izložba
Sjat će ti ime za velike čine: biskup Strossmayer na svečanosti otvorenja Galerije slika i posvećenja Akademijine palače 1884. godine
Strossmayerova galerija starih majstora HAZU
MJESTO
<p>
Strossmayerova galerija starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pripremila je virtualnu izložbu <strong><em>Sjat će ti ime za velike čine: biskup Strossmayer na svečanosti otvorenja Galerije slika i posvećenja Akademijine palače 1884. godine</em></strong>. Izložba ocrtava tijek višednevnih svečanosti kojima je u studenome 1884. obilježeno posvećenje Akademijine palače i otvorenje njezine Galerije slika, kao i zanimljivih okolnosti koje su im prethodile. Sastavni je dio izložbe i poglavlje o povijesti nastanka Galerije i uz nju usko povezane gradnje zrinjevačke palače, potom ono o dopremi Strossmayerovih umjetnina iz Đakova u Zagreb, a posebice je aktualna cjelina o Velikome zagrebačkom potresu 1880. te njegovim posljedicama za grad i novosagrađenu Akademijinu palaču. Raznovrsna građa prikupljena je iz dvadesetak baštinskih ustanova i od privatnih imatelja. Uz multimedijsku prezentaciju sadržaja, atraktivnosti projekta pridonosi funkcionalnost interaktivnosti. U pripremi je i inačica na engleskome jeziku. Izložba je ostvarena financijskom potporom Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, a partner je u njezinoj pripremi Hrvatski državni arhiv. Autorice su virtualne izložbe <strong>Indira Šamec Flaschar</strong>, viša knjižničarka, i<strong> Ivana Gržina</strong>, viša kustosica u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU.</p>
<p>
</p>
<p>
Trijumfalna svečanost otvorenja Strossmayerove galerije bila je događaj kojim je Zagreb simbolički prešao iz potresom preoblikovana srednjoeuropskoga grada u važnu kulturnu metropolu. Pomno pripremana ceremonija upriličena 9. studenog 1884. bila je puna pažljivo odvaganih političkih gesti, pamtljivih govora, memorabilija i rituala. Dugotrajnim i temeljitim istraživanjem ona je sada detaljno rekonstruirana u virtualnom ambijentu.</p>
<p>
</p>
<p>
„Pozivamo Vas na izložbu kroz koju je moguće sudjelovati u veličanstvenom događaju kojim je Zagreb izašao iz traume Velikog potresa koji ga je pogodio na isti datum četiri godine ranije i postao scenografija za veličanstvenu proslavu kojom je Strossmayerova galerija poklonjena voljenoj domovini”, poručuju iz Strossmayerove galerije.</p>
<p>
</p>
<p>
Poveznica na virtualnu izložbu: <a href="https://sgallery.hazu.hr/izlozba/svecanost-otvorenja-1884/">https://sgallery.hazu.hr/izlozba/svecanost-otvorenja-1884/</a></p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Kontakt: </strong></p>
<p>
Marijan Lipovac</p>
<p>
Ured za odnose s javnošću i medije HAZU </p>
<p>
</p>
Online izložba
Online izložba
VRIJEME
15.01.2021. / 28.02.2021.
izložba
Darko Markić / Landscapes
Muzej grada Koprivnice - Galerija Koprivnica
MJESTO
<p>
Deseta samostalna i prva ovogodišnja izložba poznatog koprivničkog umjetnika Darka Markića, koja broji 34 rada, skica i studija, otvorit će u petak novu izlagačku godinu u Galeriji Koprivnica, a nakon toga će se uputiti na adrese novih domaćina u svojevrsnoj turneji po hrvatskim galerijama i muzejima.</p>
<p>
</p>
<p>
Rođen početkom osamdesetih u Vukovaru, Markić već nakon osnovne škole odlazi u Zagreb u Školu primijenjene umjetnosti i dizajna gdje je maturirao 2001. godine i upisao Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od ranih dvijetisućitih izlaže na skupnim i samostalnim izložbama, a za svoj je rad više puta i nagrađen. Živi i radi u Koprivnici gdje je vrlo aktivno uključen u društveni život, promicanje kulture i umjetnosti kroz aktivnosti udruge Atelieri Koprivnica i možda još bitnije, u edukaciju – svakodnevno u svom radu s djecom i mladima. Ovaj nesumnjivo sjajan koprivnički umjetnik, svojim radom otvoreno odaje priznanje domaćim i svjetskim umjetnicima koji su na bilo koji način utjecali na nastanak njegovih slika. Svoje nove slikarske „eksperimente“ započeo je tijekom 2020. godine, u trenutku kad je već etabliran kao figurativni slikar. Putem te eksperimentalne faze došao je do mjesta na kojem je danas, do krajolika predstavljenih u Galeriji, krajolika koji su mu omogućili da prikladno i aktualno drži razmak u odnosu na promatrača, ali i u odnosu na temu. Glavna osobina novih radova je površnost (u najpozitivnijem smislu), akcijska apstraktna (bez)izražajnost koja nam nudi novu stvarnost, izmijenjeni krajolik kakav još nismo sreli, ali nam je istovremeno jako poznat, blizak, ugodan, onaj kojem prilazimo bez straha, onaj u kojem nam ptica nježno cvrkuće u uho, cvijeće je vibrantnih boja, a životinje su slobodne. Takav ćete prostor možda naći na periferiji grada u kojem Markić živi i stvara. Iako se ne udubljuje u „smisao”, ne postavlja pitanja, ne očekuje odgovore, on savršenom vještinom uvijek i oduvijek prikazuje svoju neposrednu okolinu - nekad su to bili psi, danas je to šuma i livada pored koje se nalazi i njegov atelje.</p>
<p>
</p>
<p>
Uglavnom veliki formati koji se odlikuju jasnim figurativnim motivima, zamijenjeni su sada pejzažima i okupljeni u izložbu Landscapes koju možete svakodnevno posjetiti od 15. siječnja do 28. veljače 2021. godine.</p>
<p>
</p>
Zrinski trg 9/I, Koprivnica
Zrinski trg 9/I, Koprivnica
VRIJEME
15.01.2021. / 28.02.2021.
