izložba
Snaga životnoga kruga – Zvonko Govorčin
Narodni muzej Zadar
MJESTO
<p>
Odjel Muzej grada Zadra Narodnog muzeja Zadar poziva na otvorenje izložbe „Snaga životnoga kruga – Zvonko Govorčin“ u četvrtak, 6. veljače 2025. godine s početkom u 18 sati u Gradskoj loži.</p>
<p>
Zvonko Govorčin, iako u devetom desetljeću života i dalje aktivno stvara i bavi se umjetnošću. Kreativno se izražavajući on donosi emociju i gotovo mladenački duh stvarajući umjetnost u mediju slikarstva i skulpture, a ova izložba predstavit će njegov umjetnički opus od školskih dana do danas.</p>
<p>
„Govorčin je umjetnik čiji rad predstavlja spoj povijesti, filozofije i emocija. Njegova fascinacija krugom, simbolikom ruku i univerzalnim temama čini ga jedinstvenom figurom u hrvatskoj umjetnosti. Njegova neumorna stvaralačka energija i predanost ostavljaju neizbrisiv trag, podsjećajući nas na snagu umjetnosti da povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost.“ – Hrvoje Perica, viši kustos, voditelj Odjela Muzej grada Zadra.</p>
Izložbeni paviljon Gradska loža, Narodni trg 2, Zadar
Izložbeni paviljon Gradska loža, Narodni trg 2, Zadar
VRIJEME
06.02.2025. / 06.02.2025.
izložba
Otvorenje izložbe „Orilo, gorilo, ić’ se mora!“ i predstavljanje knjige „Uvooo! Eviva nan kumpanija, poša nam je alavija – etnografija Lastovskog poklada“
Etnografski muzej Split
MJESTO
<p>
U četvrtak, 6. veljače s početkom u 18 sati u Etnografskom muzej Split otvorit će se izložba „Orilo, gorilo, ić’ se mora!“ autora dr. sc. Joška Ćalete i Marijane Botić Rogošić, a koja je realizirana u suradnji Instituta za etnologiju i folkloristiku, Lokalne akcijske grupe Zagora i Etnografskog muzeja Split.</p>
<p>
</p>
<p>
Uz otvorenje izložbe bit će predstavljena knjiga „Uvooo! Eviva nan kumpanija, poša nam je alavija – etnografija Lastovskog poklada“ autora dr. sc. Joška Ćalete i dr sc. Ive Niemčić, u izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku i JU Park prirode Lastovsko otočje.</p>
Severova 1 (izložbeni prostor), Iza Vestibula 4 (sjedište),, Split
Severova 1 (izložbeni prostor), Iza Vestibula 4 (sjedište),, Split
VRIJEME
06.02.2025. / 27.02.2025.
izložba
Matko Mijić: „Nove slike“
Nacionalni muzej moderne umjetnosti
MJESTO
<p>
U četvrtak . veljače 2025., u 19 sati, u Galeriji Josip Račić, otvorit će se izložba Matka Mijića „Nove slike“.</p>
<p>
</p>
<p>
Hrvatski kipar Matko Mijić zagrebačkoj kulturnoj javnosti predstavit će se ciklusom slika u kombiniranoj tehnici na platnu ili na drvenoj podlozi formata 80 x 120 cm. Riječ je o radovima nastalim nakon 2020. godine i umjetnikove retrospektive održane 2018. u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti, koju je kurirala Margarita Šimat Banov. Za spomenutu retrospektivu Matko Mijić nagrađen je godišnjom nagradom „Vladimir Nazor“ iz područja likovnih i primijenjenih umjetnosti. </p>
<p>
</p>
<p>
Radovi iz ciklusa „Nove slike“ Matka Mijića premijerno su bili prikazani 2024., u Muzeju grada Kaštela, a uvršteni su i u novu umjetnikovu monografiju nedavno predstavljenu u Galeriji Cate Dujšin Muzeja grada Trogira.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložbu u Galeriji Josip Račić kustoski potpisuje Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a prati je dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku koji je grafički oblikovala Ana Zubić.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba će biti otvorena do 2. ožujka 2025.</p>
Galerija "Josip Račić", Margaretska 3, Zagreb
Galerija "Josip Račić", Margaretska 3, Zagreb
VRIJEME
06.02.2025. / 02.03.2025.
izložba
Ideologija i planska industrijalizacija 1947. – 1952.
