Ivan Goran Kovačić i njegov zavičaj / #HISMUSkodvas

<div> Bez obzira na posljedice izazvane potresom i mjere predostrožnosti tijekom epidemije koronavirusa mi se i dalje trudimo biti dostupni vama, na&scaron;im posjetiteljima &ndash; stvarajući nove i podsjećajući vas na neke stare sadržaje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U povodu 90. obljetnice rođenja i 60. obljetnice smrti Ivana Gorana Kovačića 11. srpnja 2003. otvoren je novi stalni postav u pjesnikovoj rodnoj kući u Lukovdolu (Memorijalnom muzeju Ivana Gorana Kovačića) &ndash; &bdquo;Ivan Goran Kovačić i njegov zavičaj&ldquo;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložbu pogledajte&nbsp;<a href="https://hismus.us19.list-manage.com/track/click?u=4d066c4a3f386d8e56462b473&amp;id=561b84cb2c&amp;e=0b1024cacc" target="_blank" title="Izložba">ovdje</a>!</div>

Šuma okom šumara

<p> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Galerija grada Krapine već tradicionalno izložbenu sezonu započinje predstavljanjem izložbe fotografija bjelovarskog salona fotografije &bdquo;&Scaron;uma okom &scaron;umara&ldquo; kojeg organizira Hrvatsko &scaron;umarsko dru&scaron;tvo - ogranak Bjelovar.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Ove godine zbog epidemiolo&scaron;ke situacije izložba neće biti postavljena u Galeriji već se može pogledati na mrežnoj stranici i YouTube kanalu POU Krapina -&nbsp;</span><a href="https://www.youtube.com/channel/UCQJ9CfqTltwmHDe5ZkMOGhA" style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; text-decoration-line: none; color: rgb(34, 111, 159);">https://www.youtube.com/channel/UCQJ9CfqTltwmHDe5ZkMOGhA</a><span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">&nbsp;.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Radi se o retrospektivnoj izložbi fotografija &bdquo;&Scaron;uma okom &scaron;umara&ldquo; izloženoj u veljači 2020. u zgradi Europa Buildinga u Bruxellesu, povodom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Izbor je to &scaron;esnaest fotografija sa dosada&scaron;njih salona &bdquo;&Scaron;uma okom &scaron;umara&ldquo;.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <a href="https://www.facebook.com/PuckoOtvorenoUcilisteKrapina/" style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; text-decoration-line: none; color: rgb(34, 111, 159);">https://www.facebook.com/PuckoOtvorenoUcilisteKrapina/</a></p> <p> <a href="https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=102049"><strong>Izvor</strong></a></p>

BARUN FRANJO TRENK - NOVO LICE LEGENDE

<p align="center"> <strong><em>BARUN FRANJO TRENK - NOVO LICE LEGENDE</em></strong></p> <p align="center"> <em>- u povodu 310. obljetnice njegovog rođenja i 280. godi&scaron;njice Trenkovih pandura -</em></p> <ul> <li align="center"> &nbsp;</li> </ul> <p> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Obavje&scaron;tavamo Vas da je <strong>22. siječnja 2021. godine </strong>u Muzeju Brodskog Posavlja otvorena izložba <em>Barun Trenk &ndash; Novo lice legende </em>organizirana u suradnji<em> M</em>uzeja grada Brna, Kapucinskog samostana i Masarykovog sveučili&scaron;ta.</p> <p> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;Na izložbi su predstavljeni rezultati antropolo&scaron;kih istraživanja provedenih na mumificiranom tijelu Franje Trenka. Na temelju 27.019 CT snimaka njegovog tijela i sedam uzoraka mekog tkiva izrađena je rekonstrukcija njegovog lika i virtualna aninimacija. Također, izneseni su i manje poznati detalji iz njegovog života &ndash; od kojih bolesti je bolovao, za&scaron;to je &scaron;epao, koliko je bio visok&hellip;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p> <p> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Barun Franjo Trenk (1711.-1749.) bio je vje&scaron;t vojskovođa, neustra&scaron;iv ratnik, pustolov, vođa pandurske pukovnije koja je uspje&scaron;no ratovala za caricu Mariju Tereziju u ratu za austrijsko nasljeđe (1740.-1748.) u &Scaron;leskoj, Austriji, Bavarskoj, Če&scaron;koj i stekla reputaciju vrhunski obučenih i hrabrih vojnika. Diljem Europe pronosile su se priče o njihovim vojnim podvizima, a u Hrvatskoj su barun Franjo Trenk i njegovi panduri stekli neupitan status legende. Optužen za zločine, neposluhe i pronevjeru osuđen je 1747. godine na smrtnu kaznu koju je Marija Terezija izmijenila u kaznu doživotnog zatvora gdje je i umro 1749. godine.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;</p> <p> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; S obzirom na to da je otac baruna Franje Trenka, pukovnik Ivan Trenk, bio zapovjednik brodske tvrđave (1723.-1732.) te da je u djetinjstvu i Franjo povremeno boravio u Brodu razlog je vi&scaron;e da ovu dokumentarnu, povijesnu, edukativnu izložbu predstavimo i Brođanima.</p>

