Slavko Grčko – izbor iz fundusa Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci

NA_CM_zv

Šaša Ćetković / Maksi Mir

<p> <em>Nadam se da ćete u ovoj gužvi, buke i galame, koju živimo da bismo opstali pronaći trenutke ti&scaron;ine za Maksi Mir, ba&scaron; kao &scaron;to su ga prona&scaron;le ptice grabljivice lebdeći nekoliko stotina metara iznad na&scaron;ih glava u potpunoj ti&scaron;ini. Kada sam lebdio u balonu iznad Zagreba spoznao sam tu njihovu apsolutnu ti&scaron;inu usprkos zagrebačkoj vrevi koja se dolje odvijala. Nažalost, rijetki su oni koji su sposobni usred najveće gužve pronaći svoj mir. Ovom bismo izložbom voljeli podsjetiti ljude da im nisu potrebna krila kako bi se vinuli iznad svojih problema. Dovoljno je na trenutak pobjeći u ti&scaron;inu Maksi Mira. S razlogom sam napisao &bdquo;na&scaron;om&ldquo; jer je prapradjed kustosice izložbe&nbsp;Ive&nbsp;K&ouml;rbler , botaničar Franjo Serafin&nbsp;K&ouml;rbler,&nbsp;koji je na poziv nadbiskupa Jurja pl. Haulika iz Beča do&scaron;ao živjeti u Zagreb kako bi napravio Hortikulturni plan na kojem se temelji dana&scaron;nji izgled perivoja Maksimir&nbsp;</em>-&nbsp;izjavio je suvremeni hrvatski fotograf Sa&scaron;a Ćetković uoči svoje izložbe&nbsp;<em>Maksi Mir</em>,&nbsp;&nbsp;koju će javnost od 20. listopada do 5. studenoga imati priliku razgledati u Studiju Moderne galerije &bdquo;Josip Račić&ldquo;. U autorskoj koncepciji&nbsp;povjesničarke umjetnosti i likovne kritičarke Ive&nbsp;K&ouml;rbler,&nbsp;izložba će pokazati četrnaest digitalnih kolor fotografija koje je u posljednje dvije godine umjetnik snimio u jednom od najljep&scaron;ih europskih parkova.&nbsp;&nbsp;</p> <p> <em>&hellip;Veliki dijelovi plavih jezera, snježne bjeline i smeđi tonaliteti drveća daju ovom ciklusu autentičan kontemplativni i meditativni ton. Mijene godi&scaron;njih doba ne mijenjaju trajnu ljepotu prirode maksimirskog perivoja, već mu svaki put iznova daju nov koloristički pla&scaron;t, otkrivaju nove nepravilne, razvedene volumene i cjeline vegetacije, kao &scaron;to bismo i mi, gradski ljudi trebali kroz godinu mijenjati sebe u skladu s prirodnim ritmovima i ciklusima. Ideja Sa&scaron;e Ćetkovića želi pokazati kako to nije tek jedna od postneoromantičarskih utopija, već sasvim stvarna opcija bijega od gradske histerije i te&scaron;kih dnevnih energija metropole u divnu kreaciju perivoja Maksimir&hellip;&nbsp;&nbsp;</em>Iva&nbsp;K&ouml;rbler, citat iz teksta u katalogu izložbe.</p> <p> <br /> &nbsp;</p> <p> <strong>Životopis umjetnika</strong></p> <p> Rođen 1968. u Zagrebu, gdje je zavr&scaron;io &Scaron;kolu za primijenjenu umjetnost i dizajn, Odjel fotografije. Treća je generacija fotografa u obitelji koja se posvetila fotografiji. Surađuje s vodećim reklamnim agencijama, agencijama za odnose s javno&scaron;ću i Hrvatskom turističkom zajednicom. Bio je službeni fotograf HNK-a u Zagrebu gdje je snimao operne, baletne i dramske predstave, te portrete njihovih protagonista. U novinskoj fotografiji bio je urednik fotografije, fotograf i stručni suradnik u svim relevantnim hrvatskim mjesečnim i tjednim izdanjima. Imao je 11 samostalnih izložbi fotografija i sudjelovao na vi&scaron;e od 50 skupnih. Član je ULUPUH-a i HZSU-a.</p> <p> <br /> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Oksana Veber / Stakleni budoar

