Željko Kipke / Magnetic Sounds

<p> Izložbu Željka Kipkea &bdquo;Magnetic Sounds&ldquo; predstavljamo publici od 24. studenog 2020., u prostoru MSU Black Box. Izložba svoj naziv duguje najnovijem Kipkeovom filmu &bdquo;Magnetic Sounds&ldquo; koji je, pak, potaknut obilježavanjem stote obljetnice literarnog djela&nbsp;<em>Les champs magnetiques</em>, (<em>Magnetska polja</em>) kojeg su 1920. godine potpisali nadrealisti Andr&eacute; Breton i Philippe Soupault.&nbsp;</p> <p> Riječ je o tekstu nezaobilaznom za razumijevanje nadrealističkih postupaka, a u kojemu su autori predložili istraživanje razumom nesputanog oblika jezika &scaron;to je rezultiralo automatskim pismom. Afektivni istraživač nadrealističkih strategija, Kipke, je dozvolio da upravo slučaj bude montažer filmskih prizora koji će u posjetitelja stvoriti niz fantastičnih asocijacija jer je riječ, kako Kipke tvrdi, o filmu koji stvara vezu &bdquo;između svih mogućih i nemogućih stvari na ovome svijetu&ldquo;. Uz najnoviji film, publici predstavljamo i ranije Kipkeovoe filmove (&bdquo;Unyielding Look into the Future&ldquo; iz 2013., &bdquo;Bulevar devet života u 12 figura i P.S.&ldquo;, 2012.) odnosno slikarske instalacije koje tvore iznimne i neuobičajene veze s predstavljenim filmovima.</p> <p> Iz teksta &bdquo;<strong>Jezivije od čovjeka kojeg je presjekao prozor&ldquo;&nbsp;</strong>Leile Topić:<br /> Bolji poznavatelji Kipkeovog opusa mogli bi se pitati otkuda dolazi ovaj stanoviti sadržajni salto u&nbsp;<em>pulp</em>&nbsp;kulturu? Naime, Kipkea određuje sakupljanje i istraživanju precioznih i rijetkih predmeta poput starih filmskih časopisa,&nbsp;<em>deriv&eacute;</em>&nbsp; stvarnim i izmi&scaron;ljenim bulevarima, njegov univerzum nastanjuju &bdquo;staze koje se račvaju, smrt, Borges, Ki&scaron;, Sebald ili Cort&aacute;zar&ldquo;. Međutim, zavirimo li u manje istraživanu povijest nadrealizma, otkrivamo da je 20ih godina pro&scaron;log stoljeća nadrealistički pokret crpio nadahnuća iz tamne strane takozvane &bdquo;niske kulture&ldquo;. Naime, nadrealistički Panteon 20ih godina nastanjivao je duhoviti serijski ubojica poznatiji kao Modrobradi iz Gambaisa kojega je porota jednoglasno osudila da bi, ne&scaron;to kasnije, tražila njegovo pomilovanje zbog istančanog galgenhumora. Tu je bio i Fantomas, elegantni fikcionalni lik specijaliziran za osobito nasilna ubojstva, spektakularne pljačke ili katastrofe monumentalnih dimenzija kojega su Nadrealisti proglasili izravnim nasljednikom Lautr&eacute;amonta, rođakom Rimbauda ili Apollineaireovim bratom.</p> <p> Iz teksta Željka Luketića &bdquo;<strong>Neukroćene i neumoljive slike ispunjenih proročanstava&ldquo;</strong>:<br /> &quot;Orsonov putokaz&ldquo; (2015.) i &bdquo;Bulevar devet života u 12 figura i P.S.&ldquo; (2012.), daju novu žanrovsku kategoriju autorovom radu, uvodeći ga manirom, pažljivim opservacijama i okom za detalj u područje detektivskog filma, u kojem, odbaciv&scaron;i ulogu mistika, sada istražuje koincidencije, brojeve i strategije felinskih&nbsp;<em>animalia</em>, poistovjećujući se s njima u duhovnom i simboličkom smislu. Od traženja naznaka prisutnosti do gotovo narativnih epizoda, ili vizualnih zamjećivanja mačje ovalnosti, strategije su autoru ipak najdraže, dok je njihov karakter, neuhvatljivost kao i mit o devet života, Kipkeov put u podsvjesno i neistraženo, ne&scaron;to &scaron;to će radoznalo&scaron;ću biti nagrađeno novim životom. Citat o mačkama koje za razliku od pasa ne mogu biti policijske, dodatak je auri te pametne zvjerčice koja se jednostavno ne može kontrolirati, &scaron;to je Kipkeu, kao vrlo glasnom umjetniku u pitanju (ljudskih, umjetničkih, građanskih, političkih) sloboda, iznimno važno.</p> <p> Vi&scaron;e na: http://www.msu.hr/dogadanja/izlozba-zeljko-kipke-magnetic-sounds/577.html</p> <p> &nbsp;</p>

