izložba
Vrijeme oseke / Domagoj Rogina
Hrvatski prirodoslovni muzej
MJESTO
<p>
U Galerija ŠIRA (Preradovićeva 13) bit će u četvrtak, 7. srpnja 2022 u 19 sati otvorenje izložbe <strong>"Vrijeme oseke</strong>" autora Domagoja Rogine.</p>
<p>
<br />
Izložba Domagoja Rogine "Vrijeme oseke" trinaesta je u nizu izložbi posvećenih akamedskoj slikarici i grafičarki Izabeli Šimunović (1970.-2010.) - Izabela Šimunović, Vladimir Filakovac, Denis Krašković, Petar Dolić, Bane Milenković, Vatroslav Kuliš, Marija Ujević, Dominique Jurić, Dora Kovačević, Manuela Pauk, Ivona Jurić - kojima Scena AMADEO i Hrvatski prirodoslovni muzeja predstavljaju likovne umjetnike čija su djela inspirirana prirodoslovnim tematikom.</p>
Galerija ŠIRA, Preradovićeva 13
Galerija ŠIRA, Preradovićeva 13
VRIJEME
07.07.2022. / 31.07.2022.
izložba
Vedran Perkov: Kraj umjetnosti
Gliptoteka HAZU
MJESTO
<div>
Na 40. obljetnicu osnutka, četrnaesto po redu Trijenale, zbog posljedica potresa, djelomično napušta prostor Gliptoteke HAZU te dobiva priliku „zaposjesti“ grad, a njegovim stanovnicima, kao i stranim posjetiteljima pružiti jedinstven ugođaj zagrebačkog ljeta skulpture. U četvrtak, 7.7. 2022. u 20 sati bit će otvorenje samostalne izložbe dobitnika Velike nagrade XIII. trijenala hrvatskoga kiparstva <strong>Vedrana Perkova: Kraj umjetnosti</strong> (Cloverfield, Pod zidom 12).</div>
<div>
</div>
<div>
</div>
<div>
<strong>O izložbi:</strong></div>
<div>
</div>
<div>
I tako (još jednom) Perkov, vragolastim pogledom i logikom prosvijetljenom apsurdom, proglašava: kraj umjetnosti – živjela umjetnost!</div>
<div>
</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba ovog naslova nalaže nam, ni manje ni više, da popratni tekst započinje svojim krajem. Posljednjom rečenicom, ovdje, na samom početku. Proglašenje krajem, a nekada i smrću, (zapadne) umjetnosti danas, naravno, nije ništa novo ni neutemeljeno ako se bavimo pitanjem što ona (umjetnost) jest i na koji se način razlikuje od drugih aspekata ljudskog bivanja. Jer, ako nešto biva, to znači da može nastati i nestati, a u međuprostoru između tih dviju točaka koje se unedogled izmjenjuju događa se i ono čime se mi ovdje bavimo. I nismo jedini niti smo usamljeni u toj nakani; teoretičari, filozofi, povjesničari… svi su u određenom trenutku tijekom povijesti imali pune ruke posla oko proglašenjā kraja umjetnosti. No, kad se Vedran Perkov odluči nečim baviti, odmah ćemo pretpostaviti da se događa nešto osobno, opsežno i očaravajuće. Prepoznatljiv po radovima otvorenih komunikacijskih kanala koji promatrača uvlače u važne razgovore koristeći kolokvijalizme humora, Kraj umjetnosti zapravo obuhvaća svu opširnost bitka umjetnosti i umjetnika – od kraja pa sve do početka. No, da nas ton njegova narativa ne zavarava – on misli skroz ozbiljno. Jer, kako bismo nešto mogli sagledati u svoj punini, valja dočekati kraj i tek tada donijeti zaključke što to točno jest.</div>
<div>
</div>
<div>
Na zidovima izložbenog prostora na gotovo dvjesto ploča s „uklesanim“ riječima ispisane su zadnje rečenice iz ukupno dvije tisuće pregledanih umjetničkih monografija, kataloga i deplijana, od kojih svaka opisuje život i rad jednog umjetnika. Kao što to s monografijama obično biva, poseban je naglasak stavljen na estetsku/teorijsku/materijalnu valorizaciju i tumačenje (pretpostavit ćemo opsežnog) opusa. Stoga su na zidu poneke rečenice opskurno filozofske, druge lakonične; ima i onih humorističnih te sentimentalno dramatičnih. Okruženi tim crnim pločama sa svečano ispisanim posljednjim rečenicama, poput posljednjih pozdrava, odjednom