Arheologija i speleologija – iz tame podzemlja do svjetla spoznaje

<p> U Galerije AMZ (Ulica Pavla Hatza 6) od 26. studenoga 2021. za posjetitelje bit će otvorena izložba <strong>Arheologija i speleologija&nbsp;&ndash;&nbsp;iz tame podzemlja do svjetla spoznaje.</strong><br /> <br /> Cilj izložbe&nbsp;<strong>Arheologija i speleologija&nbsp;&ndash;&nbsp;iz tame podzemlja do svjetla spoznaje </strong>je<strong>&nbsp;</strong>ukazati na bogatstvo građe koja potječe iz &scaron;pilja i jama, kao i na različite načine kori&scaron;tenja speleolo&scaron;kim objekatima kroz pretpovijesna i kasnija razdoblja. Također, želja nam je bila&nbsp;ukazati na važnost kvalitetne suradnje arheologa i speleologa bez koje bi mnogi važni arheolo&scaron;ki nalazi iz speleolo&scaron;kih objekta ostali nepoznati.<br /> <br /> Arheologija, kao znanost koja se bavi ljudskom pro&scaron;lo&scaron;ću, i speleologija, koja proučava različite fenomene podzemlja, na prvi se pogled čine različitim disciplinama. Ipak, speleolo&scaron;ki su objekti važni za razumijevanje pro&scaron;losti jer su bili dio ljudskih života od davnih vremena, gotovo od samog početka na&scaron;eg evolucijskog puta. Iz tog razloga, znanstvenicima koji proučavaju minule događaje (arheolozi, paleoantropolozi, paleontolozi, geolozi), predstavljaju izvor mnogih važnih podatka.&nbsp;&Scaron;pilje i jame, prvenstveno zbog svojih karakteristika i relativno manje podložnosti različitim vanjskim čimbenicima, pogoduju očuvanju arheolo&scaron;kih slojeva i građe u njima, pa su sačuvale brojne podatke i nalaze koji su na drugim vrstama nalazi&scaron;ta, nažalost, izgubljeni. Mnoge &scaron;pilje, a ponekad i jamski objekti, svjedoče o tome da su na&scaron;i prethodnici imali poseban odnos prema podzemlju.<br /> <br /> Za ulazak u Galeriju AMZ, prema odluci Stožera civilne za&scaron;tite RH od&nbsp;<a href="callto:12.%2011.%202021">12. 11. 2021</a>., potrebno je pokazati EU digitalnu covid potvrdu</p>

Perje, jabuke i zrno soli – božićni nakit iz fundusa zagrebačkog Etnografskog muzeja

<p> U Muzeju Brodskog Posavlja od 26. studenog 2021. - 9. siječnja 2022. gostuje izložba <strong>Perje, jabuke i zrno soli &ndash; božićni nakit iz fundusa zagrebačkog Etnografskog muzeja.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Vi&scaron;e o izložbi:</strong></p> <p> Proslavom Božića obilježavamo kraj godine kroz različite aktivnosti - ukra&scaron;avanje doma postavljanjem božićnog drvca ili drugog zelenila, pripremu hrane i kupovinu darova... Etnografije različitih mjesta u Hrvatskoj bilježe posebnosti njegove proslave, ali i zajedničke elemente te univerzalnu želju za njegovom svečano&scaron;ću i isticanjem. Kako nekad, tako i danas, proces komercijalizacije te kulturni utjecaji znatno utječu na način slavljenja Božića. Kapitalističko dru&scaron;tvo već u 19. stoljeću zbog tada izraženih procesa industrijalizacije, ekspanzije trgovine i željezničkog prometa prvi put u značajnijem opsegu utječe na način proslave Božića.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Stoga, kao i sve tradicije i običaji, i načini proslavljana Božića u stalnoj su mijeni, a s njima mijenja se i božićni nakit. Uvjetovano je to često različito&scaron;ću dostupnih materijala i tehnika, dok stil, mjesto te način izrade odražavaju duh i ukus vremena u kojem su nastali, ali i socioekonomske prilike izrađivača nakita.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Postav izložbe potaknut će razmi&scaron;ljanja o pitanju starosti tradicija kakve danas poznajemo. Je li zelenilo samo ukras ili je ono imalo i određenu funkciju koja je s vremenom nestala? Tematizira se i božićno drvce s različitim značenjima koja su mu pridavana kroz povijest.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ideja izložbe predstaviti je božićni nakit fundusa Etnografskog muzeja, njegove vrste, različite načine njegove izrade i ukra&scaron;avanja njime. Pritom se uzima u obzir izostanak sličnih praksi u pojedinim periodima i krajevima Hrvatske.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Nakit potječe uglavnom iz 20. stoljeća, a za potrebe izlaganja izrađene su i njegove brojne rekonstrukcije. Izloženi ukrasi ubrajaju se u skupinu nakita izrađenog kod kuće za potrebe ukra&scaron;avanja vlastitog doma. Serijski izrađen nakit od stakla, papira i vate ovim postavom nije predstavljen zbog nemogućnosti transporta i izlaganja ove vrlo krhke i osjetljive građe.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorica izložbe: Danijela Križanec-Beganović</p> <p> Autorica likovnog postava: Nikolina Jelavić Mitrović</p> <p> Kustosica izložbe: Karolina Lukač</p> <p> Stručna suradnica: dr.sc. Arijana Koprčina</p> <p> &nbsp;</p>

