Ištvan Išt Huzjan: Od odozgo do odozdo

<p> <strong>U prostoru Zbirke Richter MSU-a u četvrtak, 21.1. 2021. moći će se od 17 do 20 sati pogledati novootvorenu izložbu&nbsp;u ciklusu SintArt</strong> autora I&scaron;tvana I&scaron;ta Huzjana naslova <strong>&ldquo;</strong><em><strong>Od odozgo do odozdo</strong></em><strong>&nbsp;&rdquo;.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> Priča o legendarnom zagrebačkom vatrogascu Matiji Juričiću Katedralcu osnova je umjetničkog rada I&scaron;tvana I&scaron;t Huzjana kojim umjetnik&nbsp; istražuje vlastitu obiteljsku povijest promatrajući je ne samo u osobnom nego i u simboličnom pogledu.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> U obiteljskoj povijesti I&scaron;tvana I&scaron;t Huzjana sačuvana je priča o slavnom Katedralcu, davnom rođaku koji je na neobičan način ostvario svoj plemeniti životni san da postane vatrogasac i pomaže ljudima. Tridesetih godina pro&scaron;log stoljeća nezaposleni stolar Matija Juričić, kako bi pokazao svoju izvrsnu fizičku spremu i spretnost, popeo se je na toranj zagrebačke katedrale i izvodio akrobacije. Međutim, zbog jakog vjetra Juričić se nije mogao zadržati na tornju dva sata kako je planirao i ubrzo nakon nekoliko izvedenih figura počeo se spu&scaron;tati. Njegov silazak popraćen je velikim pljeskom okupljenog mno&scaron;tva građana, međutim on je u pratnji redarstvenika odveden u policijsku postaju ali nakon kratkog vremena zaposlen je na preporuku kao vatrogasac.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Unazad dvije godine I&scaron;tvan I&scaron;t Huzjan pripremao je umjetnički projekt u kojem je namjeravao izvesti Juričićeve &bdquo;skuplture&ldquo;, međutim 2020., kada se trebala dogoditi izvedba Huzjanova performansa, njegov se rad neplanirano počeo mijenjati pod utjecajem &scaron;irenja epidemije bolesti COVID-19. Pored toga, Zagreb je u ožujku pogodio katastrofalan potres, a nakon nekoliko mjeseci grad je poplavljen uslijed velikog nevremena kakvo se, prema riječima meteorologa, događa svakih 400 godina. Mnogi sugrađani zbog posljedica potresa ostali su bez krova nad glavom, o&scaron;tećene su brojne povijesne zgrade u sredi&scaron;tu Zagreba, među kojima i simbol grada Zagreba, katedrala.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Huzjanov umjetnički rad u tim novim okolnostima počeo se mijenjati, reagirajući na posljedice kaotične svakodnevice u kojoj su se gotovo preko noći promijenile sudbine ljudi. Umjetnik je u sredi&scaron;te interesa postavio instituciju &ndash; Zbirku Richter i ljude koji su na različite načine povezani s ovim prostorom. Umjetnički projekt naslovljen&nbsp;<em>Od odozgo do odozdo</em>&nbsp;sastoji se od performansa u kojem su na poziv autora i kustosice Zbirke Richter sudjelovali umjetnici, studenti i suradnici, koji su kratko vrijeme proveli zajedno na krovu Zbirke Richter. Sudionici performansa povezani na najrazličitije načine svojim su tijelima, poput Huzjanova slavnog rođaka Katedralca, nesvjesno oblikovali različite skulpture zabilježene na fotografijama snimljenima iz zraka. Zbirka Richter tako je preuzela ulogu svojevrsnog utoči&scaron;ta, mjesta koje poput prirodnog zaklona može pružiti privremeni osjećaj sigurnosti i za&scaron;tićenosti.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/sint-art-13-istvan-ist-huzjan-od-odozgo-do-odozdo/606.html"><strong>Vi&scaron;e</strong></a></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>I&scaron;tvan I&scaron;t Huzjan</strong>&nbsp;(Ljubljana, 1981.) diplomirao je 2005. na Accademia di belle arti u Veneciji. Od 2009. do 2015. boravio je na nekoliko rezidencijalnih programa među kojima su Rijksakademie van beeldende kunsten u Amsterdamu (2009.), zatim National Art Studio in Changdong u Seoulu i Apartment of the Ministry of Culture of Slovenia u New Yorku. Suosnivač je umjetničkog kolektiva &bdquo;Project Goleb&rdquo; u Amsterdamu, a 2011. i 2014. bio je nominiran za nagradu OHO u Sloveniji. Godine 2014. nagrađen je Fernand Baudin prijs u Belgiji, a 2015. dobitnik je glavne nagrade 31. Biennial of Graphic Arts - Over You You u Ljubljani. U svojem radu, I&scaron;tvan I&scaron;t Huzjan objedinjuje različite umjetničke strategije povezujući različite medije, fotografiju, crtež, objekte, performas. Huzjan se 2012. pridružio skupnoj izložbi Simplon Express / The Return postavljenoj u vlaku na relaciji Zagreb &ndash; Pariz, a iste godine putovao kopnenim putem, samo javnim prijevozom iz Seula u Ljubljanu kao performansa. Od 2012. s Gregoireom Motteom i Thibautom Espiauom u Bruxellesu vodi klub umjetnika i izlagački prostor &bdquo;Coffre-Fort&rdquo;. Od 2006. vodi vlastitu izdavačku kuću 21st Century Books. Živi i radi u Ljubljani.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Radno vrijeme Zbirke Richter je srijedom i subotom od 11 do 16 sati, ostale dane uz prethodnu najavu.</p> <p> &nbsp;</p>

