Andreja Kulunčić / Vi ste partiju izdale onda kad je trebalo da joj pomognete

<p> <br /> <strong>Otvorenje izložbe </strong>Andreje Kulunčić pod nazivom &bdquo;Vi ste partiju izdale onda kad je trebalo da joj pomognete&ldquo;&nbsp; (Ženski politički logor na Svetom Grguru i Golom otoku) u petak, 9. travnja 2021. u 17 h. Povijesni i pomorski muzej Istre, Gradinski uspon 6, Pula.<br /> <br /> &nbsp;</p> <p> <strong>Diskusija</strong> History/HERstory: diskusija o ženama u povijesti političkog logora Goli otok održat će se istog dana u 18 sati na otvorenom. Sudjeluju antropologinja Renata Jambre&scaron;ić Kirin i povjesničar Martin Previ&scaron;ić; moderira kustosica izložbe Irena Bekić.<br /> <br /> Otvorenje i razgovor odvijat će se sukladno uputama o epidemiolo&scaron;kim mjerama.<br /> <br /> Izložbu se može pogledati do 18. travnja 2021. U vremenu od 16h do 20h, a nedjeljom od 9h do 20h.<br /> &nbsp;</p> <p> <strong>Web site projekta</strong>: www.zene-arhipelag-goli.info</p> <p> <br /> Izvor: <a href="https://www.alu.unizg.hr/alu/cms/front_content.php?idcat=52&amp;idart=2677&amp;lang=1"><span style="color:#0000ff;">ADU</span></a><br /> &nbsp;</p> <p> <img alt="" src="/files/Povijesni%20muzej%20Istre/Andreja_Kuluncic__izlozba_u_Puli__sfw.jpg" style="width: 450px; height: 1220px;" /></p>

Čarlijev svijet igračaka

<p> Galerija Koprivnica od 9. travnja do 9. svibnja 2021. predstavlja izložbu radova umjetnika Drage Turine (1943. &ndash; 2020.) - Čarlijev svijet igračaka.<br /> <br /> Poznatom scenografu Dragi Turini - Čarliju srećom je jo&scaron; za života napravljena monografija i valoriziran je njegov rad na način kakav zaslužuje no malo će koji stanovnik Podravine znati da je Turina zapravo &#39;njihov&#39; čovjek. Rođen u Virju nedaleko Koprivnice u vrijeme Drugog svjetskog rata, Turina je studirao u Zagrebu gdje 1965. započinje svoj scenografski rad u studentskim kazali&scaron;tima, a od tada je ostvario vi&scaron;e od 250 scenografskih radova u raznim kazali&scaron;nim kućama, na televiziji i filmu.<br /> <br /> Te&scaron;ko je baviti se Turininim životom, ne osvrćući se na veliko djelo koje je ostavio iza sebe. Ipak, ovo nije izložba o scenografiji. Ovo je izložba o ljubavi, sposobnosti, dokolici, hobiju, opsesiji i onom &scaron;to se skriva - iza kulisa.<br /> <br /> &nbsp;</p>