Stipan Tadić / Retrospektiva, 2011. - 2020.

<p> <img alt="" src="/files/images/2021/stipan-tadi%C4%87-pozivnica.jpg" style="width: 450px; height: 241px;" /></p>

Iza slike – novi pogled na djela iz fundusa Muzeja Mimara

<p> Na web stanicama Muzeja Mimara možete od 26. studenoga 2021. pogledati novu virtualnu izložbu<strong> &bdquo;Iza slike &ndash; novi pogled na djela iz fundusa Muzeja Mimara&ldquo;.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Uoči konstrukcijske obnove jo&scaron; jedan susret s izložbenim prostorima Muzeja Mimara.</p> <p> Zatvoreni smo, ali aktivni &ndash; za&scaron;tita, obrada fundusa i prezentacija njegova bogatstva nikada ne prestaje.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Zbog posljedica potresa ne možemo realizirati izložbe u prostoru Muzeja Mimara. No, to nas nije spriječilo da nastavimo pripremati nove, zanimljive i poučne izložbe u virtualnome prostoru. Jednu takvu izložbu odlučili smo preseliti u fizički prostor i predstaviti Vam je ovdje kako biste mogli zaviriti iza, nažalost, zatvorenih vrata muzeja. Jedva čekamo kraj obnove i ponovno otvaranje na&scaron;ih vrata svima.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U međuvremenu, komunikaciju ba&scaron;tine javnosti, kao jednu od temeljnih zadaća muzeja, shvatili smo aktivnije te odlučili iz prostora muzeja izaći u susret učenicima, nastavnicima i djelatnicima obrazovnih institucija, koji su također osjetili posljedice ovih izvanrednih okolnosti. Vodeći računa o epidemiolo&scaron;kim uvjetima, izložbu ćemo predstaviti u prostorima &scaron;kola, kako bismo dodatno razvili trajnu suradnju &scaron;kola i muzeja. Pritom posebno želimo među mladima očuvati svijest o važnosti ba&scaron;tine i njezina čuvanja, o muzejima kao mjestima učenja, ali i razonode, te ih podsjetiti da smo usprkos epidemiji i potresima ovdje zbog njih, a to ćemo biti i u budućnosti. (K. J.)</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autor izložbe: Kre&scaron;imir Juraga, kustos</p> <p> Grafičko oblikovanja panoa: Ana Zubić</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Sanja Iveković / Make up Make down