Barun Trenk – Novo lice legende

<div> Muzej Brodskog Posavlja, u nastojanju da zanimljive izložbene projekte predstavi i brodskoj javnosti, u okviru međumuzejske i međunarodne suradnje, u petak, 22. siječnja 2021. godine u 11 sati, otvara izložbu Muzeja grada Brna -&nbsp;<strong>Barun Trenk &ndash; Novo lice legende</strong>, prvu izložbu u Hrvatskoj na kojoj je predstavljena rekontrukcija stvarnog izgleda jedne povijesne ličnosti. Izložba je pro&scaron;le godine gostovala u Gradskom muzeju Požega, Gradskom muzeju Bjelovar i Muzeju Like Gospić.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</div> <div> Na izložbi su predstavljeni rezultati antropolo&scaron;kih istraživanja provedenih na mumificiranom tijelu Franje Trenka, koji su ostvareni u suradnji Muzeja grada Brna, Kapucinskog samostana i Masarykovog sveučili&scaron;ta - Prirodoslovno-matematičkog fakulteta - Odsjek za antropologiju u Brnu. Autori su: Mikol&aacute;&scaron; Jurda, Helena Luk&aacute;&scaron;ov&aacute;, Ctibor Ostr&yacute;, Petra Urbanov&aacute;, Petr Vachůt.&nbsp; &nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</div> <div> Rekonstrukcija lica i tijela te odjeće baruna Franje Trenka, jedne od najpoznatijih ličnosti u hrvatskoj povijesti i jedne od najpopularnijih ličnosti 18. stoljeća u Europi, rezultat je dvogodi&scaron;njeg stručnog rada antropologa i povjesničara. Na temelju 27.019 CT snimaka mumificiranog tijela Franje Trenka izrađeno je 157 digitalnih modela, a na sedam uzoraka mekog tkiva provedena je genetska analiza &scaron;to je doprinijelo izradi virtualne rekonstrukcije njegovog izgleda u vrijeme kada je bio zatvorenik u zatvoru Spielberg. Osim rekonstrukcije samog izgleda, izrađena je i animacija tako da je digitalnom modelu Trenka pridružen i pokret. Također, izneseni su manje poznati detalji iz njegovog života - od kojih bolesti je bolovao, za&scaron;to je &scaron;epao, koliko je bio visok&hellip;&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Barun Franjo Trenk (1711.-1749.)</strong>, bio je vje&scaron;t vojskovođa, neustra&scaron;iv ratnik, pustolov, vođa pandurske pukovnije koja je uspje&scaron;no ratovala za caricu Mariju Tereziju u ratu za austrijsko nasljeđe (1740.-1748.) u &Scaron;leskoj, Austriji, Bavarskoj i Če&scaron;koj i stekla reputaciju vrhunski obučenih i hrabrih vojnika. Diljem Europe pronosile su se priče o njihovim vojnim podvizima, a u Hrvatskoj su barun Franjo Trenk i njegovi panduri stekli neupitan status legende. Optužen za zločine, neposluhe i pronevjeru, osuđen je na gubitak čina i smrtnu kaznu 1747. koju je Marija Terezija izmijenila u kaznu doživotnog zatvora gdje je i umro 1749. godine.&nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Trenk je govorio sedam jezika, volio englesku književnost i glazbu, svirao violinu, izvrsno pjevao i plesao&hellip; Sudjelovao je u 102 dvoboja, 14 puta ranjavan, dva puta osuđen na smrt. Utemeljitelj je vojne glazbe, uveo je kravatu, manžete i ukrasnu dugmad na rukave kaputa i&nbsp; ko&scaron;ulje vojne odore&hellip;</div> <div> &nbsp;</div> <div> S obzirom na to da je Franjin otac, pukovnik Ivan Trenk, bio zapovjednik brodske tvrđave (1723.-1732.) te da je u djetinjstvu i Franjo povremeno boravio Brodu razlog je vi&scaron;e da ovu zanimljivu i atraktivnu izložbu predstavimo i Brođanima.</div> <div> &nbsp;</div>