6. čestitka voljenom gradu / Ulice Spomenici Velikana

<p> Narodni muzej Zadar poziva Vas na otvorenje izložbe 6. ČESTITKA VOLJENOM GRADU &bdquo;Ulice Spomenici Velikana&ldquo; u sklopu projekta Muzej u &scaron;koli ostvarenog u suradnji sa O&Scaron; Zadarski otoci. Otvorenje izložbe je u utorak, 24. studenog 2020. godine s početkom u 18 sati u Kneževoj palači.</p> <p> U sklopu programa obilježavanja Dana grada Zadra, uz po&scaron;tivanje epidemiolo&scaron;kih mjera, Narodni muzej Zadar organizira besplatna stručna vodstva za građanstvo:</p> <p> <strong>24. studenog 2020. u 9 sati </strong>&ndash; u Etnolo&scaron;kom odjelu NMZ (Gradska straža) &ndash; besplatno stručno vodstvo kroz stalni postav &bdquo;Etnolo&scaron;ke osobitosti sjeverne Dalmacije&ldquo;. Vodstvo će održati muzejska pedagoginja Lucija Sekula.</p> <p> <strong>24. studenog 2020. u 11 sati</strong> &ndash; u Kneževoj palači - besplatno stručno vodstvo kroz stalnu izložbu &bdquo;&Scaron;est salonskih priča&ldquo;. Vodstvo će održati autor izložbe Hrvoje Perica, prof.</p> <p> &nbsp;</p>

Krenuo redovan rad Muzeja grada u Palači šećera

<p> <strong>Krenuo redovan rad Muzeja grada u Palači &scaron;ećera, posjeti za građane od utorka do nedjelje</strong></p> <p> Nakon tjedna otvorenja Palače &scaron;ećera, tijekom kojeg je atraktivan stalni postav Muzeja grada u Kre&scaron;imirovoj 28 obi&scaron;lo 2.350 posjetitelja, od utorka, 24. studenog, Palača će za posjete biti otvorena u redovnom radnom vremenu Muzeja na toj lokaciji - od utorka do nedjelje, od 11 do 19 sati. Ponedjeljkom i blagdanom Muzej je zatvoren.</p> <p> Pojedinačne ulaznice za posjet Palači &scaron;ećera mogu se kupiti po cijeni od 40 kn na ulazu u Palaču. Za grupne posjete (10 osoba i vi&scaron;e) pojedinačna cijena je 30 kuna. Cijena za učenike, studente i umirovljenike je 20 kuna. Djeca do sedam godina i članovi strukovnih organizacija ICOM i HMD u Palaču mogu ući besplatno, uz predočenje članske iskaznice. Stručna vodstva postavom organiziraju se uz prethodnu najavu.</p> <p> Zbog po&scaron;tovanja epidemiolo&scaron;kih mjera, broj osoba koje mogu istovremeno boraviti u prostoru Palače je ograničen. Stoga će posjetitelji na ulazu dobiti informaciju je li kapacitet prostora u trenutku njihova dolaska popunjen. Ako jest, na ulazak u Palaču čeka se do izlaska potrebnog broja posjetitelja kako bi novi mogli ući.</p> <p> Muzej grada Rijeke zahvaljuje se svim posjetiteljima unaprijed na razumijevanju i po&scaron;tovanju epidemiolo&scaron;kih mjera tijekom boravka u Palači.</p> <p> &nbsp;</p>