<p> Oksana Veber, umjetnica međunarodnog ugleda, porijeklom je iz Barnaula u Altaju, sibirskog grada na ruskoj granici s Mongolijom, Kinom i Kazahstanom. Akademiju likovnih umjetnosti zavr&scaron;ila je u Kijevu u Ukrajini, a Umjetničku akademiju u Brjansku u Rusiji. Oksana Veber je prvenstveno slikarica jakog kolorita s izborom tema od morskih pejzaža, posebno nadahnutih čestim boravcima na otoku Ugljanu, mrtvih priroda do dominantnog motiva ženskog lika. U svom &scaron;irokom spektru umjetničkih interesa bavila se i vitrajem te je njezin afinitet za radom u mediju stakla rezultirao i suradnjama s Muzejom antičkog stakla u Zadru.</p> <p> Oksana Veber stvara u Londonu, Pragu te na otoku Ugljanu, gdje je do sada imala vi&scaron;e izložbi. Izlagala je na 24 samostalne te tridesetak grupnih izložbi diljem svijeta. U Muzeju antičkog stakla u Zadru prvi put je izlagala povodom obilježavanja Dana grada Zadra 2009. godine na samostalnoj izložbi slika &bdquo;Ples sjena&ldquo; (23. 11. &ndash; 24. 12. 2009.). Inspiraciju je za ovaj ciklus prona&scaron;la upravo u stalnom postavu Muzeja, odnosno raznolikim oblicima antičkog stakla, koji se na njenim slikama nalaze uz sugestivne kolorističke pejzaže i meditativne ženske likove.</p> <p> Svojim čestim dolascima na otok Ugljan i u Zadar, Oksana Veber je ostala vezana uz Muzej antičkog stakla te je, 10 godina nakon prve izložbe, u Noći muzeja 2019. godine predstavila svoje nove radove inspirirane zadarskim antičkim staklom na izložbi &bdquo;Čarobno staklo&ldquo; (1. 2. &ndash; 11. 3. 2019.).</p> <p> Muzej antičkog stakla u Zadru potiče suradnju s umjetnicima, posebno kroz svoje radionice za izradu staklenih predmeta, antičkih replika te suvremenih umjetničkih radova. Oksana Veber je u formi umjetničke rezidencije (<em>artist in residence</em>) u vi&scaron;e navrata kroz 2019. godinu boravila u Muzeju antičkog stakla u Zadru istražujući tehniku staklene fuzije te realizirajući svoje slikarstvo u mediju stakla. Tehnika fuzije stakla je tehnolo&scaron;ki postupak u kojem se vi&scaron;estrukom toplinskom obradom u pećima za fuziju na temperaturi od 800 - 850&deg;C stapaju staklene ploče, oslikane ili posute pigmentima u prahu i granulama, u kalupima ili bez njih.</p> <p> Oksana Veber inspiraciju nalazi u prirodi, posebno u dalmatinskoj obali, ambijentu, nijansama plave u moru i nebu. Sliku konstruira oko tijela ili lica žene, arhetipske ženstvenosti, uokvirujući je morem, jedrilicama, pticama, ribama, cvijećem, voćem, staklenim bocama&hellip;, uključujući i svoje uspomene, asocijacije te svakodnevno upijanje života. Kako često nagla&scaron;ava, svaki od tih portreta je dijelom i autoportret. Naslov izložbe &bdquo;Stakleni budoar&ldquo;sugerira upravo tu izrazitu ženstvenost likova Oksane Veber, intimnu atmosferu, popraćenu motivom poljupca, akta, voća, cvijeća, ali kao i do sada antičkih staklenih boca, ča&scaron;a, zdjelica&hellip;.</p> <p> Slaveći univerzalni pojam žene i ženstvenosti, umjetnica daje poetične naslove svojim radovima, ali oni ipak nose jednu jedinu moćnu legendu: &bdquo;Žena.&ldquo;</p> <p> Autor izložbe i teksta je Jadranka Belevski, vi&scaron;i kustos dokumentarist Muzeja antičkog stakla u Zadru.</p> <p> &nbsp;</p>