Alan Vlahov - Dnevnik

<p> Muzej suvremene umjetnosti &nbsp;ugo&scaron;ćuje od 22. 1. 2021. - 21. 2. 2021. izložbu&nbsp; u organizaciji ISO- Izložbenog salona Izidor Kr&scaron;njavi naslova &bdquo;Dnevnik&ldquo; u autorstvu kipara Alana Vlahova, nekada đaka, a sada profesora stručnih umjetničkih predmeta u zagrebačkoj &Scaron;koli primijenjene umjetnosti i dizajna. Prvi dan izložbe je petak 22. 1. 2021. od 11 sati, a u popodnevnim satima izložbi će nazočiti i sam autor.</p> <p> &nbsp;</p> <p> ISO - izložbeni salon Izidor Kr&scaron;njavi &Scaron;kole primijenjene umjetnosti i dizajna trenutno je u obnovi nakon zagrebačkog potresa te zahvaljujući MSU-u s kojim razvija dugogodi&scaron;nju suradnju, organizira i ovu izlagačku aktivnost na alternativnoj lokaciji. Jesenski program 2020. realiziran je u prostoru Zbrike Richter MSU-a, a prvom izložbom u sezoni 2021.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> <em>Dnevnik</em> Alana Vlahova, njegov novi samostalni kiparski opus nakon nekoliko godina, nastao je u prethodnoj godini u vremenu izolacije i pandemije. Iako koncepcijski planiran i puno ranije, tijekom realizacije, autor je mijenjao materijale izvedbe, shodno uvjetima rada i novim okolnostima u koje smo ubačeni. &nbsp;Tako je drvo i drvene skulpture, s kojima je Vlahov najavio početak nastanka opusa upravo 2019. godine u prosincu na izložbi profesora, zamijenio ka&scaron;irani papir, žica i akril, govoreći ne&scaron;to i o na&scaron;oj nestalnosti, krhkosti, izloženosti, i cikličnosti na koje nas je prethodna godina podsjetila.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U vrhuncu pandemije, Vlahov odbacuje rad u drvu i odlučuje cijeli ciklus realizirati upravo u dominantnoj tehnici rada na Aranžersko-scenografskom odjelu, jednom od odjela na kojem Vlahov predaje, a &quot;teaser&quot; za preobraženi opus postavlja na prosinačkoj izložbi <em>&Scaron;PUD: Izolirani</em> radom <em>Trgovac snovima</em>. Upravo taj rastući i fantastični dnevnički aspekt kreacije, opisuje i autorova kolegica Anita Parlov u predgovoru izložbe: &nbsp;&quot;Ambijenti nadrealnih trenutaka, veličanje ljepote prirode, ili pak osobna transformacija emotivnih stanja... ovo je kiparevo putovanje kroz oblake, snove, &scaron;umu... poznata i nepoznata stanja duha. Tu ima svega &scaron;to dodiruje njegovo biće. Oblaci kao stalna mijena i stabla kao utoči&scaron;te koje nam daje osjećaj stalnosti.&quot; Dnevnik Alana Vlahova trenutno broji 13 skulptura, a osim <em>Trgovca snovima</em>, tu su <em>Nowhere man</em>, <em>Utoči&scaron;te</em>, <em>Ushit</em> i &quot;Gospođo, dobili ste po&scaron;tu!&quot;, i drugi, a svaki od njih poput kazali&scaron;nog kadra odigravanja pojedinog dnevničkog zapisa. Vje&scaron;tina kojom Vlahov vlada ovim netradicionalnim materijalom za kipara, ukazuje na senzibilitet i povećenost razini detalja i minucioznosti te strpljivo&scaron;ću stečenom vi&scaron;egodi&scaron;njim radom u području restauracije.</p> <p> Koordinaciju ispred MSU vodi Daniela Bilopavlović Bedenik, a postav izložbe Alan Vlahov i Bernarda Cesar.</p> <p> &nbsp;</p> <p> (Bernarda Cesar)</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ulaz na izložbu je besplatan.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakti:</strong></p> <p> ISO &ndash; Izložbeni salon Izidor Kr&scaron;njaviTrg Republike Hrvatske 11, Zagreb</p> <p> e-mail: izlozbenisalon.izidorkrsnjavi@gmail.com</p> <p> web: <u>ss-primijenjenaumjetnostidizajn-zg.skole.hr</u></p> <p> fb: @isospud</p> <p> &nbsp;</p> <p> Muzej suvremene umjetnosti</p> <p> Avenija Dubrovnik 17, Zagreb</p> <p> ut &ndash; pet 11 &ndash; 19 sati, sub, ned 11 &ndash; 18 sati,</p> <p> koordinacija: Daniela Bilopavlović Bedenik, vi&scaron;a kustosica Odjela za edukativnu djelatnost</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Impressum deplijana:</strong></p> <p> Izdavač deplijana: &Scaron;kola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb</p> <p> Za izdavača: Filip Pintarić</p> <p> Voditeljica: Bernarda Cesar</p> <p> Asistent: Igor Kozlina</p> <p> Savjet iso-a: Martina Božić, Marija Juza, Irena Kra&scaron;evac, Vinka Mortigjija Anu&scaron;ić, Matej Pa&scaron;alić, Filip Pintarić, Ivan Skvrce</p> <p> Postav: Alan Vlahov i Bernarda Cesar</p> <p> Asistent: Monika Markić</p> <p> Dizajn i prijelom: Babushke / Organizam</p> <p> Predgovor: Anita Parlov</p> <p> Fotografija: Aleksandra Mutić</p> <p> &nbsp;</p> <p> Tisak: Kerschoffset</p> <p> Naklada: 300 primjeraka</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Dodatni program</strong></p> <p> vodstva kroz izložbu, radionice</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Projekt podupirli: </strong></p> <p> Grad Zagreb, Ministarstvo kulture</p> <p> &nbsp;</p>