Prapovijest u rukama / Gostujuća izložba Arheološkog muzeja Istre

<p style="font-family: Arial, &quot;Helvetica Neue&quot;, Helvetica, sans-serif; line-height: 125%; margin: 10px 0px; padding: 0px; text-size-adjust: 100%; color: rgb(32, 32, 32); font-size: 16px;"> <strong><span style="font-size:12px"><span style="font-family:arial,helvetica neue,helvetica,sans-serif">Od 24. studenoga do 20. prosinca 2020. godine u Galeriji AMZ,&nbsp; Ulica Pavla Hatza 6, posjetitelji mogu besplatno razgledati izložbu &quot;Prapovijest u rukama&quot;. Izložba&nbsp;Arheolo&scaron;kog muzeja Istre, autorica Maje Čuka i Đeni Gobić-Bravar, prikazuje različite periode prapovijesti kroz tematike koje su im svima zajedničke: skloni&scaron;te, hrana i alat, odjeća i nakit te vjera i smrt. Osnovna četiri perioda definirana su i kroz životne aktivnosti koje su ih najjače definirale, tako je paleolitik prikazan kroz lovca-sakupljača; neolitik kroz poljoprivrednika-stočara; brončano doba kroz kovača, a željezno doba kroz vladara.</span></span></strong></p> <p style="font-family: Arial, &quot;Helvetica Neue&quot;, Helvetica, sans-serif; line-height: 125%; margin: 10px 0px; padding: 0px; text-size-adjust: 100%; color: rgb(32, 32, 32); font-size: 16px;"> <span style="font-size:12px"><span style="font-family:arial,helvetica neue,helvetica,sans-serif">Izložbom &quot;Prapovijest u rukama&quot; pruža se mogućnost slijepim i slabovidnim osobama, ali i svima ostalima, osjetiti prapovijesne istarske predmete kako bi mogli lak&scaron;e stvarati slike u ma&scaron;ti dok slu&scaron;aju priče o prapovijesnim događanjima i načinu života tada&scaron;njeg čovjeka od samih početaka pa do pojave pisma. Mnogobrojne replike prapovijesnih predmeta, omogućuju posjetiteljima da ih dodiruju te da ih dožive na svoj način.&nbsp;Osim replika prapovijesnih predmeta, posjetitelji mogu vidjeti/dodirnuti/osjetiti i dvije rekonstrukcije mjesta ukopa.</span></span></p> <p style="font-family: Arial, &quot;Helvetica Neue&quot;, Helvetica, sans-serif; line-height: 125%; margin: 10px 0px; padding: 0px; text-size-adjust: 100%; color: rgb(32, 32, 32); font-size: 16px;"> <span style="font-size:12px"><span style="font-family:arial,helvetica neue,helvetica,sans-serif">Izložba je nastala je kao plod vi&scaron;egodi&scaron;njeg rada u okviru velikog europskog projekta pod nazivom COME IN! - Cooperating for Open access to Museum - towards a vidEr Inclusion. Projekt je započeo 2016. godine, s ciljem povećanja pristupačnosti muzejskih institucija i izložbi osobama s invaliditetom. Izložba je prilagođena slijepim i slabovidnim osobama, legende su na brajici.</span></span></p> <p style="font-family: Arial, &quot;Helvetica Neue&quot;, Helvetica, sans-serif; line-height: 125%; margin: 10px 0px; padding: 0px; text-size-adjust: 100%; color: rgb(32, 32, 32); font-size: 16px;"> <span style="font-size:12px"><span style="font-family:arial,helvetica neue,helvetica,sans-serif">&Scaron;to je Prapovijest? Prapovijest&nbsp; je razdoblje koje traje od prve pojave čovjeka do pojave pisma. Dijeli se na dva velika razdoblja, kameno i metalno doba. Kameno se doba dijeli na starije (paleolitik), srednje (mezolitik) i mlađe (neolitik), a metalno doba na bakreno (eneolitik), brončano i željezno doba.</span></span></p> <p style="font-family: Arial, &quot;Helvetica Neue&quot;, Helvetica, sans-serif; line-height: 125%; margin: 10px 0px; padding: 0px; text-size-adjust: 100%; color: rgb(32, 32, 32); font-size: 16px;"> <span style="font-size:12px"><span style="font-family:arial,helvetica neue,helvetica,sans-serif">Ovakva podjela&nbsp;temelji se na činjenici da je čovjek svojim postepenim razvojem usavr&scaron;avao svoje znanje i umijeće koje je primjenjivao u svakodnevnom životu te je kroz razdoblja izrađivao oružje i oruđe od različitih materijala (kamen, bakar, bronca, željezo). Jasna granica između prijelaza jednog doba u drugo nikada nije sasvim točno određena, jer potrebno je da novi materijal uđe u &scaron;iroku uporabu da bi se period prema njemu definirao.