Plavo - ženske perspektive

<p> Drugu godinu za redom, zahvaljujući suradnji ISO - Izložbenog salona Izidor Kr&scaron;njavi i kustoskog dvojca Koraljke Kovač i Maje Strgar Kurečić ispred Hrvatske udruge za boje, u Zagrebu se Međunarodni dan boja 21. 3. obilježava i tematskom izložbom. Ove godine, planirana izložba PLAVO - ŽENSKE PERSPEKTIVE, skupna izložba 11 autorica koje okuplja motiv plavog u medijima crteža, slika, fotografije i instalacije prekinuta je <em>lockdownom</em> i razornim potresom koji je o&scaron;tetio ISO i &Scaron;kolu primijenjene umjetnosti i dizajna. Međutim, zahvaljujući na&scaron;em, sada već vi&scaron;egodi&scaron;njem partneru MSU, na na&scaron;e veliko zadovoljstvo izložbu možemo u cijelom njezinom obimu realizirati u gostovanju u Zbirci Vjenceslava Richtera i Nade Kare&scaron; Richter. Čini nam to iznimnu radost u ovim nesmiljenim vremenima. Tako je izložba PLAVO - ŽENSKE PERSPEKTIVE prva izložba iz programa ISO-a koju organiziramo nakon lockdowna. Do kraja godine Zbirka Richter ugostit će jo&scaron; tri izložbe obogaćene dodatnim programima, radionicama i <em>artist talkovima.</em> Autorice koje izlažu na izložbi od 20. 10. su redom Gordana Bakić, Andrea Pavetić, Lea Popinjač, Petra Lidia &Scaron;eveljević, Marta Živičnjak, Koraljka Kovač, Ma&scaron;a Bajc, Rebeka Legović, Petra Slobodnjak, Vladimira Spindler, Maja Strgar Kurečić. Međunarodni dan boja tradicionalno organizira Hrvatska udruga za boje u suradnji sa Sveučili&scaron;tem u Zagrebu, Tekstilno - tehnolo&scaron;kim fakultetom, Grafičkim fakultetom i Arhitektonskim fakultetom.<br /> Autorica predgovora Vi&scaron;nja Slavica Gabout, koja vrijedno prati ovaj kustoski tim, napisala je &quot;Ono &scaron;to u izložbi pod nazivom Plavo &ndash; ženske perspektive povezuje jedanaest različitih, samosvojnih autorskih osobnosti, koje u fotografskom i slikarskom mediju odgovaraju na temu plave boje (boje bezbrojnih pojavnosti te snažne simbolike i asocijativnosti) je gender pogled. Pogled na svijet sa stavom, iz osvije&scaron;teno ženske perspektive. To znači da zajednički nastup ovih autorica, unatoč svim autorskim i rukopisnim suprotnostima, kao i izričajnim razlikama, ovdje ima zajedničku potku i zajednički diskurs, povezujući izrazite umjetničke individualnosti u neočekivanu cjelinu i intrigantno zajedni&scaron;tvo. U vizualnu komunikaciju, suglasje i medijski razgovor.&quot;</p> <p> Pozivamo Vas draga publiko, da podržite ovu izložbu svojim dolaskom u jednom od ponuđenih termina do 31. 10. 2020. te koristite ovu priliku da razgledate i Zbirku Richter (cijena ulaznice za sve je simboličnih 10,00 kn) te se utisnete u mogućnosti plavih svijetova. Na prvi dan izložbe/klizno otvorenje ulaz je besplatan od 17 do 20 sati, a od 18 sati u prostor Zbirke pridružit će se i autorice.</p> <p> &nbsp;</p> <p> ISO &ndash; Izložbeni salon Izidor Kr&scaron;njavi<br /> Trg Republike Hrvatske 11, Zagreb<br /> e-mail: izlozbenisalon.izidorkrsnjavi@gmail.com<br /> web: ss-primijenjenaumjetnostidizajn-zg.skole.hr<br /> fb: @isospud</p> <p> <br /> Muzej suvremene umjetnosti /<br /> Zbirka Vjenceslava Richtera i<br /> Nade Kare&scaron; Richter<br /> Vrhovac 38, Zagreb<br /> ut &ndash; pet 15 &ndash; 19 sati, sub 11 &ndash; 16 sati,<br /> (ostalim danima uz prethodnu najavu)<br /> Tel: 01/60 52 700; 01/ 37 04 892<br /> Voditeljica zbirke: Vesna Me&scaron;trić, vi&scaron;a kustosica</p> <p> Izdavač deplijana: &Scaron;kola primijenjene umjetnosti i dizajna<br /> Za izdavača: Filip Pintarić<br /> Voditeljica ISO-a: Bernarda Cesar<br /> Asistent: Igor Kozlina<br /> Savjet ISO-a: Martina Božić, Marija Juza,<br /> Irena Kra&scaron;evac, Vinka Mortigjija Anu&scaron;ić,<br /> Matej Pa&scaron;alić, Filip Pintarić, Ivan Skvrce</p> <p> Organizatorice i koordinatorice izložbe:<br /> Koraljka Kovač i Maja Strgar Kurečić<br /> Postav: Koraljka Kovač, Maja Strgar Kurečić i Vi&scaron;nja Slavica Gabout<br /> Predgovor: Vi&scaron;nja Slavica Gabout<br /> Na naslovnici: fotografija Iz serije Pe&scaron;ča blues, Petra Slobodnjak</p> <p> dodatni program<br /> &ndash; vodstva kroz izložbu, radionice</p>

Novosti Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU (rujan i listopad 2020.)