HDD galerija / Slava Antoljak – Od zanata do primijenjene umjetnosti, od umjetničkog obrta do dizajna

<p> Od četvrtka 21. siječnja u 12 sati do 11. veljače 2021. u HDD galeriji traje izložba Slave Antoljak, koja nas upoznaje s djelovanjem ove važne autorice u vibrantnom periodu 1950-ih i 1960ih godina, ali i prije rata. Slava Antoljak djelovala je na presjeku zanatstva, umjetničkog obrta, primijenjene umjetnosti i dizajna, surađivala je s nekima od najistaknutijih arhitekata, dizajnera i umjetnika njezina vremena, te je aktivno sudjelovala u razvoju domaće dizajnerske zajednice. Na izložbi će biti prikazani namje&scaron;taj te tkani dekorativni i funkcionalni predmeti iz zbirke zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt i privatnih zbirki, a kustos izložbe je Marijan &Scaron;poljar.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na izložbi se rekonstruira djelovanje autorice koja je u svome radu pre&scaron;la &scaron;iroko područje i dugački put od zanatstva, modnog i kitničarskog salona u Koprivnici prije 2. svjetskog rata, preko radova umjetničkog obrta i primijenjene umjetnosti realiziranih u Zagrebu pedesetih godina, njezinoga doprinosa dizajnerskim ostvarenjima namje&scaron;taja izloženog na Milanskom bijenalu 1957. godine do niza tekstilnih radova načinjenih u privatnoj radionici u Zagrebu. Izložba Slava Antoljak &ndash; Od zanata do primijenjene umjetnosti, od umjetničkog obrta do dizajna sadrži namje&scaron;taj iz fundusa MUO te iz privatne zbirke &Scaron;varc, ostvaren u suradnji s arhitektima i dizajnerima Vjenceslavom Richterom, Zvonimirom Marohnićem i Ferdom Rosićem, tkane dekorativne i funkcionalne predmete te fotografije životnih, radnih i izložbenih ambijenata.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbu možete pogledati od 21. siječnja do 11. veljače, radnim danima od 12 do 19 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izvor: <a href="http://dizajn.hr/blog/slava-antoljak-izlozba/"><span style="color:#009ee3;">dizajn.hr</span></a></p>