</span></span></p> <p style="font-family: Arial, &quot;Helvetica Neue&quot;, Helvetica, sans-serif; line-height: 125%; margin: 10px 0px; padding: 0px; text-size-adjust: 100%; color: rgb(32, 32, 32); font-size: 16px;"> <span style="font-size:12px"><span style="font-family:arial,helvetica neue,helvetica,sans-serif">Paleolitički lovac-sakupljač živio je u ovisnosti o prirodi koja ga je okruživala te je prateći prirodne promjene živio nomadskim životom birajući pećine kao nastambe. U pećinama je spavao, odbacivao otpatke te provodio ritualne i duhovne aktivnosti poput pogreba i prvih umjetničkih prikaza - pećinskih slikarija. Osnovni mu je alat bilo oružje za lov životinja koje je izrađivao od kremena i drva. Odijevao se životinjskim kožama, a nakit su bili amuleti izrađeni od životinjskih kostiju ili &scaron;koljaka.</span></span></p> <p style="font-family: Arial, &quot;Helvetica Neue&quot;, Helvetica, sans-serif; line-height: 125%; margin: 10px 0px; padding: 0px; text-size-adjust: 100%; color: rgb(32, 32, 32); font-size: 16px;"> <span style="font-size:12px"><span style="font-family:arial,helvetica neue,helvetica,sans-serif">Neolitički poljoprivrednik-stočar naučio je upravljati prirodom obrađujući zemlju i pripitomljavajući domaće životinje. Alat i oružje su i dalje izrađeni od kremena i drva, ali postaju raznovrsniji i kvalitetniji. Nastaju važne alatke poput srpa i sjekira, a iz kosti su izrađivane prve udice. Omogućiv&scaron;i samostalnu proizvodnju osnovnih životnih potreba nije se vi&scaron;e morao seliti i polako nastaju prve nastambe i sela. Odjeća je i dalje od životinjskih koža, iako se u nekim europskim zajednicama počinju proizvoditi i prve tkanine. O duhovnom život saznajemo iz raznih ritualnih predmeta, ali i iz načina ukopa pokojnika polegnutih u zgrčenom položaju, često unutar samih nastambi.</span></span></p> <p style="font-family: Arial, &quot;Helvetica Neue&quot;, Helvetica, sans-serif; line-height: 125%; margin: 10px 0px; padding: 0px; text-size-adjust: 100%; color: rgb(32, 32, 32); font-size: 16px;"> <span style="font-size:12px"><span style="font-family:arial,helvetica neue,helvetica,sans-serif">Brončanodobni kovač naučio je, taljenjem metala/bronce koji se lijevao u kalupe, proizvoditi kvalitetnije oruđe i oružje čime je dodatno pobolj&scaron;ao svoje životne uvjete. Iz bronce se proizvode i nove alatke poput igala te ukrasni predmeti poput narukvica, nau&scaron;nica, ukrasnih kopči. Započinje proizvodnja tkanina iz prirodnih materijala. Sela polako prerastaju u gradove, često smje&scaron;tene na vrhovima uzvisina nastaju poznate istarske &ldquo;gradine&rdquo;, a za izgradnju nastambi počinje se uz drvo, pruće i slamu koristiti i kamen. Kroz brončano doba pokojnike se ukapa u tumulima, a postoje i nekropole uz glavne ulaze u naselja.</span></span></p> <p style="font-family: Arial, &quot;Helvetica Neue&quot;, Helvetica, sans-serif; line-height: 125%; margin: 10px 0px; padding: 0px; text-size-adjust: 100%; color: rgb(32, 32, 32); font-size: 16px;"> <span style="font-size:12px"><span style="font-family:arial,helvetica neue,helvetica,sans-serif">Željeznodobni vladar formira stabilnu dru&scaron;tvenu hijerarhiju. Otkrićem tehnike proizvodnje željeza oruđe i oružje postaju jo&scaron; kvalitetniji. Trgovina, koja je bila prisutna i u prethodnim razdobljima, u željeznom dobu doživljava veliki procvat. Kvalitetniji željezni alat omogućio je obradu kamena te nastaju prve kamene skulpture i nadgrobni spomenici. Dolaskom novog naroda, Histra, mijenja se i način ukopa pokojnika (spaljivanje). Pepeo pokojnika je s prilozima pohranjen u žare s poklopcima položenim u grobnu &scaron;krinjicu od kamenih ploča. Zanimljiv željeznodobni nalaz su figuralno ukra&scaron;ene situle (brončane vjedrice) s prikazima svakodnevnog života Histra. Situle s prikazima donekle predstavljaju preteču pisma Histra te ih polako uvode u razdoblje povijesti.</span></span></p> <p style="font-family: Arial, &quot;Helvetica Neue&quot;, Helvetica, sans-serif; line-height: 125%; margin: 10px 0px; padding: 0px; text-size-adjust: 100%; color: rgb(32, 32, 32); font-size: 16px;"> <span style="font-size:12px"><span style="font-family:arial,helvetica neue,helvetica,sans-serif">Kada 177 god. pr. Kr. u Istru stižu Rimljani i osvajaju teritorij zavr&scaron;ava period prapovijesti.</span></span></p>