<p> Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU s obzirom na izmijenjene okolnosti u ovoj godini zbog pandemije COVID-19 i potresa, Muzej nastoji povećati vidljivost za prijatelje Muzeja i muzejsku publiku u virtualnom obliku.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Stoga Vam u prilogu &scaron;aljemo na&scaron;e <em>Novosti</em> za rujan i listopad 2020. i pozivamo Vas da pratite na&scaron;e objave na web stranici i Facebooku:</p> <p> &nbsp;</p> <p> <a href="https://hmmf.hazu.hr">https://hmmf.hazu.hr</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> <a href="https://www.facebook.com/Hrvatski-muzej-medicine-i-farmacije-HAZU-1821994688078134">https://www.facebook.com/Hrvatski-muzej-medicine-i-farmacije-HAZU-1821994688078134</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> <a href="/files/images/2020/HMMF_Novosti-rujan-listopad-2020.pdf"><em>Novosti</em> za rujan i listopad 2020. (pdf.)</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt:</strong></p> <p> Silvija Brkić Midžić, prof.</p> <p> muzejska savjetnica, upraviteljica</p> <p> Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU</p> <p> Gundulićeva 24, 10000 Zagreb</p> <p> Tel. 4825 413</p> <p> e-mail: <a href="mailto:hmmf@hazu.hr">hmmf@hazu.hr</a></p> <p> URL: <a href="https://hmmf.hazu.hr">https://hmmf.hazu.hr</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Moć zlata

