izložba
Izložba povodom 95. godišnjice čakovečkog skladatelja Ljuboslava Ljube Kuntarića / Falat zemlje šteri ima duđu...
Muzej Međimurja Čakovec
MJESTO
<p>
Sa svrhom upoznavanja stručnjaka i šire javnosti s još jednom Memorijalnom zbirkom, Muzej Međimurja Čakovec će u Izložbenom salonu od 27. studenoga 2020. do 31. siječnja 2021. predstaviti veliku tematsku izložbu materijalne ostavštine iz fundusa <em><strong>Memorijalne zbirke Ljubo Kuntarić</strong></em><strong>.</strong> Upravo će se njome obilježiti 95. godišnjica rođenja jednog od naših najpriznatijih Međimuraca Ljuboslava Ljube Kuntarića - proslavljenog glazbenika, skladatelja, inženjera hidrogradnje te laureata brojnih nagrada i priznanja s područja glazbene kulture.</p>
<p>
Tematska izložba koja nosi naziv <em><strong>Falat zemlje šteri ima dušu...</strong></em> predstavlja vrijednu kulturnu baštinu druge polovice 20. i prve polovice 21. stoljeća. U prenesenom značenju njome je okarakteriziran njegov duh, svestranost, predanost, umjetnički karakter, golema marljivosti u projektiranju i skladanju uz neprestano pomicanje vlastitih granica te materijalna ostavština koja je temelj spomenutog. Imao je izniman talent za koji je osjećao da ga ima obavezu iskoristiti i dati publici. Stoga ova tematska izložba daje na uvid taj proces nastanka svima nam jako dragih melodija, a ne samo zvuka kao gotovog produkta.</p>
<p>
Izložba se sastoji od vizualno vrlo zanimljivih plakata koji kroz niz tekstova i fotografija sadržavaju informacije o glazbenoj i građevinskoj oazi rođenog Čakovčanina te muzejskih predmeta.</p>
<p>
Veći dio Izložbenog salona u Muzeju ambijentalno je prezentiran kao oaza glazbenog stvaralaštva prožeta različitim žanrovima i popraćena audiovizualima radi boljeg doživljaja njegova opusa. Riječ je o originalnim notnim zapisima te strojopisnim i računalnim partiturama, svescima, starim fotografijama te dokumentaciji iz njegove vlastite arhive. Veliku vrijednost imaju mnogobrojne autorove nagrade, plakete i pehari, diplome i zahvalnice za doprinos glazbenoj kulturi. Dio izložbe čine i gramofonske ploče, plakati te programske knjižice glazbeno-scenskih djela za koje je napisao glazbu. Uz to prezentirani su i njegovi osobni predmeti, a dodatnom ugođaju svakako doprinose nosači zvuka, uređaji za reproduciranje zvuka te glazba kao prenositelj autorove emocije.</p>
<p>
Manji dio izložbe posvećen je muzejskim predmetima vezanim uz inženjersku karijeru Ljube Kuntarića koju je paralelno gradio s glazbenom, a preostali dio Izložbenog salona čini dokumentacija o donaciji ostavštine, osnivanju <em>Memorijalne zbirke Ljubo Kuntarić</em>, vrijednosti njegova opusa i projektima koji su prethodili realizaciji ove vrijedne tematske izložbe.</p>
<p>
S obzirom na novonastalu situaciju otvorenje izložbe „FALAT ZEMLJE ŠTERI IMA DUŠU…“ <strong>biti će predstavljeno virtualno u petak, 27. studenog 2020. godine putem mrežnih stranica Muzeja Međimurja Čakovec: <a href="https://mmc.us15.list-manage.com/track/click?u=f8018cbbcc1759df8365ce586&id=eab8935922&e=c370c92b0a" target="_blank">Youtube kanala</a>, <a href="https://mmc.us15.list-manage.com/track/click?u=f8018cbbcc1759df8365ce586&id=072e02b81a&e=c370c92b0a" target="_blank">Facebook stranice</a>, te službene muzejske stranice www.mmc.hr.</strong> Izložbu je moguće posjetiti i razgledati u Izložbenom salonu MMČ-a sve do 31. siječnja 2021. tijekom radnog vremena Muzeja uz pridržavanje epidemioloških mjera.</p>
<p>
</p>
<p style="margin: 10px 0px; padding: 0px; text-size-adjust: 100%; color: rgb(32, 32, 32); font-family: Helvetica; font-size: 16px; line-height: 150%;">
</p>
Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec
Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec
VRIJEME
27.11.2020. / 31.01.2021.