kao da više nismo u izložbenoj galeriji. Kao da se nalazimo na nepoznatom i nadnaravnom groblju umjetnosti, gdje, dok hodamo, pogledom prelazimo sve te riječi, od kojih svaka na svoj način pokušava nadglasati onu drugu do sebe. Poput dadaističkog recitala, gdje nepoznati „počinitelj“ nasumično izgovara naizgled nepovezane rečenice, koje nakraju ipak prenose dovoljno informacija da nas uljuljaju u (lažnu) sigurnost razumijevanja. Ako netko „dobije“ monografiju, je li to ujedno i potvrda opravdanosti našeg pogleda – kao što su djela mrtvog autora vrjednija od onih njegova živućeg kolege? A što je s umjetnicima koji „nemaju“ monografiju i taj kompendij vlastite vrijednosti? I što je tek s umjetnicima koji ih imaju više od jedne…?</div>
<div>
</div>
<div>
Kao što je prvi dojam pri prvom pogledu bitan za našu želju daljnjeg upoznavanja, tako je i posljednja rečenica bitna za narativ onog što slijedi nakon kraja (čitanja) – taman da je umjetnik i dalje među nama! Možda se od nas, okruženih svim tim pločama, s rečenicama poput uzoraka tkiva izoliranih na mikroskopskom staklu, očekuje da pogledom i čitanjem izoliramo i to neuhvatljivo bistvo umjetnosti? Ili su te crne plohe poput zrcala na koja projiciramo život i sebe, mimeza stvorena u nama o nama? Michelangelo Pistoletto u antologijskom tekstu, koji je sam izdao i tiskao 1967., također u prvim recima teksta iznosi zaključnu izjavu o tome što je osoba koja umjetnost stvara: Kada osoba shvati da ima dva života – apstraktni za svoj um i jedan konkretan, također za svoj um – nakraju ima ili luđaka, koji iz straha skriva jedan od svojih života, a drugi glumi kao ulogu, ili umjetnika, koji nema straha i koji je spreman riskirati oba života.[i] Upravo kao što Pistoletto razbija zrcala ne bi li dematerijalizirao užegle poglede i stavove o tome što umjetnosti i umjetnik zapravo jesu, Perkov razbija monografske kule „objektivne“ istine i prosudbe da bi došao do zadnje rečenice: umjetnik je slobodan sve dok se ne oslanja na očekivano. I, usuđujem se reći – sve dok sam stvara svoj narativ, u neizvjesnom i kontinuiranom iščekivanju svojih zadnjih riječi. Bilo da ih on sam izgovara ili da ih netko drugi o njemu ispiše. I tako nam (još jednom) Perkov, vragolastim pogledom i logikom prosvijetljenom apsurdom, pojašnjava i proglašava: kraj umjetnosti – živjela umjetnost!</div>
<div>
</div>
<div>
Valentina Radoš</div>
<div>
</div>
<div>
</div>
<div>
[i] Michelangelo Pistoletto, Famous Last Words, Turin 1967., na: https://studylib.net/doc/8858703/-famous-last-words--by-michelangelo-pistoletto (31. 5. 2022.), (vlastiti prijevod s engleskog, op. a.)</div>
Cloverfield, Pod zidom 12
Cloverfield, Pod zidom 12
VRIJEME
07.07.2022. / 28.08.2022.
izložba
Valvasor u Istri - 333 godina od tiskanja knjige "Slava vojvodine Kranjske"
Povijesni i pomorski muzej Istre - Museo storico e navale dell' Istria
MJESTO
<p>
U četvrtak 7. srpnja u 20 sati u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre na Kaštelu otvorit će se velika izložba "Valvasor u Istri - 333 godina od tiskanja knjige 'Slava vojvodine Kranjske'". </p>
<p>
</p>
<p>
Autorice izložbe na kojoj će posjetitelji moći, uz grafike desetina istarskih mjesta kao i crtica iz onodobnog života, moći vidjeti i originale triju svezaka spomenutog monumentalnog djela Johanna Weicharda Valvasora iz 1689. godine, ispisanog na 3.532 stranice s 24 priloga i 528 bakroreza, su više kustosice Katarina Marić i mr. Sunčica Mustač. Za dizajn izložbe zaslužan je Mauricio Ferlin. </p>
Gradinski uspon 6, Pula
Gradinski uspon 6, Pula
VRIJEME
07.07.2022. / 31.12.2022.