TEMATSKA VODSTVA STALNIM POSTAVOM "POSTANAK GRADECA - ZLATNA BULA KRALJA BELE IV."

<div dir="auto" style="color: rgb(51, 51, 51); font-family: &quot;Lucida Grande&quot;, Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 11px; font-style: normal; font-variant-ligatures: normal; font-variant-caps: normal; font-weight: 400; letter-spacing: normal; orphans: 2; text-align: start; text-indent: 0px; text-transform: none; white-space: normal; widows: 2; word-spacing: 0px; -webkit-text-stroke-width: 0px; background-color: rgb(255, 255, 255); text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial;">Kralj Bela IV. je, nakon pusto&scaron;enja Tatara po Ugarsko-hrvatskom kraljevstvu, 16. studenog 1242. god. izdao zlatnu bulu građanima na brdu Grič. Time je utemeljen Gradec, slobodni kraljevski grad.&nbsp;</div> <div dir="auto" style="color: rgb(51, 51, 51); font-family: &quot;Lucida Grande&quot;, Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 11px; font-style: normal; font-variant-ligatures: normal; font-variant-caps: normal; font-weight: 400; letter-spacing: normal; orphans: 2; text-align: start; text-indent: 0px; text-transform: none; white-space: normal; widows: 2; word-spacing: 0px; -webkit-text-stroke-width: 0px; background-color: rgb(255, 255, 255); text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial;">Povodom datuma izdavanja dokumenta, od 24. do 29. studenoga pozivamo posjetitelje na tematska vodstva kroz stalni postav POSTANAK GRADECA - ZLATNA BULA KRALJA BELE IV.&quot;.<br dir="auto" /> <br dir="auto" /> <div dir="auto">Na tematskim vodstvima pridružite nam se u sljedećim terminima:<br dir="auto" /> utorak &ndash; subota: u 11 i u 15 sati<br dir="auto" /> nedjelja: u 10 i u 12:30 sati<br dir="auto" /> <br dir="auto" /> Tematsko vodstvo ne naplaćuje se dodatno, prisustvujete mu uz kupljenu ulaznicu za stalni postav.<br dir="auto" /> <br dir="auto" /> S obzirom na ograničen broj sudionika (maksimalno 8), obavezno najavite dolazak bar dan ranije e-mailom (za tematsko vodstvo na:<a href="javascript:mt(''info'',''mgz.hr'','''','''')"> info@mgz.hr</a>; za radionicu na: <a href="javascript:mt(''msabolic'',''mgz.hr'','''','''')">msabolic@mgz.hr</a>) ili telefonom (01/ 48 51 361, 01/48 51 362).ž</div> <div dir="auto">&nbsp;</div> <div dir="auto"><img src="/UserFiles/image/Dogadanja/2020/ZlatnaBula1.jpg" alt="" width="662" height="574" /></div> </div>