Eva Vukina / Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu

<p> Putujuća izložba sakralnog karaktera mlade čakovečke akademske slikarice Eve Vukine gostuje u njezinom rodnom gradu Čakovcu. Muzej Međimurja jedanaesta je od ukupno četrnaest galerija diljem Hrvatske u kojima se Eva ovom izložbom predstavlja. Izložba je krenula na svoj put u mjesecu svibnju 2020. u Križevcima, a zavr&scaron;it će u listopadu 2021. u Karlovcu. Izložba broji četrdesetak slika hrvatskih svataca i blaženika u tri različite tehnike: akrilu, akvarelu i olovci. Organizator izložbe je Antun Sente ml., rektor Nacionalnog sveti&scaron;ta sv. Josipa u Karlovcu, a kustos izložbe je likovni kritičar Stanko &Scaron;poljarić.<br /> <br /> O IZLOŽBI IZ PREDGOVORA:<br /> &bdquo;Eva Vukina, svojim talentom i zanosom preko stvarnosti portreta prepoznavala je &scaron;irinu kro&scaron;nji duhovnih veličina, dodire božanskog u njihovim svakodnevicama. Portret je kategorija vidljivog, ali za umjetnika ono važnije - stanje du&scaron;e, slojevitost osobe koju je Eva slikarskom vje&scaron;tinom i misaono&scaron;ću otkrivala. Bolje reći molitvom, jer je za nju umjetnost, pogotovo ona sakralnog ozračja, dijalog s veličajno&scaron;ću transcendentalnog. Mislim da se ljepota duhovnog u sliku upisala i prije prvoga poteza. Dakako, hrvatski sveci za nju imaju posebno mjesto, i oni iz daleke povijesti, i oni s kojima smo bili gotovo suvremenici. Slikarski interpretirati izgled neke osobe zahtjevan je zadatak, s dodatnom te&scaron;koćom ako nije poznato kako su neki od njih izgledali. Eva Vukina ih je, uz osebujnu interpretaciju portretnog, uprisutnila i ulogom u Crkvi, atributima, pa i ambijentom u kojem su djelovali. Potka joj je realistična, no vrlo brzo slikarskom energijom prerasta do ekspresionističkih impulsa, sa sačuvanom zbiljom osobe prožetom svjetlom duhovnog.&ldquo; (Stanko &Scaron;poljarić)<br /> Čarli Turina bio je i ostao mladić ili bolje reći&nbsp; - dječak - koji se igra svojim &#39;didlačima&#39;, malim objektima koje je cijeli život izrađivao. Tu dječju zaigranost, ma&scaron;tu i iskrenost zadržao je zauvijek. Čuvao je svoj istraživački duh, a za sobom je ostavio bogatu ostav&scaron;tinu igračaka, skica, maketa, tisuće fotografija i dokumenata o brojnim radovima koje je stvorio. Razgledajte ih na izložbi Čarlijev svijet igračaka u Galeriji Koprivnica svakodnevno od 9.4. do 9.5. 2021. godine.<br /> &nbsp;</p> <p> Galerija se može posjetiti u skladu s trenutno važećim epidemiolo&scaron;kim preporukama.<br /> &nbsp;</p>