Portret i djelo / Donacija Nine Vranića

<div> U Modernoj galeriji - nacionalnom muzeju moderne umjetnosti&nbsp; od 21. siječnja 2021. moći će se pogledati izložba &quot;Portret i djelo. Donacija Nine Vranića&quot;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Izložba Portet i djelo. Donacija Nine Vranića kontekstualizira Vranićev fotografski ciklus Portreti umjetnika s reprezentativnim djelima portretiranih umjetnika iz fundusa Moderne galerije. Izlažući portrete umjetnika poput Ferdinanda Kulmera, Miljenka Stančića, &Scaron;ime Vulasa&hellip; uz njihova djela ukazujemo na &scaron;irinu i bogatstvo na&scaron;e likovne scene druge polovice 20. stoljeća. Panoptikum započet s klasicima poput Vilka Gecana i Krste Hegedu&scaron;ića, preko velikana - Ede Murtića, Branka Ružića ili Du&scaron;ana Džamonje, pa sve do nove generacije koja u sedamdesetima i osamdesetima tek počinje izlagati, poput Vatroslava Kuli&scaron;a, Dimitrija Popovića, Dore Kovačević ili pak Tamare Ukrainčik kao najmlađe među njima, poentiraju jedinstvenu kreativnu sinergiju portretiranog i portretista, utemeljenu na istinskom razumijevanju i obostranom po&scaron;tovanju.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Fotograf Goran Vranić je 2015. ispunio želju svoga oca te je u ime obitelji darovao Modernoj galeriji ciklus od ukupno 48 portreta umjetnika iz istoimenog ciklusa. Nakon inaugracijski koncipiranih izložbi iz darovnica Dalibora Paraća i Slavka &Scaron;ohaja, izložba Portet i djelo upravo u korelaciji s Vranićevim ciklusom prezentira umjetničko bogatstvo i izniman značaj muzejske zbirke Moderne galerije. Od prvih portreta snimljenih 1960-ih pa sve do izložbe u Galeriji Vjekoslav Karas u Karlovcu 1997. godine, Nino Vranić je desetljećima pomno pratio brojene tijekova na suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni. O suvremenom razvoju hrvatske likovne scene Vranićeva doba svjedoči 48 umjetnina koje su nam darovane 2015. godine, ali i&nbsp; Autoportret iz 1973. godine, koji je snimljen u skladu s konceptom istoga ciklusa, a koji nam je obitelji Vranić darovala tijekom pripreme izložbe Portret i djelo u prosincu 2020.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložbu prati bogato ilustriran dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku.</div> <div> (Lade Bo&scaron;njak Velagić)</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Napomena:</strong></div> <div> S obzirom na trenutnu epidemiolo&scaron;ku situaciju, službeno otvorenje izložbe neće se održati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Popis umjetnika prezentiranih na izložbi:</strong></div> <div> Branko Bahunek&nbsp;</div> <div> Josip Biffel&nbsp;</div> <div> Vjekoslav Bre&scaron;ić&nbsp;</div> <div> Daniel Butala&nbsp;</div> <div> Dragica Cvek Jordan&nbsp;</div> <div> Zlatko Čular&nbsp;</div> <div> Francina Dolenec&nbsp;</div> <div> Zorislav Drempetić-Hrčić&nbsp;</div> <div> Du&scaron;an Džamonja&nbsp;</div> <div> Ivo Fri&scaron;čić&nbsp;</div> <div> Vilko Gecan&nbsp;</div> <div> Tomo Gerić&nbsp;</div> <div> Krsto Hegedu&scaron;ić&nbsp;</div> <div> Ante Jakić&nbsp;</div> <div> Vasilije Jordan&nbsp;</div> <div> Nives Kavurić Kurtović&nbsp;</div> <div> Eugen Kokot&nbsp;</div> <div> Branko Kovačević&nbsp;</div> <div> Dora Kovačević&nbsp;</div> <div> Edo Kovačević&nbsp;</div> <div> Ivan Kožarić&nbsp;</div> <div> Vatroslav Kuli&scaron;&nbsp;</div> <div> Ferdinand Kulmer&nbsp;</div> <div> Ivan Lacković Croata&nbsp;</div> <div> Milena Lah</div> <div> Ela Lesiak&nbsp;</div> <div> Ivan Lesiak&nbsp;</div> <div> Zvonimir Lončarić&nbsp;</div> <div> Valerije Michieli&nbsp;</div> <div> Edo Murtić&nbsp;</div> <div> Dalibor Parać&nbsp;</div> <div> Mladen Pejaković&nbsp;</div> <div> Ratko Petrić&nbsp;</div> <div> Dimitrije Popović&nbsp;</div> <div> Ivan Rabuzin&nbsp;</div> <div> Velimir Rački&nbsp;</div> <div> Nikola Reiser&nbsp;</div> <div> Branko Ružić&nbsp;</div> <div> Rudolf Sablić&nbsp;</div> <div> Miljenko Stančić&nbsp;</div> <div> Frano &Scaron;imunović&nbsp;</div> <div> Slavko &Scaron;ohaj&nbsp;</div> <div> Miroslav &Scaron;utej&nbsp;</div> <div> Antun Boris &Scaron;valjek&nbsp;</div> <div> Dražen Trogrlić&nbsp;</div> <div> Marija Ujević</div> <div> Tamara Ukrainčik&nbsp;</div> <div> &Scaron;ime Vulas&nbsp;</div> <div> Autoportret, 1973.</div> <div> &nbsp;</div>