<p> U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti 26.11.2021. u 19 sati održat će se otvorenje retrospektivne izložbe Sanje Iveković naslova<strong>&nbsp;Make up Make down&nbsp;</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Vi&scaron;e o izložbi:</strong></p> <p> Okosnicu retrospektive Sanje Iveković čini 12 video radova zastupljenih u zbirci Muzeja moderne i suvremene umjetnosti koju čine rani antologijski video iz sedamdesetih, nekoliko radova iz osamdesetih koji su realizirani samostalno ili u suradnji s Daliborom Martinisom, te primjer iz ratnih devedesetih. Ovaj se izbor dodatno pro&scaron;iruje posudbama radova iz kolekcija institucija, galerija, kao i osobnog arhiva umjetnice, a kao paralelan segment planiran je filmski program. Riječ je o prvoj retrospektivi Sanje Iveković u Hrvatskoj koja će javnosti omogućiti sustavan pregled njezinog opusa, dotičući ključne tematske okvire u kontekstu &scaron;irih umjetničkih i dru&scaron;tvenih zbivanja i feminističkih intervencija na polju povijesti umjetnosti.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Smje&scaron;tena u trokutu između politike reprezentacije, feminističke intervencije i medija, izložba Make up &ndash; Make Down posuđuje naslov ranog video rada naznačujući metodu kojom se u prostoru izložbe okupljaju i grupiraju radovi koji ukazuju na dihotomije i tenzije kompleksnih dru&scaron;tvenih odnosa i umjetničkih pozicija adresirajući sustav koji nevidljivo i kontinuirano proizvodi strukturnu opresiju, kako na polju medija, tako i rodnih politika. Ujedno potvrđuje aktualnost videoprodukcije kojom je umjetnica zauzela mjesto na domaćoj i internacionalnoj sceni.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Fokus izložbe razvija se na ponovnom gledanju i rekontekstualizaciji labavih &scaron;avova između identiteta i dru&scaron;tvenih normi, demontaži privatnog i javnog urasloj u tkivo video produkcije koja svoju političnost iskazuje medijskim prikazivanjem vlastitog (ženskog) lica prihvaćajući novi medij videa kao saveznika u kritici postojećih kodova i afirmaciji novog jezika pokretnih slika. U tom je smislu videoumjetnost Sanje Iveković s jedne strane neodvojiva od performansa, a s druge od razvoja međunarodnih mreža/veza umjetnika, cirkulacije umjetničkih radova, ideja i umjetnika u pionirskoj fazi razvoja, donoseći pitanja koja se otada do danas upisuju u umjetničinu praksu &ndash; zanimanje za intermedijski dijalog, govor u prvom licu, analitičko-kritički stav u odnosu na jezik umjetnosti i dru&scaron;tveni kontekst. Radovi na izložbi ukazuju na oblike intervencija u umjetničke sustave i promjene u umjetničkoj kartografiji. Osim toga ukazuje na prakse samoarhiviranja, kao jednog od važnih alata kojima se brojne generacije upoznaju s radikalnim ili eksperimentalnim praksama umjetnika. Pogled na video produkciju Sanje Iveković, pogled je na društvene, povijesne i političke implikacije, na umjetničke osobne i dru&scaron;tvene geste.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Sanja Iveković</strong>&nbsp;generacijski i umjetnički dio je Nove umjetničke prakse koja negira ustaljene estetske vrijednosti i teži interaktivnom odnosu s okolinom/publikom. U prvi plan postavlja djelovanje u duhu dru&scaron;tvenog aktivizma uporabom medijskog prostora kao jednog od oblika istraživanja i izražavanja, ističući pritom etička ishodi&scaron;ta umjetnosti i umjetničkog rada. U radu se koristi dokumentom, fotografijom, performansom, instalacijom, akcijom i intervencijom u urbanom prostoru. Među prvim je hrvatskim umjetnicama vezanim uz feminističku umjetničku praksu. Propituje i problematizira položaj žene u suvremenom dru&scaron;tvu, osobito u svijetu medija, te utjecaj koji umjetno konstruirana dru&scaron;tvena predodžba ima na život žene.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;<a href="https://mmsu.hr/wp-content/uploads/2021/11/Sanja-Ivekovic%CC%81-biografija.pdf" target="_blank"><strong>Vi&scaron;e na poveznici</strong></a></p> <p> Kustosice: Branka Benčić i Sabina Salamon<br /> Kustosica filmskog programa: Tanja Vrvilo<br /> Radove su posudili: Kontakt. The Art Collection of Erste Group i Erste Foundation, Beč; Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb<br /> &nbsp;</p> <p> Izložbu su podržali: Rijeka 2020 &ndash; EPK, Grad Rijeka, Ministarstvo kulture RH, Kontakt. Umjetnička kolekcija Erste Grupe i Erste Fondacije, Beč. K<a href="http://www.kontakt-collection.org/" target="_blank">olekcija Kontakt</a>&nbsp;je nezavisna neprofitna udruga sa sjedi&scaron;tem u Beču. Njena je svrha potpora i promicanje umjetnosti srednje, istočne i jugoistočne Europe.<br /> Edukacija: Ivana Lučić<br /> Odnosi s javno&scaron;ću: Jelena Androić<br /> Tehnički postav: Vanja Pužar, Anton Samaržija, Miroslav &Scaron;arić</p> <p> Izložbu prati paralelan program projekcija u Art kinu Croatia.<br /> Partneri: Art kino Croatia i Filmske mutacije: Festival nevidljivog filma.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba<strong> </strong>Sanje Iveković<strong> Make up Make down </strong>biti će organizirana u skladu s postojećim mjerama za&scaron;tite od pandemije COVID &ndash; 19. Ažurirane informacije možete pratiti na mrežnoj stranici Muzeja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Bez zanata nema alata

