Krš, grad i more

<p> U Kneževoj palači Narodnog muzeja Zadar bit će&nbsp; 9. srpnja 2020. u 12 sati otvorenje izložbe &bdquo;Kr&scaron;, grad i more&ldquo; na kojoj će biti predstavljena građoa iz fundusa Muzeja.<br /> &nbsp;</p> <p> O izložbi:</p> <p> &bdquo;Kr&scaron;, grad i more&ldquo; naziv je interdisciplinarne izložbe koju su zajednički pripremili odjeli i stručne službe Narodnog muzeja Zadar (Prirodoslovni odjel, Etnolo&scaron;ki odjel, Galerija umjetnina, odjel Muzej grada Zadra, Dokumentacijska služba, Pedago&scaron;ka služba). Na tematskoj osnovi koja spaja kr&scaron;, grad i more izborom predmeta iz muzejskog fundusa pričom je rekonstruirana identitetska potka Grada u dodiru s neposrednom okolicom &ndash; kr&scaron;kim zaleđem, obalom i otocima.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ovom izložbom stavlja se fundus u prvi plan s namjerom podsjećanja javnosti na vrijednosti i snagu kreiranja priča &scaron;to ih nose muzejski predmeti. Asocijativnim pristupom izloženoj građi sugeriramo posjetitelju ponovno otkrivanje i interpretaciju identiteta ovog kraja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Organizatori:</p> <p> Narodni muzej Zadar (Prirodoslovni odjel, Etnolo&scaron;ki odjel, Galerija umjetnina, odjel Muzej grada Zadra, Dokumentacijska služba, Pedago&scaron;ka služba)</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autori:</p> <p> Snježana Vujčić-Karlo, Jasenka Lulić &Scaron;torić, Hrvoje Perica, Nevena &Scaron;tokić, Natali Čop, Koraljka Alavanja, Ivana Dražić, Marija &Scaron;arić Ban, Lucija Sekula</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Zbirka, a ne zbrka! - Dječje igračke iz ostavštine Tihomila Stahuljaka

<p> Otvorenje izložbe &quot;<strong>Zbirka, a ne zbrka! - Dječje igračke iz ostav&scaron;tine Tihomila Stahuljaka&quot;</strong>, održat će se u četvrtak, 9. srpnja 2020., u 19 sati, ispred Muzeja Prigorja u Sesvetama. Izložba će se moći pogledati do 2. listopada 2020.<br /> &nbsp;</p> <p> Ideja za izložbu nastala je posve spontano, prilikom preseljenja predmeta Zbirke Stahuljak iz prostora u Soblincu. Pomalo izgubljene u svijetu odraslih, kao &scaron;to to djeca znaju biti, njegove igračke su čekale da ih netko primijeti. Tako je i bilo.&nbsp;Odmah je s Jurom Ga&scaron;parcem, sada&scaron;njim vlasnikom Zbirke, dogovoreno da se predmeti koje je profesor Stahuljak sakupljao kroz gotovo pola stoljeća izlože u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici povodom Noći muzeja 2019. godine.&nbsp;Donekle izmijenjena zbog prilagodbe drugom prostoru, izložba je bila postavljena u rujnu pro&scaron;le godine i u Kneippovoj zgradi, izložbenom prostoru Muzeja krapinskih neandertalaca u Krapini.<br /> &nbsp;</p> <p> Izložba predstavlja izbor iz bogate zbirke koju je profesor Tihomil Stahuljak prikupio većim dijelom između &scaron;ezdesetih i osamdesetih godina pro&scaron;loga stoljeća, a same igračke potječu iz vremena od kraja 19. do prvih godina 21. stoljeća.&nbsp;Istovremeno izložba pokazuje i kako je Stahuljak ozbiljno razmi&scaron;ljao o dječjoj igri i kreativnom stvaranju, o izlaganju dječjih igračaka općenito i o osnutku muzeja igračaka u nas. Na izložbi se po&scaron;tuje klasifikacija dječjih igračaka koju je&nbsp;profesor sam osmislio te se koriste i citati iz njegovih brojnih rukopisa na temu dječje igre, igračaka i ove posebne vrste muzeja koji postoje diljem Europe.<br /> <br /> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Saša Živković: ''''Mjesto gdje su sjene hladne''''