izložba
Tvornice i radnici u fokusu fotografa
Gradska galerija Striegl
MJESTO
<p>
Izložba će se održati u sklopu participativnog projekta ''Zajednički fotografski narativi”.</p>
<p>
</p>
<p>
Nakon dionice posvećene fotografskim časopisima, sudionici istraživačke platforme "Zajednički fotografski narativi" usmjerili su svoja istraživanja na načine kako je fotografija prikazivala procese rada u industriji kao jednoj od najznačajnijih pokretača poslijeratnog razvoja u Jugoslaviji. Bilo je to važno političko pitanje koje se rješavalo istodobno s intenzivnom migracijom stanovništva iz ruralnih krajeva u gradove i ekstenzivnim zapošljavanjem u različitim privrednim granama, kako bi se pokrenula modernizacija zemlje i razvoj njezine ekonomije. Mnoge su tvornice relativno rano počele objavljivati tvorničke novine i razne druge vrste publikacija, a brojni poznati ili posve nepoznati (pa i nepotpisani) fotografi snimali su izgradnju ne samo novih postrojenja nego i samih proizvodnih pogona, ili pak portrete članova tvorničkih kolektiva koji izgledaju poput obiteljskih fotografija. Brojni će lokalni fotoreporteri, usredotočeni na snimanje radnika u pogonima, ali i pri izlasku iz tvorničkih kompleksa, evocirati razne faze rada u svojim fotografijama. Pojedini će pozorno odabranom perspektivom naglasiti prostorne odnose, ili pak neku vrstu digniteta strojeva kao ključnih elemenata ne samo radnog procesa, nego i posredovanja određene ideje putem fotografije.<br />
Razvitak ne samo proizvodnje nego i tiskarskih tehnika, omogućili su fotografima da znatno sudjeluju u pogledu na svijet, a same fotografije danas ilustriraju brojne okolnosti koje je u području rada i industrijalizacije potrebno raspraviti. Upravo stoga, suradnici Zajedničkih fotografskih narativa istražili su publikacije i novine posvećene ovom području te izabrali i prikazali relevantne primjere.</p>
<p>
</p>
<p align="center">
</p>
<p>
Suradnici na projektu:</p>
<p>
Tea Hatadi, Gradski muzej Križevci, Križevci<br />
Ante Orlović, samostalni istraživač, Zadar<br />
Valentina Radoš, Muzej likovnih umjetnosti, Osijek<br />
Darko Šimičić, Institut Tomislav Gotovac, Zagreb<br />
Tanja Špoljar, Atelieri Koprivnica, Koprivnica<br />
Lucija Švob, Kreativni kolektiv Kombinat, Rijeka<br />
Alma Trauber, Gradska galerija Striegl, Sisak<br />
</p>
<p>
Voditeljica projekta: Sandra Križić Roban, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb<br />
</p>
<p>
Projekt financira Zaklada Kultura nova.<br />
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Napomena uz novonastupljene mjere Stožera civilne zaštite RH:</strong></p>
<p>
<strong>U prostoru Gradske galerije Striegl može boraviti istovremeno maksimalno 25 osoba, moguće je održavati potrebnu distancu, a dezinfekcijska sredstva i druge higijenske potrepštine su osigurane. Sukladno mjerama, potrebno je nositi zaštitne maske. </strong></p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Izložbeno-galerijski prostor, Rimska ulica 10, 1. kat (Holandska kuća), Sisak
Izložbeno-galerijski prostor, Rimska ulica 10, 1. kat (Holandska kuća), Sisak
VRIJEME
27.11.2020. / 31.12.2020.