Juraj Dobrović u Muzeju Općine Jelsa

<p align="justify" style="margin-bottom: 0.28cm; line-height: 115%"> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Izložba Jurja Dobrovića zajednički je projekt Galerije umjetnina i Muzeja općine Jelsa. Riječ je o specifičnoj izložbi koja se događa u isto vrijeme na dvije adrese a čije je sjeme posijao sam umjetnik. Naime, Juraj Dobrović je svojim donacijama povezao i na suradnju uputio dvije muzejske institucije. Prvo je 2006. godine Galeriji umjetnina donirao impresivnu kolekciju od 94 svoja rada a 2010. godine rodnoj Jelsi je poklonio obiteljsku kuću s autentičnim namje&scaron;tajem i preko 200 predmeta kulturno povijesnog značaja, pridodav&scaron;i tome zbirku od 60 vlastitih djela. Osjećajući s jedne strane moralni dug prema donatoru a s druge profesionalnu obvezu da se umjetnički iznimno vrijedna građa primjereno obradi i prezentira, navedene muzejske institucije odlučile su udružiti snage na realizaciji izložbe i kataloga koji bi obuhvatili obje donacije. Suradnja je otvorila mogućnost razmjene umjetnina s ciljem da oba postava pruže cjeloviti presjek Dobrovićeva stvarala&scaron;tva. </font></font></p> <p align="justify" style="margin-bottom: 0.28cm; line-height: 115%"> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Likovna kritika odavno je verificirala Dobrovićev opus kao jedan od najznačajnijih prinosa inače snažnoj <font color="#000000">geometrijskoj i konstruktivističkoj struji hrvatske apstraktne umjetnosti druge polovice 20. stoljeća, koja je započela djelovanjem grupe </font><font color="#000000"><i>EXAT</i></font><font color="#000000"> početkom pedesetih i nastavljena izložbama međunarodnog umjetničkog pokreta </font><font color="#000000"><i>Nove tendencije</i></font><font color="#000000">. </font>&Scaron;tovi&scaron;e, organizacijom izložbe <i>Nove tendencije</i> u Galeriji suvremene umjetnosti 1961. godine, Zagreb kao sjedi&scaron;te istoimenog umjetničkog pokreta postaje i europski umjetnički centar. Na pet izložbi održanih do 1973. godine promovirana je neokonstruktivistička, konkretna, programirana, kinetička, luminokinetička, optička, ge&scaron;taldička, kompjuterska i konceptualna umjetnost, poticano je kolektivno djelovanje, eksperimentiranje s industrijskim materijalima i istraživanje novih oblikovnih postupaka koji su rezultirali inovativnim vrstama plastičnih objekata.</font></font></p> <p align="justify" style="margin-bottom: 0.28cm; line-height: 115%"> <font color="#000000"><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Apstraktno djelo, bilo konstruktivne ili ekspresivne provenijencije, postalo je sinonimom modernističke revolucije, radikalno utjelovljenje ideje o autonomiji umjetnosti</font></font></font><font color="#000000"><font color="#000000"><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">. Iako se umjetnički i ideolo&scaron;ki kontekst mijenjao, Dobrović je ustrajao na tom </font></font></font></font><font color="#000000"><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">kraljevskom putu </font></font></font><font color="#000000"><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">moderne umjetnosti. </font></font></font><font color="#000000"><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Ostav&scaron;i dosljedan u temeljnim umjetničkim i intelektualnim stavovima, Dobrović je u svojim vizualnim istraživanjima bio inovativan, operativno inventivan i problemski radoznao. Tijekom pola stoljeća, radeći u serijama i opsesivno se posvećujući razradi određene teme, producirao je brojne reljefe, objekte, grafičke listove i slike, od kojih mnogi pripadaju antologijskom korpusu hrvatske neokonstruktivističke umjetnosti. </font></font></font></p> <p align="justify" style="margin-bottom: 0.28cm; line-height: 115%"> <span style="background: #ffffff">&bdquo;<font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Stvarao nisam, već sam možda ne&scaron;to otkrio&ldquo;, svojedobno je izjavio Dobrović, uz napomenu da se &bdquo;uvijek nastojao prepustiti rastu djela gubeći vlastiti trag i slijedeći taj rast poku&scaron;ao pronaći neki sveobuhvatni i okupljajući princip&ldquo;.</font></font></span><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt"><font color="#ff0000"><span style="background: #ffffff"> </span></font><span style="background: #ffffff">Izražavanje putem geometrijskih oblika i struktura nastalih primjenom matematičkih modela i vizualizacijom brojčanih odnosa ne predstavlja samo radikalan odmak od mimetičke tradicije zapadne umjetnosti, nego i od aktualnog kasnomodernističkog koncepta djela kao ekspresivnog i spontanog izraza umjetnikove ličnosti. </span><span style="background: #ffffff"> </span></font></font></p> <p style="margin-bottom: 0cm; line-height: 115%"> <font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Juraj Dobrović rođen je 1928. godine u Jelsi u uglednoj trgovačkoj obitelji čiji su istaknuti članovi aktivno sudjelovali u izgradnji kulturnog identiteta mjesta. </font></font><font color="#000000"><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">D</font></font></font><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">jed Juraj i stric Stjepan bili su među utemeljiteljima jel&scaron;anske</font></font><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt"><i> </i></font></font><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">Narodne čitaonice</font></font><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt"> 1868. godine, a ujak Ćiro Gamulin legendarni profesor splitske Mu&scaron;ke realne gimnazije. &Scaron;kolovao se u Jelsi, Bolu i Splitu. Iako je krenuo s namjerom da studira arhitekturu, u Zagrebu je zavr&scaron;io Ekonomski fakultet (1956.) i studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu (1961.). Prvu izložbu imao je 1962. godine. Osim na izložbama međunarodnog pokreta </font></font><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt"><i>Nove tendencije</i></font></font><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt"> sudjelovao je i na prestižnim izložbama u inozemstvu (Venecijansko bijenale 1972. i Bijenale u S</font></font><em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt"><span style="font-style: normal"><span style="background: #ffffff">&atilde;</span></span></font></font></em><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">o Paolu 1973.). </font></font></p> <p style="margin-bottom: 0cm; line-height: 115%"> <span style="color:#009ee3;"><font face="Calibri, sans-serif"><font size="2" style="font-size: 11pt">https://muzejopcinejelsa.hr/2021/04/05/juraj-dobrovic/</font></font></span></p>