PRODUŽENO TRAJANJE IZLOŽBE - Zlatko Kopljar / Tenebroso

<p> Izložba <strong>Zlatka Kopljara: </strong><em><strong>Tenebroso,</strong></em> postavljena u palači Sermage Gradskog muzeja Varaždin (Trg M. Stančića 3), <strong>produžuje se za razgled do 10. 1. 2021. godine.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Zlatko Kopljara </strong>jednog je od najznačajnijih hrvatskih multimedijalnih umjetnika, međunarodno priznatog ugleda. Izložba je nastala u suradnji s <strong>Muzejom suvremene umjetnosti </strong>u Zagrebu, gdje je autor nedavno održao retrospektivu pod nazivom <em>Konstrukcije</em>, na kojoj je autorica stručne koncepcije bila vi&scaron;a kustosica u MSU-u <strong>Leila Topić. </strong>Varaždinsko izdanje predstavlja uži izbor Kopljarovih radova, objedinjen za tu prigodu prema kustoskom konceptu povjesničara umjetnosti <strong>Branka Franceschija, </strong>a naslovljen je <em>Tenebroso </em>/ kritička retrospektiva.</p> <p> Vodeći se zadano&scaron;ću galerijskog prostora GMV-a, odabrani su radovi koji snažnim kontrastom svjetla i tame i/ili silovitom akcijom ističu dramatičnost umjetnikovog svjetonazora i stvarala&scaron;tva.</p> <p> Naziv izložbe referenca je na istoimeno dramatično slikarstvo koje je obilježilo razdoblje baroka, stoga su barokni Varaždin i palača Sermage, kako ističe B. Franceschi, izvrsni prostor prezentacije koncepta.</p> <p> Izložba predstavlja sve medije u kojima je Kopljar stvarao tijekom triju dekada svoga umjetničkog rada, od pro&scaron;irenog shvaćanja pojma slike preko performansa i instalacija do fotografije i videa.</p> <p> Uz retrospektivu Zlatka Kopljara objavljen je i opsežan katalog, i to cjelovito izdanje s bogatim slikovnim prilozima i bibliografskim referencama na engleskom jeziku te sažetom inačicom na hrvatskom jeziku, u kojem su autori tekstova profesorica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. <strong>Sanja Cvetnić, </strong>njemački kustos i likovni kritičar <strong>Ory Dessau </strong>i američka kustosica <strong>Kate Christina Mayne. </strong>Katalog je objavljen u sunakladni&scaron;tvu Muzeja suvremene umjetnosti i njemačke nakladničke kuće Distanz, specijalizirane za suvremenu umjetnost, a u realizaciji je financijskim sredstvima sudjelovao i Gradski muzej Varaždin.</p> <p> Zlatko Kopljar (r. 1962., Zenica) diplomirao je slikarstvo na Akademiji lijepih umjetnosti u Veneciji. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u muzejima i galerijama &scaron;irom svijeta, a 2004. godine Hrvatsku je predstavljao na Bijenalu suvremene umjetnosti u Sao P&atilde;ulu. U sredi&scaron;tu njegova stvarala&scaron;tva uglavnom su dru&scaron;tvene teme, osobito odnos prema kulturnim i političkim institucijama, te položaj i odgovornost umjetnika. Živi i radi u Zagrebu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Napomena: </strong></p> <p> Razgled izložbe omogućava se uz provedbu propisanih/preporučenih <strong>epidemiolo&scaron;kih mjera </strong>(ograničen broj osoba koje istovremeno mogu biti u izložbenom postavu, dezinficiranje ruku, obvezno no&scaron;enje za&scaron;titne maske za lice, održavanje fizičke distance i ostale propisane/preporučene epidemiolo&scaron;ke mjere).</p> <p> &nbsp;</p>