izložba
Izložba i predavanje u sklopu projekta Zajednički fotografski narativi / Tvornice i radnici u fokusu fotografa
Gradska galerija Striegl
MJESTO
<p>
Otvorenje izložbe <em><strong>Tvornice i radnici u fokusu fotografa</strong></em><br />
<strong>Gradska galerija Striegl</strong><br />
<strong><strong>27. 11. 2020. u 19.00 sati</strong></strong><br />
Izložba će ostati otvorena <strong>do 31. 12. 2020. </strong><br />
Radno vrijeme galerije: utorak – subota, 11.00 – 18.00 sati Nakon dionice posvećene fotografskim časopisima, sudionici istraživačke platforme <em>Zajednički fotografski narativi</em> usmjerili su svoja istraživanja na načine kako je fotografija prikazivala procese rada u industriji kao jednoj od najznačajnijih pokretača poslijeratnog razvoja u Jugoslaviji. Bilo je to važno političko pitanje koje se rješavalo istodobno s intenzivnom migracijom stanovništva iz ruralnih krajeva u gradove i ekstenzivnim zapošljavanjem u različitim privrednim granama, kako bi se pokrenula modernizacija zemlje i razvoj njezine ekonomije. Mnoge su tvornice relativno rano počele objavljivati tvorničke novine i razne druge vrste publikacija, a brojni poznati ili posve nepoznati (pa i nepotpisani) fotografi snimali su izgradnju ne samo novih postrojenja nego i samih proizvodnih pogona, ili pak portrete članova tvorničkih kolektiva koji izgledaju poput obiteljskih fotografija. Brojni će lokalni fotoreporteri, usredotočeni na snimanje radnika u pogonima, ali i pri izlasku iz tvorničkih kompleksa, evocirati razne faze rada u svojim fotografijama. Pojedini će pozorno odabranom perspektivom naglasiti prostorne odnose, ili pak neku vrstu digniteta strojeva kao ključnih elemenata ne samo radnog procesa, nego i posredovanja određene ideje putem fotografije. <br />
Razvitak ne samo proizvodnje nego i tiskarskih tehnika, omogućili su fotografima da znatno sudjeluju u pogledu na svijet, a same fotografije danas ilustriraju brojne okolnosti koje je u području rada i industrijalizacije potrebno raspraviti. Upravo stoga, suradnici <em>Zajedničkih fotografskih narativa</em> istražili su publikacije i novine posvećene ovom području te izabrali i prikazali relevantne primjere.<br />
<br />
<br />
Predavanje <em><strong>Specijalizirani foto-časopisi: neki aspekti hrvatske međuratne fotografije</strong></em><br />
<strong><strong>dr. sc. Ana Šeparović</strong></strong>, Leksikografski zavod Miroslav Krleža<br />
<strong>Gradska galerija Striegl</strong><br />
<strong>27. 11. 2020. u 17.00 sati</strong><br />
Od samog izuma fotografije, revije posvećene fotografskoj tehnologiji i umjetnosti imale su za cilj učiniti fotografsko umijeće dostupnijim što je moguće široj populaciji, što govori o izrazitoj demokratičnosti samoga medija. Na prostoru današnje Hrvatske foto-časopisi javljaju se tijekom međuraća, u okvirima ondašnje Kraljevine SHS/Jugoslavije. Usporedba količine specijaliziranih časopisa koji su izlazili na području Hrvatske – devet, s brojem foto-revija koje su izlazile na ostatku jugoslavenskoga prostora – četiri, upućuje na priličnu agilnost i dinamičnost hrvatske fotografske scene u odnosu na ostatak jugoslavenskoga prostora. U predavanju će se donijeti pregled svih hrvatskih međuratnih foto-časopisa, od prvoga <em>Foto-rekord</em> koji je izlazio u Zagrebu između 1921. i 1922., i to kroz prizmu sukoba na fotografskoj sceni. Naime, stroga podijeljenost časopisa na amaterske i profesionalne, ovisno o tome kome su upućene – fotografima amaterima (<em>Fotografski vjesnik</em>, Zagreb, 1926–1927; <em>Foto revija</em>, Zagreb 1932–1941; <em>Galerija</em>, Ivanec, 1933–1934;<em> Savremena fotografija</em>, Zagreb, 1940–1941; <em>Foto pregled svjetske fotoštampe</em>, Zagreb, 1941) odnosno profesionalnim fotografima (<em>Fotograf</em>, Osijek, 1926; <em>Fotograf</em>, Zagreb, 1928–1936; <em>Jugoslovenske foto novine</em>, Zagreb 1936) govori o snažnoj razjedinjenosti scene na profesionalce i amatere, a pažljivo iščitavanje stranica revija upućuje i na polarizacije kako među samim profesionalcima, tako i među amaterima, a u čijoj su podlozi razne interesne sfere.</p>
<p>
</p>
Izložbeno-galerijski prostor, Rimska ulica 10, 1. kat (Holandska kuća), Sisak
Izložbeno-galerijski prostor, Rimska ulica 10, 1. kat (Holandska kuća), Sisak
VRIJEME
27.11.2020. / 31.12.2020.