Linija ljepote, trag nadahnuća – prvih 100 godina Grafičke zbirke NSK

<div> &nbsp;</div> <div> Grafička zbirka Nacionalne i sveučili&scaron;ne knjižnice u Zagrebu uz stogodi&scaron;nju obljetnicu osnutka&nbsp;predstavlja &scaron;iroj javnosti izbor djela iz fundusa na izložbi &#39;Linija ljepote, trag nadahnuća &ndash; prvih 100 godina Grafičke zbirke NSK&#39;.Od davne 1919. godine prikupila je vrijednu i zanimljivu građu &ndash; crteže, grafike, grafičke mape, plakate i razglednice.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tematsko predstavljanje fonda inspirirano je sposobno&scaron;ću mi&scaron;ljenja o predodžbama, simbolima i metaforama &ndash; sveprisutnim ljudskim nadahnućem &ndash; koje je sada, zanemarujući doba nastanka, stil, tehniku, vrstu i dimenzije, građu objedinilo u nove cjeline ilustrirajući ukupnost ljudskog postojanja i stvaranja. Grafička zbirka živi u knjižnici, okružena riječima. Na izložbi teme prirode, ljudskog tijela, misli i ideja, ritma života svakodnevice ili pak one apstraktne koje su osamostaljenjem linije, boje i plohe oslobođene vidljivog, biti će potkrepljene aforizmima, stihovima, citatima. Tako oživljene predstavljene cjeline, sada sastavljene od djela u drugačije postavljenim odnosima, ponekad potpuno neočekivano stvaraju nove zaključke i spoznaje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Usporedbom umjetničkih ostvarenja unutar pojedinih tema moguće je sagledati promjene u izrazu, formi, mi&scaron;ljenju, umjetničkom htijenju. Prikazat ćemo uzbudljivu liniju promjene unutar umjetničkog stvarala&scaron;tva, obogaćujući tako sliku svijeta koja nas okružuje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Namjera nam je provesti posjetitelje odabirom djela iz bogatog fonda od petnaestog stoljeća do danas. Zavirit ćemo u svaki kutak fonda Zbirke te izvući na danje svjetlo građu koja nije nikad viđena &ndash; skrivena iznenađenja, ali i onu dobro znanu &ndash; Bogorodicu Julija Klovića, djela Martina Kolunića Rote, Krista i Apostole Andrije Medulića,&nbsp; vrijedan crtež&nbsp; Celestina Medovića, autoportet Rembrandta od starijih autora, do djela umjetnika koji su obilježili dvadeseto stoljeće kao i djela suvremenika. Među njima su djela za grafički medij važnog Tomislava Krizmana, &scaron;panjolski pejzaže Ljube Babića, vedute Menci Clementa Crnčića, koji su ujedno i&nbsp; jedni od osnivača Zbirke, zatim djela K&auml;the Kollwitz i Georgea Grosza pa sve do Maurovića, nagrađene grafike Mirjane Vodopije, Miroslava &Scaron;uteja, plakata Borisa Bućana ili djela iz donacije Mirka Ilića kao i mnogih drugih radova domaćih i stranih autora.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="http://gkd.hr/izlozba/linija-ljepote-trag-nadahnuca-prvih-100-godina-graficke-zbirke-nsk/"><strong>Izvor</strong></a></div> <div> &nbsp;</div>

Pogrebni obredi i običaji starog Rima

<div> U Arheolo&scaron;kom muzej Zadar bit će u četvrtak, 19.9.2019. u 19.30 sati otvorenje izložbe &bdquo;<strong>Pogrebni obredi i običaji starog Rima&ldquo;.</strong></div> <div> <strong>&nbsp;</strong></div> <div> Kroz izložbu &bdquo;Pogrebni obredi i običaji starog Rima&ldquo; prezentiran je pojam smrti ranih civilizacija, Mezopotamije, Egipta, Grčke, Etrurije. Posebno je obrađen pojam smrti u starom Rimu, razvoj pogrebnih obreda i običaja, opisan je detaljno rimski pogreb, pokapanje u gradu Rimu.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U izložbi je prezentirana rekonstrukcija paljevinskih grobova iz 1. i 2. st. poslije Kr. i grob s prijelaza iz 4. u 5. st. tipa pod tegulama s tesarskim alatkama (grob tesara).</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izloženo je oko 500 predmeta, pripadaju grobovima s nekropole rimskoga Zadra. Grobove iz prva tri stoljeća Rimskoga Carstva karakterizira bogatstvo raznovrsnih grobnih priloga polaganih uz ostatke pokojnika kao znak vjerovanja u zagrobni život. Posebice su česti keramički, stakleni, ko&scaron;tani i metalni predmeti, najče&scaron;će oni koje su pokojnici koristili za života i predmeti vezani uz zanimanja pokojnika. Mnogi su grobni prilozi imali neko eshatolo&scaron;ko ili apotropejsko značenje. Apotropejska uloga pripisuje se svim onim materijalima koji su se brzo topili i lako oblikovali (jantar, gagat, gorski kristal, olovo, kositar). Tijekom kasnoantičkoga razdoblja broj se priloga reducira i ustaljuje na određene forme i postupno nestaje.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autorice izložbe i tekstova kataloga su muzejska savjetnica dr. sc. Kornelija A. Giunio i vi&scaron;a kustosica Timka Alihodžić</div>

Izložba radova akademika Zlatka Boureka / Europski Dan židovske kulture i baštine 2019. - Dan otvorenih vrata

NA_CM_zv

Zašto je pčela važnija od čovjeka?

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/Pcela-web.jpg" style="width: 450px; height: 276px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <div> <strong>&quot;Za&scaron;to je pčela važnija od čovjeka?&quot; </strong>gostujuća je izložba Hrvatskog prirodoslovnog muzeja čiji su autori dr.sc. Iva Mihoci, dr. sc. Zorana Sedlar i Petar Crnčan, mag.exp.biol.,&nbsp; koja će biti otvorena u Gradskom muzeju Bjelovar 19. rujna 2019. u 19 sati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je edukativnog karaktera namijenjena djeci pred&scaron;kolskog i &scaron;kolskog uzrasta, kao i odraslima i pčelarima. Na izložbi su od trodimenzionalnih predmeta postavljeni alati i pčelarski pribor &ndash; dimilice, vrcaljke, pre&scaron;e za med, ko&scaron;nice pletene od pruća ili slame omazane glinom ili konjskom i kravljom balegom, bilje na&scaron;ih krajeva koje su pčele opra&scaron;ivale itd.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Uz to, na izložbi su postavljeni panoi s tekstualnim opisom pčele, kao npr. građa tijela pčele radilice, koliko puta pčela zamahne krilima, komunikacijski plesovi pčela radilica u ko&scaron;nici, rojenje pčela, bolesti pčela, nestanak pčelinjih zajednica, koliki je broj pčela &ndash; pčelinjih zajednica u ko&scaron;nici, &scaron;to pčele jedu i jo&scaron; puno odgovora i poja&scaron;njenja koja ćete vidjeti ako dođete i posjetite ovu prekrasnu izložbu.</div> <div> &nbsp;</div>

Vlatka Škoro / Životinje

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/%C5%BDiv.jpg" style="width: 450px; height: 335px;" /></p>