Predsuvremena akcija - postmoderna reakcija

<p> Od petka, 9. travnja do 11. srpnja 2021. godine, u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti bit će postavljena izložba <strong><i>Predsuvremena akcija - postmoderna reakcija. </i></strong>S obzirom na epidemiolo&scaron;ku situaciju službeno otvorenje neće se održati, a izložba će biti predstavljena na <a href="https://www.mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/konferencija-za-medije-povodom-predstavljanja-drugog-segmenta-novog-postava-i-otvorenja-izlozbe,105365.html?date=09-04-2021"><span style="color:#009ee3;">konferenciji za medije</span></a>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba <i>Predsuvremena akcija - postmoderna reakcija,</i> mahom se oslanjajući na rjeđe izlaganu građu iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, uz nekoliko djela posuđenih iz <i>Kolekcije Marinko Sudac </i>te iz privatnih vlasni&scaron;tva autora, nastoji sagledati koliko modernizam i njegova najradikalnija dionica u vidu povijesnih avangardi, prodire u prostor suvremenosti. U svezi s tim, na primjeru hrvatskih likovnih strujanja gdje mnogi umjetnički pravci s početka pro&scaron;loga stoljeća posjeduju stanovite hibridne karakteristike, razmatra se mogu li se modernizam odnosno diskretno iskazane naznake avangardizma podvući pod ne&scaron;to fleksibilniji, te u smislu imenovanja konkretnih pokreta ili <i>izama,</i> rasterećeniji termin <i>predsuvremenosti. </i></p> <p> &nbsp;</p> <p> Na primjerima hrvatske umjetnosti nastalim tijekom proteklih stotinu i dvadeset godina izložba ukazuje na svojevrsni kontinuitet stvaralačkih praksi na liniji nekih od najznačajnijih karakteristika modernističke paradigme, kao i na fenomen referiranja progresivnih hrvatskih autora &ndash; kako iz razdoblja zrelog modernizma 50-ih, 60-ih i 70-ih godina tako i onih suvremenih &ndash; na iskustva povijesnih avangardi koje su se u najrazvijenijim umjetničkim sredinama oformile tijekom prvih desetljeća pro&scaron;loga stoljeća. Na izložbi su zastupljeni različiti mediji, poput slikarstva, crteža, grafike, fotografije, skulpture, kolaža, akvarela, objekta, instalacije, urbane intervencije, različitih kombiniranih tehnika, itd., a kroz radove uglednih umjetnika poput <strong>Ljube Babića, Vojina Bakića, Borisa Bućana, Crvenog Peristila, Ive Gattina, Vilka Gecana, Ljube Ivančića, Drage Ivani&scaron;evića, Ante Jerkovića, Željka Jermana, Duje Jurića, Ante Ka&scaron;telančića, Zlatka Kesera, Željka Kipke , Julija Knifera, Slavka Kopača, Ivana Kožarića, Miroslava Kraljevića, Vladimira Kristla, Ferdinanda Kulmera, Ivana Lesiaka, Vlade Marteka, Valerija Michielija, Kate Mijatović, Antuna Motike, Ede Murtića, Ivana Picelja, Josipa Račića, Mihe Sch&ouml;na, Josipa Seissela (Jo Kleka), Damira Sokića, Aleksandra Srneca, Miljenka Stančića, Mladena Stilinovića, Ljerke &Scaron;ibenik, Marina Tartaglie, Gorana Trbuljaka, Milivoja Uzelca, Josipa Vani&scaron;te, Emanuela Vidovića.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Temeljem provedenih analiza i opservacija, djela i njihovi autori raspoređeni su u pet izložbenih cjelina indikativnih naziva: <i>Lica ekspresije</i>, <i>Racio plohe</i>, <i>Kromatika monokroma, Sizif u ateljeu</i>, <i>Bretonov sindrom</i>. Iako cjeline ne donose isključivo striktnu podjelu na neke konkretne umjetničko-intelektualne pravce poput ekspresionizma, konstruktivizma, monokromatski usmjerenih postenformelističkih strujanja, egzistencijalizma ili nadrealizma, na njih su itekako primjenjive pone&scaron;to općenitije i &scaron;ire shvaćene odrednice kao &scaron;to su <i>ekspresivno</i>, <i>konstruktivno, monokromno, egzistencijalističko </i>i <i>nadrealno.</i> Smisao tih odrednica jest &scaron;irenje, čak i nadilaženje, usko definiranih vremenskih kategorija unutar kojih se pojedini pravci, pokreti ili trendovi javljaju. Oslanjajući se ponajprije na vizualne karakteristike pojedinih djela, izložba stavlja naglasak na individualne autorske izričaje, pritom ukazujući na stanovitu relativnost vremenskih, stilskih te intepretacijskih kategorizacija. Ta se relativnost manifestira kroz činjenicu da su mnogi autori uslijed različitih vizualnih karakteristika svojih radova zastupljeni u dvije, ili čak tri cjeline, budući svojim opusima obuhvaćaju odrednice vi&scaron;e različitih <i>izama</i> te istodobno stimuliraju različite interpretacijske pristupe. Cilj izložbe jest pokazati kako je umjetnički razvoj pojedinih umjetnika nerijetko tekao intuitivno, prolazeći kroz različite sadržaje, forme i individualne stilske odlike, pod utjecajem modernih, također i suvremenih strujanja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autori izložbene koncepcije i postava su Neva Lukić i Vanja Babić, u koordinaciji Željka Marciu&scaron;a, muzejskog savjetnika Moderne galerije.</p> <p> &nbsp;</p>