izložba
Spomenici Bugarske pod zaštitom UNESCO-a
Dubrovački muzeji - Etnografski muzej
MJESTO
<p>
Izložba „<strong>Spomenici Bugarske pod zaštitom UNESCO-a</strong>“ koju zajednički organiziraju Dubrovački muzeji, Grad Dubrovnik i Veleposlanstvo Republike Bugarske u Zagrebu, bit će otvorena u četvrtak, 7. srpnja 2022. u 20 sati u Etnografskom muzeju u žitnici „Rupe“.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba prezentira posebnosti i ljepote bugarskih mjesta koji su uvršteni na Popis svjetske kulturne i prirodne baštine, a posvećena je 65. obljetnici članstva Bugarske u UNESCO-u i 75. obljetnici osnutka organizacije.</p>
<p>
</p>
<p>
Paneli prikazani na izložbi otkrivaju sedam lokaliteta koji predstavljaju kulturnu baštinu Bugarske, dva mjesta prirodne baštine i jedno serijsko kulturno dobro Bugarske.</p>
<p>
</p>
<p>
Lokaliteti su predstavljeni profesionalnim umjetničkim fotografijama i znanstveno utemeljenim tekstovima na bugarskom, hrvatskom i engleskom jeziku.</p>
<p>
</p>
<p>
Nositelj izložbe je Ministarstvo vanjskih poslova Republike Bugarske, Državni institut za kulturu. Izložba ostaje otvorena u žitnici „Rupe“ do 19. srpnja 2022. </p>
<p>
</p>
Od Rupa 3, Dubrovnik
Od Rupa 3, Dubrovnik
VRIJEME
07.07.2022. / 19.07.2022.
izložba
Miran Blažek - Alignment/Poravnanje
Muzej likovnih umjetnosti
MJESTO
<div>
<div>
</div>
<div>
Muzej likovnih umjetnosti pozva na otvorenje samostalne izložbe <strong>Mirana Blažeka</strong>, dobitnika nagrade Vlastimir Kusik s 27. slavonskog biennale-a iz 2020. godine. Otvorenje izložbe pod nazivom <strong>Alignment/ Poravnanje</strong> bit će u četvrtak, 7. srpnja, u sklopu Osječkog ljeta kulture. Autor izložbe je Miran Blažek, dok je kustosica viša kustosica MLU-a, Valentina Radoš.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske,</div>
<div>
Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka kao sastavni program Osječkog ljeta kulture.</div>
<div>
</div>
</div>
<div>
<strong>O umjetniku:</strong></div>
<div>
Miran Blažek rođen je 1983. godine u Osijeku. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2006. godine te je završio poslijediplomski magistarski studij na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani 2012. godine. Slikarsko iskustvo odmah po završetku studija počeo je nadopunjavati praksama koje se nisu oslanjale isključivo na tradicionalan pojam slikarstva.</div>
<div>
</div>
<div>
U radu se oslanja na granična polja medija, primarno crteža i slike, te se bavi transpozicijom – kroz akciju, materijal ili sami prostor. Blažek koristi iskustva slikarstva razrađujući u svojim ciklusima razne mogućnosti koje proizlaze iz prirode tog medija. Izlaže na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. 2012 dodijeljena mu je Nagrada Radoslav Putar za najboljeg hrvatskog mladog umjetnika do 35 godina u organizaciji Instituta za suvremenu umjetnost u Zagrebu, a 2020, dodijeljena mu je Nagrada Vlastimir Kusik u sklopu 27. Slavonskog biennala. Sudjeluje na nekoliko rezidencijalnih programa za umjetnike u inozemstvu, Hafenkombinat/HDLU, Leipzig, CREART, Kristiansand, te International Studio and Curatorial Program, New York.</div>
<div>
</div>
<div>
2015. godine osniva i vodi projekt Međunarodnog studentskog biennala, nagradne izložbe za studente i mlade umjetnike.</div>
<div>
</div>
Europska avenija 9, Osijek
Europska avenija 9, Osijek
VRIJEME
07.07.2022. / 07.07.2022.
izložba
MSF / Moreška i Kumpanije - plesovi s mačevima na otoku Korčuli
Gradski muzej Korčula
MJESTO
<p>
U sklopu 56. Međunarodne smotre folklora Zagreb bit će u Etnografskom muzeju u četvrtak 7. srpnja 2022. u 19.00 sati otvorenje se izložbe Moreška i kumpanije - plesovi s mačevima na otoku Korčuli iz Gradskog muzeja Korčula.</p>
<p>
<img alt="" src="/files/images/2022/mores.jpg" style="width: 450px; height: 253px;" /></p>
<p>
</p>
<div>
Više o programu ovogodišnjeg MSF-a pogledajte na ovim poveznicama:</div>
<div>
</div>
<div>
PROGRAM: https://msf.hr/program/ </div>
<div>
SUDIONICI: https://msf.hr/sudionici/ </div>
<p>
</p>
Etnografski muzej, Mažuranićev trg 14, Zagreb
Etnografski muzej, Mažuranićev trg 14, Zagreb
VRIJEME
07.07.2022. / 24.07.2022.