Muzej grada Zagreba
MJESTO
<p>
U četvrtak, 6. veljače u 14 sati, u Muzeju grada Zagreba otvorit će se izložba „Ideologija i planska industrijalizacija 1947. – 1952.“.</p>
<p>
</p>
<p>
Je li prvi petogodišnji plan (petoljetka) bio isključivo polazište za modernizaciju socijalističke Jugoslavije, u čijem je sastavu bila Hrvatska od 1945. do 1991. godine?</p>
<p>
Kako je funkcionirala modernizacija u jednopartijskom sustavu s monopolom odlučivanja male skupine ljudi te razgranatom državnom birokracijom?</p>
<p>
Je li primjena sovjetskog modela bila opravdana i izvediva u Jugoslaviji?</p>
<p>
Koja su obilježja industrijalizacije i stanogradnje tijekom petoljetke?</p>
<p>
Na navedena pitanja izložba nudi odgovore oslanjajući se na šest studija slučaja interpretiranih u širem kontekstu. U prvim trima riječ je o planiranju, gradnji i poslovanju državnih poduzeća savezne teške industrije na području Hrvatske koja su bila uporište jugoslavenske planske privrede (<i>Rade Končar</i>, <i>Đuro Đaković</i> i Željezara Sisak). Ostale studije prezentiraju planiranje i gradnju triju naselja za radnike poduzeća savezne teške industrije u Zagrebu (<i>Prvomajska</i> i Tvornica parnih kotlova, <i>Jedinstvo </i>te <i>Rade Končar</i>).</p>
<p>
Prvi jugoslavenski petogodišnji plan trajao je šest godina (1947. – 1952.). Gledajući iz modernizacijske perspektive, bio je to pokušaj vodstva Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) da se u kratkom roku, prvenstveno intenzivnom industrijalizacijom kojom je upravljala država odnosno partija, prevlada zaostalost zemlje na europskoj periferiji te da se stvore preduvjeti za društveni napredak. Međutim, modernizacijska perspektiva neodvojiva je od ideoloških i političkih ciljeva KPJ. To je podrazumijevalo (političku i socijalnu) revoluciju, uspostavljanje jednopartijskog sustava te ukidanje kapitalizma da bi se prema sovjetskome modelu izgradilo novo društvo i „novi čovjek”. Iz te, potpunije perspektive petoljetka je bila instrument ubrzane transformacije Jugoslavije prema socijalizmu.</p>
<p>
Utjecaj i obuhvat propagande radi ostvarivanja ciljeva petoljetke predstavljeni su djelima i reprodukcijama djela likovnih umjetnika iz fundusa muzeja u Hrvatskoj i inozemstvu (Grga Antunac, Vladimir Becić, Mato Benković, Marijan Detoni, Zvonimir Faist, Zvonimir Glad, Boža Ilić, Ivan Jeger, Ivo Kerdić, Dušan Kokotović, Tone Kralj, Teodor Krivak, Mario Mikulić, Ismet Mujezinović, Edo Murtić, Nikolaj Omersa, Slavko Pengov, Rudolf Spiegler, Svetislav Strala, Mate Zlamalik i dr.) te književnika (Božena Begović, Ive Čaće, Vladimir Čerkez, Branko Ćopić, Miroslav Krleža, Vladimir Nazor, Grigor Vitez, Oton Župančič i dr.). Među ostalim djelima posjetitelji će imati priliku vidjeti manje poznate slike <i>Pogled na tvornicu Rade Končar</i> Mladena Veže i <i>Tvornica</i> (Željezara Sisak) Slavka Šohaja.</p>
<p>