Protreseni MUO: od potresa do potresa 1880. – 2020.

<p> <img alt="" src="/files/ostalo/MUO1.jpg" style="width: 450px; height: 179px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <p> Velikom izložbom <strong>&quot;Protreseni MUO: od potresa do potresa 1880. &ndash; 2020.&quot;</strong>, koja će se otvoriti 24. studenog, <strong>Muzej za umjetnost i obrt </strong>donosi priču o svojoj povijesti, sada&scaron;njosti i pogledu u budućnost omeđenoj dvama zagrebačkim potresima 1880. i 2020. godine, njegovim stradanjem, nadom i uzdizanjem do jednog od najznačajnijih muzeja u ovom dijelu Europe.<br /> &nbsp;</p> <p> Godinu velikih planova započetu 17. veljače 2020. obilježavanjem stotinu i četrdeset godina od osnutka Muzeja prekinuo je potres koji je 22. ožujka pogodio Zagreb. Nekoliko mjeseci nakon stradanja, radom, uporno&scaron;ću i optimizmom nastavljamo realizaciju izložbenog programa pripremajući veliku izložbu znakovitog naziva Protreseni MUO. Izložba će na svojevrstan način prikazati sudbinu najvećeg hrvatskog i zagrebačkog umjetničkog muzeja u razdoblju između dvaju potresa, onog 9. 11. 1880. i ovog nedavnog, 22. 3. 2020. Želimo pokazati volju i snagu da, usprkos velikim o&scaron;tećenjima, Muzej nastavi svojom djelatno&scaron;ću na za&scaron;titi, očuvanju i promoviranju hrvatske i europske kulturne ba&scaron;tine koja mu je povjerena na brigu i čuvanje.</p> <p> <br /> Kroz vi&scaron;e tematskih cjelina bit će predstavljena povijest muzeja, kronologija uspostave muzejskih zbirki, povijest gradnje i kori&scaron;tenja dana&scaron;nje muzejske zgrade kao i istaknute povijesne činjenice i okolnosti koje su dovele do formiranja danas značajnih muzejskih i galerijskih institucija poput Moderne galerije, Etnografskog muzeja, Tehničkog muzeja Nikola Tesla čiji su početci neraskidivo vezani uz MUO. Izložba će predstaviti nepoznatu povijest zagrebačkih muzeja, značajne hrvatske umjetnike i arhitekte te brojne druge kulturno-povijesne zanimljivosti.</p> <p> <br /> Iz Muzeja pozivaju zainteresirane građane da im se pridruže u stvaranju izložbe i po&scaron;alju fotografije stradaloga Zagreba u potresu koji se dogodio 1880. godine, odnosno one snimljene 22. ožujka 2020. u te&scaron;kim trenucima ponovnog stradavanja na&scaron;ega grada. Fotografije se mogu poslati do 11. 11. 2020. na e-mail dogadjanja@muo.hr, a žiri Muzeja za umjetnost i obrt će odabrati dvadeset najboljih koje će biti predstavljene na izložbi i nagrađene MUO klub karticom za besplatne posjete Muzeju u 2021. godini! &Scaron;iri odabir fotografija bit će objavljen na web stranici i dru&scaron;tvenim mrežama MUO.</p>