izložba
Mogućnosti za ''22 / Beštak&Leko: ''U našoj novoj ekstravagantnoj radnoj sobi nije dozvoljeno izuvanje cipela''
Muzej suvremene umjetnosti
MJESTO
<div>
U Muzeju suvremene umjetnoszi uz projekt „Mogućnosti za '22“ bit će u četvrtak, 7. srpnja. 2002. u 20 sati otvorenje izložbe Beštak&Leko: „U našoj novoj ekstravagantnoj radnoj sobi nije dozvoljeno izuvanje cipela”.</div>
<div>
</div>
<div>
Druga je godina projekta „Mogućnosti“ koji je pokrenula kustosica MSU-a Leila Topić u suradnji sa zagrebačkom Akademijom likovnih umjetnosti koji je osmišljen da olakša mladim umjetnicima ostanak u profesionalnom polju. Tako je ove godine mogućnost da izloži svoj rad u MSU dobio umjetnički dvojac Beštak&Leko za rad „U našoj novoj ekstravagantnoj radnoj sobi nije dozvoljeno izuvanje cipela”. Radna grupa u sastavu Ivan Slipčević, Mirjana Vodopija i Vlasta Žanić s Akademije likovnih umjetnosti te kustosica MSU-a Ivana Šešlek i autorica koncepta Leila Topić od dvadesetak predloženih umjetnika, odabrala je tim Andreja Beštaka i Anje Leko.</div>
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
VRIJEME
07.07.2022. / 06.08.2022.
izložba
Drugarstvo / Zbirka kao glagol
Muzej suvremene umjetnosti
MJESTO
<p>
Izložba naslova „Drugarstvo“ druga u ciklusu izložbi „Zbirka kao glagol“ otvorit će se u Muzeju suvremene umjetnosti u četvrtak, 7. srpnja 2022.</p>
<p>
</p>
<p>
Nakon izložbe „Tužne pjesme rata“ o ratu i nasilju, „Drugarstvo“ otvara temu solidarnosti i suosjećanja, uloge umjetnosti i muzeja u poboljšanju svijeta.</p>
<p>
</p>
<p>
Solidarnost i suosjećanje važni su za zajednicu jer je ujedinjuju u zajedničkom djelovanju, u idejama i etici koje nadilaze statusnu, klasnu, rasnu, nacionalnu, etničku, spolnu diskriminaciju. Takve zajednice su umjetnički kolektivi, okupljeni građanke i građani, skupine ujedinjene kulturama otpora, feminizmom, zajedničkim zalaganjem za klimatsku i okolišnu pravdu, reaproprijacijama povijesti i kolektivnog sjećanja te zacjeljivanjem individualnih i kolektivnih trauma.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba predstavlja radove iz zbirke MSU-a: umjetničkih kolektiva, kao i radove umjetnica i umjetnika, realiziranih u suradnji sa zajednicama.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložbom želimo ukazati i na lokalnu horizontalnu suradnju (uključenost MSU-a u suradnji s nevladinim udrugama i akterima na kulturnoj sceni), MSU u solidarnosti s ostalim muzejima i institucijama stradalima u potresu i bez prostora za rad. Želimo potaknuti promišljanje drugarstva na temama solidarnosti, empatije, kolektivizma i zajedništva, etike brige za druge... Ujedno „Drugarstvom“ ukazujemo na specifično povijesno iskustvo geografske regije kojoj pripadamo. Može li drugarstvo kao ideja istinske i trajne solidarnosti okupiti ljude u zajedništvu oko lokalnih i svjetskih kriza?</p>
<p>
Što drugarstvo danas predstavlja, koje ideje i vrijednosti ga oblikuju?</p>
<p>
</p>
<p>
Ciklusom izložbi <em>„</em>Zbirka kao glagol“ želimo naglasiti ulogu muzeja kao mjesta otvorenog za različite zajednice, za kritičko promišljanje stvarnosti i prošlosti. Muzej gradi nas i mi gradimo Muzej!</p>
<p>
</p>
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
VRIJEME
07.07.2022. / 31.12.2023.