U kontekstu neodvojivosti ideologije od planske industrijalizacije među eksponatima se izdvajaju albumi fotografija darovani istaknutim političarima i književnicima, prvacima partije. Državna poduzeća <i>Rade Končar</i> i <i>Đuro Đaković</i> darovala su takve albume predsjedniku vlade odnosno predsjedniku države Josipu Brozu, a Željezara Sisak književniku Miroslavu Krleži. Među petnaestak propagandnih, uglavnom dokumentarnih filmskih zapisa koje posjetitelji mogu pogledati na izložbi izdvaja se digitalizirani film <i>Veliki izvori</i> scenarista i redatelja Rudolfa Sremca u produkciji Jadran filma iz 1951. godine kao panegirik planskoj industrijalizaciji i izgradnji socijalizma u Jugoslaviji.</p>
<p>
Studije slučaja nude uvid u procese planiranja, izgradnje i poslovanja triju vodećih državnih poduzeća teške industrije u Hrvatskoj utemeljenih nakon Drugog svjetskog rata na oduzetoj i podržavljenoj imovini. Izložba pruža uvid u poslovanje poduzeća <i>Rade Končar</i>, <i>Đuro Đaković</i> i Željezara Sisak u vrijeme centraliziranog državnog rukovođenja privredom. Izloženi su javnosti uglavnom nepoznati digitalizirani nacrti i fotografije navedenih tvornica koji se čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu, Državnom arhivu u Zagrebu i Arhivu Jugoslavije u Beogradu. Posjetitelji imaju priliku prvi put vidjeti neostvarene urbanističke vizije za tri naselja planirana 1949. godine u Zagrebu za zaposlenike poduzeća državne teške industrije koja čine jezgru današnjih naselja Gajnice, Volovčica i Voltino.</p>
<p>
Eksponate za izložbu te arhivsko gradivo i muzejsku građu za izložbu u digitalnim presnimkama ustupilo je četrnaest muzejskih ustanova, arhiva i tvrtki iz Hrvatske i inozemstva (Bosna i Hercegovina, Republika Slovenija, Republika Srbija).</p>
<p>
Posuditelji predmeta za izložbu:<br />
KONČAR – Elektroindustrija d.d., Zagreb<br />
Hrvatski povijesni muzej, Zagreb<br />
Hrvatski školski muzej, Zagreb<br />
Muzej Jugoslavije, Beograd, Republika Srbija<br />
Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb</p>
<p>
Ustanove koje su ustupile arhivsko gradivo i muzejsku građu za izložbu u digitalnim presnimkama:<br />
Arhiv Jugoslavije, Beograd, Republika Srbija<br />
Državni arhiv u Zagrebu, Zagreb<br />
Historijski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Bosna i Hercegovina<br />
Hrvatska kinoteka, Zagreb<br />
Hrvatski državni arhiv, Zagreb<br />
Hrvatski povijesni muzej, Zagreb<br />
Mestni muzej Ljubljana, Ljubljana, Republika Slovenija<br />
Muzej grada Zenice, Zenica, Bosna i Hercegovina<br />
Muzej Jugoslavije, Beograd, Republika Srbija<br />
Muzej novejše in sodobne zgodovine Slovenije, Ljubljana, Republika Slovenija<br />
Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb<br />
Narodni muzej Srbije, Beograd, Republika Srbija</p>
<p>
Reprodukcije fotografija korištene za najavu izložbe na mrežnim stranicama Muzeja grada Zagreba vlasništvo su Hrvatskog državnog arhiva, Fond fotografija Agencije za fotodokumentaciju (HR-HDA-1422).</p>
<p>
Za više informacija o temi preuzmite članke s Portala hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa (Hrčak).<br />
<a href="https://hrcak.srce.hr/file/423882"><span style="color:#009ee3;">Link 1</span></a> i <a href="https://hrcak.srce.hr/file/465735"><span style="color:#009ee3;">Link 2</span></a></p>
<p>
</p>
Opatička 20, Zagreb
Opatička 20, Zagreb
VRIJEME
06.02.2025. / 27.04.2025.