<p> Otvorenje izložbe križevačkog slikara i profesora Sa&scaron;e Živkovića održat će se u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci, 9. srpnja 2020., u 19 sati.&nbsp;<br /> &nbsp;</p> <p> <br /> &quot;U nedavnim prednajavama svoje aktualne križevačke izložbe, Sa&scaron;a Živković koristio je pojam &ldquo;Retrospektiva&ldquo; kao značenjski posve jasnu naznaku svoje namjere. Kako nečija retrospektiva podrazumijeva kodificirani sitem radnji, metoda i postupaka kojima je namjera detaljno prikazati minuli rad (umjetnika), a cilja na opremu njegova opusa i potvrđivanje puta za Parnas, od Živkovićeve bi &ldquo;retrospektive&ldquo; manje upućeni pratilac očekivao muzeografski preglednu, analitički preciznu i povijesno točnu rekonstrukciju &ldquo;prijeđenoga puta&ldquo;, sa svom kritičkom aparaturom koja taj put potvrđuje i sankcionira u svojoj većoj ili manjoj važnosti. Međutim, gotovo ni&scaron;ta od toga ne prati aktualnu izložbu, a jedva da se može govoriti i o arhiviranju artefakata: umjesto toga &ndash; za poznavaoce sasvim očekivano &ndash; Živković je reaktualizirao svoje ranije radove, stavio ih u kontekst cjelovitog projekta i povezao ih s nekim novim radovima u intrigantni niz, koji ne predstavlja sumu niti je puki zbir, nego je cjelina s predumi&scaron;ljajem. Cjelina koja je sistematizirana da bi se naglasila aktualnost njegovih fragmenata, a nije strukturirana za opravdavanje minuloga rada.&#39;&#39; (...) &ndash; Iz predgovora izložbe: Marijan &Scaron;poljar<br /> &nbsp;</p> <p> <br /> Flickr:&nbsp;<a href="https://t-com.us3.list-manage.com/track/click?u=7bef813f9453c524277b9847d&amp;id=b4551ea31a&amp;e=1b8bec8e78">sasazivkovicsomeworks</a></p> <p> <a href="https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=98605">Izvor</a></p>

Ina Drutter / Donacija Modernoj galeriji

<p> <img alt="" src="/files/images/ina-d.jpg" style="width: 450px; height: 318px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <p> O umjetnici iz predgovora izložbe:</p> <p> &bdquo;Kratak kreativni luk slikarice Ine Drutter bio je iznimno intenzivan i vrlo koherentan. Činjenica da je dugo bolovala i nije imala fizičkih moći za veće zadatke i pretencioznije formate, svakako je utjecala i na tehniku i na motiviku njezinih radova, ali je stoga u komornim dimenzijama i u introspektivnim prodorima dosegnula relevantnu razinu i ostvarila autentičan osobni izraz. Njezina radna dionica od oko desetljeća i pol zauzima posebno mjesto među likovnim traženjima i estetičkim usmjerenjima koncem dvadesetoga stoljeća, te nema mnogo dodirnih točaka s orijentacijom svojega nara&scaron;taja, no utoliko je vi&scaron;e ulančana u stariju i dublju tradiciju slikarske refleksije i ekspresije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> ...Umjesto opisnosti i dopadljivosti Ina Drutter je od početka pristupala objektima nastojeći proniknuti u njihovu latentnu zbilju. Ljudske i životinjske likove nužno je stilizirala i reducirala na bitno, služeći se, s jedne strane, pomalo infantilnom neposredno&scaron;ću i prividnom nespretno&scaron;ću, dok je s druge strane insistirala na britkosti linije i hrapavosti nanosa boje. U najranijoj fazi na njezinim su se kadrovima jo&scaron; nalazile sugestije kozmičkih prostranstava s markantnim obilježjima sunca i mjeseca, da bi postupno izostali svi elementi koji bi upućivali na vanjski svijet, a znakovi potom dolazili isključivo&nbsp; iz nutrine, procijeđeni pamćenjem i sjećanjem.</p> <p> ...&quot;</p> <p> &nbsp;(Tonko Maroević)</p> <p> &nbsp;</p> <p> Biografija:</p> <p> Ina Drutter rođena je u Zagrebu 9. listopada 1964. godine. Diplomirala je na Slikarskom odjelu zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti 1988. godine u klasi prof. Josipa Biffela. Izlagala je od 1986. na vi&scaron;e samostalnih i skupnih izložaba. Umrla je 6. listopada 2006. Slikarska ostav&scaron;tina Ine Drutter broji preko 2 500 radova, nalazi se u vlasni&scaron;tvu njena oca Isaka Druttera koji je ljubazno poklonio 50 Ininih radova Modernoj galeriji.</p> <p> &nbsp;</p>