odnosno performativne memorabilije sa svojih ranijih samozazidavanja kako bi posjetitelji osjetili snagu cijelog ciklusa Pokore.</p>
<p>
Konačno, kruna cijelog ciklusa odvija se u Galeriji gdje će umjetnik izvesti svojevrsno kripto-umjetničko djelo. Tomasović izvodi videoperformans u prirodnoj veličini gdje se virutalno zazidava u prostor Galerije te tako simbolički povezuje nematerijalnu izvedbu videoinstalacije kao petu Pokoru s božanskim petim elementom, odnosno eterom.</p>
<p>
</p>
<p>
Ovim završnim, virtualnim samozazidavanjem koje predstavlja pokoru kvintesencije, umjetnik se, među ostalim, referira na kibernetički prostor interneta i „suočava se s krivnjom korisnika dark weba do kojeg ne dolazimo običnim internetskim tražilicama; to je kibernetički prostor u kojem se kriptovalutama kupuje, gleda, obavlja i naručuje stvari koje su s onu stranu dobra“, kako je opisala autorica predgovora Suzana Marjanić. Ovim činom umjetnik ističe dolazak postpandemijske ere prepune kvazi-virusa poluistina, a kao rezultat digitalne kulture „infodemije“.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Vice Tomasović</strong> (Split, 1986.) nakon završene opće gimnazije u Omišu, upisuje Umjetničku akademiju Sveučilišta u Splitu, Odsjek za likovnu kulturu i likovnu umjetnost, gdje je diplomirao 2009. Osnivač je i ravnatelj Almissa Open Art festivala suvremene umjetnosti u Omišu. Ravnatelj je Hrvatske udruge likovnih umjetnika u Splitu (HULU Split) i voditelj izložbene djelatnosti u galeriji Salon Galić i u Dioklecijanovim podrumima. Sudjelovao je na velikom broju samostalnih i grupnih izložbi, umjetničkih festivala i manifestacija kao organizator, kustos, izlagač i izvođač. Godine 2014. dobitnik je Posebnog priznanja stručnog žirija 32. salona mladih za rad <i>Ex Nihilo</i>.</p>
<p>
</p>
VRIJEME
05.05.2021. / 28.05.2021.
izložba
Ana Ratković Sobota i Marta Tuta
Gradski muzej Varaždin
MJESTO
<p>
U sklopu suradnje <strong>Gradskog muzeja Varaždin</strong> i <strong>Galerije Zlati ajngel</strong> svoje radove predstavljaju likovne umjetnice <strong>Ana Ratković Sobota</strong> i <strong>Marta Tuta,</strong> na izložbi postavljenoj od 5. do 30. svibnja ove godine. Obje autorice dijele divljenje prema prirodi, koju interpretiraju svaka na sebi svojstven način – Ana kroz slikarstvo izražene teksture i kolorita, a Marta kroz crno-bijele grafizme.</p>
<p>
Kao poetsku poveznicu stvaralaštva dviju umjetnica, likovna kritičarka <strong>Nevenka Šarčević</strong> u predgovoru kataloga istaknula je: <i>U nevidljivom krajoliku, u prirodi, danas nam je možda više nego ikad prije potrebno svjesno tražiti mir i spokoj, doživjeti prisutnost i konačno sklad ponad vreve i grube stvarnosti kojoj je čovjek itekako pridonio misleći da je „ovladao“ i njezinim potencijalima kao izvorom tržišnih resursa,</i> na što u svojim radovima ukazuju i autorice Ana Ratković Sobota i Marta Tuta. </p>
<p>
</p>
<p>
Radovi Marte Tute, u tehnici tuša na papiru, sastoje se od pravokutnih segmenata prepunih crtačkih tekstura, spojenih u jednu veliku cjelinu. Rezultat je osobno, poetično viđenje velebitskoga krajolika, koji autoricu okružuje svakodnevno.</p>
<p>
<strong>Marta Tuta</strong> (Zagreb, 1991.) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Damira Sokića. Provela je mjesec dana u atelijeru u Belgiji na rezidencijalnom programu <i>GloArt</i>. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu te sudjelovala u ostvarivanju niza projekata u javnim prostorima u Zagrebu.</p>