izložba
Produljeno trajanje izložbe - Jedan laboratorij za četiri države
Muzej grada Rijeke
MJESTO
<p>
Izložba “Jedan laboratorij za četiri države” postavljena je u Muzeju grada Rijeke (Palača šećerane) na adresi Krešimirova 28, u organizaciji Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo u suradnji s Muzejom Grada Rijeke, Županijom i Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja Rijeka.</p>
<p>
</p>
<p>
Zbog velikog interesa publike izložba je produljena do 12. veljače 2021.g.</p>
<p>
</p>
<p>
Nakon hrvatsko-ugarske nagodbe,kojom je grad potpao pod direktnu vlast Mađarske, Rijeka je doživjela strelovit ekonomski rast. Neposredno prije početka I. svjetskog rata, riječka je luka bila deseta po prometu u Europi. Priznajući važnost Rijeke kao pograničnog grada, mađarsko ministarstvo poljoprivrede odlučilo je osnovati Mađarsku kraljevsku eksperimentalnu stanicu u Rijeci koja je počela radom 8. travnja 1900. Prvi voditelj stanice bio je kraljevski kemičar Luigi Könyöki.</p>
<p>
</p>
<p>
Nakon burnih pet godina po završetku I. svjetskog rata, grad Rijeka je pripojen Kraljevini Italiji 1924., dok je teritorij Sušaka pripao Kraljevini Jugoslaviji. Stanica za kemijska ispitivanja je nastavila s radom, uz pokoju promjenu imena te preseljenjem na novu lokaciju (Ciottina 3, danas Barčićeva ulica). Od 1927. laboratorij je nastavio rad kao Kemijski odjel (voditelj Gustavo Dalma, dipl.ing.) Provincijskog laboratorija za higijenu i profilaksu, kojem se od 1933. godine pridružio i Mikrobiološki odjel, voditelj kojeg je bio Dr. Italo Pisu. U takvoj je organizaciji djelovao do kraja II. svjetskog rata.</p>
<p>
</p>
<p>
Zbog novouspostavljene granice na Fiumari, Sušak je ostao bez zdravstvene zaštite te je 1926. osnovan Dom Zdravlja, sa svim djelatnostima koje su pokrivale potrebe stanovnika. U sklopu Doma zdravlja 1933. godine je osnovan kemijski laboratorij (voditeljica dr. Marija Belavić, dipl.ing) s primarnom svrhom analize vode iz cisterni koje su koristili stanovnici prigrada i okolnih naselja. Talijanskom okupacijom 1941., dio Doma zdravlja, a i kemijski laboratorij, seli se u Crikvenicu (koja je tad bila u NDH), dok drugi ostaje na Sušaku, ali prestaje s radom 1942.</p>
<p>
</p>
<p>
Završetkom rata Dom zdravlja se vraća na Sušak i nastavlja svoje djelovanje, dok je djelatnost riječkog laboratorija smanjena, budući da je dio ljudi napustio grad. Naredne godine obje su instutucije reorganizacijom zdravstvene sheme formirale Sanitarne epidemiološke službe (SES) Rijeke i Sušaka (pitanje Rijeke još nije bilo riješeno). Naredna reorganizacija zbila se 1950. kad je sjedinjenjem obje institucije nastao Higijenski zavod u Rijeci. Iako su oba laboratorija bila formalno u istoj ustanovi, onaj na Sušaku (Kumičićeva ulica) bavio se uglavnom kemijskom analizom pitke vode, a u Rijeci (Barčićeva ulica) uglavnom namirnica. Oba su laboratorija, odnosno njihove službe 1960. uključene u Zavod za zaštitu zdravlja, koji je imao svoju specifičnost da je objedinjavao svu van bolničku zdravstvenu zaštitu.</p>
<p>
</p>
<p>
Jedinice preventivne medicine Zavoda za zaštitu zdravlja preseljene su 1972. godine u novu zgradu na sadašnjoj adresi Krešimirova 52a. Zavod za zaštitu zdravlja se 1982. podijelio u tri neovisne institucije, od kojih je jedna današnji Zavod za javno zdravstvo, koji je 1993. postao regionalna ustanova. Kemijski laboratorij Eksperimentalne stanice nije bio prvi moderni laboratorij osnovan u Rijeci. Prethodio mu je laboratorij c. i kr. Mornaričke akademije u Rijeci, ali je to jedini laboratorij s kontinuiranom djelatnosti dužom od 100 godina na području Hrvatske.</p>
<p>
</p>
<p>
Unatoč turbulentnoj prošlosti i dva svjetska rata, uključujući i okupaciju, ipak je sačuvano nešto laboratorijskog materijala i priručnika iz najranijeg razdoblja, kao i nešto kasnijih , do sedamdesetih godina prošlog stoljeća, koji će biti izloženi na prigodnoj izložbi u povodu 120. godišnjice u Muzeju Grada Rijeke.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Krešimirova 28 (Palača šećerane)
Krešimirova 28 (Palača šećerane)
VRIJEME
15.01.2021. / 12.02.2021.