<p style="text-align: justify;"> Izložba se može razgledati u Tehničkom&nbsp;muzeju Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb, IZLOŽBENA DVORANA, u periodu o<strong>d 20. listopada&nbsp;do 30. studenog 2020.</strong></p> <p style="text-align: justify;"> <strong>RADNO VRIJEME IZLOŽBE:</strong> utorak &ndash; petak od 10 do 17 sati, subota i nedjelja 9 do 13 sati, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno</p> <p style="text-align: justify;"> <strong>ULAZ SLOBODAN</strong></p> <p style="text-align: justify;"> Rudarstvo je gospodarska grana koja se bavi dobivanjem mineralnih sirovina iz njihovih leži&scaron;ta u dostupnom dijelu Zemljine kore primjenom rudarskih radova.</p> <p style="text-align: justify;"> Na izložbi su prikazane različite primjene zlata kroz niz predmeta koji nas okružuju u svakodnevnom životu. Zanimljivo je bilo istraživati u kojim se sve područjima upotrebljava zlato, u početku kao nakit i novac, a tijekom vremena za izradu statusnih simbola i nagrada, u industriji, stomatologiji, medicini, zrakoplovstvu i svemirskoj tehnologiji, arhitekturi, kozmetici te kao hrana i dekoracija u gastronomiji i kulinarstvu.&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"> Cilj izložbe jest predstaviti &scaron;iroj javnosti jedan od najstarijih oblika rudarenja, primjerice ispiranje zlata iz rijeka i potoka. Na taj način bi se prikazanim sadržajima zbirka Rudarska tehnika dodatno promovirala s tendencijom prikupljanja najzanimljivijih informacija na ovu temu i u budućnosti.</p> <p style="text-align: justify;"> Zlato je u na&scaron;im krajevima bilo prva mineralna sirovina koja se dobivala rudarskim radom. Tehnikom ispiranja naplavina uz rijeke Dravu i Muru dobivalo se elementarno zlato. Prvi dokumentirani počeci rudarstva u Hrvatskoj datiraju iz 14. stoljeća. U to vrijeme Frankopani su u Gorskom kotaru i Lici dobivali rudu željeza te zlato i srebro. U Čabru je 1651. radila peć za taljenje željeza, kada su slične peći građene i u Europi, &scaron;to upućuje na to da je Hrvatska u to vrijeme bila u tehnolo&scaron;kom vrhu Europe. Leži&scaron;ta zlata i srebra bila su osnova za tada&scaron;nje kovnice koje su Zrinski imali već početkom 16. stoljeća i nalazile su se u Gvozdanskom (na Zrinskoj gori). Prema profesoru Vladimiru Abramoviću, u to vrijeme kovnice su bile u Kotoru, Dubrovniku, Splitu, Zagrebu, Virovitici, Pakracu, Požegi i Srijemskoj Mitrovici. Rudnici metala radili su u Gvozdanskom (Zrinskoj gori), Lici (Rudopolje), Gorskom kotaru (Lič i Čabar), Samoborskom gorju (Rude) i na Medvednici.</p> <p style="text-align: justify;"> U Hrvatskoj su nalazi&scaron;ta zlata bila relativno brojna, ali siroma&scaron;na, te su većinom naplavinskoga podrijetla. Budući da Hrvatska ima dugu tradiciju rudarenja, na izložbi je prikazano ispiranje zlata iz starih nanosa rijeka i potoka, a to je najstariji oblik rudarenja, koji seže u predmetalno doba razvoja civilizacije. Na &scaron;ljunčanim sprudovima Drave i Mure nekada se ispiralo zlato. Dravsko i mursko zlato smatra se najči&scaron;ćim prirodnim zlatom na svijetu. Zlato se u Međimurju ispiralo jo&scaron; za grofova Zrinskih. Carica Marija Terezija izdala je 1776. ispiračima zlata iz Donjeg Vidovca posebnu povelju, koju je primio nositelj zlatarskog ceha Bolta Embriu&scaron;.&nbsp;<br /> Danas se zlato ispire pred turistima i živi u sjećanju onih koji su životni vijek proveli tragajući za grumenjem ili su imali sreće biti posljednja generacija znalaca tog umijeća.&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"> Rudarstvo je potkraj 16. stoljeća zamrlo prodorom Turaka. Nastavak rudarstva u Hrvatskoj započeo je početkom 19. stoljeća pridobivanjem ugljena i trajalo je sve do kraja 20. stoljeća.</p> <p style="text-align: justify;"> Zlato je jedan od najkorisnijih i najtraženijih minerala od svih koji su izvađeni iz Zemljine kore te ima &scaron;iroku primjenu zbog različitih korisnih svojstava. Dobar je provodnik električne energije, ne hrđa, vrlo se lako obrađuje, podatno je za izvlačenje u žicu, može se kovati u tanke listiće, legirati s mnogim drugim metalima, može se rastopiti i lijevati u vrlo detaljne oblike a usto ima prekrasnu žutu boju i atraktivan vrlo visoki prirodni sjaj.<br /> Kada su &scaron;panjolski istraživači prvi put stigli u Novi svijet, upoznali su domoroce u Južnoj Americi. Te su dvije kulture bile razdvojene nepreglednim oceanom, nikada nisu imale nikakve kontakte, govorile su različitim jezicima i živjele potpuno drugačijim načinom života. Ipak, imali su jednu zajedničku stvar &ndash; veliko po&scaron;tovanje prema zlatu, koje su upotrebljavali za izradu svojih najvažnijih predmeta.</p> <p style="text-align: justify;"> Kroz povijest gotovo su sve kulture upotrebljavale zlato kao simbol moći, ljepote, čistoće i uspjeha. Dana&scaron;nje kulture nastavljaju tradiciju upotrebe tog plemenitog metala kako bi obilježile svoje najznačajnije događaje: vjenčanim prstenjem, olimpijskim medaljama, nagradama poput Oscara i Grammyja, izradom novca, raspela i sakralnog posuđa. Nijedan drugi rijetki metal nije nadma&scaron;io vrijednost zlata u na&scaron;em dru&scaron;tvu.</p> <p style="text-align: justify;"> <strong>IMPRESUM IZLOŽBE</strong></p> <p style="text-align: justify;"> <strong>Organizator</strong><br /> Tehnički muzej Nikola Tesla</p> <p style="text-align: justify;"> <strong>Autorica izložbe</strong><br /> Davorka Petračić</p> <p style="text-align: justify;"> <strong>Autor likovnog postava</strong><br /> Hrvoje Đukez</p> <p style="text-align: justify;"> <strong>Grafičko oblikovanje izložbe s pripremom plakata</strong><br /> Hrvoje Đukez</p> <p style="text-align: justify;"> <strong>Grafičko oblikovanje kataloga</strong><br /> Luka Gusić</p> <p style="text-align: justify;"> <strong>Ustanove i osobe koje su posudile građu i dokumentaciju</strong><br /> Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu, Zagreb<br /> BankaZlata.com (Saiva d.o.o.), Zagreb<br /> Katarina Filić, Zagreb<br /> Hrvatski novčarski zavod d.o.o.<br /> Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb<br /> Kozmetika Afrodita d.o.o., Roga&scaron;ka Slatina, Slovenija<br /> Kreativni laboratorij, Velika Gorica<br /> KUC Travno Posudionica i radionica narodnih no&scaron;nji, Zagreb<br /> Mario Ruff, Zagreb<br /> Muzej Međimurja Čakovec, Čakovec<br /> Royal Bank Plaza, Toronto, Kanada</p> <p style="text-align: justify;"> <strong>Izložba je realizirana sredstvima Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija</strong></p>