<p>
</p>
<p>
Ana Ratković Sobota predstavlja ciklus slika <i>Jezera</i>, nastao kao interpretacija starih fotografija Plitvičkih jezera, koja su sve više žrtvom masovnog turizma i neplanske apartmanizacije, što uzrokuje odumiranje ekosustava i propadanje sedrenih barijera na tom prostoru. Veći radovi nastali su otiskivanjem uljane boje s paus-papira na platno, čime autorica stvara monotipije, spajajući procese grafike i slikarstva.</p>
<p>
<strong>Ana Ratković Sobota</strong> (Zagreb, 1988.) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Matka Vekića. Dosad je izlagala na više skupnih i samostalnih izložbi, među kojima su 3. i 4. Bijenale slikarstva u Zagrebu, skupna izložba u svjetioniku na Palagruži te projekt oslikavanja KBC-a Rebro.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Napomena:</strong></p>
<p>
S obzirom na epidemiološke mjere, <strong>ne organizira se otvorenje izložbe</strong> uz nazočnost publike.</p>
<p>
<strong>Otvoreno za razgled</strong> (za posjetitelje od četvrtka, 6. 5. 2021.):</p>
<p>
<strong>GMV Palača Sermage:</strong> utorak – petak od 9 do 17 sati, subota i nedjelja od 9 do 13. sati.</p>
<p>
Ponedjeljkom i na državne blagdane zatvoreno.</p>
<p>
<strong>Galerija Zlati ajngel:</strong> utorak – petak od 18 do 20 sati, subota i nedjelja od 10 do 12 sati.</p>
<p>
Ponedjeljkom i na državne blagdane zatvoreno.</p>
<p>
</p>
<p>
Izvor: <a href="http://www.gmv.hr/hr/dogadjanja/izlozba-ana-ratkovic-sobota-i-marta-tuta,20274.html?t=i"><span style="color:#009ee3;">gmv.hr</span></a></p>
GMV Palača Sermage, Trg M. Stančića 3 / Galerija Zlati ajngel, Gajeva 15
GMV Palača Sermage, Trg M. Stančića 3 / Galerija Zlati ajngel, Gajeva 15
VRIJEME
05.05.2021. / 30.05.2021.
izložba
Edit Szűr-Szabó / Mediteranski trenutci
Muzej antičkog stakla u Zadru
MJESTO
<div>
U Muzeju antičkog stakla u Zadru 5. svibnja 2021. uz obilježavanje 12. godišnjice Muzeja otvorena je izložba mađarske umjetnice <strong>Edit Szűr-Szabó: „Mediteranski trenutci“</strong>.</div>
<div>
</div>
<div>
Ova manifestacija Muzeja obilježena je u MAS-u, u skladu s aktualnom pandemijom COVID-19 te primjereno ovoj situaciji, pa otvorenja i ovog puta pripremljenog bogatog izložbenog programa nije bilo. </div>
<div>
</div>
<div>
Mađarska umjetnica Edit Szűr-Szabó na izložbi nazvanoj „Mediteranski trenutci“predstavila se je sa recentno nastalim radovima - suvremeno staklo - ovaj put su to stakleni mozaici i vitraji. Ona će postati dio Zbirke donacija suvremenog umjetničkog stakla MAS, koja sa svakom novom izložbom raste. Namjera je da se ona trajno izloži u Muzeju, a što je projekt u nastajanju. </div>
<div>
</div>
<div>
Izložba staklenih mozaika i vitraja mađarske umjetnice Edit Szűr-Szabó: „Mediteranski trenutci“ ostaje otvorena do 15. rujna 2021.</div>
<div>
</div>
<div>
</div>
<div>
<strong>Kontakt:</strong></div>
<div>
Jadranka Belevski</div>
<div>
viši kustos dokumentarist </div>
<div>
Senior Curator Documentalist</div>
<div>
Odjel za dokumentaciju</div>
<div>
Department of Documentation</div>
<div>
</div>
<div>
Muzej antičkog stakla u Zadru</div>
<div>
Museum of Ancient Glass in Zadar</div>
<div>
Poljana Zemaljskog odbora 1</div>
<div>
23000 Zadar</div>
<div>
</div>
<div>
Mob. +385 916188199</div>
<div>
Tel. +385 23 363839</div>
<div>
Fax. 023 363834</div>
<div>
<a href="mailto:jbelevski@mas-zadar.hr">jbelevski@mas-zadar.hr</a></div>
Poljana Zemaljskog odbora 1, Zadar
Poljana Zemaljskog odbora 1, Zadar
VRIJEME
05.05.2021. / 15.09.2021.