<p> Izložba Muzeja vučedolske kulture &ldquo;<strong>Bez zanata nema alata</strong>&rdquo; u Galeriji C8 u Puli bit će otvorena za posjetitelje od petka, 26. studenog 2021. od 12 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &Scaron;irok spektar zanata i vrhunska kvaliteta proizvoda koji su rezultat vje&scaron;tine vučedolskih zanatlija, a posebice standardi koje su, kao najraniji Indoeuropljani dostigli i ostavili nam ih do danas, govore o visokome životnom standardu i tehnolo&scaron;kim dosezima vučedolskog čovjeka. Jasno je da bez prikladna alata majstor ne može svoj zanat obaviti uspje&scaron;no. Vučedolski zanatlija pokazuje da je ovo visoko civilizirano i odlično organizirano dru&scaron;tvo poznavalo podjelu poslova, &scaron;to dokazuju i radionički objekti na rubnom dijelu naselja, otkriveni u najnovijim sustavnim arheolo&scaron;kim istraživanjima na položaju Kukuruzi&scaron;ta Streim. Da bi se &scaron;to uspje&scaron;nije obavljao pojedini zanat, alat se morao dodatno posebno osmisliti i konstruirati te stalno unaprjeđivati. Stoga ova izložba nosi naziv &bdquo;Bez zanata nema alata&ldquo;.</p> <p> Brojni alati načinjeni iz različitih sirovina svjedoče o potrebama vučedolske kulture za unaprjeđenjem stočarstva, zemljoradnje, lova i ribolova, drvodjelstva, tkanja, izrade obuće i odjeće od kože te lončarstva, a posebno metalurgije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Među ko&scaron;tanim oruđem ističu se motike od rogova koje su imale rupu za dr&scaron;ku, zatim igle, &scaron;ila, spatule, vi&scaron;efunkcionalni ko&scaron;tani alat, strelice, harpuni i udice.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Premda se na obrađenim kostima jasno vide prvi tragovi piljenja &ndash; ujedno i najstariji tragovi pile uopće &ndash; pila u vučedolskoj kulturi, kao ni u ostatku svijeta tog vremenu, jo&scaron; nije nađena. Na lokalitetu Vučedol pronađena je pila, ali u sloju mlađem od vučedolske kulture.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kameni žrvnjevi (zaobljene granitne ploče), od kojih su neki težili i do gotovo 30 kg, te pripadajući rastirači, bili su inventar svake kuće. Često nađeni upravo uz sredi&scaron;nje ognji&scaron;te, svjedoče o visoko razvijenoj zemljoradnji. Potreba za njima rezultirala je &scaron;irenjem kulture čiji su pripadnici odlazili u udaljene krajeve u potragu za granitom kojega nije bilo u bližoj okolici njihove matične zone naseljavanja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Uz žrvnjeve, velik je broj nalaza kamenih bruseva kojima se o&scaron;trio i obrađivao ko&scaron;tani alat, kamenih sjekira s rupom za nasad dr&scaron;ke, dlijeta i batova. Brojne kamene jezgre i njihovi cijepani dijelovi (mikroliti) također potvrđuju intenzivnu zanatsku djelatnost.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Uz ko&scaron;tane i kamene alatke, Vučedolac je sigurno koristio alate izrađene iz drveta, a pomoćni alati bili su izrađeni i iz gline &ndash; utezi, kalemi i dr.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Svakako najveći razvoj zanatstva svojega razdoblja Vučedolac postiže u metalurgiji. S pomoću dvodijelnih i vi&scaron;edijelnih kalupa započinje najstariju serijsku proizvodnju metalnih predmeta, a razvojem metalur&scaron;kih peći manipulira metalom od kojega proizvodi nove alate &ndash; one masivnije poput sjekira, ali i posebne sitne instrumente, spatule i igle koje su služile za obavljanje detaljnijih specijaliziranih poslova.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na izložbi je izložen originalni materijal kojega posjetitelji doživljavaju u kontekstu zanatskih radionica Vučedolaca u koje &bdquo;zaviruju&ldquo; i na taj način doživljavaju tehnolo&scaron;ka dostignuća Vučedolaca u trećem tisućljeću prije Krista. Izložbu prati video i bogato opremljen katalog.</p> <p> &nbsp;</p> <p> autorice izložbe i kataloga: Mirela Hutinec, Mirna &Scaron;uljug</p> <p> dizajn izložbe i kataloga: Zrinka Kukuljica Merčep</p> <p> fotografije i video: Darko Puharić</p> <p> stručni suradnici: Aleksandar Durman, Dora &Scaron;imić, Ivan Pave&scaron;ković Burazer</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbu možete pogledati od 26. studenog 2021. do 20. veljače 2022. godine svakog dana od 10:00 do 17:00 sati u Galeriji C8, Carrarina 8, Puli.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Mrežno otvorenje pratite na Instagramu, Facebooku i YouTubeu Arheolo&scaron;kog muzeja Istre u&nbsp;petak&nbsp;26. studenog 2021. godine u 20 sati.</p>