5. međunarodni trijenale autoportreta "Ja - između zbilje i imaginacije"

<p> Izložba <i>5. Međunarodni trijenale autoportreta &bdquo;Ja &ndash; između zbilje i imaginacije&ldquo;</i> slijedi zacrtan put koji je prepoznat u umjetničkom svijetu svojim tradicionalnim održavanjem svake tri godine.<br /> Do sada su realizirana četiri izdanja te žirirane izložbe i to 2008./09., 2011/12., 2014. i 2017. godine.<br /> <br /> Ideja izložbe postavljena je prilikom realizacije prvog trijenala kada je autor izložbe bio povjesničar umjetnosti Guido Quien koji je na neki način &bdquo;udario temelje&ldquo; i čvrsto polazi&scaron;te ovom projektu, a sa istim ciljem nastavile razvijati likovne kritičarke Vi&scaron;nja Slavica Gabout, Branka Hlevnjak i Sonja &Scaron;vec &Scaron;panjol, prilikom čega su svi argumentirano elaborirali činjenice koje opravdavaju održavanje trijenala i njegov daljnji kontinuitet.<br /> <br /> Ovo peto izdanje trijenala nosi međunarodni karakter stoga se na poziv odazvalo 385 umjetnika sa 676 prijavljenih radova od kojih je stručni žiri u sastavu Nikola Albaneže i Nikolina &Scaron;imunović za izlaganje odabrao 87 radova za predstavljanje na ovoj trijenalnoj manifestaciji. Izlažu umjetnici iz svih dijelova Hrvatske kao i Slovenije, Italije, Njemačke, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Kanade.<br /> Trijenale Autoportreta gaji od početka i historiografski pogled na naslovnu temu &scaron;to postiže uključivanjem u izložbu retrospektivnoga pregleda odabranih radova. Na taj način posjetitelji mogu sagledati ostvarenja pro&scaron;lih razdoblja usporedo s recentnima, uvjetovanima trogodi&scaron;njim ritmom manifestacije. Nakon kori&scaron;tenja fundusa Zbirke Lukin, na 5. trijenalu predstavit ćemo selekciju autoportreta iz Zbirke Kovačić - Mihočinec.<br /> <br /> Iz uvodnog teksta predgovora autor izložbe Nikola Albaneže kaže &bdquo;U potrazi za temom, kao i u odabiru motiva koje će prikazati, pred likovnim je umjetnicima neizmjerno polje mogućnosti. Napose od kada ne postoji implicitan, od akademskoga autoriteta nametnut, popis &scaron;to je u vrijednosnom smislu dopustivi sadržaj.&nbsp; Međutim, i ta neizmjernost - promatrana uvijek s pozicije svakoga pojedinca - dijeli se na samo dva skupa; s jedne je strane sve ono &scaron;to ga okružuje, s druge on sam; ono &bdquo;ja&ldquo; koje doživljuje svijet. A ono &scaron;to ga okružuje je svijet shvaćen u svim svojim razinama: materijalnoj i duhovnoj, zbiljskoj (faktografskoj) i imaginarnoj (fikcionalnoj), prezentnoj i memorijskoj, mitskoj, razinama dohvatljivim oku i ruci ili samo ma&scaron;ti, inače nedostižnim itd.; svijet koji se svakome otkriva na samo njemu svojstven, dakle, na jedinstven način. Zajedničko je, pak, nastojanje na spoznavanju i, možda, jedinstvu oba spomenuta dijela. Pogled je pritom tek jedan, ali iznimno važan osjet na tom putu.&ldquo;<br /> <br /> Autor izložbe: Nikola Albaneže, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar.<br /> <br /> Vi&scaron;e o izložbi: <a href="https://www.samobor.hr/galerija-prica/5-medjunarodni-trijenale-autoportreta-ja-izmedju-zbilje-i-imaginacije-n6778"><span style="color:#009ee3;">https://www.samobor.hr/galerija-prica/</span></a><br /> <br /> Zbog epidemiolo&scaron;ke situacije maksimalni broj posjetitelja koji istovremeno može biti u Galeriji Prica je do 45 osoba.</p> <p> &nbsp;</p>